NOĆ BIOLOGIJE 2018:Boje i oblici bioraznolikosti

Predavanja

KOLIKO KILODŽULA ENERGIJE JE POTREBNO ZA UPISATI I STUDIRATI

MOLEKULARNU BIOLOGIJU

• Što je molekularna biologija? Koje su sličnosti i razlike s ostalim studijima na Biološkom odsjeku? Koji su uvjeti upisa studija? Čime se bavi molekularni biolog?

• Odgovori na najčešća pitanja maturanata!

• Predavanje je primarno namijenjeno maturantima koji su zainteresirani za upis preddiplomskog studija molekularne biologije.

Cilj ovog predavanja je predočiti maturantima što je to molekularna biologija,

predočiti uvjete upisivanja te strukturnu organizaciju studija te u konačnici olakšati

odabir upisa željenog studijskog programa.

Robert Valla i Matej Anđelić, 3. godina preddiplomskog studija molekularne biologije

MOLEKULARNA

BIOLOGIJA

HORVATOVAC

102A

14+

11:15i

17:15

KAKO SU KIMERE, HIBRIDI PROMIJENILI SVIJET

• Općenito o kimerama, hibridima i poliploidima; Što su kimere, hibridi i poliploidi? Kako nastaju?

• Najpoznatiji primjeri kimera, hibrida i poliploida; Kimere, hibridi i poliploidi svugdje oko nas.

• Zašto hibridi i poliploidi imaju bolja svojstva od njihovih roditelja?; Što je to “hibridni vigor”?

• Praktična primjena kimerizma, hibridizacije i poliploidije; Imate li vrt s povrćem? Željeli biste uzgajati vlastito povrće? Što posaditi?

Cilj predavanja je na jednostavan, zanimljiv i edukativan način posjetiteljima

predstaviti najpoznatije kimere, hibride i poliploide u svijetu. Također, ovom

predavanju bit će objašnjeno kako nastaju kimere, hibridi i poliploidi, i što je to

“hibridni vigor”.

MOLEKULARNA

BIOLOGIJA

HORVATOVAC

102A

10+Jelena Mlinarec Novosel, poslijedoktorantica

12:00i

18:00

MITOVI I ZABLUDE O CIJEPLJENJU

• Općenito o cijepljenju; Što je cijepljenje? Tko je bila prva cijepljena osoba? Kako se cijepljenje razvijalo kroz povijest?

• Najčešći mitovi i zablude povezani s cijepljenjem; Je li cijepljenje sigurno? Uzrokuju li cjepiva autizam? Sadrže li cjepiva živu? Jesu li cjepiva samo način zarade velikih farmaceutskih kompanija? Jesu li reakcije organizma na cijepljenje česta pojava?

• Cijepljenje kao čimbenik modernog načina života; Koje su nekad smrtoosne bolesti danas iskorijenjene zbog cijepljenja? Kako je cijepljenje utjecalo na svijet kakav danas poznajemo?

Na ovom predavanju možete saznati što je cijepljenje i koja je njegova uloga

u stvaranju svijeta u kojem živimo danas. Predavanje će se osvrnuti na

najčešće tvrdnje koje protivnici cijepljenja predstavljaju kao činjenice i pružiti

znanstvene odgovore na svaku od njih.

10+

MOLEKULARNA

BIOLOGIJA

HORVATOVAC

102A

Damira Veseljak, 1. godina diplomskog studija molekularne biologije

12:45i

18:45

10 MITOVA O GM HRANI

1. Genetički modificirani organizmi su nešto novo

2. Budući da je nova, malo se zna, dakle opasna je

3. Poljoprivrednici ne mogu koristiti GM sjeme nekoliko puta

4. Potencijalna šteta korisnim insektima

5. GMO uzrokuje rak, alergije i druge zdravstvene probleme

6. Zbog GM hrane dolazi do prekomjernog korištenja pesticida

7. Sve što jedemo je GMO

8. Sva istraživanja nad GM hranom potplaćuju “oni” (velike agencije)

9. Geni GM organizama se mogu proširiti i uništiti ekosustav

10.Novodovedeni zakon o GM hrani je kraj hrvatskog seljaka kao i način da nasse sve ubije

Cilj predavanja je na jasan i jednostavan

način objasniti što je to GM hrana, te

razjasniti 10 najčešćih mitova o GM hrani s

kojima se susrećemo svakodnevno, te

također ukazati na ono što nam GM

hrana omogućuje za razliku od ne-GM

hrane kao i njezinu važnost u

svakodnevnici.

10+

MOLEKULARNA

BIOLOGIJA

HORVATOVAC

102A

Marin Volarić, 3. godina preddiplomskog studija molekularne biologije

13:30i

19:30

BIOLOGIJA LJUBAVI

• Ljubav i zaljubljenost općenito

• Ljubav i hormoni

• Feromoni – mit ili stvarnost

• Mikrobiologija ljubavi

• Ljubav i genetika

• Biologija prekida

Ovo će vas predavanje upoznati s biološkom stranom zaljubljivanja, odnosno

objasniti što je ljubav s biološke strane, zašto se ona pojavila u evoluciji te što se

događa u mozgu kod zaljubljivanja i koji hormoni izazivaju koje fizičke i psihičke

promjene. Govorit ćemo i o fazama zaljubljenosti, utjecaju feromona na

organizam te ukazati na mogućnost da naši geni potencijalno određuju

sposobnost ostvarivanja duge veze. Također, razradit ćemo i biologiju prekida i

objasniti što se zapravo događa u našem organizmu i kako te promjene utječu

na ponašanje nakon prekida.

MOLEKULARNA

BIOLOGIJA

HORVATOVAC

102A

15+Ivan Ciganek, Josipa Cecić Vidoš, Ana Mesić, 2. godina preddiplomskog studija molekularne biologije

14:15i

20:15

ŠTO JE TO NEUROETIKA? ZAŠTO NAM TREBA?

Na prijelazu u novo tisućljeće neuroznanost je zakoračila u fazu gdje se njena dostignuća počinju primjenjivati u okruženjima koja nisu medicinska. Mozak, organ koji ima poseban status kao osnova naše osobnosti i autonomije, nas

fascinira. Ta fascinacija i nekritični interes za sve što nosi prefiks “neuro”, plodno su tlo za zlouporabu. Proučavanje etičkih načela u neuroznanosti, kao i

socijalnih i pravnih pitanja nastalih kao rezultat našeg znanja neuroznanosti i vezanih tehnologija se profiliralo kao posebna grana bioetike, NEUROETIKA.

Predavanje će dati uvod u područje neuroetike, a na radionici ćemo pokušati naći odgovor na neka od neuroetičkih problema.

ANIMALNA

FIZIOLOGIJA

ROOSEVELTOV

TRG 6, BO1

Julija Erhardt, dr. sc.

11:20i

17:20

14+

U POTRAZI ZA BOLJIM ŽIVOTOM: AKCIJA SPAŠAVANJA PERISKI IZ

PULSKE LUKE

11:40i

17:40

ZOOLOGIJA

ROOSEVELTOV

TRG 6, BO1

5+

Izgradnja u obalnom području ugrožava mnoge

nepokretne morske organizme. Među njima je i

plemenita periska, Pinna nobilis, najveći školjkaš

Sredozemnog mora i strogo zaštićena vrsta.

Planirana izgradnja nautičkog centra unutar Pulske

luke prijetila je opstanku velike populacije koja je

tamo pronašla svoj dom. Dođite i poslušajte kako

smo spašavali periske I kako smo u cijelu priču

ugradili i znanstveno istraživanje u sklopu EU Obzor

2020 projekta MERCES!

Dr. sc. Silvija Kipson

ZAGAĐENJE I INVAZIVNE VRSTE – UTJECAJ NA

EKOSUSTAVEZagađenje i širenje invazivnih stranih

vrsta nalaze se među glavnim

uzrocima gubitka biološke

raznolikosti u svijetu. Karakteristike

samih ekosustava važna su

odrednica uspjeha bioloških

invazija, pri čemu su ekosustavi

izloženi poremećajima osjetljiviji i

podložniji invaziji. Zagađivala koja

se nalaze u takvim ekosustavima

mogu direktno utjecati na

ponašanje i fiziologiju organizama

koji u njima obitavaju. Ovo će

predavanje predstaviti kako

zagađenje i invazivne strane vrste

zajedno mogu utjecati na

slatkovodne ekosustave, i

potencijalno mijenjati ekološki status

voda.

12:00i

18:00

ZOOLOGIJA

ROOSEVELTOV

TRG 6, BO1

8+Doc. dr. sc. Sandra Hudina

ŠARENI SVIJET KUKACA

12:30i

18:30

ZOOLOGIJA

ROOSEVELTOV

TRG 6, BO1

U životu kukaca boje imaju važnu

ulogu. Kroz priču o bojama

vodimo vas u tajanstveni svijet

kukaca.

6+

S. Debić, I. Buljan, D. Brkić

JESTE LI IH VIDJELI, ČULI, NANJUŠILI?

12:50i

18:50

ZOOLOGIJA

ROOSEVELTOV

TRG 6, BO1

Znate li da u Europi živi jedan od najljepših kukaca na svijetu koji svojom ljepotom

može zasjeniti brojne tropske ljepotice i ljepotane. Zove se alpinska cvilidreta! Pripada

jednoj od najugroženijih skupina kukaca u Europi – saproksilnim kukcima čije ličinke

žive u starim i odumrlim stablima ili se hrane raspadajućim drvom. Osim alpinske

cvilidrete tu su i druge karizmatične vrste kukaca kao što je jelenak, mrka cvilidreta i

mirišljavi samotar koje žive i u Hrvatskoj. Kako bi ih mogli što bolje zaštiti moramo ih što

bolje upoznati. Jeste li znali da i vi možete pomoći u istraživanjima i aktivno doprinijeti

zaštiti tih vrsta? Koje su to vrste? Kako ih prepoznati? Što napraviti kada ih vidite u

prirodi i zašto se priključiti akciji „Jeste li ih vidjeli?“ - poslušajte na predavanju. Vidimo

se!

6+Dr. sc. Lucija Šerić Jelaska

RIBE KOJE PJEVAJUZOOLOGIJA

ROOSEVELTOV

TRG 6, BO1

13:20i

19:20

Akustički signali igraju ključnu ulogu u životinjskoj komunikaciji. Oni pružaju detaljne

informacije o jedinkama „odašiljačima“, bilo da se radi o njihovom spolu i identitetu

ili o trenutnoj motivacije i fizičkoj kvaliteti. Od svih skupina kralješnjaka, ribe

koštunjače su razvile najraznolikije mehanizme za produkciju zvukova te naseljavaju

najraznolikija vodena staništa koja se odlikuju različitim akustičkim svojstvima i

ograničenjima. Među ribama sa mogućnošću produkcije zvukova, glavoči

(Gobiiformes; Gobiidae) predstavljaju jednu od najistraživanijih skupina u zadnjih

nekoliko desetljeća, s ukupno 23 dokumentirane vokalne vrste. Za navedene

skupine, stridulacijski, „bubnjajući“, tonalni i kompleksni zvukovi emitirani su, većinom

od strane mužjaka, za vrijeme reproduktivnih (mužjak-ženka) ili agresivnih (mužjak-

mužjak) interakcija.

Predavanje „RIBE KOJE PJEVAJU“

ukratko će objasniti publici osnovna

načela bioakustike (metodologija,

uzorkovanje i primjena zvukova),

upoznati sudionike sa raznolikošću

zvukova riba te pojasniti zbog čega

su znanstvenicima baš ti zvukovi

toliko bitni, pogotovo kod glavoča

kao jedne od najzanimljivijih i

najistraživanijih porodica riba koje

„pjevaju“.

Sven Horvatić, mag. biol. exp. 5+

KAKO ČUVAMO BIORAZNOLIKOST PLITVIČKIH JEZERA?

O Nacionalnom parku Plitvička jezera možemo govoriti samo u superlativima. Naš najveći, najstariji,

najpoznatiji i najposjećeniji nacionalni park skriva veliko blago boja i oblika živog svijeta. Taj prekrasan

šumovit planinski kraj koji obuhvaća 16 jezera koja se opskrbljuju vodom iz brojnih rječica i potoka,

međusobno povezanih slapovima i kaskadama naseljavaju mnoge vrste riba.

Ako vas zanima što je potrebno poduzeti kako bi se to ipak spriječilo i kako bi NP Plitvička jezera još

generacijama poslije nas služio na ponos, posjetite ovogodišnju Noć biologije, 13.04.2018.!

No, nisu sve vrste došle prirodnim putem, mnoge su unesene nemarom ljudi i predstavljaju prijetnju

autohtonim vrstama. Osim unesenih, većinom invazivnih vrsta riba, nativnim zajednicama prijetnju

predstavlja uništavanje i modificiranje korita, postavljanje umjetnih prepreka na rijekama i potocima koje

ribe ne mogu prijeći te eutrofikacija staništa. Neodgovoran odnos prema okolišu i prirodi ima za posljedicu

nenadoknadive gubitke bioraznolikosti.

ZOOLOGIJA

ROOSEVELTOV

TRG 6, BO1

13:40i

19:40

Lucija Raguž, mag. educ. biol. et chem. 8+

ZAŠTO STUDIRATI ZNANOSTI O OKOLIŠU?

14:30i

20:30

ROOSEVELTOV

TRG 6, BO1

Cilj ovog predavanja je predstaviti

studij znanosti o okolišu

maturantima, ali i svima drugima

koje zanima nešto o ovoj

suvremenoj akademskoj disciplini.

Predavanje će odgovoriti na pitanje

što to su to uopće znanosti o okolišu,

kakav je ustroj studija, te zašto je

ovaj studijski program drugačiji od

svih ostalih. Koje su mu sličnosti s

biologijom, zašto se ne može

poistovjećivati isključivo s

ekologijom te kako to da može biti

idealan odabir za neodlučne

maturante. I na kraju, zašto su

znanosti o okolišu smjer budućnosti

sve potrebniji u suvremenom dobu.

14+

Mara Vukelić

MOGUĆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA MLADIH ISTRAŽIVAČA UNUTAR I

IZVAN GRANICA RH – ŠTO, GDJE, KAKO I ZAŠTO?

14:30i

20:30

ROOSEVELTOV

TRG 6, BO1

Diploma u ruci - i što sad? Treba li se

za razdoblje nakon diplome brinuti

već i za vrijeme studija? Gdje se

uopće prijaviti za posao ili daljnje

obrazovanje? Kako se odlučiti da li

ostati u Hrvatskoj ili iskušati sreću van

granica? Ako ste student i već sada

razmišljate o vremenu nakon studija,

ili ako tek razmatrate studije koje

biste upisali i zanima vas za što će vas

studij biologije pripremiti, podijelite s

nama pitanja, a mi ćemo pokušati

odgovoriti na temelju vlastitog

iskustva, te vam možda pomoći u

vašim budućim odlukama.

Iva Škrinjar, dr. sc. i Marija Pinterić, mag. mol. biol. 14+