Naziv.docx

7/26/2019 Naziv.docx

http://slidepdf.com/reader/full/nazivdocx 1/43

Naziv "Univerzalna bibliografska kontrola" i jasna predodžba o biti iznačenju međunarodnog programa, danas širom svijeta poznatog pod timnazivom ili pod engleskim akronimom UBC, nastali su tek prije nekolikogodina !li osnovna ideja da je na području bibliografske kontrole potrebna

neka međunarodna akija nije nova, pa je i prije bilo pokušaja da se topostigne #i su pokušaji išli za tim da se na jednom mjestu, u nekojsredišnjoj ustanovi ili organizaiji izradi bibliogra$ja ili katalog tiskarskeprodukije ijelog svijeta %azumljivo je da su takvi pokušaji morali završitineuspje&om

Novi program ide posve drugim pravem #aj se program osniva nameđunarodnoj suradnji i izmjeni bibliografski& informaija između svi&zemalja svijeta !li usprkos tome što je taj program tek nedavno dobio svojnaziv i čvrstu strukturu, u bibliotekarskim se krugovima, a posebno u

okviru 'eđunarodne federaije bibliotekarski& društava, ve( kroz više oddva desetlje(a raspravljalo o nekim načelima koja čine osnovu togprograma, a u tom su razdoblju izvršeni i razni zadai koji su usko vezaniuz taj program

)odine *+- zasjedanje 'eđunarodne federaijebilo je u .agrebu Na tom je zasjedanju /rank/ranis, predsjednik 0omisije za ujednačavanjekataložni& pravilnika, izvijestio da bi Uneso biospreman $nanijski podupirati ispitivanja ostandardizaiji kataložni& pravilnika ukoliko bi0omisija bila voljna pri&vatiti se tog posla i otome podnositi izvještaj 1rijedlog je pri&va(en iizabrana je %adna grupa koja se trebala baviti tim

pitanjima 2*2 1otrebno je istaknuti da je u toj%adnoj grupi od prvi& početaka surađivao istručnjak iz 3ugoslavije 4snutak %adne grupe bio

je značajan dogadaj u radu 0omisije zaujednačavanje kataložni& pravilnika čija sedjelatnost od njezina osnutka godine *+5

uglavnom ograničila na održavanje sastanaka za

http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/verona.htm#1




vrijeme godišnji& zasjedanja /ederaije Na tim sesastanima izvještavalo o razvoju kataložni&pitanja i raspravljalo o mogu(nostima neke

međunarodne suradnje na tom području, ali sesve do godine *+- nisu poduzimale konkretneakije 262

%ad %adne grupe urodio jeuspje&om, pa se *+7*, godine u1arizu održala 'eđunarodnakonferenija o kataložnimnačelima #a konferenija na kojojsu sudjelovale delegaije iz 5države i *6 međunarodni&organizaija bila je najve(i i

najznačajniji sastanak kataložni&stručnjaka koji se ikada održavao,a, s obzirom na postignuterezultate, može se s pravom





smatrati kao presudan događaj upovijesti katalogizaije op(enitoU svom uvodnom govoru /rank /ranis, predsjednik 0onferenije, upozorio je da se biblioteke nalaze na prekretnii te da se moraju prilagoditiza&tjevima novog vremena 8stakao je da treba prije svega ozbiljnorazmotriti mogu(nost kako izbje(i gubitak ljudske snage utrošene umnoštvu biblioteka na katalogizaiji jedne te iste publikaije 1o njegovu bimišljenju bilo idealno da se određena publikaija katalogizira u zemlji izkoje publikaija potječe, a da se tako izrađena kataložna jedinia upotrijebiu svim drugim bibliotekama koje tu publikaiju posjeduju 252

U tim se riječima krije, po mome mišljenju, začetak programa Univerzalnebibliografske kontrole, jer je njima prvi put spomenuta mogu(nostentralizirane katalogizaije u međunarodnim omjerima, a to je i idejavodilia programa Univerzalne bibliografske kontrole !li početkomšezdeseti& godina ovoga stolje(a prilike jos nisu bile zrele za ostvarivanjetako dubokosežnog i dalekosežnog međunarodnog programa U to suvrijeme kataložni stručnjai mnogi& zemalja bili jos pod utjeajem svojenaionalne kataložne tradiije što se jasno odražava i u nekim zaključima0onferenije

!li uskoro poslije 1ariške konferenije nastali su neki novi momenti koji suznatno pojačali zanimanje za međunarodnu suradnju na područjukatalogizaije i usmjera9vali tu problematiku u novu razvojnu fazu #o je, s jedne strane, sve ve(a primjena elektroničkog računala u izradbi kataloga ibibliogra$ja, a, s druge strane, kataložni program 0ongresne biblioteke u:as&ingtonu, poznat pod nazivom ";&ared Cataloging" 2-2

4snovna je karakteristika toga programa što za katalogizaiju publikaija

tiskani& izvan ;!< koristi, uz manje izmjene, opise dobivene odnaionalni& bibliogra$ja zemalja iz koji& pojedine publikaije potječu=injenia da se bibliografski opisi upotrebljavaju i u kataložne svr&e u tovrijeme doduše nije bila nikakva novost jer se u nekim zemljama takavpostupak ve( bio udoma(io >npr u /ranuskoj i u ?elikoj Britaniji@ !li";&ared Cataloging" je bio prvi pokušaj da se taj postupak primijeni u širimokvirima, tj da se u tu svr&u upotrebljavaju bibliografski opisi iz razni&zemalja







";&ared Cataloging" predstavlja, osimtoga, i zanimljivu svojevrsnu

kombinaiju deentralizirane,nestandardizirane katalogizaije sentraliziranom i potpunostandardiziranom katalogizaijom .aopisni dio kataložni& jedinia taj

program upotrebljava uglavnom podatkezabilježene i poredane onako kako toodgovara običaju naionalnebibliogra$je zemlje iz koje publikaijapotječe pa opisi pojedini& publikaija

nisu ujednačeni Naprotiv, o izboru iobliku odrednia, o bibliografskimnapomenama, stručnim oznakamaodlučuje se u 0ongresnoj biblio9tei gdjese upotrebljavaju !ngloamerička

kataložna pravila 22 te se ti podai javljaju na svim kataložnim jediniama upotpuno standardiziranom obliku

#ako izrađene kataložne jedinie upotrebljavale su se ve( od prvi&početaka programa ne samo u bibliotekama ;!<, nego i u 0anadi i ?elikojBritaniji, dakle, u velikom dijelu engleskog jezičnog područja

8sprva su se razaslale u klasičnom obliku tiskani& listi(a ili u oblikumikrolisti(a, kasnije djelomie i u obliku magnetski& traka 272







!li želje i nade američki& stručnjaka da (e se tako izrađene kataložne jedinie upotrebljavati i za bibliotečne kataloge u zemljama izvanengleskog jezičnog područja 2A2 nisu se obistinile Na zasjedanju'eđunarodne federaije bibliotekarski& društava u /rankfurtu a', *+7,

/ranz )eorg 0altasser, direktor Bavarske državne biblioteke, i /rans de?rieze iz 0raljevske biblioteke u BruDellesu, upozorili su na teško(e što i&odrednie davane u 0ongresnoj bibliotei stvaraju za biblioteke koje se nesluže engleskim jezikom 4 istoj je teško(i bilo govora i na 'eđunarodnomsastanku kataložni& stručnjaka u 0open&agenu, *+7+ 22

Na 0open&aškom je sastanku ;uzanne EonorF ponovno predložila ono što je / /ranis spomenuo ve( godine *+7* u 1arizu, ali je tu misao točnijeobrazložila i povezala s naionalnim bibliogra$jama 1redložila je da sesvaka tiskana ili gra$čki umnožena publikaija katalogizira "jednom za

uvijek" u zemlji iz koje potječe i da se tako izrađena kataložna jediniaobjavi u naionalnoj bibliogra$ji te zemlje Naionalni bibliografski entarmorao bi dati sve bibliografske informaije na raspolaganje bibliotekamasvoga područja, kao i onima u drugim zemljama bilo u obliku bušeni& ilimagnetski& traka, bilo u obliku tiskani& listi(a 2+2 #a je preporuka ušla i uzaključke 0open&aškog sastanka 2*G2

4va se preporuka oslanja na američki program ";&ared Cataloging", ali seipak bitno razlikuje od njega 1rije svega, kataložne jedinie koje ; EonorF

ima u vidu morale bi biti međunarodno standardizirane da bi se izbjeglapotreba naknadni& izmjena 4sim toga, ta se preporuka odnosi na svutiskanu ili gra$čki umnoženu knjižnu produkiju, a ne samo na onepublikaije koje odgovaraju potrebama i izboru američki& biblioteka

.asluga je Eermana Hiebaersa, tadašnjeg predsjednika 'eđunarodnefederaije bibliotekarski& društava, da je tu osnovnu ideju, koja se na uži iliširi način u bibliotekarskim krugovima uvijek ponovno spominjala, konačnode$nitivno unio u program rada /ederaije U svom uvodnom govoru nazasjedanju /ederaije u 'oskvi godine *+AG E Hiebaers se osvrnuo naprijedlog Uneso9a da se godina *+A6 proglasi 'eđunarodnom godinomknjige /ederaija je pri&vatila taj prijed9log i obe(ala suradnju 1remaprijedlogu E Hiebaersa u okviru programa za tu godinu moglo bi sepristupiti pripremama da se program ";&ared Cataloging" proširi umeđunarodni program koji je nazvao "Univerzalna bibliografska kontrola>Universal bibliograp&i ontrol, ili kra(e UBC@" 1o njegovu bi mišljenjuvrijeme bilo zrelo za taj pot&vat 2**2 #ime je Univerzalna bibliografskakontrola postala sastavnim dijelom programa 'eđunarodne federaijebibliotekarski& društava kojemu se posve(uje sve više pažnje i koji od tada

više ne silazi sa strania bibliotekarske literature













.asluga je / ) 0altassera što je osnonu ideju Univerzalne bibliografskekontrole razradio u tančine i dao zaokruženu sliku toga dugoročnogprograma ;istematski je prikazao čitav tok radnji, od tiskanja publikaijedo njezine katalogizaije i do uvrštavanja kataložne jedinie u kataloge

biblioteka ijeloga svijeta, i upozorio da su za uspješno ostvarivanjeprograma potrebne jos opsežne organizaijske predradnje koje (e iziskivatimnogo vremena, sredstava i truda 1osebno se osvrnuo na preduvjete bezkoji& se ostvarivanje programa ne može ni zamisliti Budu(i da taj programželi obu&vatiti svu svjetsku knjižnu produkiju, potrebno je da svaka zemljaizradi naionalnu bibliogra$ju koja bi opet morala u potpunosti zabilježitisvu knjižnu produkiju te zemlje, što do sada još nije postignuto U tusvr&u potrebni su i odgovaraju(i pravni propisi koji bi osigurali i reguliralipriliv obavezni& primjeraka u naionalne biblioteke ili naionalnebibliografske entre !li, po mišljenju / ) 0altassera, potpunostnaionalni& bibliogra$ja nije dovoljan preduvjet za uspješno ostvarivanjeprograma ako te bibliogra$je izlaze sa zakašnjenjem 0altasser nadaljenavodi da je za brzu i jednostavnu izmjenu bibliografski& informaija umeđunarodnim okvirima bezuvjet9no potreban standardizirani oblik ti&informaija, i to u pogledu odrednia, opisa, a i u te&ničkom pogledu0onačno 0altasser predviđa i osnivanje naionalni& ili regionalni& entarakoji bi pri&va(ali bibliografske informaije iz drugi& zemalja i stavljali i& naraspolaganje interesentima svoga područja, bilo u izvornom obliku, bilogdje je to potrebno uz izmjene u pogledu jezika i pisma u pojedinim

dijelovima opisa 2*62

.načenje što ga 'eđunarodna federaija bibliotekarski& društava pripisujeUniverzalnoj bibliografskoj kontroli najbolje dolazi do izražaja u činjenii što je zasjedanje /ederaije koje se *+A5 održavalo u )renobleu bilo upotpunosti posve(eno toj temi

Na tom je zasjedanju generalna tajnia 'argreet :ijnstroon u svomizvještaju navela da je konačni ilj programa Univerzalne bibliografske

kontrole da se osnovni podai o svim publikaijama koje izlaze u bilo kojojzemlji svijeta daju što brže na raspolaganje čitavom čovječanstvu, i to uobliku koji je međunarodno pri&vatljiv 8stakla je da je u torn smislu ve(mnogo urađeno, ali da su potrebni jos daljnji napori kako bi se raščistili svipojmovi i prebrodile sve teško(e vezane uz uspješno ostvarivanje togaprograma #o je gledište došlo do izražaja i u op(im sjedniama zasjedanja,pa na sastanima sekija i komisija održavani& za vrijeme toga zasjedanjaItu se program promatrao s najrazličitiji& aspekata Bilo je govora o odnosutoga programa prema programu UN8;8;#9a >koji je usmjeren premaprirodoslovno9te&ničkoj dokumentaiji@, o odnosu naionalni& bibliogra$japrema Univerzalnoj bibliografskoj kontroli, o suradnji sveučilišni& biblioteka





na tom programu s obzirom na izdavačku djelatnost sveučilišta, o suradnjispeijalni& biblioteka na torn programu s obzirom na razne publikaije spodručja te&nike i industrije, o ulozi automatizaije u programuUniverzalne bibliografske kontrole, itd2*52

<a u torn programu još ima neriješeni& pitanja, jasno proizlazi i iz člankakanadskog bibliotekara Eenri Bernard Boivina #u se postavlja pitanjeodnosi li se taj program na pubiikaije tiskane ili izdavane na određenompodručju 2*-2 Neupu(eni bi možda mogli smatrati da je takvo razlikovanjesitničavo i suvišno !li ako se uzima u obzir da u nekim zemljama pravnipropisi obavezuju tiskare na davanje obavezni& primjeraka, a u drugimanakladnike, jasno je da bi se bez točniji& uputa u tom smislu moglodogoditi da stanovita publikaija ne bude zapisana ni u jednoj naionalnojbibliogra$ji 'eđunarodna federaija bibliotekarski& društava nije se

zadovoljila time da jedno svoje godišnje zasjedanje posveti temiUniverzalne bibliografske kontrole 1otkraj *+A5 godine Upravni odbor/ederaije donio je zaključak da se u okviru /ederaije osnuje novi uredkoji e se isključivo baviti pitanjima Univerzalnebibliografske kontrole unajširem smislu riječi #aj je zaključak ostvaren * srpnja *+A- kada je uHondonu u prostorijama Britanske biblioteke počeo raditi 'eđunarodniured za Univerzalnu bibiiografsku kontrolu >8nternational 4Je for UBC@

Univerzalna bibliografska kontrola ušla je i u program 'eđudržavne

konferenije o planiranju naionalni& dokumentaioni&, bibliotečni& iar&ivski& infrastruktura što ju je organizirao Uneso u rujnu *+A- Na toj sekonfereniji raspravljalo o Univerzalnoj bibliografskoj kontroli kaosastavnom dijelu Unesova programa N!#8; >National 8nformation;Kstems@ Uzevši u obzir da e Univerzalna biblio9grafska kontrola bitidugoročan program, zaključeno je da (e Uneso u budu(nosti uskosurađivati s 'eđunarodnom federaijom bibliotekarski& društava nausavršavanju toga programa i da e nastojati $nanijski potpomagati'eđunarodni ured za Univerzalnu bibiiografsku kontrolu redovnim

doprinosima 2*2 Uoči te konferenije 'eđunarodna federaijabibliotekarski& društava izdala je opširnu publikaiju o Univerzalnojbibliografskoj kontroli u kojoj se taj program prikazuje sa svi& mogui&aspekata 2*72

6 'eđunarodno ujednačavanje katatožni& postupaka

8z gornjeg izlaganja jasno proizlazi da se ostvarivanje programaUniverzalne bibliografske kontrole ne može ni zamisliti bez međunarodnogujednačavanja kataložni& postupaka 1itanja koja se odnose na takvo

ujednačavanje mogu se uglavnom podijeliti u dvije skupineL a@ pitanja omeđunarodnom ujednačavanju postupaka oko izbora i oblika odrednia i











redalia, b@ pitanja o međunarodnom ujednaavanju kataložnog ilibibliografskog opisa

6* 'eđunarodno ujednačavanje odrednia i redalia

1ariška konferenija >*+7*@ bila je prvi ozbiljniji pokušaj da se pristupimeđunarodnom ujednačavanju kataložni& postupaka uop(e 2*A2 ?rijeme je bilo zrelo za takav pot&vat .bog pove(ane knjižne produkije na svimkontinentima i zbog pojačane kulturne suradnje među raznim zemljamaknjižni fondovi nisu samo znatno narasli, nego su i poprimili sve visemeđunarodni karakter #o je opet dovelo do toga da naionalni kataložnipravilnii, koji su nastali kao rezultat dugogodišnji& katalozni& tradiijapojedini& zemalja i koji su bili u velikoj mjeri pod utjeajem jezika ti&zemalja, u novim prilikama više nisu mogli zadovoljavati

%ad konferenije bio je ograničen na načelna pitanja o izboru i oblikuodrednia i redalia %azumljivo je da se dala prednost upravo timpitanjima jer su elementi o kojima je tu riječ usko vezan uz osnovnezadatke abeednog kataloga >pronalaženje određene publikaije,pronalaženje razni& izdanja istoga djela, pronalaženje publikaija kojesadržavaju djela istog autora@ 'oglo se dakle očekivati da (e bašujednačavanje ti& elemenata omogu(iti, odnosno pojednostavniti ipospješiti suradnju medu bibliotekama razni& zemalja i da (e olakšati

znanstvenim radniima i ostalim čitačima snalaženje u abeednimkatalozima strani& biblioteka što je do tada zbog veliki& naionalni& razlikabilo znatno otežano

Na 1ariškoj konfereniji glasanjem jepri&va(en dokument ";tatement ofpriniples" koji u dvanaest članova donosi

načelne preporuke o izboru i oblikuodrednia i redalia 2*2 #aj je dokumentnaišao u međunarodnim bibliotekarskimkrugovima na širok odjek Budio je novinteres za teoretske i praktične radove napodručju katalogizaije i dao

katalogizatorima mnogi& zemalja podstrek







da pristupe ujednačavanju kataložni&postupaka u okviru svoje zemlje kao prvompreduvjetu za pri&va(anje međunarodni&načela #o se nije dogodilo samo u zemljamakoje jos nisu imale bibliotečnu ili kataložnutradiiju, nego i u zemljama s razvijenijimbibliotekarstvom, ali bez ujednačenekataložne prakse >npr u ?elikoj Britaniji,

Mviarskoj, pa i u 3ugoslaviji@!li usprkos tim činjeniama i usprkos zaključku 1ariške konferenije danaionalni delegati "poduzmu potrebne korake kako bi osigurali a@ da se unji&ovim zemljama što prije izrade ili prerade i provedu u praksu kataložnipravilnii u suglasnosti s načelima koja je 0onferanija stvorilaI b@ da seista načela uzmu u obzir i pri sastavljanju naionalni& bibliogra$ja",medunarođno ujednačavanje postupaka oko izbora i oblika odrednia iredalia ni danas jos nije u potpunosti provedeno

Ubrzo poslije 1ariške konferenije počele su se u bibliotekarskoj literaturi javljati kritike uperene protiv pojedini& preporuka što i& Natela donose, apri pokušajima da se pojedini naionalni pravilnii usklade s Načelimapojavile su se tesko(e #e su teško(e dovele do različiti& tumačenja neki&preporuka >pogotovo u pogledu upotrebe korporativni& odrednia, pa upostupku sa zakonima@ %azlike među pravilniima nastajale su i zbog togašto u slučajevima za koja Načela dopuštaju alternativna rješenja svipravilnii nisu odabrali isto rješenje >npr u pitanju upotrebe jedi&stveni&

naslova kao odrednie, pa u pitanju antologija@, a djelomie i zbog toga štose pojedini pravilnii još uvijek nisu mogli potpuno odre(i dugogodišnjekataložne tradiijie svoje zemlje pa su odabrali rjesšenja koja nisu bila uskladu s 1ariškim načelima >npr u pogledu upotrebe izvorni& oblikaosobni& imena za jedinstvene odrednie, u pogledu proširenja autorstva nauredniker u pogledu upotrebe formalni& odrednia 'i pododrednia@

#e su činjenie, između ostalog, dovele do toga da se *+7+ godine u0open&agenu održavao 'eđunarodni sastanak kataložni& stručnjaka #ajse skup u mnogome razlikovao od 1ariške konferenije Bio je znatno manji

>sudjelovalo je - stručnjaka iz razni& zemalja@, nije imao onaj autoritet štoga je imala 1ariška konferenija čiji su članovi bili ov8ašteni da glasaju u



ime svoje organizaije, ali je zato bio prožet čvrstim međunarodnim du&omkoji je u 1arizu još nedostajao #aj se međunarodni du& jasno pokazao uoštroj kritii uperenoj protiv običaja da se osobna imena pisu u jedinstvenim odredniama u obliku koji je prilagođen jeziku zemlje u kojoj

se biblioteka nalazi 3ednoglasno je pri&va(eno mišljenje, izraženo i u1ariškim načelima, da se treba u tu svr&u služiti izvornim obliima Mtoviše,u skladu s međunarodnim du&om sastanka ta je preporuka protegnuta i nanazive država i drugi& teritorijalni& jedinia

Na tom sastanku donesen je i zaključak da treba izraditi komentiranoizdanje 1ariški& načela u kojemu bi se dala pobliža analiza togadokumenta, kao i rješenja propisani& u naionalnim kataložnimpravilniima izrađenima ili prerađenima poslije godine *+7* 1remamišljenju sastanka u torn je izdanju trebalo nadalje upozoriti na nedostatke

1ariški& načela te predložiti ispravak teksta pojedini& članova, kao irješenja za ona pitanja koja u 1ariškim načelima nisu načeta 8zradbatakvog izdanja povjerena je maloj radnoj grupi, sastavljenoj odpredstavnika razni& kataložni& tradiijaI kao predsjednik izabrana jeautoria ovoga članka 2*+2

0omentirano je izdanje ukazalo na mnoge nejasno(e i nedosljednosti, a ina znatne praznine u 1ariškim načelima, predložilo je odgovaraju(arješenja, te je analiziralo dvadesetak noviji& naionalni& pravilnika i

naionalni& bibliogra$ja i nji&ov odnos prema Načelima <odani su iprimjeri na raznim jeziima 26G2

0omentirano izdanje, između ostalog, upozorilo je da nema međunarodnogsporazuma u pogledu izbora redalie kod stvarni& odrednia 1ariška sekonferenija tim pitanjima nije bavila jer se šutke pretpostavljalo da (e svikataložni pravilnii pri&vatiti tzv me&aničku metodu ili metodu prve riječi, jedinu metodu koja se bez ve(i& teško(a može primjenjivati u svim jeziima, bez obzira na nji&ove gramatičke i strukturne osobine #o sezaista i dogodilo, ali se pokazalo da i pri primjeni te metode dolazi doznatni& razlika, i to u pogledu riječi koje se pri izboru redalie zanemaruju #ako npr anglo9američki pravilnik izričito propisuje da se zanemaruje samočlan u nominativu, dok novi njemački i jugoslavenski pravilnii izostavljajui one u kosim padežimaI novi njemački, a djelomie i novi španjolskipravilnii propisuju da se zanemaruju brojevi i zamjenie koji su po oblikuistovjetni s nekim članom, a anglo9ameriki, če&oslovački i jugoslavenskipravilnii takve riječi uzimaju kao stvarnu redaliu, itd #a su pitanja utoiiko važna jer se, za razliku od mnogi& drugi& pitanja u vezi s izboromredalia, uz propisana rješenja redovno ne predviđa izrada sporedni&

kataložni& jedinia G tim se pitanjima u međunarodnim bibliotekarskimkrugovima još nije raspravljalo Budu(i da predviđena rješenja utječu u







velikoj mjeri na abeedni redoslijed, postoji mogu(nost da (e 'ješovitakomisija 'eđunarodne federaije bibliotekarski& društava i 'eđunarodneorganizaije za standardizaiju koja se bavi abeednim redanjemkataložni& jedinia uključiti u svoj program i spomenuta pitanja Ukoliko do

toga ne bi došlo, morat e se 0omisija za katalogizaiju /ederaije bavititim problemima

8spitivanja koja su provedena kao osnova za izradu komentiranog izdanjapokazala su nadalje da su korporativne odrednie još uvijek najve(azapreka na putu do međunarodnog ujednačavanja odrednia i redalia!utori tog izdanja došli su do zaključka da među problemima koji seodnose na te odrednie nema ni jednoga koji bi se u pravilniimanastatima poslije 1ariza rješavao na isti, ili barem na sličan način 26*2 #ase krititika napomena ne odnosi samo na oprečna gledišta o izboru

korporativni& odrednia, tj na pitanje treba li i& primjenjivati na djela kojasu izraz zajedničke djelatnosti nekog korporativnog tijela tako da bi se totijelo moglo smatrati autorom u kataložnom smislu, ili i& treba primjenjivatiu slučajevima u kojima je neko tijelo začetnik djela, a njegov je nazivnaveden u glavnom stvarnom naslovu ili je bezuvjetno potreban da glavnistvarni naslov bude razumljiv 1romatrano s gledišta međunarodnesuradnje, jos vuče zapreke stvaraju razlike u strukturi i obliku korporativni&odrednia

; obzirom na to stanje donesen je godine *+A6 na zasjedanju'eđunarodne federaije bibliotekarski& društava u Budimpešti zaključakda problematiku korpo9rativni& odrednia treba dalje ispitivati, a taj jezadatak ponovno povjeren autorii ovoga članka %ezultati o toku ti&ispitivanja izneseni su na zasjedanjima /ederaije *+A5 i *+A- godine 2662I a konačni rezultati objavljeni su *+A .a razliku od komentiranogizdanja 1ariški& načela, ovo se novo djelo ne ograničava na analizu noviji&katalozni& pravilnika, nego uzima u obzir i najvažnije od oni& izrađeni&prije godine *+7* >ukupno oko -@, pa * naionalni& bibliogra$ja i

tiskani& bibliotečni& kataloga, te propise neki& entara za znanstvenu ite&ničku informaiju 1ostupi propisani ili primjenjivani u tim pomagalimailustrirani su velikim brojem primjera na neki& dvadesetak jezika 2652

#aj (e rad služiti kao osnova za međunarodne dogovore na područjukorporativni& odrednia ?e( su poduzeti korai za sastavljanje radnegrupe koja (e se pod vodstvom autorie ovoga članka pozabaviti timpitanjima 1ostoje izgledi da (e ta grupa započeti svoj rad još ove godine,

U okviru izlaganja o ujednačavanju odrednia treba se osvrnuti i na

zaključke 1ariške konferenije koji se izravno ne odnose na Načela4rganizatori i sudionii 0onferenije bill su svjesni da nije dovoljno davati





teoretsku osnovu za ujednačavanje odrednia, nego je potrebno olakšati ipotpomagati upotrebu ujednačeni& odrednia praktičinim priručniima, pa je u tom smislu donešeno nekoliko zaključaka

Na osnovi ti& zaključaka objavljeno je ubrzo nakon 0onferenije nekolikopriručnikaI to su upute kako u jedinstvenoj odrednii treba pisati imenagrađana razni& zemalja 26-2, popis naziva država i nji&ovi& teritorijalni& jedinia u obliima koji mogu služiti kao jedinstvene odrednie 262, papopis jedinstveni& naslova anonimni& klasičini& djela 2672 ;vi (e ovipriručnii uskoro izlaziti iz tiska u preradenim i proširenim izdanjima

Budu(i da priručnik o anonimnim klasičnim djelima ne uzima u obzirliturgijska djela i predloženo je *+AG godine na zasjedanju 'eđunarodnefederaije bibliotekarski& društava da se osnuje radna grupa koja (e se

baviti jedinstvenim naslovima ti& djela 26A2 %ad te grupe ograničio seisprva na liturgijska djela latinski& obreda 0atoličke rkve 262 te sadanastavlja rad na djelima drugi& obreda i drugi& vjerski& zajednia

0omisija za katalogizaiju ;;;%9a poela je *+77 godine raditi na popisunaziva glavni& korporativni& tijela u raznim zemljama 26+2, a dio toga radanedavno je objavljen 25G2

Usprkos svim tim uvjerljivim rezultatima, postignutima na međunarodnoj

razini, mora nam biti jasno da za konačno rješenje pitanja međunarodnogujednačavanja odrednia i redalia nisu dovoljni međunarodni sastani,međunarodni dogovori i međunarodni priručnii Ne želim timeomalovažavati međunarodni rad na tom području Naprotiv, uvjerena samda samo takav rad moze uočavati sve probleme vezane uz međunarodnoujednačavanje i davati odgovaraju(e smjernie !li konačno se to pitanjemora riješiti u naionalnim okvirima 4 pravom uspje&u mo(i e se govorititek onda kada pojedini naionalni pravilnii pri&vate te međunarodnesmjernie i kad i& i biblioteke i naionalne bibliogra$je u pojedinimzemljama provedu u praksi

=ini se da se u tom pogledu može mnogo očekivati od revizije !nglo9američki& kataložni& pravila iz godine *+7A, koja je započela godine *+A-,pa je još u toku .animljivo je napomenuti da pri toj reviziji dolazi doizražaja očita tendenija da se taj pravilnik u nekim bitnim propisima oizboru i obliku odrednia i redalia povodi za europskom kataložnomtradiijom, odnosno približuje 1ariškim načelima #aj se novi razvoj znatnorazlikuje od razvoja kataložni& problema u godinama poslije prvoga iposlije drugoga svjetskog rata kada je anglo9američka kataložna tradiija u

pogledu izbora i oblika odrednia i redalia imala velik utjeaj na stvaranjeili preradivanje kataloini& pravilnika9u drugim, pa i u nekim evropskim



zemljama Nova tendenija odrazava se i u rije$ima %onalna Eaglera,bivšeg predsjednika ;ekije za katalogizaiju i klasi$kaiju u okviru!meričkoga bibliote9karskog društva, prema kojima su oni koji slijedeanglo9američku kataložnu tradiiju počeli uviđati da "međunarodno" ne

znači samo "anglo9američki" 1o njegovu e mišljenju novo izdanje morati,u interesu međunarodnog ujednačavanja, predvidjeti kompromise kako bise izgladile razlike između anglo9američke kataložne tradiije i kataložni&tradilja germanski&, romanski& i slavenski& naroda, ali i kompromise stoi& za&tijeva elektroničko računalo 25*2

4vdje (emo ukratko spomenuti najvažnije odluke koje su ve donešene uvezi s torn revizijom ilil o kojima se još raspravlja

.birke antologijskog karaktera i publikaije koje sadržavaju djela četvorie

ili više autora u budu(e (e se uvrštavati pod stvarni naslov, a ne, kao dosada, pod sastavljač, odnosno pod urednik 2562 #aj novi propis nije samo uskladu s 1ariškim načelima, odnosno, što se tiče sastavljača, s glavnimtekstom ti& Načela, nego i s velikom ve(inom pravilnika s kontinentalnogdijela vrope

<o sada su !nglo9američka kataložna pravila primjenjivala pojam glavnogautorstva koje je uvedeno 1ariškim načelima samo na jednog autora, dokga jugoslavenski pravilnik iz praktički& razloga primjenjuje i na dvojiu ili

trojiu autora Na tu je razliku upozorilo komentirano izdanje 1ariški&načela Novo izdanje !nglo9američki& kataložni& pravila slijedit (e tajprimjer 2552

U !merii sve vise prevladava mišljenje da bi bilo povoljnije uvrštavati sveperiodičke publikaije pod stvarni naslov, pa je !merička komisija zareviziju pravilnika podnijela uredniima novog izdanja prijedlog u tomsmislu 25-2 #akvo bi rješenje bilo u skladu s velikom ve(inom pravilnika seuropskog kontinenta, iako ne sa svima )lavni protivnik takva rješenja jenovi njemački pravilnik

Britanska komisija za reviziju pravilnika predložila je uredniima da se višene upotrebljavaju formalne pododrednie i da se korporativni nazivi kojipočinju rođenim imenom ili iniijalima imena neke osobe unose u jedinstvenu odredniu bez inverzije 252 4ba ova prijedloga bila bi uskladu s 1ariškim načelima

1očetkom *+A7 godine raspravljali su urednii novog izdanja o izborukorporativni& odrednia 1ri&va(eno je rješenje koje je uže od dosadašnjeg

i koje se osniva na prijedlozima ;to i& je autoria ovoga članka dala usvojoj knjizi 2572



#im rješenjima i prijedlozima dakako još ne(e biti izglađene sve razlikekoje danas postoje medu naionalnim propisima o izboru i obliku odredniai redalia 3oš preostaje mnogo toga da se uradi na torn podruju !'nema sumnje da stav zauzet do sada pri reviziji !nglo9američki&

kataložni& pravila predstavlja znatan napredak na putu premameđunarodnom ujednačavanju odrednia i redalia i pokazuje da se, uzdobru volju, sve teško(e mogu prebroditi

66 ;tandardizaija kataložnog ili bibliografskog opisa

Učesnii 1ariške konferenije >*+7*@ bili su svjesni toga da se rad0onferenije ne bi smio smatrati završnom, nego tek početnom fazom umeđunarodnom ujednačavanju kataložni& metoda, pa je 0onferenija idonijela zaključak u tom smislu

?e( u prvom poglavlju ovoga članka bilo je govora o tome da su poslije*+7* godine nastali neki novi momenti koji su ostavili svoj žig na radubiblioteka s posebnim obzirom na katalogizaiju Najvažniji su od ti&događaja primjena me&anizaije u bibtiotekama i program ";&aredataloging" 0ongresne biblioteke #i su događaji među ostalim pobudili ive(i interes za kataložni ili bibliografski opis

)odine *+7A #ajništvo 'eđunarodne federaije bibliotekarski& društava

uputilo je Uneso9u molbu da $nanijski potpomogne komparativnu studijuo propisima za opis publikaija što i& upotrebljavaju neke naionalnebibliogra$je ;vr&a bi takve studije bila da se izvidi postoji li mogu(nost zaizradu međunarodnog standarda za bibliografski opis 'olbi je udovoljeno,a britanski bibliotekar 'i&ael )orman jos je iste godine pristupio izraditakve studije 25A2

4 )ormanovoj studiji i njegovim prijedlozima raspravljalo se na0open&aškom sastanku *+7+ 8zabrana je radna grupa sa zadatkom da tajprijedlog dalje razradi 252 U toku slijede(e dvije godine izrađeno je redom

nekoliko narta koji su razaslani naionalnim komisijama za katalogizaiju ibibliografskim entrima, a o njima se raspravljalo na godišnjimzasjedanjima 'eđunarodne federaije bibliotekarski& drustava *+AG, i*+A* 25+2 0rajem *+A* izdanje konačni tekst narta u obliku preporukaradne grupe 2-G2

1očetkom *+A6 britanska i zapadnonjemačka naionalna bibliogra$japočele su primjenjivati te preporuke, a u toku *+A6 pridružila im seaustralska naionalna bibliogra$ja 4d *+A5 preporuke su se primjenjivale

i u franuskoj i kanadskoj naionalnoj bibliogra$ji U toj su se praktičkojprimjeni pojavile stanovite razlike koje su upu(ivale na to da je potrebno te



preporuke jos jednom temeljito analizirati i usavršavati U )renobleu je ukolovozu *+A5 održan revizioni sastanak koji je predložio niz izmjena idopuna Na osnovu toga objavljeno je konačno standardno izdanje podnazivom 8;B<>'@I slovo ' naznačuje da je taj standard namijenjen

monogra$jskim, tj omeđenim publikaijama 2-*2 U toku posljednji& dvijugodina pripremljeno je u dogovoru s 8;42#C -7, tj te&ničkom komisijom -7'eđunarodne organizaije za standardizaiju skra(eno izdanje toga tekstakoje (e se uskoro uključiti u niz standarda što i& izdaje ta međunarodnaorganizaija #ime e 8;B<>'@ dobiti jos šire značenje

)lavne su karakteristike 8;B<>'@ što propisuje utvrđen redoslijedelemenata i upotrebu određeni& interpunkijskt& simbola, od koji& svakikarakterizira element koji u opisu stoji za njim G redoslijedu elemenata inji&ovu grupiranju u skupine, pa o interpunkijskim simbolima u

jugoslavenskoj je bibliotekarskoj literaturi bilo ve( govora, pa se ovdje natim pitanjima ne(u zadržavati 2-62 Mto se tiče redoslijeda elemenataspomenula bi& samo da je 8;B<>'@ u torn pogledu potpuno pod utjeajem!nglo9američki& kataložni& pravila, ali se od nji& razlikuje po tome štopropisuje da opis mora biti potpuno neovisan od odrednie, tj morasadržavati sve elemente koji karakteriziraju publikaiju pa i onaj koji seeventualno javlja u odrednii, kao i po tome što promatra samupublikaiju, a ne djelo što ga publikaija sadržava kao predmet opisa 4vo je posljednje gledište posve u skladu sa stavom što ga je u 1arizu zauzela

jugoslavenska delegaija s obzirom na izbor

odrednia, i koji se odražava i u novom jugoslavenskom pravilniku 'ožese op(enito re(i da je 8;B<>'@ bio u međunarodnim bibliotekarskimkrugovima dobro primljen, all je ipak naišao i na neke kritike 4vdje (u seosvrnuti samo na neke od ti& kritika koje se odnose na načelna pitanja

Najozbiljnija i najopravdanija je zamjerka 0omisije za katalogizaiju ;;;%koja se, iako je bila izrečena prije izlaženja standardnog izdanja, ipakodnosi i na to izdanje 1o mišljenju te komisije 8;B<>'@ je bio izrađen bezdovoljnog ispitivanja i poznavanja knjižne produkije u ve(em brojuzemalja s posebnim obzirom na karakter pojedini& publikaija 2-52 #a sečinjenia jasno odražava u postupku s drugom skupinom, tj s podaima oizdanju i s autorima i suradniima =iji je rad vezan na odredeno izdanje 2--2 <ok se elementi prve skupine, tj glavni stvarni naslov, podnaslov,usporedni stvarni naslov i podai o autorima i suradniima čiji je rad vezanna sva izdanja nekog djela donose u opisu u uglatim zagradama kad segod ne nalaze na naslovnoj stranii, odnosno u glavnom naslovupublikaije, elementi druge skupine stavljaju se u opisu u uglate zagrade

samo kada se ne nalaze ni na naslovnoj stranii >glavnom naslovu@, ni nakojoj preliminarnoj stranii, ni u kolofonu 1romatrano s gledišta publikaija



koje izlaze u kontinentalnom dijlu vrope, takvo razlikovanje djelujeneobično i nelogično jer se i podai o suradniima iji je rad vezan na svaizdanja nekog djela, kao i podai o suradniima čiji je rad vezan samo na jedno izdanje nalaze vrlo često na poleđini naslovnog lista >koju 8;B<>'@

ubraja u preliminarne strariie@, a u publikaijama slavenski& zemaljačesto u kolofonu #aj propis dovodi npr do toga da se prevodila, ilustratorill drugi suradnik nekog slavenskog djela koji je u svim izdanjima navedenu kolofonu u opisu bilježi u uglatoj zagradi ako je njegov rad vezan na svaizdanja tog djelaI ali ako se takav suradnik u nekom novom izdanjumijenja, njegovo (e se ime pojaviti u opisu tog izdanja u drugoj skupini, i tobez uglate zagrade, usprkos tome sto se u publikaiji nalazi na istommjestu na kojem je bio naveden i njegov pret&odnik ;igurno je da etakvo razlikovanje biti za korisnike kataloga nes&vatljivo <ruga je stvar sanglo9američkim publikaijama u kojima se redovno pravi jasna razlikameđu suradniima čiji je rad vezan na sva izdanja i onima čiji se rad odnosisamo na jedno izdanjeL dok su oni prvi redovno navedeni na naslovnojstranii, drugi su navedeni na poledini naslovnog lista uz bibliografskupovijest djela ;pomenuti propis preuzet je iz britanskog teksta !nglo9američki& kataložni& pravilaI u tom kontekstu oštro ga je kritizirao;eKmour HubetzkK ističu(i da uvrstavanje elemenata koji nisu na naslovnojstranii, u opis bez posebna upozorenja >uglate zagrade@ ne odgovarauobičajenom bibliografskom postupku i da vara korisnike kataloga 2-21ozadina tog propisa je u tome što se nije željelo da podai o izdanju i o

suradniima izdanja budu u opisima svi& anglo9američki& publikaija uuglatim zagradama 2-72 ;matram da (e se u novom izdanju 8;B<>'@morati pristupiti reviziji tog propisa i prilagoditi ga međunarodnimza&tjevima

1rigovarati se može i de$niijama koje su dodane u uvodnim napomenamastandarda Nastojanje da se pri izradi narta za drugi dio jugoslavenskogpravilnika >koji donosi propise o kataložnom opisu@ te de$niije primjenjujudoslovno, dovela su u nekim slučajevima do apsurda >npr do rješenja da

se pojedine suvremene jugoslavenske publikaije moraju popisati pokolofonu, iako imaju naslovnu straniu u klasičnom smislu@ 2-A2 4 tome jebilo govora i na nekim medunarodnim sastanima kataložni& stručnjakaIpo mišljenju 'i&aela )ormana te de$niije nisu obavezne za primjenu8;B<>'@ 0oliko god je to tumačenje neobično, ono znatno olakšavaprimjenu standarda

1rigovori britanskog bibliotekara 'alolma ;&ifrina manje su ozbiljnenaravi 8ako se neki od nji& koji se odnose na redoslijed elemenata mogusmatrati opravdanim s posve logičnog gledišta >npr prigovor što se formatbilježi iza podatka o ilustraijama@, treba ipak istaknuti da se odnose na



pojedinosti koje nisu tako znaajne da bi mogle ugroziti praktičkuupotrebljivost standarda ! ;&ifrinov prigovor što 8;B<>'@ označuje kosomrtom podatak o autorstvu koji u publikaiji stoji na prvom mjestu, neuzimaju(i pri tome u obzir odnosi li se taj podatak na autora u pravom

smislu riječi, ili, na nekog suradnika, mogao bi se smatrati opravdanimsamo s gledista nekog naionalnog kataložnog pravilnika koji sadržavatočne propise o autorstvu u kataložnom smislu !li 8;B<>'@ jemeđunarodni standard, a danas, na žalost, u pogledu autorstva ukataložnom smislu još nema međunarodnog sporazuma 1rema tome,;&ifrinov prijedlog da se kosom rtom označuje samo autor u pravomsmislu riječi bio bi u međunarodnim okvirima neostvariv 2-2

Usprkos tim nekim zamjerkama može se re(i da 8;B<>'@ u glavnim rtamaodgovara svojoj svrsi 1reveden je na niz jezika, primjenjuje se danas u

više od dvadeset naionalni& bibliogra$ja >među ostalima, od *+A, i uBibliogra$ji 3ugoslavije i u ;lovenskoj bibliogra$ji@, a pri&va(en je odmnogi& naionalni& kataložni& pravilnika iako u nekima s neznatnimizmjenama !li držim da je ispravno mišljenje australskog bibliotekara!rt&ura llisa koji smatra da se ve(ina ti& lokalni& izmjena osniva vise nalokalnoj tradiiji, nego na logii, i koji zastupa gledište da je točna primjenastandarda jedini ispravni i sigurni put do međunarodnog ujednačavanja 2-+2, #o je ujedno i smjernia za izradu drugog dijela jugoslavenskogkataložnog pravilnika

8;B<>'@ bio je samo prvi korak u izvršavanju ambiioznog programa0omisije za katalogizaiju 'edunarodne federaije bibtiotekarski& društavada uz pomo drugi& jedinia /ederaije izradi standarde za sve vrstebibliotečne grade

Na zasjedanju /ederaije u Hiverpoolu, *+A*, izabrana je mješovita radnagrupa, sastavljena od članova 0omisije za periodičke >serijske@ publikaije i0omisije za katalogizaiju, sa zadatkom da izradi standard za opis serijski&publikaija, tzv 8;B<>;@ 2G2 Nakon izrade nekoliko narta, o tom sestandardu raspravljalo na zasjedanju /ederaije u Budimpešti, *+A6, 2*2,a preporuke radne grupe objavljene su početkom *+A- 262 #e supreporuke naišle u međunarodnim krugovima na prilično oštru kritiku 2521rigovaralo im se i to nisu u skladu s 8;B<>'@, nego više s UN8;8;#9ovimsmjerniama za određivanje međunarodnog standardnog broja zaperiodičke publikaije >8;;N@ koje su namijenjene isključivo identi$kaiji, ane opisu periodički& publikaija 2-2 U nastojanju da se približe timsmjerniama kao osnovni element nije uzet glavni stvarni naslov, nego tzvkarakteristični naslov >distintive title@ koji je u mnogo slučajeva istovjetan

s UN8;8;#9ovim ključnim naslovom >keK title@, tj s elementom koji jemjerodavan za određivanje 8;;N 4d 8;B<>'@ te se preporuke razlikuju i po



tome što ne predviđaju posebnu skupinu za podatak o izdanju, iako setakvi podai u praksi javljaju 4 tim se nedostaima raspravljalo na'eđunarodnom sastanku za reviziju 8;B<>;@ koji se održavao u listopadu*+A u 1arizu 8zglasan je zaključak da se prva skupina 8;B<>;@ treba

ograničiti na opisne elemente, s time da se identi$kaijski elementi >ključninaslov i 8;;N@ donose na drugom, manje istaknutom mjestu u opisu, i dase uvodi posebna skupina za izdanje %adna grupa pristala je da svojepreporuke preradi u tom smislu 22

#ime se dakako ne(e dirati u načelni nedostatak 8;B<>;@, tj u činjeniu štoprimjenjuje iste kriterije na periodičke publikaije, nizove publikaija iomeđene nakladničke jeline #o odgovara anglo9američkom običaju ianglo9američkoj terminologiji, koja za sve te publikaije, odnosnonakladničke jeline upotrebljava naziv "serial" Ne treba posebno istaknuti

načelne i terminološke teško(e koje se uslijed toga javljaju u 8;B<>;@, akoje (e osobito dolaziti do izražaja pri prevođenju toga standarda na druge jezike koji imaju točniju terminologiju

Na zasjedanju /ederaije u )renobleu, *+A5, zaključeno je da se odUneso9a zatraži $nanijska pomo( za izradu pregleda o postoje(imsistemima i prijedlozima za katalogizaiju i opis neknjižne grade >non9bookmaterials@ što je biblioteke sabiru, s prijedlozima za međunarodnoujednačavanje 272 Na zasjedanju u :as&ingtonu, *+A-, podnešen je

izvještaj o tom radu, koji je naknadno i objavljen, a prisutni su biliobaviješteni o pristanku Uneso9a da $nanijski omogu(i i izradustandarda za opis takve grade, tzv 8;B<>NB'@ 2A2 8zrađen je nart okojem (e se raspravljati na zasjedanju /ederaije koje (e se održati ukolovozu *+A7 u Hausanni

Na zasjedanju /ederaije u )renobleu, *+A5, 0omisija za rijetke knjige idokumente zaključila je da (e stupiti u dodir s 0omisijom za katalogizaijukako bi se ispitala mogu(nost da se 8;B<>'@ proširi za upotrebu uretrospektivnim biliogra$jama 22 1rije nego je došlo do toga, nekoliko jestručnjaka za stare knjige izradilo nart za takav 8;B< o kojemu seraspravljalo na zasjedanju /ederaije u 4slu, *+A U diskusiji seupozoravalo na neka odstupanja od 8;B<>'@, kao i na činjeniu da trebaizabrati mješovitu radnu grupu sastavljenu od stručnjaka predstavnika0omisije za katalogizaiju i 0omisije za rijetke knjige 2+2 #a komisija dosada još nije izabrana

U toku *+A- godine osnovana je 'ješovita radna grupa sastavljena odpredstavnika 0omisije za katalogizaiju i 1odsekije za zemljopisne

biblioteke sa zadatkom da izradi standard za opis kartografske građe, tzv



8;B<>C'@ 27G2 Nart je izrađen, a o njemu (e se raspravljati na zasjedanju/ederaije u kolovozu *+A7 u Hausanni

1očetkom *+A7 pristupilo se pripremnim radovima za izradu 8;B< zaglazbene publikaije 'eđunarodno udruženje glazbeni& biblioteka i0omisija za katalogizaiju 'eđunarodne federaije bibliotekarski& društavaizabrat (e u tu svr&u mješovitu radnu grupu <o sada je izabran samopredsjednik

1ri izradi ovog programa za speija$zirane 8;B< računalo se da (e se upogledu propisa koji se odnose na spei$čne osobine bibliotečne grade, zakoji je neki standard izrađen, pojedini standardi morati razlikovati od8;B<>'@, ali se nastojalo spriječiti da bi se pojavile razlike u op(impropisima, tj u propisima koji nemaju izravne veze sa spei$čnostima

određene vrste bibliotečne građe 'eđutim, uskoro se pokazalo da su nekispeijalizirani standardi ipak išli svojim putem i u onim propisima koji nisuvezani na spei$čnosti određene bibliotečne građe 3asno je da bi takonastale razlike stvarale tesko(e za katalogizatore, a možda još ve(e zakorisnike kataloga, pogotovo u tzv multimedijskim katalozima, tj ukatalozima u koje se uvrštavaju kataložne jedinie za razne vrstebibliotečne građe, što je npr uobičajeno u ;!< 4sim toga bi takvo stanjestvaralo tesko(e za autore kataložni& pravilnika koji bi željeli voditi računao međunarodnim sporazumima i standardima, jer ne bi nikada mogli biti

sigurni što (e eventualni novi standardi u budu(nosti propisati

; obzirom na sve te činjenie donešena je na zasjedanju /ederaije u 4slu,kolovozu *+A, odluka da se izradi neki osnovni 8;B<, tj standard koji nebi služio za upotrebu u naionalnim bibliogra$jama i bibliotekama, negosamo kao osnova za speijalizirane 8;B< koji se sada ve( izrađuju, ili (e semožda kasnije izrađivati, pa kao osnova za izradu propisa o opisu unaionalnim kataložnim pravilniima

%adna grupa, sastavljena od predsjednika radni& grupa svi&speijalizirani& standarda i predstavnika kataložni& pravilnika koji seupotrebljavaju u ve(em broju zemalja, sastala se dva puta, podpredsjedništvom autorie ovoga članka Na tim su se sastanimarazmatrali okvirna s&ema i nart što i& je izradio 'i&ael )ormar 27*2

3oš je prerano dati konačnu ojenu ovog osnovnog standarda koji (e bitipoznat pod akronimom 8;B<>)@ 2762 jer još nije u tančine dovršen 8 onjemu (e se raspravljati u kolovozu *+A7 u Hausanni 4vdje (u upozoritisamo na neka osnovna pitanja u vezi s izradom tog standarda



1o svojim osnovnim karakteristikama 8;B<>)@ sliči na 8;B<>'@, ali se odnjega razlikuje u slijedeemL *@ nazivi skupina i pojedini& elemenataop(enitiji su, širi, tako da uzimaju u obzir terminološke potrebe svi& dosadapoznati& vrsta bibliotečne gradeI 6@ uvedena je nova skupina koja se

nalazi između skupine o izdanju i skupine o materijalnom opisu, i u kojoj (ese bilježiti podai koji su svojstveni za neku posebnu vrstu bibliotečnegrade, a ne mogu se donositi u nekoj drugoj skupini >npr matematičkipodai karakteristični za neku zemljopisnu kartu, podai o početkuizlaženja i o promjenama u numeraiji neke periodičke publikaije, i sl@I 5@uvedena su dva nova elementa, op(a oznaka sredstva u prvoj skupini, ispei$čna oznaka sredstva u skupini o materijalnom opisu

Najviše se na sastanima raspravljalo o oznakama sredstva >mediumdesignations@ Uvođenje ti& elemenata predložili su predstavnii !nglo9

američki& kataložni& pravila, i to uglavnom s obzirom na potrebe svoji&multimedijski& katatoga 4 tim se oznakama u američkoj literaturi ve( iprije raspravljalo 2752, a urednii novog izdanja željeli su da se te oznakepriznaju i na međunarodnoj razini prije nego što se propišu u tom izdanju1rema mišljenju predstavnika tog pravilnika, treba korisnike kataloga našto istaknutijem mjestu u opisu upozoriti o kakvu se sredstvu radi, pa supredložili da se op(a oznaka sredstva donosi odma& iza glavnog stvarnognaslova 0ad je na primjer u pitanju tiskana publikaija, opis bi po nji&ovuprijedlogu započeo ovakoL

Eamlet O1rintP 2 :illiam ;&akespeare

uropski stručnjai na takav prijedlog nisu &tjeli pristati, smatraju(i da bitakva oznaka više zbunila korisnike, nego što bi im koristila 1o nji&ovu bimišljenju takva oznaka, umetnuta na jeziku i pismu bibliografskog entra,bila strani element u logičnom nizu ostali& elemenata prve skupine1redložili su da bi se na sredstvo moglo upozoriti i izvan samog opisa, npruz signaturu .bog ti& oprečn& mišljenja pri&va(eno je kompromisnorješenje prema kojem (e op(a oznaka sredstva ostati na mjestu što su gapredložili anglo9američki stručnjai, ali kao element koji nije obavezan1rema tome, ve(ina europski& kataložni& pravilnika, pa ni jugoslavenski,taj element ne(e pri&vatiti

8;B<>)@ u nekim pojedinostima donosi propise koji se razlikuju od 8;B<>'@>to se npr odnosi na redoslijed i simbole u skupini nakladničke jeline@ iliga dopunjuju >npr u skupini impresuma@ 4 svim ovim izmjenama izvijestit(e se u našoj bibliotekarskoj literaturi čim se konačni tekst 8;B<>)@ dovrši

!li ve( se danas sa sigurnoš(u može rei da (e 8;B<>)@ biti vrlo koristandokument za usklađivanje svi& speijalizirani& standarda 8pak, usprkos



svojoj korisnosti, taj dokument ne(e mo(i riješiti osnovnu teško(u uprogramu svi& 8;B<9a, tj pitanje jedinia bibliotečne grade koje u sebinose osobine u kojima se vodi računa u raznim standardima #ako, naprimjer, atlas po svojim vanjskim osobinama spada u omeđene publikaije

koje se opisuju prema 8;B<>'@, ali po sadržajnim karakteristikama spadapod okrilje 8;B<>C'@I tiskana publikaija može se reproduirati namikro$lmu ill na mikrolisti(ima, pa (e se pri opisivanju takvi& reprodukijaopet morati voditi računa o dva standarda, 8;B<>NB'@ i 8;B<>'@ 8skustvo(e pokazati &o(e li biti bolje prepustiti rješavanje ti& teško(a naionalnimkataložnim pravilniima, ili (e biti potrebno voditi o njima računa u novimizdanjima pojedini& standarda

.animljivo je napomenuti da je poznati američki teoretičar ;eKmourHubetzkK nedavno podvrgao 8;B< načelnoj i dosta oštroj kritii 1o njegovu

mišljenju, 8;B< uvađa interpunkiju koja zbunjuje, za&tijeva nepotrebnoponavljanje elemenata koji se javljaju u odrednii čime dovodi do odvišeopširni& propisa, pa je op(enito primjer za "suradnju za volju suradnje">ooperation for its on sake@ ;matra da razumna suradnja primeđunarodnoj standardizaiji mora donijeti barem neku korist za svakogsudionika 27-2 =ini mi se da se ta kritika u biti mnogo ne razlikuje odpitanja koje se još uvijek javlja u bibliotekarskoj literaturi, iako sve rjeđeLda li je razumno napustiti za volju međunarodne standardizaije vlastitukataložnu tradiiju koja nas je tako dugo služila, i da li je ispravno dati, u

pojedinim slučajevima, prednost za&tjevima međunarodnog korisnika predza&tjevima naši& vlastiti& ljudiQ %azumljivo je da je u mnogo slučajevanemogu(e spojiti jedno s drugim !li ako želimo provoditi univerzalnubibliografsku kontrolu, a u njezinu korist danas ve( više nitko ne sumnja,moramo prije svega eliminirati razlike koje imaju svoj korijen u pojedinimnaionalnim tradiijama i pri&vatiti neku međunarodnu standardizaiju, pamakar to u nekim slučajevima dovelo i do negiranja vlastiti& interesa

B8H3M0

'eđunarodna federaija bibliotekarski& društava i ustanova>8/H!@* objavila je *+G godine još jedan u nizu svoji& dokumenatanamijenjeni& upotrebi nu međunarodnoj razini 9 Oblik i građa korporativnihodrednica 6 <okument je objavljen u bibliotekarskoj javnosti ve( dobropoznatom obliku, kao 1reporuke %adne grupe sastavljene odmeđunarodni& stručnjaka i, što je također jedna od karakteristika načinarada 'eđunarodne federaije, s točno de$niranom namjenom Novim sedokumentom, kao uostalom i svim do sada objavljenim dokumentima

'eđunarodne federaije, želi učiniti dalji korak u proširivanju mogu(nostimeđunarodne zamjene bibliografski& podataka u okviru do sada

http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/biblio/nastava/dz/text/horvat.htm#1






najvažnijeg programa 'eđunarodne /ederaije 9 Univerzalne bibliografskekontrole 'eđunarodna zamjena bi&liografski& podataka ostvariva je akose na međunarodnoj razini uspiju ukloniti one razlike u opisu bibliogrefski& jedinia te nji&ovoj organizaiji u katalozima i bibliografskim popisima kojesu odraz kulturni&, jezični&, zemljopisni& i povijesni& prilika u kojima su se

u različitim zemljama objavljivale publikaije, odnosno izrađivalebibliografske jedinie Ukupan rad 'eđunarodne federaije posljednji&dvadesetak godina zapravo je pokušaj približavanja različiti& naionalni&kataložni&, odnosno bibliografski& tradiija

Nastanak ovoga novog dokumenta 'eđunarodne federaije posebno jevezan uz dva datumaL *+7* 9 godinu održavanja 'eđunarodnekonferenije o kataložnim načelima u 1arizu te *+7+ 9 godinu'eđunarodnog sastanka kataložni& stručnjaka u 0open&agenu Nasastanku *+7+ javili su se prvi zamei ideje kasnije razrađene umeđunarodni program poznat pod nazivom Univerzalna bibliografskakontrola ;am naziv potječe iz *+AG godine ?erona ga pripisujeHibaersu, ali ističe da se za razradu programa zauzimao / ) 0altasser5

0altasser zamišlja Univerzalnu bibliografsku kontrolu kao proes kojiraionalizira dugi i mnogo puta ponavljani put knjige od njezina nastanka>tiskanja@ do kataložne obradbe >što se godinama različito obavljalo urazličitim bibliotekama@ te najzad davanja na korištenje 0njigu, drži0altasser, treba bibliografski obraditi jednom, i to u zemlji njezinanastanka, a tako dobiveni podai >zaijelo najtočniji@ mogu se potompružiti svakom korisniku u svijetu- 1roes stvaranja bibliografske jedinie

mora stoga, biti ujednačen u svim zemljama koje žele sudjelovati uzamjeni bibliografski& podataka, ili, kao što kaže 0altasser " pitanjestandardizaije bitno je za svaku zamjenu informaija" Nakon sastanka u0open&agenu 'eđunarodna federaija pokrenula je rad na nizumeđunarodni& preporuka o bibliografskom, odnosno kataložnom opisurazličiti& vrsta bibliotečne građe, ne diraju(i, bar u prvi ma&, u pitanjeodrednia niti vrste kataloga ili bibliografskog popisa u kojima (e se ti opisiupotrebljavati

4smo desetlje(e ovoga stolje(a pamtit (e se u bibliotekarskimkrugovima po intenzivnom radu na standardizaiji, kao desetlje(e kad su

nastali 8;B<9i !ko se *+7* godina, kad je održana 'eđunarodnakonferenija o kataložnim načelima u 1arizu, uzme kao početakmeđunarodnog rada na ujednačivanju kataložni& pravila, te ako se zna dasu tada postignuti prvi međunarodni dogovori o abeednom katalogunjegovoj funkiji i zadaima, o autorstvu te op(enito o izboru odrednia, au pitanje kataložnog opisa nije se diralo, teško je re(i zašto je'eđunarodna federaija, ne riješivši sasvim ta pitanja, usmjerila rad nastandardizaiju deskriptivne katalogizaije 'ožda se u prvi ma& činilo da je 1ariškim načelima postignuta dostatna usuglašenost, a možda je i sve jači prodor automatizaije ti& godina stavio u prvi plan potrebu zaujednačivanjem opisa, odnosno sami& bibliografski& jedinia koje se potommogu upotrijebiti u bibliografskom popisu ili kakvom katalogu )ovore(i otoj odlui ?erona 9 zasigurno dobar poznavatelj tadašnji& prilika i









zbivanja unutar 'eđunarodne federaije 9 kaže samo kako je na sastanku u0open&agenu bilo odlučeno da se izostave problemi koji se tiđu odrednia iredalia, te se novi međunarodni sporazum >misli se na 8;B<2'2@ ne bitrebao preklapati s 1ariškim načelima, ve( i& samo dopunjavati7

8pak, ve( *+A* 0altasser spominje neriješeni problem korporativni&odrednia U članku o Univerzalnoj bibliografskoj kontroli on među ostalimkažeL "8 potpuno slaganje u te&ničkim pitanjima i najrazrađenija strukturapodataka od slabe su pomo(i ako se ista knjiga katalogizira pod različitimodredniama u različitim bibliotekamaI kataložni pro&lemi još uvijekza&tijevaju mnogo pažnje"A U svojem komentaru ponovljenoga izdanja1ariški& načela iz *+A* ?erona pokazuje na primjeru dvadesetaknaionalni& kataložni& pravilnika nastali& nakon 1ariške konferenije da su,doduše, mnoga rješenja izložena u 1ariškim načelima pri&va(ena, ali da unovim naionalnim pravilniima postoje i znatne razlike >npr u de$niijikorporativnoga tijela, u određivanju korporativnog autorstva, u obliku igrađi korporativni& odrednia@ 3asno je, dakle, da se u međunarodnimbibliotekarskim krugovima, vezanim posredno ili neposredno uz'eđunarodnu federaiju, znalo da pitanje odrednia, usprkos 1ariškimnačelima, nije potpuno riješeno

Na sastanku )lavnog savjeta 'eđunarodne federaije u 4slu *+A javlja se ideja o osnivanju radne grupe međunarodni& stručnjaka koja bipokušala izraditi međunarodno pri&vatljiv prijedlog za korporativneodrednie Uvidjelo se, naime, da program Univerzalne bibliografskekontrole nije mogu(e ostvariti bez standardizaije na tom području

%adna grupa za izradbu 1reporuka za korporativne odrednie formalno je konstituirana *+A7 na sastanku )lavnog savjeta 'eđunarodnefederaije u Hausanni, pod pokroviteljstvom ;ekije za katalogizaiju i;ekije za službene publikaije 'eđunarodne federaije #e su dvije sekijemorale i službeno odobriti 1reporuke prije no što se one tiskaju i daju naupotrebu Ured za Univerzalnu bibliografsku kontrolu 'eđunarodnefederaije pružio je %adnoj grupi u toku njezina djelovanja tajničke i$nanijske usluge =lanovi %adne grupe bili su stručnjai iz <anske,/ranuske, .apadne Njemačke, ;;;%9a, 8talije, ;!<, 'alezije i ?elikeBritanije 1redsjedniom %adne grupe imenovana je va ?erona )odinu

dana prije toga imenovanja 'eđunarodna federaija izdala je njezinukomparativnu i kritičku studijuLCorporate headings : their use in librarycatalogues and national bibliographies + 4va je studija trebala poslužiti%adnoj grupi kao polazište za usuglašvanje U prvi je ma& zadatak %adnegrupe de$niran šireI željelo se raspravljati i o izboru korporativni&odrednia Uvidjelo se, međutim, da pitanje izbora korporativni& odredniane(e biti mogu(e odma& riješiti na zadovoljavaju(i način, jer ono, dakako,povlači za sobom i pitanje de$niije korporativnog autorstva, pa stoga iautorstva uop(e, a to je upravo ono po čemu se ve(ina naionalni&kataložni& pravilnika razlikuje %adna grupa je odlučila da se u prvoj etepipokuša izraditi skup temeljni& načela za oblik i građu korporativni&odrednia, koja bi se mogla međunarodno primjenjivati *G %adna grupasastala se u dva navrata u Hondonu, u travnju *+AA i svibnju *+A, te













najzad u 0open&agenu u kolovozu *+A+ %aspravljalo se o napomenama ikomentarima što su i& članovi ;ekije za katalogizaiju i ;ekije zaslužbene publikaije te drugi zainteresirani stručnjai i instituije poslali uzpreliminarni nart dokumenta

)odine *+A još u toku nastajanja narta predsjednia %adne grupe

va ?erona se za&valila na predsjedništvu zbog zdravstveni& razloga, ali jenastavila rad u )rupi pismenim kontaktima .amijenila ju je Huia 3 %at&eriz 0ongresne biblioteke

.adnji nart 1reporuka iz *+G, sa stvamim naslovom 4blik i građakorporativni& odrednia >preliminarne verzije dokumenta irkulirale su podnaslovomKorporativne odrednice, ali je zbog mogu(eg poistovje(ivanja saspomenutom ?eroninom studijom naslov izmijenjen@, odobrio je ;talniodbor ;ekije za katalogizaiju i ;ekije za službene publikaije 4d tadase 1reporuke smatraju dokumentom što ga je preporučila 'eđunarodnafederaija, ali njegovo usvajanje u pojedinim zemljama ovisi, dakako, oodlui te zemlje 1osve je jasno da međunarodni dogovor mora biti ikompromisI da njegovo pri&va(anje za pojedinu zemlju, odnosno zapojedinu naionalnu tradiiju često mora značiti također žrtvovanje neki& upraksi možda i potvrđeni& načela, pa i pristajanje na neka rješenja kojavlastitim korisniima nisu sasvim prikladna 8pak, čak ako se može govoritio "žrtvovanju", probitak bi ga trebao opravdati 4mogu(i li se i olakšakorisniku pristup ve(em &roju bibliografski& podataka međunarodnomzamjenom, probitak (e opravdati "žrtvu"

4blik i građa korporativni& odrednia R uvodne napomene 1o svojem obliku taj novi dokument 'eđunarodne federaije nalikuje napret&odno objavljene 8;B<9e U uvodnim je napomenama izloženanamjena i opseg 1reporuka >promianje ujednačenosti odrednia ubibliografskim opisima namijenjenima međunarodnoj zamjenibibliografski& informaija u okviru Univerzalne bibliografske kontrole@, azatim su de$nirani temeljni termini u smislu u kojem se javljaju u tekstu #akođer su dodane napomene o upotrebi veliki& slova, preporuke da seupotrebljavaju određeni >dostupni@ standardi 'eđunarodne organizaije zastandardizaiju te opaska o primjerima u tekstu koji su ilustrativni ali nisu ipreskriptivni** U uvodnom se dijelu dokurnenta izričito naglašava da se

1reporuke ograničavaju na oblik i građu korporativni& odrednia, a da negovore o unakrsnim uputniama koje mogu ustrebati, niti pak o uvjetimaizbora korporativnog tijela za autora publikaije, a niti o tome &o(e liodređenu korporativna odrednia biti odredniom glavne ili sporednekataložne jedinie #akođer se u dokumentu ništa ne govori o mogu(improblemima prilikom ulaganja u katalog, jer se međunarodna načela zaulaganje tek izrađuju *6

Defnicija korporativnog tijela Novi međunarodni dokument de$nira korporativno tijelo u kataložnom ibibliografskom smislu kao "svaku organizaciju ili skupinu $zički& osoba iiliorganizacija koja je jednozna!no određena posebni nazivo# $adefnicija", kaže se dalje, "uklju!uje povreene skupove i priredbe, kaonpr sastanke, konferenije, kongrese, izložbe, ekspedicije, %estivale i







sajove"*5 =lan , točka * jugoslavenskog 1ravilnika i priručnika zaizradbu abeedni& kataloga >u daljem tekstu 1ravilnik@ de$nirakorporativno tijelo kao "!vrsto or ganiziranu zajedniu $zički& osoba koja bi po svo karakteru ogla biti prava osoba, bez obzira na to je li joj tosvojstvo zakonski propisia priznato"&'#

U drugom odlomku točke * istoga člana navode se kao korporativnatijelaL političkoteritorijalne jedinie i nji&ovi organi, ustanove, privrednapoduze(a, zaklade, naionalne i međunarodne organizaije, političkestranke, udruženja i društva, rkve i rkvene organizaije

1romotrimo sada novu međunarodnu de$niiju 1reporuka i de$niiju unašem 1ravilniku 4stavimo po strani činjeniu da je jugoslavenski1ravilnik ujedno i priručnik za katalogizatore i da je stoga njegova funkijadvojaka, normativna i eksplikativna, što objašnjava opširnost de$niije inavođenje mnogi& primjera, te pogledajmo samu de$niiju 4na se odmeđunarodne razlikuje najprije po tome što o korporativnom tijelu govoriisključivo kao o "zajednii $zički& osoba", a 1reporuke govore o"organizaiji ili skupini $zički& osoba i2ili organizacija", (to je zapravo preciznije odr eđenje, to više što se bez ikakve sumnje može primijeniti naorganizaije poput ;aveza društava bibtiotekara 3ugoslavije ili'eđunarodne federaije bibliotekarski& društava i ustanova te na sličnesavezne, međunarodne, ali i lokalne organizaije >usp npr 0njižinie grada.agreba@ #reba ipak re(i da se prema našem 1ravilniku takvimorganizaijama i do sada davao status korporativnoga tijela, jer suimpliite spomenute u drugom odlomku točke * člana te u članu *5+,

točki i među primjerima >usp npr primjer * u članu *5, točka *@ =inimi se, ipak, daje međunarodna de$niija točnija <e$niija iz 1reporukazatim traži da korporativno tijelo ima poseban naziv #u je zapravo i težištede$niije ?e( 1ariška načela govore o korporativnom tijelu kao o "svakojustanovi, organiziranom tijelu ili zajednii osoba poznatih pokorporativno i)i po zajedni!ko nazivu"&*# ++C- defnira korporativnotijelo kao "organizaciju ili skupinu fzi!kih osoba koja je jednozna!noodređena posebninazivom"*7 Novi talijanski kataložni pravilnik de$nirakorporativno tijelo kao "svaku organizaiju, ustanovu, poduze(e ili skupinuosoba, uključuju(i i one privremenog karaktera, s nazivom koji i& formalnoidenti$ira"*A U našem se 1ravilniku potreba da tijelo ima naziv spominje

tek u točki 6 člana , gdje se govori o sastanima koji, da bi se s njimapostupalo kao s korporativnim tijelima, moraju imati određeni naziv Usamoj se de$niiji, međutim, potreba za postojanjem naziva ne spominje, ameđunarodne 1reporuke to izričito za&tijevaju 4ne to, naime, morajučiniti jer govore o korporativnom tijelu kao o "svakoj organizaiji ili skupini$zički& osoba", ";kupina $zički& osoba" izraz je kojim su obu&va(ena i vrloneformalna okupljanja osoba, pa je potrebno opseg pojma suzitidodavanjem dalje karakteristike obavezom postojanja posebnoga naziva1itanje je da li je izraz "poseban" dovoljno spei$čan ")rupa .agrepčana"također je "poseban naziv" 'eđutim, defniija dalje traži da taj posebannaziv bude takav da je tijelo njime jednoznačno određeno, a to možeopravdati činjeniu što se ne traži da naziv bude npr "određen" ili"distinktivan"













Naš 1ravilnik u samoj de$niiji ne govori o nazivu koji bi morao

jednoznačno odrediti >identi$irati@ zajedniu $zički& osoba kako bi se onamogla smatrati korporativnim tijelom, ve( traži da takva zajednia bude"čvrsto organizirana" i dodaje da je to zajednia "koja bi po svom karakteru

mogla biti pravna osoba, bez obzira na to je li joj to svojstvo zakonskimpropisima priznato" ;pominjanje pravne osobe u samoj de$niiji imaprednosti i nedostataka u odnosu na međunarodnu de$niiju 1rednost je utome što iz opsega pojma korporativnog tijela u kataložnom smislude$nitivno isključuje takve skupine ili zajednie $zički& osoba kao što sunpr "građani .agreba" !li s druge strane, spominjanje pravne osobe ukataložnom pravilniku, koje u praksi pomaže katalogizatoru, formalno jeteško opravdati 1osuđivanje termina iz neke druge struke uvijek jeneza&valno, jer to donosi i mnoštvo drugi& konotaija vezani& uz tustruku

?jerujem da bi se de$niija u našem 1ravilniku mogla približitimeđunarodnoj iz 1reporuka tako da se pojam korporativnog tijela svakakoveže uz postojanje određenog >formalnog@ naziva, te da se njegovasličnost s pojmom pravne osobe doda samo kao objašnjenje uz de$niiju,odnosno kao njezina dopuna u zasebnoj rečenii #ako bi de$niija moglaglasitiL korporativno tijelo jest svaka organizaija ili zajednia $zički& osobai2ili organizaija s određenim nazivom >iliL s formalnim nazivom koji ju jednoznačno određuje@ 1o svojem karakteru takva organizaija ilizajednia može, ali ne mora, biti pravna osoba

1rema međunarodnoj de$niiji korporativnog tijela ono uključuje ipovremene sastanke i priredbe, uz uvjet da ti imaju poseban nazivIizrijekom se navode konferenije, kongresi, izložbe, ekspediije, festivali isajmovi* #aj je dio de$niije, međutim, mijenjan u tijeku rada 1rvotniprijedlog %adne grupe bio je formiran tako da se povremene izložbe isajmovi nisu držali korporativnim tijelma Na tu su točku stigle primjedbe ukojima je rečeno da takve izložbe i sajmove često prate i opsežni katalozi,koji (e budu li uneseni u abeedni katalog anonimno biti u njemu potpunoizgubljeni 4sim toga, čini se da ve(ina naionalni& kataložni& pravilnikaizrađeni& nakon 1ariške konferenije postupa s takvim povremenimpriredbama kao s korporativnim tijelima*+ .ato su članovi %adne grupe

izmijenili svoj prvotni prijedlog i odlučili da izjednače postupak spublikaijama povremeni& izložbi i sajmova s onim za sastanke i priredbe,dakako uz uvjet da te povremene izložbe i sajmovi imaju poseban naziv6G=lan -6 našega 1ravilnika propisuje da se s katalozima izložbi postupaprema propisima za publikaije nastale suradnjom #reba, naime, utvrditipreteže 8i u takvom katalogu tekst o umjetniku i sl ili pretežu reprodukijeizložaka, te se prema tome određuje i autorstvo, odnosno odabireodgovaraju(a osobna odrednia !ko takvi& autora ima više od tri, s tomse publikaijom postupa kao da je anonimna=lan -- 1ravilnika odnosi se na ekspediije i za nji&ove izvještaje propisujeonaj postupak što op(enito vrijedi za određivanje autorstva i izborodrednie u publikaijama nastalim suradnjom=lan - 1ravilnika propisuje da se s izvještajem o toku kulturne ili sportske









priredbe postupa kao s anonimnom publikaijom, i da se za korporativnotijelo koje takvu priredbu organizira, a naziv mu je spomenut u glavnomnastovv, izrađuje sporedna kataložna jedinia

1ostoji, dakle, znatna razlika u postupku što ga propisuju 1reporuke i

postupku što ga propisuje 1ravilnik u odnosu na publikaije izložbi,ekspediija, sportski& i kulturni& priredbi !li ta je razlika nedavno ukinutaNa sastanku 0omisije za katalogizaiju ;aveza društava bibliotekara 3ugoslavije *+A+ u .agrebu predsjednia 0omisije va ?erona obavijestila je prisutne članove, predsjednike republički& komisija, o međunarodnimpreporukama o korporativnim odredniama koje se pripremaju i posebnoupozorila na tu razliku =lanovi 0omisije složili su se da se propisi jugoslavenskog 1ravilnika izmijene u skladu s budu(im preporukama, da sečlanovi -6, -- i - 1ravilnika od sada primjenjuju samo na izložbe,ekspediije i priredbe bez određenoga naziva, a da se član , točka 6proširi tako da obu&vati također izložbe, ekspediije i 1riredbe s određenimnazivom

U drugi dio 1ravilnika, koji je posve(en opisu kataložni& jedinia i uskoro(e izi(i iz tiska, unijeta je u članu *+5, točki 6) bilješka pod rtom o timpromjenamaI a kad se bude pristupilo ponovnom izdavanju prvoga dijela1ravilnika trebat (e preraditi odgovaraju(e članove u skladu s timdogovorom U entraliziranoj katalogizaiji u 3ugoslaviji, koja se odvija narazini naionalni& biblioteka, ve( se postupa u skladu s međunarodnim1reporukama i odlukom ;avezne komisije, a tako postupa i Ervatskabibliogra$ja

1reporuke dalje spei$iraju kad se smatra da povremeni skup iliprired&a nea naziva 8ako bi bilo logičnije da se kaže kad se smatra dapovremeni skupoviiaju naziv, obrnuti je postupak kra(i i praktičniji Utočki *6 1reporuka navode se četiri slučaja kad se drži da povremenisastanak nema nazivL a@ kad se naznaka sastanka sastoji samo od riječi iliizreke koja označava vrstu sastanka op(im izrazom, b@ kad se naznakasastanka sastoji od riječi ili izreke koja označava vrstu sastanka op(imizrazom i od naziva mjesta ili ustanove gdje je sastanak održan, uz uvjetda naziv mjesta nije bitan, neodvojiv dio naznake, @ kad se naznakasastanka sastoji od teme, osobnog imena ili zemljopisnog naziva te

op(enite riječi ili izreke za vrstu povremenog sastanka, uz uvjet da ta riječi8i izreka nije gramatički vezana uz temu, osobno ime ili zemljopisni naziv id@ kad se naznaka sastanka sastnji od op(enite riječi ili izreke zapovremeni sastanak i od naziva jednoga ili više korporativni& tijela, uzuvjet da je posve jasno da su ta tijela samo sudjelovala u organizaijiskupa, ili su bila pokrovitelji #očka 6 1reporuka izrijekom zabranjujeumjetno stvaranje naziva za skupove bez naziva 'ožda bi prilikom1reradbe prvoga dijela 1ravilnika trebalo slijediti 1reporuke i spei$iratikad se smatra da sastanak nema određeni naziv ;porni su slučajevi upraksi uglavnom oni spomenuti u odredbi *6 1reporuka Ne smatra seda sastanak ima naziv ako se njegova naznaka sastoji od teme, osobnogimena ili zemljopisnog naziva i riječi ili izreke za vrstu povremenogsastanka koja nije gramatički vezana uz tu temu, osobno ime ili



zemljopisni naziv #očka *6 b 1reporuka izazvala je, međutm, s pravomkomentare članova %adne grupe Uz dva potpuno jasna primjera dan je itre(i, "ColloSue de #oulouse", kao naznaka sastanka koja je nedostatna zanjegovu identi$kaiju 0ako utvrditi da li možda ipak nije naziv grada u tomprimjem >ili u sličnom@ "bitni, neodvojivi dio naznake sastanka"Q Mto je s

nazivom poput čuuvenoga "Congres de ?ienne"Q /onnalno je jednakgornjem primjeru ali sasvim sigurno nijedan katalogizalor ne bi rekao kakonije dovoljno spei$čan =ini se da je naglasak u toj odredbi zapravo nanjenoj posljednoj rečenii "uz uvjet da naziv mjesta nije bitni, neodvojivdio naznake sastanka" /ormulaija takve vrste nije najsretnije rješenje jer(e u praksi vjerojatno stvarati teško(e6*

U posebnom odlomku posve(enom sastanima 1reporuke govore samoo oblikovanju i građi jedinstvene odrednie, s izuzetkom točke u kojojspominju postupak sa sastanima što i& organizira neko korporativnotijelo, a naziv koji& nije dovoljan da i& identirira kao samostalnakorporativna tijela U postupku s takvim tijelima 1reporuke i 1ravilnik susukladni, jer propisuju unošenje naziva sastanka kao pododrednie uznaziv korporativnoga tijela koje takav sastanak održava

/ormalno se sadržaj te točke razlikuje od ostali& točaka u odlomku ;obzirom da takav sastanak ima naziv, ali nedovoljno određen zaidentitikaiju, može se usporediti s korporativnim tijelom spomenutim utočki ** b kojega je naziv "čak i sa zem8jopisnim nazivom kao dopunomnedovoljan za identi$kaiju podređenog tijela bez naziva nadređenogtijela" !!C%6, npr uvrštava takve sastanke u točku o podređenim

korporativnim tijelima66

#alijanski pravilnik spominje i& u odlomku okongresima, konferenijama i skupovima, a8i u posebnom članu podnazivom "0ongresi što i& organiziraju tijela65 1ravilnik o takvim sastanimagovori također u članu posve(enom sastanima, ali kaže da se s njimapostupa kao s nesamostalnim podređenim korporativnim tijelima i upu(ujena odgovaraju(i član o takvim tijelima >član *, točka @ U točki 55navode se primjeri koji ilustriraju postupak s rkvenim sastanima u načeluistovjetan s postupkom propisanim u točki *6 0ao primjer za nazivsastanka navodi se Hambet& Conferene >*+7@ >usp točku *6 @4čigledno postoji velika vjerojatnost da (e se slične naznake sastanaka upraksi jednom tumačiti kao naziv, a drugi put ne(e <rugi dio

jugoslavenskog 1ravilnika, posve(en opisu, sadrži još nekoliko bilježakapod rtom koje unekoliko mijenjaju ili dopunjuju neke članove u prvomdijelu #ako, napr, točka 6!g člana *+5 preizira da se naziv sastanka kojise javlja samo u tekstovnim dodaima bilježi u napomeni, ali se u bilješi-- izražava sumnja u autentičnost naziva koji se javljaju u takvimtekstovnim dodaima, pa se kaže da se ti nazivi ne uzimaju za odrednieglavne kataložne jedinie, ve( samo za sporedne 6- /ormalno bi se mogloprigovoriti toj odredbi, jer prema propisima 1ravilnika >član 8G, točka 6@naziv korporativnog autora ulazi u jedinstvenu odredniu, čak ako nijenaveden u publikaiji U istoj se bilješi, doduše, dodaje kako se sadržajbilješke drži dopunom člana *G !li očigledno je da ni tako dopunjeni članlG ne(e mo(i objasniti zašto se s nazivom sastanka kojemu se priznajestatus korporativnog tijela prema članu točka 6 postupa drugačije nego s











nazivom bilo kojega drugog korporativnog tijela 'ožda bi se točka 6 člana mogla dopuniti tako da se traži da sastanak, kako bi se s njime postupalokao s korporativnim tijelom u kataložnom smislu, ima određen naziv koji se javlja u propisano izvoru podataka, te da se taj >ti@ izvor>i@ spei$ira>ju@ #alijanski pravilnik, npr, traži da se radovi sastanaka unose u katalog pod

formalnim nazivom sastanka samo kad se taj naziv javlja na naslovnojstranii, a inače pod stvarnim naslovom, ali za naziv sastanka treba izraditisporednu kataložnu jediniu6 !!C%6 traži da se naziv sastanka, kako bise mogao smatrati autorom, nalazi na istaknutomu mjestu u publikaiji67

!ko se pristupi preradbi * dijela 1ravilnika trebat (e odlučiti &o(e li senapomena o izvoru podataka za nazive sastanaka uvrstiti u točku 6 člana, ili pak u točku A člana + koji govori o korporativnim autorima >!!C%6uvrštava takvu odredbu u član o korporativnom autorstvu@ Uvrsti li setakva napomena u 1ravilniku u član koji govori o korporativnom autorstvu,značilo bi da se naknadno pravi razlika između sastanaka koji su ispuniliodređene uvjete >određeni naziv@ te im se priznao status korporativnogatijela u kataložnom smislu i drugi& korporativni& tijela Naime, odsastanaka s priznatim statusom korporativnoga tijela za&tijeva se još i dase naziv javi u propisanom izvoru podataka, što za ostala kotporativnatijela ne vrijedi 'ožda bi bilo bolje da se proširi točka 6 člana tako da sesastanima prizna status korporativnog tijela u kataložnom smislu akoimaju određen naziv i ako se javljaju u određenim izvorima podataka

; obzirom da 1reporuke ne spominju izvore podataka, što je i prirodno, jer se niti ne bave izborom glavne, odnosno sporedne kataložne jedinie,

to se pitanje mora razriješiti u našem 1ravilniku poštuju(i, naravno, okvirnesmjernie 1reporuka .ezik korporativne odrednice

/reporuke propisuju da se naziv korporativnoga tijela u jedinstvenojodrednii bilježi jezikom što ga tijelo za svoj naziv redovito upotrebljava>točka 5*@ 4dredbe te točke sukladne su s članovima *5 i *-+1ravilnika

#akvo rješenje predlagali su gotovo svi članovi %adne grupe Usprotivilase jedino sovjetska predstavnia 4na je predložila da se za publikaijeprijevoda u kojima se i naziv tijela javlja u prevedenom obliku za odredniu

može uzeti prevedeni naziv tijela #aj prijedlng nije pri&va(en .animljivo jespomenuti da (e se i one biblioteke u nas koje imaju katalog s (irilskimodredniama susresti s istim problemom što ga je uočila sovjetskapredstavnia i zbog toga stavila prigovor =lan *5, točka jugoslavenskog 1ravilnika dopušta da se u abeednim katalozima s(irilskim odredniama kao jedinstvena odrednia za međunarodno tijelouzima naziv na jeziku kojim se biblioteka služi, što se prema odredbama1reporuka ne bi smjelo činiti Biblioteke koje imaju kataloge s (irilskimodredniama, mo(i (e, međutim, u nji& uvrštavati one publikaijemeđunarodnih tijela u kojia se naziv tijela javlja u prijevodu#

1reporuke dalje navode >točka 56@ da se za međunarodno korporativnotijelo koje ima više službeni& naziva na raznim jeziima može izabrati







jedan naziv za jedinstvenu odredniu U bilješi se dodaje da (e sepotpuno zadovoljavaju(e rješenje toga pitanja posti(i tek stvaranjemmeđunarodno ujednačeni& popisa pregledni& kataložni& jedinia>aut&oritK$les@

1ropisi člana *6 točke 5 te člana *5 1ravilnika u skladu su sodredbama 1reporuka, ali to pitanje dalje razrađuju #ako za naionalnakorporativna tijela višejezični& država kod koji& je nemogu(e utvrditi jezikodnosno naziv kojim se tijelo najčeš(e služi, te za međunarodnakorporativna tijela koja imaju nazive na više službeni& jezika, određuju dase za jedinstvenu odredniu izabere naziv na engleskom jeziku, a ako setakav naziv ne javlja na publikaiji toga tijela, prednost se daje redomfranuskom, ruskom i njemačkom jeziku .a prijevod na jezik kojim sebiblioteka redovito služi treba izraditi op(u uputniu

1itanje izbora naziva međunarodni& korporativni& tijela za jedinstvenuodredniu zapravo prelazi opseg 1reporuka 4no zalazi u izborkorporativne odrednie, odnosno izbor odrednie glavne kataložne jedinie, jer je jasno da (e morati biti zabilježeni oblii naziva na svim jeziima što i& tijelo upotrebljava ;toga je dodano objašnjenje o popisimapregledni& kataložni& jedinia koji (e omogu(iti bilježenje naziva na svimslužbenim jeziima kojima se tijelo služi i među kojima svaka bibliotekamože odabrati najprikladniji o&lik #reba također spomenuti da 1reporukene govore o međunarodnim sastanima s nazivima na više jezika 0ojinaziv međunarodne konferenije treba smatrati službenim i &o(e li semeđunarodne konferenije uvrštavati u popise pregledni& kataložni&

jedinia, treba tek odlučitiOblik naziva tijela u korporativnoj odrednici Mto se tiče oblika naziva korporativnog tijela koji (e u(i u jedinstvenuodredniu odredbe našega 1ravilnika ne razlikuju se u osnovi odmeđunarodni& 1reporuka 4ve u točki - kažu da za jedinstvenu odredniutreba odabrati "onaj oblik naziva koji se nalazi na publikaijama togatijela" Ne kaže se, doduše, "najčeš(e nalazi", ali je dodana i drugadopunjuju(a rečeniaL "0ad se često upotrebljavaju varijante oblika nazivaili kad ima razloga sumnji da je oblik naziva na publikaiji onaj koji senaj!e(0e upotrebljava, treba odabrati onaj oblik naziva što ga navodeprovjereni izvori"

;8ična se formulaija nalazi i u 1ariškim načelima u točki +- gdje sekaže da "jedinstvena odrednia za radove uvrštene pod nazivomkorporativnoga tijela treba biti naziv pod kojim se tijelo najčeš(e na svojimpublikaijama identi$ira" <akle, i 1reporuke i 1ariška načela odlučuju seza onaj oblik naziva koji se nalazi na ve(ini publikaija toga tijela !li kad jeoblik naziva teško utvrditi >kad su varijante naziva podjednako učestale ilikad biblioteka prima tek prvu publikaiju toga tijela@, 1reporuke upu(ujukatalogizatora na provjerena pomagala, a 1ariška načela traže da se odlučiza službeni oblik naziva #akođer se u 1reporukama uop(e ne spominjeuobičajeni naziv, a točka +-5 1ariški& načela preizira da se korporativnotijelo poznato po uobičajenom nazivu unosi u katalog pod tim nazivom



U %adnoj grupi dosta se raspravljalo o pitanju treba li jedinstvenomodredniom biti onaj oblik naziva koji se najčeš(e javlja ili pak službeninaziv korporativnoga tijela 1obornii upotrebe službenoga naziva istialisu da je katalogizatoru, kako bi mogao odabrati najčeš(e upotrebljavaniobtik naziva, potrebno imati vi(epublikaija jednoga korporativnog tijela,

što je provedivo u retrospektivnim katalozima i popisima, ali nije provedivoi u teku(im bibliograftjama 1rotivnii njegove upotrebe istiali su, pak, da je službeni naziv teško prona(i, ponekad se uop(e ne nalazi napublikaijama, ve( samo u statutu tijela i sl Uz to bi pri&va(anjeslužbenoga naziva značilo da treba odma& dopustiti i uvođenje izuzetka uzto pravilo 1ovremeni sastani kojime je priznat status korporativnogatijela, npr, nemaju službenog naziva

1reporuke ne spominju uobičajene nazive, a iz primjera što i& dajuvidljivo je da nji&ovu upotrebu ne preporučaju u jedinstvenimodredniama U svojoj studiji o korporativnim odredniama, ?erona kažeda "primjena uobičajeni& naziva u jedinstvenim odredniama stvaranepremostive poteško(e za međunarodnog korisnika i stoga je u neskladus današnjim stremljenjima prema međunarodnoj standardizaiji"6A ;vojutvrdnju ilustrira primjerima sveučilista i nji&ovi& naziva #e su ustanoveobično poznate po uobičajenim nazivima, koji se u raznim dijelovimasvijeta tvore na različite načine, a teško je očekivati da prosječan korisnikte običaje poznaje

4sim uobičajeni& naziva, mnogi naionalni pravilnii, pa tako i jugoslavenski, dopuštaju unošenje izmijenjenoga >npr skra(enog ili

karakterističnog dijela@ oblika naziva, ako je tijelo poznatije po takvunazivu Naš 1ravilnik u članovima *--, točke *,6 i *-7, točke i A dopuštaunošenje korporativnoga tijela u katalog pod skra(enim nazivom ili podspei$čnim dijelom naziva po kojemu je tijelo op(enito poznato #eodredbe, potpuno razumljive za naionalni pravilnik, nepri&vatljive su zameđunarodnu uporabu i možda bi se kod preradbe 1ravilnika moralo mislitii na usklađivanje ti& članova s 1reporukama

'eđutim, promotrimo dalje razlike između 1reporuka i 1ravilnika 0adtreba birati između akronima, odnosno kratia i ispisanog oblika nazivatijela u jedinstvenoj odrednii, 1reporuke se odlučuju za ispisani oblik ako

akronim ili kratia nije češ(i oblik %adna grupa koja je radila na1reporukama izjasnila se protiv prevelike uporebe akronima, iako se oni umeđunarodnoj komunikaiji sve češ(e susre(u Naš 1ravilnik dopuštauporabu kratie ili akronima ako su ispunjena dva uvjetaL *@ da se akronimili kratia može izgovoriti kao jelovita riječ i 6@ da se pretpostavlja da su ukrugu korisnika biblioteke poznatiji od potpunog naziva 1osljednja je/ormulaija prikladna za naionalnu uporabu, ali nikako i za međunarodnu,pa bi se taj član 1ravilnika možda mogao uskladiti s1reporukama1reporuke zatim govore o redoslijedu navođenja sastavni&dijelova naziva tijela i prepnručuju da se redoslijed preuzme s publikaije1rotiv inverzije u navođenju naziva tijela izjasnili su se svi članovi %adnegrupe Nema međunarodnog sporazuma, ako se primjenjuje inverzija,pomalo patetično izjavljuje jedan član6







8nverzija se, dakle, ne dopušta !li dopuštena su manja izostavljanja u

nazivu, kao npr izostavljanje početnoga člana >ako nije potreban zbog jasno(e ili gramatički& razloga@ te termina koji označuju pravni značajkorporativnoga tijela a javljaju se na početku ili na kraju naziva >ako nisu

prijeko potrebni kao sastavni dio naziva ili da pokažu kako je riječ o nazivukorporativnoga tijela, a ne, npr, o osobnom imenu@ 0ako se 1reporuke nebave pitanjem ulaganja u katalog, odnosno abeednog redoslijedakorporativni& odrednia, tako nije sasvim jasno da li se onda kad sepočetni član u nazivu korporativnoga tijela ipak ne izostavlja >zboggramatički& razloga ili jasno(e@, taj član drži redaliom #a je točka1reporuka u skladu s članom *- jugoslavenskog 1ravilnika 1ostpozitivničlanovi ne spominju se posebno u 1reporukama, ali su obu&va(eni uodlomku a u izuzetku uz točku "0ad se naziv korporativnog tijela javljagramatikki vezan s ostalim elementima treba upotrijebiti oblik u kojem onmože sam stajati"

)lede termina koji označuju pravno ustrojstvo korporativnog tijela našse 1ravilnik uglavnom služi s 1reporukama, ali je radikalniji utoliko štotakve termine izostavlja bez obzira gdje se u nazivu nalaze >član *-,točka 7@ 1ridjevi izvedeni iz vladarski& titula i skra(enie takvi& pridjeva1reporuke ne spominju, iako se o njima dosta rasprav8jalo među članovima%adne grupe, te nije sasvim jasno zašto se odustalo od formulirunjaodredbe o njima Naš i& 1ravilnik ne drži sastavnim dijelom jedinstveneodrednie ako se javljaju na početku naziva korporativnoga tijela >usp član*-, točka -@, osim onda kad je takav pridjev jedini atribut uz neku op(u

imeniu pa je naziv bez njega nedovoljan za identi$kaiju tijela >član *-,točka @

1odatke o različitim obliima imena >naziva@ autora naš 1ravilnikpovezuje pomo(u op(i& uputnia, ali preporu(uje i izradbu pregledni&8isti(a na kojima bi se bilježili svi potrebni podai o autoru, a zakorporativno tijelo to mogu biti službeni i izvomi nazivi tijela različiti odoblika koji je ušao u jedinstvenu odredniu, ostali nazivi pod kojima setijelo javlja na publikaijama, promjene naziva sjedišta, nazivi tijelupodređeni& tijela s kojima se postupa kao da su samostalna, godineosnutka tijela itd 4bjav8jivanje međunarodni& smjernia za izradbu takvi&

pregledni& kataložni& jedinia svakako (e pomo(i da se izradba pregledni&kataložni& jedinia drži obaveznom barem u naionalnom bibliografskomsredištu

#očka 7 1reporuka kažeL "0ad korporativnu tijelo mijenja naziv trebaupotrijebiti novi naziv u jedinstvenoj odrednii za publikaije koje se javljaju pod tim nazivom, bez obzira da 8i je istovremeno došTo i doorganizaijske i konstituionalne promjene" 4na je u skladu s točkom +-1ariški& načela, iako ta nude i alternativuL " dopušteno je, kad je sigurnoda uzastopni nazivi označavaju isto tijelo, okupiti sve kataložne jediniepod najnovijim nazivom s uputniama od ostali& naziva"6+

#o je zapravo opet jedno od oni& pitanja koja zadiru u prolem izbora





odrednie, pa je tako izvan opsega 1reporuka u užem smislu U njegovurješavanju nema razlike između 1ravilnika i 1reporuka !li 1ravilnikdopušta i izuzetak za jugoslavenska korporativna tijela koja su uodređenom razdoblju djelovanja pisala svoj naziv na stranom jeziku ili uobliku koji se među korisniima nije nikuda udoma(io >član *G, točka @

3edinstvena odrednia za takva tijela postaje naziv kojim se tijelo služiloposlije takva razdoblja i po kojemu je ono među korisniima poznato;vaku uzastopnu promjenu naziva korporativnoga tijela valja bilježiiti napreglednim kataložnim jediniama

Dopune u korporativnoj odrednici 1reporuke de$niraju dopunu kao termin dodan korporativnom nazivuporadi dodatne informaije kao pomagalo pri identi$kaiji5G <opuna možebiti zemljopisni naziv, godina>e@, oznaka vrste tijela ili drugekarakteristične riječi ili izreke .a lokalna korporativna tijela dopuna jenaziv grada ili mjesta u kome se nalaze, za ostala korporativna tijelaodgovaraju(i zemljopisni naziv >pokrajine, federalne jedinie, države@ 3ezikdopune jest jedan od službeni& jezika teritorija gdje je tijelo smješteno

%adna je grupa dosta raspravljala o tome treba li uz nazivkorporativnoga tijela u jedinstvenoj odrednii uvijek dodavati naziv sjedištaili samo kad je to potrebno zbog razlikovanja &omonimni& naziva.aključeno je da je poželjno i korisno dodati naziv sjedišta u korporativnojodrednii "kad god je to mogu(e i prikladno, bez obzira da tu postojipotreba za razlikovanjem &omonimni& naziva"5*

3edan od argumenata za obavezno dodavanje naziva sjedišta u

jedinstvenoj odrednii bio je da sjedište omogu(uje identiftkaijunaionalnoga bibliografskog središta odgovornoga za naziv tijela1reporuke također određuju da dopuna uz naziv tijela nije potrebna zameđunarodna tijela, što je i razumljivo, ili kad je zemljopisni nazivimpliiran u nazivu tijela >točka A*@ 4ba primjera dodana uz ovu1reporuku odnose se na korporativna tijela naionalne važnosti .a lokalnakorporativna tijela koja ve( u nazivu sadrže naziv sjedišta preporučuje seda se, kad je god to mogu(e s tim sjedištem postupa kao s dopunom uznaziv, a ne kao sa sastavnim dijelom naziva #reba li razlikovati između&omonimni& naziva različiti& tijela, uz naziv sjedišta u dopuni se dodajugodine kada je tijelo postojalo, ili samo godina osnutka, ili druga neka

odgovaraju(a karakterizaija #e su preporuke u skladu s odredbama1ravilnika >član *5+@

U točki A 1reporuke dalje propisuju da jezik dopune mora biti službeni jezik teritorija gdje se tijelo nalazi Naš 1ravilnik također piše nazivesjedišta na izvornom jeziku, ali pravi izuzetak u članu *5+, točki *G gdje zariječ ili izreku koja karakterizira vrstu korporativnoga tijelu >kad iz nazivanije posve jasno da li je posrijedi korporativno tijelo@ preporučuje jezikkojim se služi biblioteka

Naziv sjedišta ili druga dopuna piše se u okrugloj zagradi;tandardizirani su i interpunkijski simboli za odvajanje pojedini&istovrsni& ili raznovrsni& elemenata u dopuni 4 interpunkijskim







simbolima te o nji&ovoj standardizaiji bilo je dosta govora u %adnoj grupi iviše različiti& prijedloga s obzirom na različite naionalne tradiije .a nasokrugla zagrada nije novost, a niti zarez kojim se odvaja naziv sjedišta odnaziva države ili federalne jedinie Novost je zapravo u uporabi točkezareza, simbola kojim se odvajaju raznovrsni elementi u dopuni, npr naziv

sjedišta od godine 1ravilnik je do sada propisivao uporabu zareza #očkazarez javlja se i uz dopune uz nazive sastanaka i priredbi, ali o tome (e bitiriječi u odlomku o njima #reba svakako re(i da je standardizaijeinterpunkijski& simbola u samoj odrednii bila svakako potrebna, te da (eolakšati razumijevanje bibliografski& podataka dobiveni& iz drugi& zemalja

/oliti!koteritorijalne jedinice )ako se u defniciji politi!koteritorijalnih jedinica tvrdi da su onekorporativna tijela, razlog za njihovo izdvajanje u /reporukaa jestdijelo u njihovoj slo1enosti, specif!nosti i te(ko0aa (to ih !inekatalogizatoru, te u razli!itosti nacionalnih katalo1nih postupaka# /ari(kana!ela ih također posebno spoinju2-, a 3erona i u svojoj studiji okorporativni odrednicaa posve(uje posebno poglavlje55 'eđutim,razlog za nji&ovo izdvajanje u 1reporukama može biti i činjenia da se svičlanovi %adne grupe nisu slagali u tomu jesu li one uop(e korporativnatijela !rgumenti su bili da političkoteritorijalne jedinie i tako ne mogudjelovati kao jelina, pa niti kao jelina izdavati publikaije Neki kataložnipravilnii, kao npr !!C%6, de$niraju korporativno tijelo kao "organizaiju iliskupinu osoba koja je identi$irana posebnim nazivom i djeluje, ili o1edjelovati kao cjelina"2'# !utori službeni& pubtikaija političkoteritorijalni& jedinia zapravo su pojedini nji&ovi organi, a ne one same, tvrdili su nekičlanovi %adne grupe ;toga bi se korporativna odrednia za takve

publikaije trebala uvijek sastojati od naziva političkoteritorijalne jedinie inaziva dotičnog organa 1onuđen je i suprotan argument !kopolitičkoteritorijalne jedinie nisu korporativna tijela, onda se ne mogu niti javiti u korporativnoj odrednii, jer naziv organa koji im se pridružuje kaopododrednia može stajati samo uz nadređeno korporativno tijelo, a ne uznaziv nečega što nije korporativno tijelo5

1reporuke najprije de$niraju političkoteritorijalne jedinie, što pokazujeda nisu pri&va(eni argumenti oni& članova koji su tvrdili dapolitičkoteritorijalne jedinie nisu korporativna tijela, te da i& uop(e netreba de$nirati )lede jezika i oblika korporativne odrednie za

političkoteritorijalne jedinie 1reporuke upu(uju na odredbe koje vrijede iza ostala korporatima tijela #o je i prirodno, jer ako i& defniraju kaokorporativna tijela, moraju na nji& primijeniti isti postupak #u se razlikujuod 1ariški& načela, pa prema tome i od ve(ine naionalni& kataložni&pravilnika izrađeni& poslije konferenije u 1arizu 1ariška su načela, naime,odredila u točki +-- da se za jedinstvenu odredniu država i drugi&političkoteritorijalni& jedinia uzima oblik naziva u upotrebi u tojpolitičkoteritorijalnoj jedinii na jeziku koji najbolje odgovara potrebamakorisnika kataloge 57 #a se odredba zapravo razlikuje od op(enite odredbeo korporativnim odredniama >točka +-@ gdje se kaže da radovekorporativnoga tijela treba uvrstiti pod onaj naziv kojim se tijelo najčeš(eidenti$ira na svojim publikaijama 1oznato je da se na službenimpublikaijama najčeš(e javlja službeni naziv političkoteritorijalne jedinie













!li, kao sto kaže ?erona, najčeš(i oblik naziva neke političkoteritorijalne jedinie u svakodnemoj upotrebi jest zemljopisni, a ne službeni nazivI onse upotrebljava i u katalozima, bibliogra$jama i eniklopedijama, te sezapravo može držati nekom vrstom uobičajenog naziva, a takva ga kako jeve( spomenuto, 1ariška načela dopuštaju5A

1reporuke dakle za&tijevaju da se nazivi političkoteritorijalni& jediniapišu na izvornom jeziku, što 1ariška načela nisu za&tijevala !8i ve( na'eđunarodnom sastanku kataložni& stručnjaka u 0open&agenu *+7+preporuča se upotreba izvomi& jezični& oblika za nazive svi&političkoteritorijalni& jedinia5 #ako postupa i novi njemački kataložnipravilnik, ali tako ne postupa npr, !!C%6, a niti jugoslavenski 1ravilnik,koji u članu *A propisuje da se nazivi država i republika te autonomni&pokrajina ;/% 3ugoslavije pišu jezikom kojim se služi biblioteka 4dizvornoga naziva izrađuje se op(a uputnia

4dredba o jeziku jedinstveni& odrednia za političkoteritorijalne jedinieu 1reporukama izaziva probleme i u oblikovanju jedinstvene odrednie zavišejezične države i niže političkoteritorijalne jedinie u takvim državama0oji (e jezik odabrati višejezična Mviarska ili dvojezična BelgijaQ Uprimjeru uz točku + 1reporuka navedena su dva oblika za Belgiju >Belgie iliBelgiSue@ U točki 5, pak, kaže se kad postoje nazivi na više službeni& jezika da treba odabrati jedan, a dalji (e se postupak u takvim slučajevimaodrediti u međunarodnim smjerniama za izradbu pregledni& kataložni& jedinia

3ugoslavenski 1ravilnik propisuje u članu *A, točki 65 uporabu onoga jezika kojim se uglavnom služi političkoteritorijalna jedinia, a ako se to nemože utvrditi, onda uporabu jezičnog oblika koji je u krugu korisnikabiblioteke poznatiji .a ostale se oblike izrađuju op(e uputnie

1reporuke propisuju za države naziv na izvornom jeziku, ali i uobičajeninaziv, iako ga nigdje ne spominju, tj zemljopisni naziv za državno područjeu imeničkom obliku ;amo ako ne postoji odgovaraju(a imenia, dopušteno je upotrijebiti službeni naziv u izvornom redoslijedu 1reporuke nespominju posebno dopune uz nazive država potrebne nakon podjeledržave na više međusobno neovisni& jedinia ako se za te jedinie i nakon

razdiobe upotrebljava isti zemljopisni naziv koji se upotrebljavao za čitavu,nepodijeljenu državu 8pak, prema točki A takve bi se dopune moralepisati izvornim jezikom 1ravilnik, pak, u članu *A, točki 6* izričito govorio takvim državama i propisuje da se dopuna piše jezikom kojim se služibiblioteka #aj postupak nije sukladan s postupkom s nižimpolitičkoteritorijalnim jediniama za koje 1ravilnik propisuje dopune naizvornom jeziku, a niti s 1reporukama, pa bi se moglo razmišljati o njegovojpromjeni

Nazivi niži& političkoteritorijalni& jedinia pišu se izvornim jezikom, pase u tomu 1reporuke i 1ravilnik ne razlikuju, ali 1ravilnik propisuje i izraduop(i& uputnia za zemljopisni izraz na jeziku kojim se biblioteka redovitosluži, ako je takav izraz među korisniima udoma(en 1reporuke dalje kažu







da se zemljopisni nazivi takvi& niži& političkoteritorijalni& jedinia >nprgradova@ sastavljeni& od više riječi unose u jedinstvenu odredniu izvornimredoslijedom, tj zabranjena je inverzija, što je također u skladu sodredbama 1ravilnika >član *A, točka *@

1rilično složeno pitanje niži& političkoteritorijalni& jedinia u nazivu koji&se zemljopisni izraz za oznaku područja, grada, rijeke ili planine, ponekadsusre(e u imeničkom, a ponekad u pridjevskom obliku, 1reporuke rješavajutako da zemljopisni termin u imeničkom obliku, bez obzira na njegovomjesto u nazivu, postaje jedinstvenom odredniom za takvupolitičkoteritorijalnu jediniu !ko se, pak, zemljopisni termin javlja unazivu niie političkoteritorijalne jedinie u pridjevskom obliku, jedinstvenom odredniom postaje službeni naziv, bez obzira počinje li onriječju koja označava vrstu političkoteritorijalne jedinie, ili zemljopisnimnazivom u pridjevskom obliku

1ravilnik daje nekoliko razrađeniji&, odnosno detaljniji& odredbi o nižimpolitičkoteritorijalnim jediniama 4n najprije razlikuje postupak s nižimpolitičkoteritorijalnim jediniama koje postoje ili su postojale na područjudanašnje 3ugoslavije i postupak s političkoteritorijalnim jediniama drugi&država 1ostupak s političkoteritorijalnim jediniama na području današnje 3ugoslavije razlikuje se prema tome sadrže li one u svojem nazivu nekizemljopisni termin ili ne sadrže, odnosno prema tome je li taj zemljopisnitermin naziv za neku goru, rijeku, grad ili je poseban naziv za to područje

.a niže političkoteritorijalne jedinie na području današnje 3ugoslavije

1ravilnik uzima kao jedinstvenu odredniu zemljopisni termin u imeničkomobliku, ali to čini i onda kad se termin javlja u službenom nazivu upridjevskom obliku, tj traži da se taj pridjev pretvori u imeniu i onapostaje jedinstvenom odredniom kojoj se u okrugloj zagradi dodajedopune <opunu mogu tvoriti godine kad je odnosna jedinia postojala ilinaziv države u kojoj se ta jedinia nalazi, a kad je to korisno zaidenti$iranje i oznaka vrste jedinie >član *A, točka A@ #ako, npr, jedinstvena odrednia za ;rijemsku županiju jest, prema 1ravilniku,imenički oblik 4l.56 78upanija, &99&&;-&<, dok bi, poštuju(i 1reporuke, jedinstvena odrednia bio službeni naziv u pridjevskom obliku,tj 4l.564K+ 1upanija 7&99&&;-&<#

!ko je zemljopisni naziv izveden iz naziva neke rijeke, planine ili iznekog op(eg zemljopisnog naziva koji ne označuje samo područje tepolitičkoteritorijalne jedinie, jedinstvenom odredniom postaje službeninaziv ako sadrži pridjev na prvomu mjestuI u protivnom takav službeninaziv ulazi u jedinstvenu odrednlu u invertiranom obliku 4dredbu oinverziji trebalo bi, dakako, uskladiti s 1reporukama, iako je ona zapravo zakorisnika biblioteke spretnija >član *A, točka @

%askorak između 1reporuka i 1ravilnika javlja se i u postupku s nižimpolitičkoteritorijalnim jediniama koje u svojem nazivu sadrže nazivsjedišta, obično grada !ko je taj naziv imenia, 1reporuke traže imeniu iu jedinstvenoj odrednii, a ako je pridjev, jedinstvenom odredniom



postaje službeni naziv 1ravilnik pretvara pridjevski oblik uvijek u imeniu,pa naziv grada i8i sjedišta postaje jedinstvenom odredniom, kojoj se kaodopuna dodaje oznaka vrste nadređene političkoteritorijalne jedinie >član*A, točka **@

U našem je jeziku, doduše, upotreba imenie u nazivimapolitičkoteritorijalni& jedinia sve češ(a, pa za novije nazive taj propis ne(eizazivati razlike u odnosu prema postupku koji se međunarodnopreporučuje, ali (e za one nazive političkoteritorijalni& jedinia u kojima senaziv sjedišta javlja u pridjevskom obliku postojati ta razlika

Nadalje 1reporuke govore o dopunama uz jedinstvene odrednie za nižepolitičkoteritorijalne jedinie #o je najčeš(e naziv države ili federalne jedinie, provinije itd, tj onaj naziv koji je nakorisniji za identi$kaiju, alikad treba razlikovati izmedu grada i niže političkoteritorijalne jedinie koja je dobila naziv po gradu, dodaje se više razlikovni& elemenata u dopuniNaziv države prvi je element, a zatim slijedi oznake nadređenepolitičkoteritorijalne jedinie 1ravilnik, pak, ne traži oblikovanje dopune zagradove, osim u &omonimnim nazivima, kad dopunom postaje običnonaziv države a za političkoteritorijalnu jediniu s jedinstvenom odredniomšto je čini naziv grada koji je sadržan u njenom nazivu traži kao prvielement u dopuni oznaku za vrstu jedinie, a ne naziv države kao što točine 1reporuke

Najve(e se razlike između 1reporuka i 1ravilnika pokazuju upravo upostupku s političkoteritorijalnim jediniama 1ravilnik, npr,

političkoteritorijalne jedinie uop(e ne de$nira, ve( i& samo spominjemeđu primjerima korporativni& tijela u članu , točka *

Mto se tiče jezika, 1reporuke bez iznimke traže upotrebu izvornoga jezika, pa bi sve članove 1ravilnika koji propisuju upotrebu nazivu na jezikubiblioteke trebalo uskladiti s 1reporukuma 1ravilnik također sadrži višečlanova koji detaljno propisuju stvaranje jedinstveni& odrednia za različitevrste političkoteritorijalni& jedinia #aj složeni postupak mogao bi sepojednostavniti i približiti što je mogu(e više odredbama navedenim utočki ** 1reporuka

/određena i pridru1ena tijela2;

1reporuke najprije utvrđuju postupak s korporativnim tijelima koja supodređena nekom drugom korporativnom tijelu te preporučuju nji&ovounošenje u katalog pod vlastitim nazivom, dakle, ne pod nazivom njimanadređenoga tijela, kad god je takav postupak mogu( ;pei$iraju seslučajevi kad izravno uvođenje takvi& tijela u katalog nije mogu(e #o sedogađa onda kad sam naziv izra1ava podređenost, te kad je on nedovoljanda čak i uz zemljopisnu dopunu identi$ira podređeno tijelo U ta dvaslučaja jedinstvenom odredniom postaje naziv nadređenoga tijela, apodređeno tijelo s nazivom sjedišta kao dopunom postaje pododredniomU takvu se slučaju pododrednia odvaja od odrednie točkom

4čito je da propisi o podređenim korporativnim tijelima uglavnomostaju u okvirima 1ariški& načela-G #e su preporuke također sukladne s







postupkom što ga propisuje jugoslavenski 1ravilnik u članu ** 3ezik kojimse naziv podređenoga tijela kao pododrednia bilježi u jedinstvenojodrednii jest jezik kojim se podređeno tijelo služi, bez obzira na jezikupotrijebljen u odrednii za naziv nadređenoga tijela #aj postupak također je sukladan s propisima 1ravilnika

'edu korporativnim tijelima podređenima političkoteritorijalnim jediniama 1reporuke razlikuju dvije vrsteL ona što se drže organimapolitičkoteritorijalni& jedinia pa se u katalog unose kao pododrednia uznaziv političkotertorijalne jedinie kojoj su podređena, te ona što se nedrže takvim organima i unose se u katalog kao samostalna korporativnatijela #a je podjela preuzeta iz 1ariški& načela koja utvrđuju podređenost ilisamostalnost ti& tijela prema kriteriju funkije >podređenost ostali&korporativni& tijela određuje se karakterom naziva@ U točki +76 ti& načelakaže se da se s organima političkoteritorijalni& jedinia koja obavljajuadministrativne, sudske ili zakonodavne službe postupa kao s podređenimkorporativnim tijelima 1reporuke protežu taj postupak i na ona tijelapolitičkoteritorijalni& jedinia koja obavljaju informativne, vojne ilidiplomatske službe tj postupaju s njima kao s organima #ijela što se nesmatraju organima jesu ona koja obavljaju odgojne, znanstvene, te&ničke,kulturne, mediinske, religiozne, društvene, trgovačke ili privrednefunkije 4na se unose u katalog pod svojim nazivima, dakle izravno 0ad je funkija korporativnoga tijela podređenog političkoteritorijalnoj jediniinejasna ili kad je dvojaka >tj tijelo djeluje kao organ političkoteritorijalne jedinie ali obavlja i djelatnosti što i& inače obavljaju samostalnakorporativna tijela@ 1reporuke predlažu slijede(e smjernie pri odlučivanju

o postupkuL ako naziv tijela uključuje podređenost, s njim se postupa kao sorganom političkoteritorijalne jedinie-*, ako naziv sadrži termin koji seobično nalazi u nazivima organa, s tijelom se postupa kao s organomI ako,pak, sadrži termin koji se obično upotrebljava u nazivu samostalni&korporativni& tijela, s njim treba i postupati kao sa samostalnimkorporativnim tijelomI kad je nemogu(e identitiirati korporativno tijelobez naziva političkoteritorijalne jedinie, s njime se postupa kao sorganom

3ugoslavenski 1ravilnik postupa u skladu s 1reporukama >s izuzetkompostupka s pravosudnim tijelima@, ali dopušta i izradbu op(i& uputnia s

nazivom političkoteritorijalne jedinie i nazivom tijela kao pododredniomza ona korporativna tijela za koja se drži da su samostalna i kao takvaunose u jedinstvenu odredniu 1ravosudna se tijela >sudovi,pravobranilaštva i tužilaštva@ prema odredbama 1ravilnika držesamostalnim tijelima, pa se unose u katalog izravno pod svojim nazivom'isli se, naime, da bi utvrđivanje političkoteritorijalne jedinie kojoj je sudpodređen ili za koju je nadležan bilo previše složeno i za današnje sudove,a posebno za sudove koji su u prošlosti bili nadležni za pojedine dijelovepodručja današnje ;/% 3ugoslavije >Naravno, istovjetno se u jugoslavenskim katalozima postupa i s inozemnim sudovima@ 0ako se iznaziva pravosudnog organa ne može uvijek utvrditi kojoj je onpolitičkoteritorijalnoj jedinii podređen, odnosno na koje se podruđje>a@njegovo djelovanje proteže, sasvim je sigurno da se ni od katalogizatora





niti od korisnika ne mogu očekivati dugotrajna istraživanja kako bi se takavorgan mogao unijeti u primjerenu političkoteritorijalnu jediniu >ili prona(iu njoj@

8pak, rješenje što ga 1ravilnik nudi za sudove oštro se razlikuje od

postupka što ga propisuju 1reporuke, pa je ?eronin komentar 1otpunoprikladan 4na ka1e:: "### takvo je koproisno rje(enje daleko odidealnoga i ne o1e se uzeti u obzir za eđunarodni sporazu"'-#

4astanci ;astanima, generičkim terminom kojim se u ovom tekstu obu&va(ajukongresi, konferenije, simpoziji i slični sastani te priredbe poputfestivala, sajmova, izložbi i ekspediija 1reporuke priznaju statuskorporatii& tijela >kad ispunjavaju određene uvjete@, ali govore o njima uzasebnom odlomku Budu(i da se u odlomku u kojem se de$nirakorporativno tijelo preiziraju i uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi seneki sastanak ili priredba mogao držati korporativnim tijelom, u odlomkunaslovljenom ;astani >1reporuke upotrebljavaju izraz konferenije takođerkao generički termin@ govori se o obliku i građi jedinstveni& odrednia zasastanke koji imaju status korporativnoga tijela 3edinstvena se odredniaoblikuje tako da se iz naziva sastanka izostave podai o rednom broju,godini i mjestu održavanja >1onekad naziv mjesta održavanja može bitisastavni dio naziva sastankaI tada se taj naziv ne odvaja 8sto vrijedi i zagodinu održavanja koja može biti sastavni dio naziva, kao u primjeru;8'14.83 "Eotelska ku(a A6"@ -6 ?erona, Corporate &eadings, str A*5

Uz naziv sastanka u okrugloj se zagradi dodaje broj, godina i mjesto

održavanja sastanka #i su elementi međusobno odvojeni točkom zarezom,nprl=$5=+$)O=+> con%erence on cataloguing principles 7&;?& @/aris<# 4krugla zagrada i točka zarez novi su interpunkijski simboli koje (etrebati usvojiti Upotreba okrugle zagrade zapravo je logična jer odgovaradopuni u okrugloj zagradi uz naziv korporativnoga tijela #očka zarez je zanas možda neuobičajen simbol u odrednii, ali je točka što smo je do sadaupotrebljavali preoptere(ena upotrebom u različitim situaijama %adna jegrupa posebno inzistirala na primjeni relativno novoga i konotaijamaneoptere(enoga simbola u odrednii ;vi se brojevi u odrednii pišuarapskim brojkama, a 1reporuke izričito naglašavaju da se brojevi kojioznačuju sastanak drže glavni brojevima, pa se tako i pišu 0od nas se

iza broja sastanka do sada ostavljala točka, tako da je on automatski postonačin oblikovanja jedinstvene odrednie za sastankeI nove interpunkijskesimbole primjenjuju ve( i neke biblioteke

'ala se razlika između postupka što ga propisuju 1reporuke i onoga štoga daje 1ravilnik javlja i u bilježenju mjesta održavanja sastanka Naime,ako se sastanak održava u dva mjesta 1ravilnik i 1reporuke se slažu da seu odrednii bilježe oba nazivaI kad se sastanak održava u tri ili u višemjesta, 1reporuke kažu da se bilježi prvo mjesto i dodaje kratia etc# Naš1ravilnik za takve slučajeve predviđa dodavanje naziva širega područja ukojem se sva mjesta nalaze, a ako to nije mogu(e, bilježi se naziv prvogamjesta te kratia i dr# 'eđunarodna kratia ima svoji& prednosti, to priješto je međunarodno potvrđena i pri&va(ena i u opisu kataložni& jedinia,





pa bi se mogla pri&vatiti u onim našim bibliotekama koje imaju kataloge slatiničkim odredniama

3jerske zajednice #eško je re(i zašto se o vjerskim zajedniama u 1reporukama raspravljazasebno 1ariška načela i& nigdje ne izdvajaju kao posebnu vrstu

korporativni& tijela, kao što, npr, zasebno spominju političkoteritorijalne jedinie =ini se, ipak, da je razlog za nji&ovo posebno istianje u tome što%adna grupa nije zapravo u 1reporukama uspjela >ili možda nije ni željela@zauzeti određeni stav prema konepiji korporativnoga tijela uop(e 0aoradna osnova poslužila joj je navedena ?eronina studija, pa struktura1reporuka zapravo odgovara podjeli na određene problemske skupine u tojstudiji %adna se grupa zadovoljila da raspravlja o pojedinim problemimanaznačenima u studiji, te da ve(inom glasova osigura rješenja koja bitrebalo međunarodno pri&vatiti #ako su i vjerske zajednie, za koje se, kaoi za političkoteritorijatne jedinie ili sastanke, osje(alo da i& treba potanjeobjasniti, dobile zaseban odlomak No istina je, da se i u mnogimkataložnim pravilniima o njima raspravlja zasebno, vidi npr !!C%6@

1reporuke koje se u novom dokumentu odnose na vjerske zajednieokarakterizirane su kao privremene U bilješi pod rtom dodano jeobjašnjenje da se članovi %adne grupe nisu uspjeli dogovoriti o utvrđivanju jedinstvenoga postupka s takvim tijetima U skladu s op(enitim postupkoms korporativnim tijelma, na koje se u 1reporukama upu(uje, nazivi vjerski&zajetlnia pišu se u jedinstvenoj odrednii jezikom kojim se ta vjerskazajednia služi No za međunarodnu vjersku zajedniu kao što je 0atoličkarkva, 1reporuke traže latinski oblik naziva "lesia at&olia" #aj

jedinstveni naziv, uostalom, preporučuje i ?erona u spomenutoj studiji, kojibi radi "međunarodne ujednačenosti trebali pri&vatiti svi pravilnii inaionalne bibliograje, bez obzira na činjeniu da latinski jezik vi(e nijeslužbeni jezik 0atoličke rkve"-5 #a je preporuka, dakle, u suprotnosti s jugoslavenskim 1ravilnikom koji traži da se nazivi međunarodni& vjerski&znjednia pišu jezikom biblioteke

.a upravne jedinie vjerski& zajednia 1reporuke traže da se unose u jedinstvenu odredniu kao pododrednie uz naziv vjerske zajednie;astavne dijelove naziva treba unositi u izvornom redoslijedu #akav jepostupak u skladu s op(im stavom 1reporuka prema vjerskim zajedniama

kao korporativnim tijelima 1ravilnik, pak, takve upravne jedinie unosi ukatalog izravno, kao samostalna tijela, a pri oblikovanju odrednie postupas njima kao s nižim političkoteritorijalnim jediniama !ko naziv rkve jednoga upravnog područja sadrži i zemljopisni naziv područja, sjedišta iligrada, zemljopisni se naziv u imeničkom obliku unosi u jedinstvenuodredniu, a oznaka vrste rkvene jedinie bilježi se u okrugloj zagradi kaodopunu, npr A+B 7=adbiskupija<# Dopune uz nazive stranih crkveni&područja pišu se jezikom biblioteke, što je dakako, nepri&vatljivo zameđunarodnu upotrebu ;amo ako naziv po kojernu je rkveno područjenazvano ne odgovara suvremenomu zemljopisnom pojmu, za jedinstvenuodredniu uzima se službeni naziv rkvenog područja i to tako da sezemljopisni naziv uvijek nalazi na prvom mjestu Neki su članovi %adnegrupe pri izradbi 1reporuka također predlagali da se s rkvenim upravnim





područjima postupa kao s političkoteritorijalnim jedininma 1rijedlog suobrazlagali činjeniom da je rkvena uprava nad nekim područjemprispodobiva političkoj upravi, pa bi se mogao poistovjetiti i postupak srkvenim i političkim upravnim jediniama 1rotivnii takvog rješenjaistiali su da se rkvena i politička upravna područja često ne poklapaju,

da se, osim toga, nazivi rkveni& upravni& područja npr .agrebačkanadbiskupija, u primjeni postupka koji vrijedi zu političkoteritorijalne jedinie nasilno lome, tako što se od jelovitog naziva odjeljuje njegovvažni sastavni dio i smješta u dopunu, npr .!)%B >Nadbiskupija@ 1riulaganju u katalog radovi rkvene upravne jedinie bit (e izmiješani sradovima političkoteritorijalne jedinie, jer (e jedni i drugi biti okupljenipod zajedničkim zemljopisnim nazivom !ko je .agreb konvenionalannaziv za gradsku upravu, on to nije, npr, za nadbiskupiju

%ekli smo da jugoslavenski 1ravilnik unosi nazive rkveni& upravni&područja izravno u jedinstvenu odredniu, dok i& 1reporuke unose uz nazivvjerske zajednie kojoj pripadaju !rgument za takav postupak jest daizrazi za vrstu rkvenoga područja kao što su dijeeza, epar&ija, provinijazapravo izra1avaju sami po sebi podređenost, odnosno ističu da su diove(e jeline, pa se mogu usporediti s izrazima kao što su odjel, sekija i sl #aj je argument diskutabilan 'ogu li se izrazi kao što su biskupija ilinadbiskupija usporediti s izrazima poput odjel, sekija i slQ

!ko 1ravilnik pri&vati međunarodnu odredbu, radovi .agrebačkenadbiskupije, npr, morat (e se ulagati pod jedinstvenu odredniuCCH;8! catholica# Aagreba!ka nadbiskupija, a postupak bi bio istovjetan

za sva crkvena upravna podru!ja Katoli!ke crkve na teritoriju 3ugoslavije iu svijetu #o u primjeni znači da (e se na jednomu mjestu u kataloguokupiti mnogo radova pod istom jedinstvenom odredniom

'islim da bi u 1ravilniku trebalo mijenjati i dosadašnji postupaknavođenja naziva rkveni& upravni& područja pod zemljopisnim nazivom, soznakom vrste rkvene jedinie u dopuni #akav je postupak nezgodan kodslužbeni& naziva gdje se javlja više zemljopisni& terminaI npr jedinstvenaodrednia za publikaije 1respansko9bitolske epar&ije jest /54/+7/respanskobitolska eparhija<# U jedinstvenu se odredniu ispredslužbenog naziva mora staviti >prvi@ zemljopisni naziv u imeničkom obliku,

dok drugi ostaje zanemaren >a upravo je Bitolj upravno sjedište epar&ije@'islim da bi u tom slučaju u jedinstvenu odredniu mogao u(i službeninaziv u izvornom redoslijedu, tj /54/+=4KObitolska eparhija# #ako bismou 1ravilniku mogli imati jedinstveni postupak, jer bi se točka - člana *+koja izuzetno dopušta upora&u službenoga naziva mogla izostaviti, to priješto naziva koji za&tijevaju "izuzetan" postupak ima mnogo >npr,<abrobosanska epar&ija, )ornjokarlovačka epar&ija, .apadnoevropska iaustralska epar&ija@ Velimo li, međutim, slijediti 1reporuke, jedinstvenaodrednia za, npr, 1respansko9bitolsku epar&iju mora glasiti 6+K5DO=4K+ pravoslavna crkva# /respanskobitolska eparhija# =ini mi se da jepodređeno uvođenje naziva rkveni& upravni& područja postupakprikladniji za međunarodnu uporabu nego za naionalnu ;avezna komisijaza katalogizaiju morat (e proijeniti prednosti i nedostatke takvog



međunarodnog postupka i donijeti odluku o njegovu usvajanju

1reporuke su sukladne s 1ravilnikom što se tiče postupka s pojedinimlokalnim rkvama, župama, paro&ijama, samostanima itd #a se tijelaunose u jedinstvenu odredniu pod vlastitim nazivom i na jeziku koji sama

upotrebljavaju >1reporuke točka 5*I 1ravilnik član *+, točka *699*5@

lako su odbile da s upravnim rkvenim područjima postupaju kao spolitičkoteritorijalnim jediniama, 1reporuke se odlučuju upravo za takavpostupak s organima vjerski& zajednia 0riterij kojim se određuje načinunošenja tijela u katalog jest funkija koju tijelo obavlja Upravni, izvršni,sudski, diplomatski--, savjetodavni i informativni organi unose se u katalogkao pododrednie pod nazivom vjerske zajednie koja im je nadređena ;vjerskim školama, misionarskim i sličnim društvima postupa se kao susamostalnim tijelima #akav postupak traži poznavanje funkije pojedinogtijela vjerski& zajednia >službe i nazivi tijela razlikuju se u različitimvjerskim zajedniama@, da bi se ono moglo unijeti u katalog kao podređenoili kao samostalno tijelo =lanovi %adne grupe istakli su i teško(e prilučenju pojedini& službi ?rlo često pojedina tijela vjerski& zajedniaobavljaju i edukativnu i, na primjer, upravnu ili sudsku službu 0ako odlučitiradi li se o organu ili samostalnom tijeluQ 1rimjeri što i& 1reporuke navodeza organe u točki 56 ne mogu se kritizirati jer im je >slučajnoQ@ i karakternaziva takav da se moraju unijeti u katalog kao podređena tijela 8zuzetak je ;ara %ota %omana, naziv dovoljno karakterističan, ali ga premanjegovoj službi 1reporuke svrstavaju u organe Naš 1ravilnik s ovimtijelom, pa tako i sa svim ostalim organima vjerski& zajednia, postupa

prema op(im propisima o podređenim korporativnim tijelima 0ao kriterijza utvrđivanje može 8i se s tijelom postupiti kao da je samostalno ili ga,pak, treba vezati uz nadređeno tijelo služi izrazitost, odnosno neizrazitostnaziva 0riterij službe koji za&tijevaju 1reporuke, traži poznavanjeunutrašnjega ustrojstva neke vjerske zajednieI kriterij izrazitosti ilineizrazitosti naziva, primijenjen u jugoslavenskom 1ravilniku, formalno ječiš(i 8 lakši

.a rkvene redove i bratovštine 1reporuke određuju da se unose podvlastitim nazivomI ali, ako postoje varijante naziva u raznim zemljama kao jedinstvena se odrednia uzima službeni naziv =injenia je da ve(inom,

barem za rkvene redove 0atoličke rkve, postoji službeni naziv nalatinskom jeziku, te da (e upravo taj oblik najčeš(e postati jedinstvenomodredniom 1ravilnik propisuje, međutim, naziv uobičajen na jezikubiblioteke, a za latinski oblik naziva propisuje se izrada op(e uputnie

; konilima, sinodama, ekumenskim zborovima i sličnim vjerskimskupovima postupa se u 1reporukama kao sa sastanima Neizrazit nazivsastanka mora se vezati uz naziv tijela koje ga održava 1reporuke izričitoupu(uju na točke *6 i 696 za postupak sa rkvenim sastanima1ravilnik, pak, posebno spominje konile i sinode i s njima postupa kao sasastanima koji iaju vlastiti naziv ;toga, npr ;inodu Nadbiskupijezagrebačke unosi u jedinstvenu odredniu, a prema 1reporukama izraz"sinoda" vezao bi se uz naziv upravnoga rkvenog područja kao





pododredniu ;inode su poseban problem, jer se u 0atoličkoj rkvi takonazivaju sastani biskupa >ili biskupa i sve(enika@, dok u 1ravoslavnoj rkvisinoda jest naziv za stalni rkveni organ funkija kojega moze bitisavjetodavna, izvršna, nadzorna ili upravna 'eđutim, sinoda može bitiorgan i u 0atoličkoj rkvi 1rema 4p(oj eniklopediji 3ugoslavenskoga

lekaikografskog zavoda, *+7A prvi put se sastala sinoda biskupa,"reprezentativni, operativni i savjetodavni organ rkve, koji se povremenosastaje u %imu"- ;inoda u 0atoličkoj rkvi može, dakle, biti i organ isastanak 1ostupa li se sa sinodom kao sa sastankom koji ima neizrazitnaziv, ili kao s rkvenim organom, naznaka sinode unijet (e se u jedinstvenu odredniu kuo pododrednia uz naziv rkvenoga tijla, papogreške u lučenju organa od sastanka ne(e imati praktični& pos8jedia



Documents

Naziv.docx