NAS GLAS, 2012-2013..pdf

1

List učenika Osnovne škole Mitnica, Vukovar, br.9./ 10., 2012./2013.

U ovom broju još pročitajte:

ZANIMLJIVOSTI– DOGAĐA-

NJA– ŠKOLSKI IZLETI– STRIP

2

NAŠ GLAS

LIST UČENIKA OSNOVNE

ŠKOLE MITNICA, VUKOVAR

IZDAVAČ: Osnovna škola Mitnica, Vukovar,

Fruškogorska 2, 32000, Vukovar, tel. 032/410-

501, e– mail: [email protected]

ZA IZDAVAČA: Pavica Lukačević, prof.,

ravnateljica

ODGOVORNA UREDNICA, LEKTORICA I

GRAFIČKO OBLIKOVANJE:

Vedrana Žutić, prof. hrvatskog jezika i

književnosti

GLAVNA UREDNICA:

Marcela Luna Špiljar, 5.a

UREDNIŠTVO:

Alen Rupčić, 5. a; Martina Horvatinović, 5.a ;

Petra Francuzević, 5.a; Mato Ivković, 5.b; Ana-

marija Petrović, 5.b;Lorena Srebrović, 5.b; Hele-

na Vukojević, 5.b;

FOTOGRAFIJA:

svi po malo

SURADNICI:

brojni učenici i učitelji škole

Dragi čitatelji “Našeg glasa”, ponosni smo što se u vašim rukama upravo

nalazi novi broj školskog lista koji je, vjeruje-

mo, još bolji.

Trudili smo se biti informativni, ali i zabavni,

zabilježili smo sve događaje koji su obilježili

ovu, ali i prošlu godinu.

Pratili smo sva zbivanja u školi i oko škole, a

naš je novinarski nos otkrio niz zanimljivosti o

kojima ćete čitati. Između ostalog, treba sva-

kako spomenuti temu broja koja se odnosi na

pubertet.Tu su i stalne rubrike koje prate sva

bitna događanja u školi, ali i gradu te još puno

zanimljivosti. Neću vam baš sve otkriti pa zato

list u ruke i ugodnu zabavu!

Marcela Luna Špiljar, glavna urednica

3

TEMA NAD TEMAMA

Pubertet i ostale stva-

ri.........................str. 4.-8.

DOGAĐANJA .................................str. 8.-15.

NAJ.NAJ ...............................str. 16.– 19.

ZANIMLJIVOSTI .................................str. 20.-21.

STRIP ................................str.22.– 23.

4

Pubertet je razdoblje kojeg se svi pri-

bojavamo, ali i željno išćekujemo,

razdoblje koje volimo optužiti za sve

promjene raspoloženja, svađe s rodite-

ljima i učiteljima pa i za loše ocjene,

razdoblje za koje mislimo da smo mu

dorasli i da znamo baš sve, a onda se

pojave mnoga “nerješiva” pitanja. Iz

tih, ali i mnogih drugih razloga odlu-

čili smo ovaj broj posvetiti upravo

pubertetu te smo o tome, ali i nekim

drugim stvarima razgovarali sa škol-

skom psihologinjom Unom Bilandži-

ja.

Što je pubertet?

- Pubertetom nazivamo razdoblje u

životu svakoga čovjeka u kojem se

događa spolno sazrijevanje, prelazak

iz djetinjstva u odraslu dob. Dakle, to

je biološki proces u kojem spolno

nezreli dječaci i djevojčice prolaze

kroz mnoge tjelesne i fiziološke

promjene da bi postali spolno zreli, tj.

da bi njihovo tijelo bilo sposobno za

reprodukciju. Uz te tjelesne promjene

događaju se i promjene u načinu raz-

mišljanja i ponašanja.

Koja je razlika između puberteta i

adolescencije?

- U svakodnevnom govoru često brka-

mo ta dva pojma. Pubertet se odnosi

na tjelesno sazrijevanje i tjelesne

promjene dok adolescencija označava

proces psihičkog i socijalnog sazrije-

vanja koji se vidi u promjeni načina

mišljenja, osjećanja i ponašanja. Ta

dva procesa se ne događaju potpuno u

isto vrijeme i uglavnom su različite

duljine trajanja.

Je li istina da djevojčice ranije pro-

laze kroz faze puberteta i zašto?

- U prosjeku djevojčice ranije ulaze u

pubertet, ali kod njih taj proces i kraće

traje te ranije završava. Dio razloga je

genetski i hormonalni, a dijelom nas

je tako formirala evolucija.

Koliko pubertet traje?

- Postoje razlike između spolova, ali i

one individualne koje variraju od oso-

be do osobe. U prosjeku pubertet traje

kod djevojčica od desete do četrnaeste

godine, a kod dječaka od jedanaeste

do sedamnaeste godine života. U da-

našnje vrijeme psihičko sazrijevanje

( adolescencija) traje i nakon što tjele-

sne promjene završe.

Ima li razlika u ponašanju djevojči-

ca i dječaka?

- Postoje razlike i uglavnom su uvje-

tovane hormonima. Za fiziološke i

psihološke promjene kod djevojčica

odgovorni su ženski spolni hormoni,

estorgen i proesteron, dok je kod dje-

čaka to testosteron koji u pravilu poti-

če agresivnije ponašanje kod dječaka,

potrebu za dominacijom i češće devi-

jantno ponašanje.

Kako se suočiti s promjenama u

tom razdoblju?

- Mislim da tu puno mogu pomoći

roditelji, odgajatelji i škole kao obra-

zovne i odgojne ustanove. Djecu i

mlade na vrijeme treba pripremiti na

promjene koje im slijede informira-

njem i usmjeravanjem na način da

usvoje ispravne stavove i razviju zdra-

vu sliku o sebi tako da lakše prođu

kroz taj period nesigurnosti, promje-

na, izazova i traženja vlastitog “ja”.

Važno je da su im odrasli od povjere-

nja tada dostupni u smislu podrške,

razumijevanja, iskustva.Naravno, to

povjerenje i dobri odnosi trebaju se

početi graditi ranije, samim dolaskom

te osobe, djeteta na svijet.

Kako se najlakše nositi s fizičkim

promjenama te što bolje prihvatiti

samoga sebe?

- Te su promjene zajedničke svima.

Najprije treba izgraditi stav da je to

što se događa normalno i prirod-

no.Mladi često nisu dovoljno informi-

rani pa postavljaju pitanja o tome je li

normalno da mi rastu grudi, a mojim

prijateljicama još ne, je li normalno

što mi rastu dlačice na mjestima na

kojima prije nisu, zašto mi se mijenja

glas i sl.

Svaka promjena, sve što nas na neki

način plaši od nas zahtijeva i dodatno

vrijeme i energiju.U toj dobi nas često

zaokuplja izgled. Postoji težnja o sav-

ršenom izgledu koji nameču mediji i

kojima se šalje poruka da su lijepe

osobe uspješne, dobre, popularne i

vrjednije od drugih. Ako samo malo

razmislimo o tomr, uočit ćemo logič-

ku pogrešku. Nitko nije savršen, svi

imaju pluseve i minuse, a fiički izgled

treba shvatiti kao samo jedan dio koji

nas određeuje, ispod kojeg je cijelo

more osobina koje zapravo čine kom-

pletnu osobu i koje nas čine više ili

manje vrijednima. Svoje dobre strane

treba razvijati i ponositi se njima, a

manje dobre prihvatiti ( naravno, ako

su nepromjenjive).

U tom razdoblju često dolazi do

sukoba s roditeljima, s autoritetom?

Kako to izbjeći?

- Svrha adolescencije je da se dijete

diferencira, odvoji od roditelja, da

razvije vlastite interese, ukus, razmiš-

ljanja... To je dio sazrijevanja u kojem

postajemo samostalne osobe, jedin-

stvenei kompletne ličnosti nezavisne

od roditelja. Kao posljedica takvih

težnji i želja često dolazi do sukoba

jer mladi žele što prije odrasti, a kako

bi to naglasili često se sukobljavaju s

autoritetom. Ne mogu se uvijek izbje-

ći svi sukobi i problemi, ali ako posto-

ji trud i razumijevanje s obiju strana

onda je lakše pronaći i rješenje.

NAŠ GLAS, 2013.

TEMA NAD TE-

MAMA INTERVJU SA PSIHOLOGINJOM ŠKOLE

5

Roditelji bi trebali imati razumijeva-

nja za potrebe svoje djece( više vre-

mena s prijateljima, više slobode u

odlučivanju itd.), a mladi bi trebali

pokušati razumjeti svoje roditelje,

njihove strahove i zabrinutost. Mladi

često imaju potrebu da ih se tretira

kao odrasle osobe, a ne kao djecu, ali

moraju shvatiti da uz slobodu dolazi i

odgovornost te da najprije moraju

roditeljima svojim ponašanjem doka-

zati kako su odgovorne mlade osobe.

Tada će i roditelji biti spremniji pruži-

ti više slobode i samostalnosti.

Kada počinje zanimanje dječaka za

djevojčice i obrnuto? Što kada se to

počinje iskazivati na neprimjeren

način?

- Pod utjecajem hormona počinju se

javljati novi interesi i osjećaji kod

dječaka i djevojčica( možemo to naz-

vati i simpatijama), a ponekad nisu

sigurni kako bi se tada trebalo ponaša-

ti. Češće se događa da dječaci svoje

zanimanje za djevojčice pokazuju na

neprimjeren način, ali postoje i obrnu-

tu slučajevi. Najčešće dječaci žele

privući pažnju djevojčica ili pojedine

djevojčice tako što ih počinju lupkati,

štipati, uzimati im stvari, vuči za kosu

ili dirati na neprimjerene načine. Oni

su često preagresivni i ne shvaćaju da

to djevojčicama doista smeta i da su

one osjetljivije. Događa se i verbalno

uznemiravanje kada si govore ružne i

neprimjerene stvari. Ne znaju kako

reći nešto lijepo, družiti se sdjevojči-

cama, pružiti im pomoć...Neki su us-

vojili i krive stavove te misle da takvo

ponašanje nije “cool” ili da nisu do-

voljno muževni ako su pristojni i fini.

U svakom slučaju, bilo da se radi o

djevojčici ili dječaku, ako vas netko

uznemirava ili čini nešto što vam se

ne sviđa, uvijek je dobro za početak

zauzeti odlučan stav i reći toj

osobi kratko i jasno što vam se

ne sviđa i zbog čega. Ukoliko ta

osoba to ne prihvati te vas i da-

lje nastavi uznemiravati onda

treba potražiti pomoć odraslih,

osobito ako to traje duže vrije-

me. Morate znati da nitko nema

pravo govoriti vam ružne stvari ili

dodirivati vas na način koji vam se ne

sviđa.

Postoji li jedinstven recept za prola-

zak kroz pubertet?

- Ako i postoji, ja još nisam čula za

njega. Za ništa na ovom svijetu ne

postoji jedinstven recept pa tako ni za

prolazak kroz pubertet. Svatko je je-

dinstvena osoba i njegov životni put

jednako je tako jedinstven i karakteri-

stičan samo za njega te se ne može

primjeniti jedno univerzalno pravilo .

Jeste li za to da se u škole uvede

seksualni odgoj?

- Jesam i smatram da je to potreba

koja se nameće današnjem društvu.

Zadaća škole je kompletan odgoj i

obrazovanje za život, a kako je ljuds-

ka seksualnost sastavni dio nas i naših

života smatram da je to područje o

kojem mladima moramo pružiti adek-

vatne informacije. Mladi su putem

medija iz-

loženi raz-

ličitim in-

formacijama, što točnim što netočnim,

te im moramo pružiti znanstveno ute-

meljene spoznaje i pomoći im formi-

rati ispravne stavove i znanje o tome.

Kako poraditi na odnosu s roditelji-

ma, razgovarati o onome što vas

muči?

- Ti se odnosi grade duže vrijeme i za

njega su odgovorne obje strane, a tre-

ba se temeljiti na razumijevanju, uva-

žavanje i povjerenju. Mladi koji žele

bolji odnos s roditeljima trebaju imati

povjerenje u roditelja i uvijek biti

iskreni. Takav dobar odnos s roditelji-

ma može biti od velike koristi jer ro-

ditelj osim što bezuvjetno voli dijete i

spreman je pomoći u svakoj situaciji

ima i velikog životnog iskustva što

mladim osobama zapravo nedostaje.

Što se tiče samog razgovora uvijek je

dobro planirati vrijeme, odabrati tre-

nutak kada je druga strana odmorna,

ima vremena posvetiti se razgovoru i

kada je dobro raspoložena. Zatim tre-

ba objasniti o čemu se radi, dati uvid i

u objektivne činjenice događaja, ali i

uvid u vlastite doživljaje i osjećaje

premda je upravo o emocijama obično

najteže govoriti, ne samo mladima

nego i odraslima.

NAŠ GLAS, 2013.

TEMA NAD TE-

MAMA

6

U razgovoru ne bi smjelo biti vikanja

i optuživanja. Što više vičemo, drugi

nas manje čuju. Osim vještine govora

trreba imati i razvijati vještinu sluša-

nja. Nije uvijek lako održati dobar

odnos s roditeljima jer se često naše

želje kose s onim što roditelji očekuju.

Možda vam ponekad idu na živce,

ponekad pomislite da bi bilo bolje da

ih nema, ali ako bolje promislite shva-

tit ćete kako mudro postupanje može

donijeti ono što zapravo želite.Nikad

ne smijemo od drugih očekivati da

nam sve pruže, a da ništa ne dajemo

za uzvrat. Odnos bi trebao biti u rav-

noteži. Ako imamo problem, rješava-

mo ga pregovaranjem– malo izađemo

u susret mi, pa će to onda učiniti i

druga strana. Tako je moguće postići

kompromis ili rješenje s kojim će svi

biti na dobitku.

Pubertet je jedno od najosjetljivijih

i najvažnijih životnih razdoblja.

Ova se knjiga obraća djevojčicama

i dječacima koji odrastaju i koji se

po prvi put susreću s tako važnim

promjenama.

Kako, tražeći sebe, ne završiti na

krivom putu? ( mladi tada vole eks-

perimentirati s alkoholom, cigareta-

ma...) Kako, dakle, biti i ostati svoj?

- Mladi su u tom razdoblju znatiželjini

i žele isprobati sve što im život šruža,

osobito ono što im roditelji brane. Ali

treba imati na umu da stvari kao što su

alkohol i drogesu nešto što nas u ko-

načnici udaljava os sretno i ispunje-

nog života. Tu je najvažniji kritički

stav i promišljanje– treba odvagnuti

ono što želiš, što ćeš time dobiti, koje

su dobre, a koje loše strane takve od-

luke.Jeste li ikada vidjeli uspješnog i

sretnog drogeraša ili alkoholičara?

Gdje završe oni koji razbijaju po igra-

lištima i ulicama?S uspješnom karije-

rom i obitelji ili u zatvoru?

Mladi koji imaju izgrađene zdravije

životne stavove i navike imaju veće

samopouzdanje, kritički promišljaju i

lakše se odupiru izvanjskim pritisci-

ma.

Ona je kratak vodič koji nastoji odgo-

voriti na mnoga znatiželjna pitanja,

razjasniti nedoumice te pomoći shva-

titi koliko je složeno i istodobno dra-

gocjeno razdoblje u kojem se mijenja

sve: vlastito tijelo, odnosi unutar obi-

telji i vlastita uloga u društvu.

Mariela Castro Espín svjetski je

poznata i vrlo aktivna seksologinja,

voditeljica kubanskog Nacionalnog

centra za seksualni odgoj

(CENESEX), predsjednica Kuban-

skog društva za interdisciplinarne

studije o seksologiji, izvršna članica

Svjetske udruge za seksualno zdravlje

i urednica časopisa Sexologia y Socie-

dad.

Tekst: Helena Vukojević i Anama-

rija

Petrović, 5. b

Fotografija: internet

Do sad je uvi-

jek sve bilo

jasno. Ali od-

jednom se više

ne snalaziš. 1000 pitanja ti je u glavi,

pitanja koja se ne usuđuješ nikom

postaviti. Ova ti knjiga nudi 1000

odgovora na pitanja o prijateljstvu,

ljubavi i prvom seksualnom iskustvu.

Nisi baš siguran što ti donosi buduć-

nost? Imaš problema sa roditeljima? I

za te probleme ova knjiga nudi rješe-

nja.

NAŠ GLAS, 2013.

TEMA NAD TE-

MAMA

Za vas smo odabrali i

nekoliko naslova koji

govore o ovoj temi

7

Tijelo ti se mijenja, po prvi put si za-

ljubljena, misliš da su ti roditelji pore-

mećeni. Imaš one dane u mjesecu,

želiš znati što se događa kod gineko-

loga. Mladići, prvi poljubac, ljubav i

kontracepcija - sve su to prave teme

za tebe. S prijateljicama ili roditeljima

možeš pričati o mnogim temama, ali

neke se možda ne usuđuješ pokrenuti.

Za te je teme ova knjiga. U njoj ćeš

pronaći jasne odgovore na sva svoja

pitanja, a opširan adresar na kraju

knjige pomoći će ti da pronađeš pravu

zaštitu u slučaju da imaš ozbiljniji

problem.

Kažu li ti da si zadnjih dana sasvim

poludjela? Do maloprije si bila vesela

i skakala si do neba, a sad si, eto, ljuta

i uzrujavaš se zbog svake sitnice. Na

trenutke si sjajno, na trenutke si neras-

položena, a onda... kao da se baš ništa

nije dogodilo!

A kako ti tek svi redom idu na živce!

Profesori zbilja gnjave, mora se učiti,

mama i tata pritišću... Da, da – a on ni

da te pogleda! "Nije ni čudo", pomis-

liš, "kad sam ovakva kakva sam."

A kakva si to ti? Još samo malo i bit

ćeš djevojka... Ali nije lako imati 11,

13 ili 15 godina. Izlaziš iz djetinjstva,

rasteš, razvijaš se, mijenjaš se u sva-

kom pogledu. Stigle su lude godine!

Tije- lo ti se

mijenja, po prvi put si zaljubljen, mis-

liš da su ti roditelji poremećeni, izlu-

đuje te prvo brijanje. Djevojke, prvi

poljubac, ljubav i kontracepcija - sve

su to prave teme za tebe.

Ovaj originalan i zabavan priručnik

koji je napisala cura za cure pomoći

će ti shvatiti prirodne promjene koje

prolazi tvoje tijelo.

Ovaj origi-

nalan i zabavan priručnik koji je napi-

sala cura za cure pomoći će ti potak-

nuti samopoštovanje i snaći se u druš-

tvenim situacijama. Ako te muče priti-

sak vršnjaka i strah od

is-

ključivanja, autorica

Joely Carey daje savjete o tome kako

izbjeći opasne situacije kao što su

pušenje, droge i alkohol, a pritom

ostati popularna među svojim prijate-

ljicama. Uz to, preporučuje i vježbe za

jačanje osobnosti koje će ti pomoći da

se što bolje osjećaš i uvijek postupiš

najbolje što možeš.

Tekst i odabir knjiga: Lorena Sreb-

rović, 5.b

NAŠ GLAS, 2013.

TEMA NAD TE-

MAMA

Nadamo se da smo

vam uspjeli bar malo

olakšati putovanje

kroz pubertet bilo da

će te na taj put tek

krenuti ili se već nala-

zite na tom putovanju.

Prihvatite sebe i uži-

vajte u životu, neka

vam pubertet bude

razdoblje kojeg ćete se

rado sjećati .

8

Projekt je aktivnost koja ima unapri-

jed dogovoreni cilj, vremensko traja-

nje i svoj konačni “ proizvod”. U

ovom se obliku nastave naglašava

aktivno učenje, učenici sami istražuju,

nastavnici su samo voditelji koji ih

upućuju na izvore informacija, litera-

turu i dr.

Ove školske godiine radili smo pod

motom “ Kreativno stvaralaštvo”, a da

zaista imamo jako puno kreativaca

mogli smo se uvjeriti na Dane otvore-

nih vrata. Učenici su se zajedno sa

svojim nastavnicima trebali pripremiti

i osmisliti te, naravno, predstaviti ono

na čemu su radili, a sve pod već spo-

menutim geslom. Svi su radili marlji-

vo, a oblici samog predstavljanja bili

su različiti: plakati, prezentacije,

dramski prikazi, zbirke pjesništva,

ručni radovi,...

I učenici i njihovi mentori mogli su

biti zadovoljni postignutim. Bilo je

zanimljivo, zabavno, ali prije svega i

poučno, a mi se nadamo da će ovak-

vih aktivnosti biti sve više.

Tekst i fotografija: Korina Horvat-

Rehak, 8.b

NAŠ GLAS, 2013.

DOGAĐANJA DANI OTVORENIH VRATA

9

NAŠ GLAS, 2013.

DOGAĐANJA

10

Aero klub Borovo 9. lipnja

2012. godine organizirao

je natjecanje učenika u

zmajadi.

Naša škola sudjelovala je

gdje su naši učenici usvoji

visoka mjesta.

Antun Vukas osvojio je 1.

mjesto u kategoriji - poje-

dinačno

ZAVRŠNA SVEČA-

NOST POVODOM ODLAS-KA OSMAŠA Kraj školske godine ujedno je

bio i kraj osnovnoškolskog

obrazovanja jednog naraštaja

naših učenika,

generacije2004.-2012.

Riječ je o učenicima koje su

kroz prva četiri razreda vodile

učiteljice Senka Horvatić i Sa-

nja Milošević Starc, a u petom

su ih razredu preuzele razred-

nice Đurđica Ivković, nastav-

nica engleskog jezika i Vedra-

na Žutić, nastavnica hrvatsko-

ga jezika.

Kako bi svoju osnovnu školu

zadržali u što ljepšem

Robert

Rubčić

osvojio je 2. mjesto u kate-

goriji - pojedinačno. U ka-

tegoriji - ekipno - naša

škola osvojila je 1. mjes-

to, te

prijelazni pehar za sudjelo-

vanje na natjecanju!

Učenicima čestitamo kao i

njihovom mentoru, Toniju

Hutzu, prof. fizike i polite-

hnike!

sjećanju, učenici su u suradnji

s nastavnicima pripremili sve-

čanu završnu priredbu za os-

maše, nastavnike, roditelje i

prijatelje 29. lipnja 2012. Naj-

zanimljiviji trenuci svakako su

bili prezentacija osmaša ko-

jom su se pobliže predstavili,

svečana podjela svjedodžbi,

torta, himna osmaša, pjesma

nastavnicima, valcer s rodite-

ljima... Tom je prilikom prog-

lašena učenica generacije

KRISTINA SKOKO, a nagra-

đeni su i svi

učenici koji su postigli odličan

uspjeh u svih osam razreda.

Nakon priredbe roditelji su se

družili s nastavnicima u škol-

skom predvorju, a osmaši

su se nastavili zabavljati u

dvorani Škole. Program je u

cjelini bio vrlo zanimljiv te će

sigurno ostati svima u lijepom

sjećanju.

Tekst: iz uredništva

Fotografija: gosp.Ivica Lju-

bić

NAŠ GLAS, 2013.

DOGAĐANJA Održana Zmajada u Borovo naselju

11

NAŠ GLAS, 2013.

DOGAĐANJA

12

Dobro nam došli, prva-šići!

Još jednu generaciju prvašića

preuzele su učiteljice Senka

Horvatić i Sanja Starc te Ruži-

ca Paić. Kao i svake godine do

sada, učenici drugih razreda

sa svojim su učiteljicama pri-

redili zanimljiv program kako

bi svojim novim prijateljima

uljepšali početak njihove prve

školske godine.Prvašići su ta-

ko u pratnji svojih roditelja

mogli upoznati svoju učiteljicu

te prijatelje iz razreda s koji-

ma će se družiti sljedećih

osam godina. Njihov prvi škol-

ski dan bio je vrlo uzbudljiv,

bili su pomalo i nesigurni što

je i razumljivo budući da ne

znajuu što ih sve čeka.

Drugi su se razredi zaista pot-

rudili osmisliti kratku priredbu

te prvašićima pokatazi što su

sve do sada naučili i koliko

škola može biti vesela i za-

bavna. To je bilo potrebno oh-

rabrenje našim

najmlađim učeni-

cima kojima će

već sutra ujutro

zazvoniti prvo

školsko zvono.

Tekst i fotografija: iz

uredništva

NAŠ GLAS, 2013.

DOGAĐANJA DOČEK PRVAŠIĆA U NAŠOJ ŠKOLI

Kao i svake godine, tako i ove, Sv. Nikola došao je u našu školu. Do-

šao je s punom vrećom slatkiša. Svi učenici i učitelji dobili su čokola-

dicu.

Međutim, Sv. Nikola nije došao sam... s njim je došao i Krampus koji

je vikao među učenicima i tražio one koji nisu bili dobri. U našoj školi

takve nije našao, svi su bili dobri.

Naše učenice novinarke uočile su sličnost Sv. Nikole i Krampusa sa

našim učenicima Antunom Vukasom, 8.b i Micaelom Uhlarikom, 8.c,

ali vjerojatno nam se to samo prčinilo!Budite i dalje dobri i činite dob-

ra djela koja će vas uvijek nagraditi.

Tekst i fotografija: iz uredništva

SVETI NIKOLA I KRAMPUS POSJETILI NAŠU ŠKOLU

13

Ove smo godine temu za Dan zahval-

nosti obilježavali i vezivali uz tradici-

ju pa je okvirni naslov glasio Tradici-

ja na našem stolu, a podteme i način

rada određivali su učenici.

Kreativnost je bila u prvom planu i

svaki je razred sa svojim razrednikom

obilježio ovaj dan na svoj način. Bilo

je tu svega, posjećivala se obližnja

pekarnica, mjesilo se u školi, pisalo o

važnosti ovoga dana, prisjećalo se

tradicionalnih jela i pjesama...

Učenici su svoj rad mogli prezentirati

u učionici ili u holu škole, već prema

vlastitom odabiru.

Svi su bili jako dobri i kreativni, a

našem novinarskom oku posebno su

bili zanimljivi učenici 8. a razreda

koji su sve uveselili svojim plesom.

Svi su dobili zahvalnice, a troje najbo-

ljih i diplome ( najbolji su bili 8.a,

6.b, te 5.b i 8.c koji su dijelili treće

mjesto).

Tekst: Helena Vukojević, 5.b

Fotografija: svi po malo

NAŠ GLAS, 2013.

DOGAĐANJA

14

Svaka školska godina obično prođe u

učenju i želji za što boljim rezultatima

i većina učenika željno čeka kraj

školske godine te priliku za odmor.

Školska nam je godina završila već

tradicionalnom priredbom 13. lipnja

2012. Na priredbi su nastupili mnogi

učenici i program je bio vrlo

zanimljiv. Na samom početku obratila

nam se ravnateljica , a onda su učenici

i roditelji mogli uživati u dramskoj

predstavi koju su pripremili učenici

dramske skupine.. Kao šećer na kraju

ravnateljica

je proglasila i nagradila učenike koji

su tijekom godine postigli odlične

rezultate u školi i na natjecanjima.

Proglašena je i učenica generacije,

Kristina Skoko, a po prvi put smo čuli

i himnu škole u izvedbi čenica šestih

razreda. Tako smo osmaše otpratili u

srednju školu, a četvrtašima je ostalo

vremena da se pripreme za peti raz-

red. Nasmijani i veseli učenici i učite-

lji mogli su krenuti na zasluženi od-

mor do rujna kad ćemo se opet svi

ponovno naći u školskim klupama.

Tekst: Korina Horvat –Rehak, 8.b

Fotografija. Dorotea Grdović, 8.b

NAŠ GLAS, 2013.

DOGAĐANJA Priredba za kraj školske godine 2011./ 2012.

15

"Vukovaru - ime sveto" slogan je

pod kojim se ove godine, na 21.

godišnjicu obilježeva Dan sjećanja

na žrtvu Vukovara 1991. - 2012.

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara

obilježava se 18. studenoga, na dan

kada je naš grad potpuno okupiran,

na dan kada su mnogi pogubljeni i

prognani iz svojih domova.

Bolne uspomene nisu izblijedjele.

Godišnjica pada Vukovara obilježe-

na je ove godine pod geslom Vuko-

varu– ime sveto.

U mimohodu od bolnice do Memo-

rijalnog groblja sudjelovalo je više

desetaka tisuća domoljuba iz cijele

nam Hrvatske te predstavnici Sabo-

ra, a koloni se pridružio i oslobođe-

ni generalMladen Markač. Put ko-

jim se kolona kretala osvijetljen je

svijećama.

Dostojno smo se prisjetili svih kojih

nema sa nama, koji su svoje živote

dali za nas. 19. studenoga učenici i

učitelji naše škole tradicionalno su

hodoćastili na Groblje žrtava iz

Domovinskog rata te se pomolili i

zapalili svijeće kod križa te na gro-

bove svojih najmilijih i na grobove

djelatnika naše škole koji danas

nisu s nama.

Mi učenici, budućnost smo ovoga

grada i ne smijemo zaboraviti što je

on dao za nas, što su dali za nas svi

oni kojih više nema.

Ovaj grad ima svoju budućnost, ali

upravo zbog svoje prošlosti koju

moramo cijeniti i s ponosom u srcu

sjećati se onih koji su nam tu buduć

nost osigurali. Jer, grad bez ljudi,

bez nas nije grad. Ili, kako bi to

naš Siniša Glavašević rekao–

Grad– to smo mi.

Tekst i fotografija: Lorena

Srebrović i Anamarija

Petrović, 5. b

NAŠ GLAS, 2013.

DOGAĐANJA VUKOVARU

- IME SVE-

TO

16

LIDRANO- literarni izraz

PREDLOŽENE ZA DRŽAVNU

SMOTRU LiDraNo

• Krisatina Lukačević, 7.

a ; Mentorica: Ana Hutz

• Korina Horvat - Rehak,

8. b ; Mentorica Vedrana Žutić

LIDRANO - scenski izraz

• Domagoj Roško, 1. b; Men-

torica: Helena Andabaka

• Karlo Cvitković, 2. a; Mento-

rica: Božena Ursa Starc

• Kristijan Kmet, 5. b ; Mento-

rica: Vera Ištuk

• Korina Horvat - Rehak, 8.

b ; Mentorica: Vedrana Žutić

• Dorotea Gradović, 8. b

HRVATSKI JEZIK

• Kristina Lukačević, 7.

a 8. mjesto

Mentorica: Vera Ištuk

• Mihovil Kolbas, 8. b 15.

mjesto

Mentorica: Vedrana Žutić

ENGLESKI JEZIK


mjesto

• Kristina Kovačić, 8. a 13.

mjesto

Mentorica: Đurđica Ivković

GEOGRAFIJA

• Dominik Kajba, 6. a 11.

mjesto

• Mihovil Karaula, 7. a 6.

mjesto

• Iris Ljubić, 7. a 16.

mjesto

• Stjepan Miličić, 8. a 7.

mjesto


mjesto

• Kristina Skoko, 8. a 16.

mjesto

Mentor: Damir Vinković

MATEMATIKA

• Stjepan Mesaroš, 5. a 2.

mjesto

• Kristina Lukačević, 7. a 2.

mjesto

Mentorica: Edita Lukačević

Sara Jajetić, 6. r. 2.

mjesto

Mentorica: Marija Horvat

KOŠARKA

- dječaci 3. mjesto

Stjepan Miličić, Antonio Ra-

gač, Borna Bagarić, Stipe Vi-

dović, Patrik Bjelanović, Ante

I. Rajković, Matej Berišić, Do-

minik Kajba, Dominik Broz,

Bruno Jolić, Patrik Janković,

Ivan Vrdoljak

Mentori: Branko Korkutović,

Josip Papeša

TEKST I FOTOGRA-

FIJE: iz uredniš-

NAŠ GLAS, 2013.

NAJ, NAJ

2011./2012.

17

Županijsko natjecanje iz

prometne kulture održano

je u Vinkovcima 5. svibnja

2012..

Učenici Josip Skoko, Brigita

Leko, Laura Lončarić

i Stjepan Mesaroš osvojili su ekipno treće

mjesto, dok učenik Stjepan Mesa-

roš ide na državno natjeca-

nje u poznavanju prometne

kulture

koje će se održati u Slavon-

skom Brodu.

mentor: Toni Hutz, prof.

NAŠ GLAS, 2013.

NAJ, NAJ

18

NAŠ GLAS, 2013.

NAJ. NAJ 2012./2013.

MATEMATIKA

Leonard Lukačević, 4.a - PRVAK županije

Mentor: Vesna Jakovljević, učiteljica RN

Ivan Papeša, 4.a - 4. rang iz matematike

Mentor: Vesna Jakovljević, učiteljica RN

Jakov Šlafhauzer, 4.b - 8. rang iz matematike

Mentor: Josipa Paun Hujber

Kristina Lukačević, 8.a - 9. rang iz matematike

Mentor: Edita Lukačević, prof.

Dubravka Miličević, 8.a - 14. rang iz matematike

Mentor: Edita Lukačević, prof.

LIDRANO

Kristijan Kmet, 6.a - PRVAK županije u LiDraNo - scenski izraz i plasman na državnu smotru

Mentor: Vera Ištuk, prof.

Mato Ivković, 5.b - predložen na Državnu smotru LiDraNo sa novinarskim ra-

dom Mentor: Vedrana Žutić, prof.

Matea Radić, 7.b - predložena na Državnu smotru LirDraNo sa literarnim ra-

dom Mentor: Helena Anadbaka, učiteljica mentor RN

HRVATSKI JEZIK

Hrvatski jezik: Kristina Lukačević, 8.a 8. mjesto

Iris Ljubić, 8.a 13. mjesto

Mentorica: Vera Ištuk, prof.

Sara Jajetić, 7.b 9.mjesto

Mentorica: Vedrana Žutić, prof.

Engleski jezik: Iris Ljubić, 8.a - viceprvakinja županije u poznavanju eng. jezika, 7. mjesto na državnom natje-

canju

Mentorica: Martina Prpa, prof.

19

NAŠ GLAS, 2013.

NAJ, NAJ

FIZIKA

Robert Rubčić, 8.b 10. mjesto iz fizike, te predložen na Državno natjecanje.

Mentor: Toni Hutz, prof.

GEOGRAFIJA

Mihovil Karaula, 8.a 6. mjesto

Mihael Kolar, 6.a 14. mjesto

Matija Karaula, 5.a 13. mjesto

Mentor: Damir Vinković, prof.

POVIJEST

Mihovil Karaula, 8.a 6. mjesto

Mentorica: Katarina Kalinić, prof.

PROMETNA KULTURA

Alen Rupčić, 5.a 2. mjesto pojedinačno i poziv na državno natjecanje

Helena Vukojević, 5. b 3. mjesto ekipno na županijskom natjecanju

Mia Rako, 5.b

Matko Gašparić, 5.a

Mentor: Toni Hutz, prof.

NAPREDOVANJA UČITELJA

Većina učenika možda i ne zna da i učitelji mogu dobiti promaknuće, odnosno da mogu napredovati u struci. Da bi

se u tome uspjelo potrebno je ispuniti neke uvjete koje propisuje Ministarstvo, a bodovi se prikupljaju sudjelova-

njem u raznim natjecanjima, natječajima i dr., a potrebna je i dobra ocjena ravnateljice. Sve su te uvjete ispunile i u

prošloj školskoj godini zaslužile naziv učitelj– mentor nastavnica engleskog jezika Đurđica Ivković, nastavnica

matematike Edita Lukačević te učiteljica razredne nastave Helena Andabaka. Istu titulu ove su godine zaslužili

nastavnik geografije Damir Vinković i nastavnica hrvatskoga jezika Vedrana Žutić. To vrijedno priznanje promak-

nutim učiteljima dodjeljuje Ministar pa su i naši učitelji pozvani u Zagreb gdje i službeno postaju učitelji– mentori.


20

Ekranomanija

Dijete se danas rađa i u vrlo

ranoj dobi počinje koristiti tri

ekrana- televizor, računalo i

mobitel. Gotovo svaka kuća

ima računalo i pristup internetu,

televizor i više njih, a nađe se i

nekoliko mobitela. Mnogi ne

znaju da zapravo sva ta tehno-

logija oko nas ima više negativ-

nih nego pozitivnih strana.

Od najranije dobi djeca žele

gledati televiziju, a upravo su

roditelji ti koji bi trebali

ograničavati vrijeme koje dijete

provede pred malim ekranom.

Dijete, već u dobi od tri ili

četiri godine sposobno je poisti-

vijetiti se s TV junacima, liko-

vima iz crtića te oponašati

njihovo ponašanje. Emisije s

primjerenom tematikom mogu

na dijete utjecati u pozitivnom

smislu. I opet je tu bitna odgo-

vornost roditelja koji trebaju

kontrolirati i sadržaje koje dje-

ca prate.

Početkom škole dolazi do upa-

rabe mobitela.Aktivno ga koris-

te učenici od 4. razreda, a nađe

se i u torbi onih iz 2., ponekad i

1. razreda.Prema istraživanjima

mobiteli uzrokuju ovisnost, po-

put pušenja ili pretjeranog kon-

zumiranja hrane,a često čitamo

i o utjecajima na zdravlje, štet-

nosti zračenja i čak obolijeva-

nja i raka mozga. Ako ga već

morate koristiti, koristite

slušalice. Moderna tehnologija

ima svojih prednosti no pretje-

rana ovisnost i uporaba može

dovesti do oštećenja mozga te

može naškoditi socijalnom ži-

votu korisnika. Mobiteli tako

uništavaju ljepotu razgovora,

riječi se skraćuju, koriste se ne-

ke kombinacije hrvatskoga i

engleskoga jezika npr. 2day-

today, 4a- fora, gr8-great i

sl.Također se u tu svrhu koriste

i različiti znakovi, a učinicima

postaje teško govoriti složenim,

proširenim rečenicama.

Internet kao svjetska globalna

mreža omogućuje elektroničku

povezanost i komunikaciju

računala. Prema dostupnim

podacima s kraja 2008. u Hr-

vatskoj je registrirano gotovo

dva milijuna korisnika interne-

ta, što predstavlja oko 44 % sta-

novništva. Dobra strana inter-

neta je dostupnost velike količi-

ne informacija o najrazličitijim

temama.Međutim, djeca i mladi

sve više korite internet i druš-

tvene mreže za komunikaciju s

drugima, a vrlo često nisu svje-

sni rizika koji takva komunika-

cija nosi. Često dolaze u komu-

nikaciju s osobama koje se laž-

no

predstavljaju i daju netočne po-

datke o svojim godinama, izgle-

du, mjestu stanovanja i dr.Za

razliku od potencijalnih

zlostavljača, djeca uglavnom

daju istinite podatke o svom

identitetu i kretanju.

Nasilje putem interneta sve je

prisutnije i kod nas u Hrvatskoj.

Tako se ljubomorni ili

posvađani prijatelji osvećuju

jedni drugima putem uvredlji-

vih komentara i poru-

ka.Otvaranjem profila na Face-

booku ili nekoj drugoj društve-

noj mreži djeca i mladi zadovo-

ljavaju potrebu da

se prikažu i da budu viđeni ona-

kvima kakvima se žele prikaza-

ti. Tako na svoje profile

stavljaju samo fotografije koje

ih prikazuju privlačnima, a iste

im mreže služe i za kontrolu

imidža svojih vršnjaka.Sve po-

činje onog trenutka kada zlo-

namjerna osoba dozna za lozin-

ku onoga drugoga i u njegovo

ime šalje uznemirujuće poru-

ke.Mogućnosti interneta su ve-

like, međutim događa se da dje-

ca upadnu u probleme jer se

internetom ne služe samo zbog

učenja i dobivanja korisnih in-

formacija o nekoj temi.

I da, ekrani su svuda oko nas,

od naših najranijih dana . Ne

trebamo ih isključiti iz svojih

života jer osim negativnih ima-

ju i mnogo pozitivnih strana.

No treba izabrati što je za nas

dobro,a što nije i biti u svemu

umjeren. Svi znamo da ne smi-

jemo pretjerati u konzumiranju

slatkiša, što ne znači da ih uop-

će ne smijemo jesti. Isto je i s

tehnologijom.Pokušajte stoga

svoje televizore, mobitele i ra-

čunala što češće isključiti, a

slobodno vrijeme provesti uz

knjigu, druženje s prijateljim,

razgovoru s roditeljima. Vjeruj-

te, sve vas to može puno bolje

zabaviti od vječitog slanja: Ok.

GR8, Može!

Tekst: Mato Ivković, 5.b

Fotografija: internet

( tekst Ekranomanija predlo-

žen je na državnu smotru Li-

drano 2013.)

NAŠ GLAS, 2013.

ZANIMLJIVOSTI

21

NAŠ GLAS, 2013.

ZANIMLJIVOSTI

22

NAŠ GLAS, 2013.

STRIP

S tobom...Van... Ni u ludilu!

Hmmm.... Isti Jus-tin...Jedva čekam! Dogovorila sam

spoj preko neta. Da

ga samo vidite. Ma daj... N

e

vjerujem...

Nakon 5 minuta... Nakon 25 minuta...

23

NAŠ GLAS, 2013.

STRIP

Koji blam!?

Bok! Što je s tim li-

kom!?

A možda sam

ipak pogriješila...

?

Došla sam se ispričati...Nije bilo

u redu od mene

Mogli bi mož-da u kino?

NARAVNO!

24

Učenici osmih razreda sate

povijesti posvećene Donovin-

skom ratu proveli su na tere-

nu. Zajedno s razrednicama

Vedranom Žutić i Đurđicom

Ivković te nastavnicom povi-

jesti Anom Hutz

prošli su “vukovarski ratni

put”, od Vojarne do bolnice

te ,nažalot, zadnje postaje

mnogih hrvatskih branitelja

Ovčare i Memorijalnog grob-

lja.

Učenici su se upoznali s tadaš-

njim, vrlo slabim oružanim

snagama hrvatske vojske koja

je bila puno slabija u odnosu

na neprijateljsku po pitanju

naoružanja, ali ne i po pitanju

srčanosti i ponosa. Upoznali

su se sa svim ptnjama koje su

prolazili ranjenici, civili, ali i

liječnici u vukovarskoj bolnici

te su odali počast svima koji

su izgubili svoj život braneći Vuko-

var.

Tekst: Dorotea Grdović, 8.b

Fotografija: Vedrana Žuitć, prof.

NAŠ GLAS, 2013.

TERENSKA NAS-

TAVA VOLJENI MOJ GRADE

25

NAŠ GLAS, 2013.

TERENSKA NAS-

TAVA

26

Svake godine Osnovna škola Mitnica

organizira izlete za svoje učenike.

Tako su učenici petih razreda u pratnji

svojih razrednica Marine Šimunović i

Vedrane Žutić te nastavnice Đurđice

Ivković išli na jednodnevni izlet u

Našice te na Papuk, točnije na izletište

Jankovac. Mogli su uživati u svježem

zraku i netaknutoj prirodi Papuka,

upoznati Našice te su se posebno zad-

ražali u dvorcu obitelji Pejačević.

Obilazak izletišta Jankovac bio je za

neke vrlo icrpljujuć jer je sve to treba-

lo obići pješke. Rijetko je tko poslije

pomislio na igru. Svi su bili umorni,

ali i vrlo zadovoljni viđenim, ali i

naučenim. Uz učenike je cijelo vrije-

me bio stručni vodič pa su mogli dos-

ta toga i naučiti.

Po povratku su se zaustavili u Našič-

kom Markovcu kako bi posjetili pri-

vatni obiteljski zoološki vrt Bizik.

Učenici su se oduševili životinjama,

ali i vrlo simpatičnom domaćinu koji

je svoju ljubav prema životinjama

pretvorio prvo u hobi, a potom i u

posao otvorivši ovaj zoo. Bili su izne-

nađeni domaćinovom bliskošću s ži-

votinjama koje tretira više kao kućne

ljubimce. I sami su se učenici mogli

okušati u jahanju ponija, a oni malo

hrabriji i u držanju zmija. Ako još

niste, svakako posjetite ovaj kraj i

uživajte u netaknutoj prirodi.


Fotografija: Vedrana Žutić, prof.

NAŠ GLAS, 2013.

ŠKOLSKI IZLETI ŠKOLSKI IZLET PETIH RAZREDA

Dobra atmosfera započela je još u auto-

busu...

Uz druženje i zabavu trebalo je nešto i

naučiti.

Petaši ispred dvorca obitelji Pejačević u

Našicama.

Naša je Mia imala čast

svirati na klaviru slavne

Dore Pejačević.

Matko i Helena pokazali su izuzetnu hrabrost u

druženju sa zmijama.

Ivan se okušao u jahanju, a družio

se i s većim brojem zmija. Svaka

čast na hrabrosti.

27

Planiran jednodnevni izlet u Đa-kovo bio je zbog lošeg vremena odgođen do 27. svibnja. Svi smo bili razočarani jer smo jedva če-kali da krenemo. Bez obzira što tog ponedjeljka vrijeme baš i nije bilo idealno za izlet, mi smo svi bili dobro raspoloženi za malu pusto-lovinu. U Đakovu smo posjetili ka-tedralu Sv. Petra i Pastuharnu. Šetali smo njihovom šetnicom u središtu grada. Ono što smo najvi-še iščekivali uslijedilo je oko pod-neva. Stigli smo u Mađioničarsku akademiju u Vili magic. Tu nas je dočekao pravi mađioničar i sudje-lovali smo u mađioničarskoj preds-tavi. Poslije toga smo ručali i uži-vali u igri do povratka kući.

Tekst i fotografija: Sanja Starc,

učiteljica

NAŠ GLAS, 2013.

ŠKOLSKI IZLETI ŠKOLSKI IZLET PRVIH RAZREDA

28

Maturalac naša tri osma razreda

započeo je rano ujutro 11. rujna

2012. Da se pitalo nestrpljive osma-

še, oni bi na put krenuli već u pone-

djeljak. Na ekskurziju su uz učeni-

ke krenuli i njihovi pratitelji: razre-

dnici Edita Lukačević, Toni Hutz i

Martina Prpa, te nastavnik Damir

Vinković.Program ekskurzije pod

nazivom "Sjeverna Dalmacija" zapo-

čeo je prvim odredištem, dolaskom u

Slunj i posjetom živopisnom mjestaš-

cu Rastokama. Ondje su učenici raz-

gledali brojne stare mlinove na rijeci

Slunjčici. Nakon razgledanja mjesta te

kratke vožnje, osmaši su stigli u NP

Plitvička jezera. Razgledavali su prek-

rasnu prirodu, obišli jezera, te se vozi-

li brodicom preko jezera Kozjak. Prvi

dan putovanja nastavio se dolaskom u

Biograd, gdje su se osmaši smjestili u

hotel, a nakon toga odjurili na plažu,

što je nekima bio i najdraži dio prvoga

dana ekskurzije.

Drugi je dan ekskurzije na rasporedu

bio grad Zadar. Ovaj grad bogate baš-

tine osmaši su razgledavali u pratnji

službenog vodiča. Vidjeli su staru

gradsu jezgru, Kalelargu, crkvu sv.

Donata, morske orgulje i još mnogo

toga. Obilazak su završili posjetom

vrijednoj izložbi "Zlato i srebro Zad-

ra" koja se nalazi u samostanu crkve

sv. Marije. Nakon povratka iz Zadra

osmaši su slobodno poslijepodne u

pratnji nastavnika proveli na plaži u

Biogradu.Treći dan ekskurzije vrijeme

se nažalost pogoršalo, no to nije spri-

ječilo osmaše da uz pratnju vodiča

razgledaju grad Šibenik. Na povratku

u autobus za Biograd počela je jaka

kiša pa se od razgledavanja NP Krka

ipak moralo odustati. Učenici su tako

doživjeli pravu dalmatinsku buru i

dobili priliku uslikati zanimljive slike,

a raspoloženje je i dalje ostalo veselo.

Večer trećega dana osmaši u proveli u

disku hotela koje je za njih i njihove

nove prijatelje iz škole iz Velike Go-

rice organiziralo osoblje hotela.Tako

je došao i petak, dan povratka kući.

Nakon ručka osmaši su se uputili u

posljednje odredište prije povrtaka,

mjesto Smiljan u Lici. Ondje su u

pratnji stručnog vodiča razgledali

Memorijalni centar Nikole Tesle, te

pogledali film o životu poznatog

izumitelja. Posebno su bili oduševlje-

ni Teslinom ispitnom stanicom iz

Colorado Springsa. Neki su osmaši

ondje i "zasvijetlili". Nakon Smiljana

moralo Uz usputna stajanja zadovolj-

ni su osmaši sa svojim nastavnicima

u Vukovar stigli u kasnim večernjim

satima. Ondje su iz dočekali roditelji,

a nastavnici još i pohvalili njihovo

uzorno vladanje tijekom cijele ekskur-

zije. se krenuti kući.

NAŠ GLAS, 2013.

NEZABORAVNI

MATURALAC

EKSKURZIJA UČENI-

KA OSMIH RAZREDA

GENERACIJA 2005. –

2013.

29

NAŠ GLAS, 2013.

NEZABORAVNI

MATURALAC

30

Naši osmaši jedva su uspjeli doče-

kati 15.svibnja 2012., to jutro je

počeo dugo iščekivani maturalac.

Unatoč kiši i prethodno slabo pro-

spavanoj noći , svi su stigli na vri-

jeme te je točno u 5 sati sve moglo

početi. S osmašima su krenule i

njihove razrednice Đurđica Ivko-

vić i Vedrana Žutić te pedagoginja

Katica Maćešić. Vožnja je bila

izuzetno ugodna te se činilo da su

vrlo brzo bili i pred prvim odrediš-

tem- NP Plitvička jezera. Svi su

bili oduševljeni netaknutom priro-

dom, a djevojke su se čak poželje-

le na ovom mjestu i jednoga dana

udati.

Unatoč umoru, stigli su i do mjesta

Smiljan u kojem je posjećen Me-

morijalni centar Nikole Tesle. Os-

maši su se posebno razveselili fu-

turistički opremljenom igralištu. U

večernjim satima stigli su na kona-

čno odredište, u Vodice. Nakon

večere i smještaja krenuli su u obi-

lazak grada. Drugi dan je bio re-

zerviran za obilazak Vodica te

otoka Zlarina i radionica koraljnog

nakita. Slobodno vrijeme oni naj-

hrabriji iskoristili su za kupanje.

Treći dan na red je došao obilazak

Krešimirovog grada- Šibenika.

Slobodno popodne iskoristilo se

za odlazak na plažu, a vjetar koji

je puhao, čini se, nikome nije sme-

tao. Posljednji dan iskorišten je za

obilazak Zadra koji je zaista jedan

od naših najljepših gradova u Dal-

maciji, a obilazak su povremeno

remetili jedino maturanti koji su

slavili posljednji dan srednjoškol-

skog obrazovanja . Poslije ručka

se trebalo krenuti

kući. Sve što je lijepo, kratko tra-

je pa je tako bilo i s ovim matu-

ralcem. U Vukovar se stiglo u

kasnim večernjim satima, a odu-

ševljena lica učenika i nastavnika

potvrdila su da je ovo bilo jedno

nezaboravno i prelijepo putovanje

koje će svima ostati u dragom

sjećanju.

Fotografija i tekst: iz uredniš-

tva

NAŠ GLAS, 2013.

NEZABORAVNI

MATURALAC

EKSURZIJA UČENIKA OSMIH RAZREDA

GENERACIJA 2004. – 2012.

31

NAŠ GLAS, 2013.

NEZABORAVNI

MATURALAC

32

Documents

NAS GLAS, 2012-2013..pdf