183

Paediatr Croat 2000; 44 (Supl 1): 183-8 Pregled Review

TRI NAJČEŠĆA UZROKA POREMEĆAJA ZGLOBA KUKA U JUVENILNOJ I ADOLESCENTNOJ DOBI

DARKO ANTIČEVIĆ*

Uzroci boli u kuku i šepanja u dječjoj i adolescentnoj dobi mogu biti vrlo različiti. U radu su prikazane tri bolesti zgloba ku-ka u dječjoj dobi koje su česti uzrok uznemirenosti brižnih roditelja i traženja pomoći od pedijatra ili drugog liječnika primarnog kontakta. U diferencijalnoj dijagnostici pojedinih entiteta bolesti kuka nužno je dobro poznavanje specifičnih simptoma i znakova razlikovanja. Oni se mogu uočiti u pažljivo uzetoj anamnezi, kao diskretne promjene tijekom kliničkog pregleda i osobitostima laboratorijskih, rendgenskih i drugih pretraga. Akutni tranzitorni sinovitis kuka, Legg-Calvé-Perthesova bolest i epifizioliza glave femura potanko su prikazani uz isticanje specifičnosti dijagnostičkog postupka te kratkoročne i dugoročne prognoze. Ključne riječi: bolest zgloba kuka, šepanje, djeca, adolescenti, kriteriji razlikovanja.

UVOD

Akutna ili kronična bol u kuku ili području bedra i šepanje u dječjoj dobi je česti uzrok uznemirenosti roditelja koji, svjesni težine problema, traže pomoć od liječnika, najčešće pedijatra.

Liječnik obično dobije dvije vari-jante anamnestičkih podataka: od ro-ditelja i od bolesnika. Osim toga, ne-specifični simptomi: bol, šepanje i og-raničena pokretljivost zgloba nazočni su u brojnim bolestima.

U tim okolnostima nije lako raz-mrsiti diferencijalno dijagnostičke ne-doumice. Svrha ovog štiva je da ukaže na niz pojedinosti koje mogu pomoći u razlikovanju tri najčešća uzroka boli u području zgloba kuka u dječjoj i ado-lescentnoj dobi. To su akutni tranzitor-ni sinovitis kuka, Legg-Calvé-Perthe-sova bolest i poskliz (epifizioliza) gla-ve bedrene kosti.

* Klinika za ortopediju, Kliničkog bolničkog centra i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Adresa za dopisivanje: Mr. sc. dr. Darko Antičević Klinički bolnički centar, Klinika za ortopediju 10000 Zagreb, Šalata 6 tel 01 481 99 11 ; fax 01 481 88 10

AKUTNI TRANZITORNI SINOVITIS KUKA

Akutni tranzitorni sinovitis (ATS) zgloba kuka je razmjerno česta bolest (do 3% djece) koja se pojavljuje naglo bez prodromalnih znakova u dobi od 3 do 7 godina. Bolest je dva do pet puta češća u dječaka i počinje naglo s boli u kuku ili području bedra što uzrokuje da djeca odbijaju hodati ili šepaju. Znako-vi općeg bolesnog stanja su odsutni, a tjelesna temperatura i laboratorijski nalazi (leukociti, sedimentacija eritro-cita) su normalni ili lagano povišeni.

Uzrok ATS je nepoznat. Za razliku od Legg-Calvé-Perthesove bolesti (LCPB) konstitucijski činitelji nisu izraženi. Naime, u djece s LCPB po-stoji niži tjelesni rast i smanjena ko-štana dob, dok tjelesna težina nije po-remećena.

U djece s ATS tjelesna visina i koštana dob su normalni, a tjelesna težina je nešto povećana. U preko 50% djece s ATS može se dobiti anamnes-tički podatak da su 2-3 tjedna prije pojave boli u kuku imali upalu gornjih respiratornih puteva ili uha. Često se u anamnezi navodi i trauma, ali nema pouzdanih dokaza da je to uzrok ili disponirajući činitelj za pojavu ATS.

Dijete s ATS se žali na iznenadnu pojavu boli u zglobu kuka, bedru ili cijeloj nozi te odbija hodati. Položaj noge je u fleksiji i blagoj abdukciji i unutrašnjoj rotaciji. Uz uobičajene la-boratorijske testove i analiza urina, re-umatski testovi te kultura krvi su nor-malni. Rendgenske slike kukova i ko-ljena (učinjene zbog boli u distalnom dijelu bedra) su normalnog izgleda.

Međutim, pažljivim pregledom re-ndgenske slike kukova i usporedbom zdrave i bolesne strane uočava se pro-širenje medijalnog dijela zglobnog prostora na bolesnom kuku. Također, u dvije trećine bolesnika vidi se perikap-sularna sjena koja ukazuje na otok si-novijalnog tkiva ili izljev u zglobu. Ultrazvučna pretraga kuka s anterior-nim položajem sonde će vrlo točno potvrditi nalaz tekućeg izljeva u zglobu (1) (Slika 1.).

Scintigrafija kukova se ne prepo-ruča kao rutinska pretraga u bolesnika s ATS, ali u ranoj fazi bolesti u jedne četvrtine bolesnika pokazuje za 20% smanjeno područje fotonskog indikato-ra na bolesnoj strani. Rutinska punkcija zgloba nije preporučljiva u bolesnika s ATS, osim ako postoji jasna sumnja za mogući septični artritis (2).

D. Antičević. Tri najčešća uzroka poremećaja zgloba kuka u juvenilnoj i adolescentnoj dobi. Paediatr Croat 2000; 44 (Supl 1): 183-8

184

Diferencijalna dijagnoza ATS uk-ljučuje mnoge bolesti kao što su ozlje-de, upale, tumori i razvojne bolesti. Ozljede mekih tkiva u području kuka česte su u sportu i igri. Prijelomi u pod-ručju kuka i prijelomi zamora ne smiju se zaboraviti kao mogući uzroci boli i šepanja. Upalne bolesti, septični artritis i kronični juvenilni artritis mogu početi naglo i uzrokuju bol i šepanje (2,3).

Posebno je značajno isključiti sep-tični artritis kuka budući da je to bolest koja ima posebno lošu prognozu ako se ne liječi ili se prekasno započne liječiti (2). Dijete s akutnim septičnim artriti-som ima klinički izgled koji više upu-ćuje na bolesno stanje. Laboratorijski testovi pokazuju veće vrijednosti leu-kocita, sedimentacije eritrocita i C-reaktivnog proteina od uobičajenih za bolesnike s ATS. U djece s akutnim septičnim artritisom ponavljani labo-ratorijski testovi ukazuju na pogorša-nje.

Benigni tumori, osteoid-osteom i juvenilna koštana cista mogu uzroko-vati pojavu šepanja i boli u kuku. Epi-fizioliza glave femura i LCPB moraju se uvijek isključiti u djece koja šepaju

sa ili bez pojave boli u kuku. Ukratko dijagnoza ATS postavlja se kada se sve navedene bolesti isključe.

Prognoza ATS je benigna i uz mi-rovanje i nesteroidne protuupalne lije-kove simptomi nestaju za približno 10-14 dana. U praćenju bolesti preporuča se ultrazvučnom pretragom potvrditi nestanak izljeva u zglobu kuka (4).

LEGG-CALVÉ-PERTHES-OVA BOLEST

Legg-Calvé-Perthes-ova bolest (LCPB) je djelomična ili potpuna avaskularna nekroza glave femura koja se javlja u djece između 4. i 9. godine života bez poznatog uzroka (5). Pri-rodni tijek bolesti traje 2 do 3 godine i prolazi kroz nekoliko stupnjeva razvoja bolesti i spontanog, ali sporog oporav-ka. Međutim, ako se LCPB uopće ne liječi u približno 50% bolesnika zao-staju deformacije zgloba kuka koje u petoj deceniji života uzrokuju pojavu artroze. Etiopatogeneza, prirodni tijek i liječenje LCPB su intenzivno i mnogo istraživani od otkrića 1910. godine, ali niti jedno od ovih područja nije potpu-no razjašnjeno.

Uzrok ili uzroci LCPB nisu poz-nati. Od 1994. godine češće se trombo-filija (nedostatak proteina C i S i hipo-fibrinoliza) navodi kao pokretač etio-patogenetskog zbivanja za nastanak LCPB (6). Ta hipoteza nije dobila opću potvrdu i ima radova koji pobijaju vezu trombofilije i LCPB (7). Također, pa-sivna izloženost djece duhanskom di-mu se okrivljuje za hipofibrinolizu i kasniju pojavu bolesti (8). LCPB je udružena sa zaostajanjem u rastu što se očituje u smanjenoj porođajnoj težini, nižoj tjelesnoj visini, zaostajanjem u koštanoj dobi za 2 do 3 godine prema vršnjacima iste kronološke dobi, zao-stajanjem rasta distalnih dijelova do-njih udova (mala stopala). Često se na-vodi da djeca s LCPB potječu iz obite-lji slabijeg socioekonomskog stanja.

Učestalost bolesti je od 1:1200 do 1:12500 ovisno o zemlji gdje je prove-deno ispitivanje. Bolest se 4 do 6 puta češće pojavljuje u dječaka, a počinje razmjerno nezamjetno s neodređenim bolovima u kuku, području bedra ili koljena (9). Šepanje je čest simptom koji se može javiti i bez bolova, pa i nestati da bi se jače izražen ponovo pojavio. Ispitivanje opsega pokreta zgloba kuka u pravilu će pokazati o-graničenu unutrašnju rotaciju i rjeđe abdukciju kuka.

Slika 1. Ultrazvučnim postupkom prednjim pristupom je prikazan izljev u zglobu kuka. Veličina distenzije zglobne čahure je izmjerena i prikazana na slici. Lijevo je 4,8 mm, a desno je 7,9 mm (bolesni kuk). Ispod su shematski prikazani pojedini djelovi zgloba kuka. Tumač znakova: 1 = čahura zgloba; 2 = vrat femura; 3 = metafiza; 4 = ploča rasta; 5 = glava femura; 6 = rub acetabuluma

Figure 1 Hip joint effusion is shown by ultrasound imageing with anterior approach. The magnitude of the joint capsule distension is measured and shown on the figure. Left is 4,8 mm., right is 7,9 mm. (affected hip). Below are shematically shown various parts od the hip joint. 1 = joint capsule; 2 = femoral neck; 3 = metaphysis; 4 = growth plate; 5 = femoral head; 6 = acetabular rim

Slika 2. Rendgenska slika kukova u šestogodišnjeg dječaka s Legg-Calvé-Perthesovom bolešću. Na desnom kuku vide se početni znakovi bo-lesti: manja koštana jezgra glave femura u usporedbi s lijevim zdravim kukom te proši-renje medijalnog dijela zglobnog prostora

Figure 2 X-ray of the hips of a 6-year old boy with Legg-Calvé-Perthes disease. Early signs of the disease are manifested on the right hip: small ossification centre of the femoral head compared with the healthy left hip along with widening of the medial part of the joint space

D. Antičević. Tri najčešća uzroka poremećaja zgloba kuka u juvenilnoj i adolescentnoj dobi. Paediatr Croat 2000; 44 (Supl 1): 183-8

185

Ultrazvučna pretraga pokazuje iz-ljev u zglobu kuka, a rendgenska slika oba kuka u dva smjera pokazat će sma-njenu jezgru glave femura na bolesnoj strani (Slika 2.). Kasniji razvoj nelije-čene bolesti pokazuje na rendgenskoj slici fragmentaciju jezgre glave femura (Slika 3.).

Scintigrafija tehnecijem (posebice SPECT analiza) pokazuje u ranoj fazi bolesti smanjeno fotonsko područje u glavi femura (10). U ranoj dijagnostici LCPB sve više se koristi magnetska rezonancija (MR), jer znatno bolje po-kazuje promjene mekih tkiva zgloba kuka (sinovije, zglobne hrskavice, plo-če rasta) i veličine lateralne subluk-sacije glave femura, a što se pomoću drugih postupaka ne može tako uspješ-no prikazati (11,12) (Slika 4.). Labo-ratorijski testovi pokazuju normalne vrijednosti u djece s LCPB.

Unatoč tome što je bolest rano ot-krivena, avaskularna nekroza glave fe-mura mora proći kroz uobičajene faze bolesti: ishemičnu fazu, fazu fragmen-tacije i fazu reosifikacije. Lakši oblici LCPB u djece do 6 godina u kojih je glava femura samo do polovice zahva-ćena avaskularnom nekrozom, u pravi-lu imaju dobru prognozu bez obzira kako se liječili. Međutim, u starije dje-ce s težim oblikom LCPB i ako se ne liječe, zglob kuka će se deformirati i

dugoročna prognoza bolesti ide u prav-cu artroze kuka (13) (Slika 5.).

Cilj liječenja je spriječiti nastanak ireverzibilne deformacije zgloba kuka. Potrebno je rano uočiti (pomoću ultra-zvuka, rendgenskih slika i MR) znako-ve pogoršanja bolesti i zatim primjeniti agresivnije postupke liječenja (14,15). Budući da je uz sinovitis i kontraktura kuka glavni činitelj subluksacije glave femura i uzrok kasnije deformacije zgloba, prvo načelo liječenja je uspo-staviti normalni opseg koncentrične pokretljivosti zgloba kuka (16). Drugo načelo se odnosi na smanjenje ili iz-bjegavanje aksijalnog opterećenja na dio glave femura koji je zahvaćen a-vaskularnom nekrozom. Treće je ubr-zati revaskularizaciju glave femura. Drugo i treće načelo liječenja moguće je provesti ostvarenjem sadržanosti glave femura unutar acetabuluma (15). Kada postoje dokazi da konzervativno liječenje nije uspješno treba kirurškim postupcima učiniti proces nastanka deformacije glave femura reverzibil-

nim. Kirurški postupci su korektivna varus derotacijska osteotomija proksi-malnog femura, osteotomija zdjelice po Salteru te kombinacija oba postupka (14). Ima autora koji u djece starije od 8 godina preporučuju "shelf" augmen-taciju acetabuluma da bi se postigla bolja sadržanost glave femura (15). Na kraju valja ponoviti da LCPB još uvi-jek nije u potpunosti protumačeno sta-nje dječjeg kuka ali kratkoročno ima razmjerno dobru prognozu.

POSKLIZ (EPIFIZIOLIZA) GLAVE BEDRENE KOSTI

Poskliz glave bedrene kosti (PGBK) je poremećaj adolescentnog kuka kod kojeg zbog gubitka mehanič-ke čvrstoće ploče rasta nastaje pomak glave femura prema vratu odnosno metafizi proksimalnog femura (17). Naziv bolesti upućuje da se glava fe-mura pomiče prema straga i dolje. Me-đutim, glava femura ostaje na mjestu unutar acetabuluma, a zapravo se dje-lovanjem okolnih mišića pomiče prema naprijed i gore vrat femura - metafiza.

Učestalost PGBK u ukupnoj po-pulaciji je teško točno izračunati jer blaži oblici bolesti mogu biti nezamje-ćeni. Unatoč tome što je pojava bolesti razmjerno rijetka (2 bolesnika na 100.000 ljudi) to je najčešći poremećaj zgloba kuka u adolescentnoj dobi. U ženskog spola PGBK se obično pojav-

Slika 3. Rendgenska slika desnog kuka u devetgodi-šnjeg dječaka. Vidi se preko 50% zahvaćena i aplanirana glava femura s lateralnom ekstru-zijom (subluksacijom). Stupanj bolesti je u fazi fragmentacije

Figure 3 X-ray of the right hip of a 9-year old boy. It shows affection of more than 50% of the femoral head with avascular necrosis. Femo-ral head is slightly flattened and extruded (subluxated). The stage of the disease is in the fragmentation phase

Slika 4. Prikaz kukova u šestgodišnjeg dječaka postupkom magnetske rezonance. Vidi se deformacija glave femura s boljim prikazom subluksacije zgloba, zglobnim izljevom, znacima sinovitisa i avaskularnih promjena u koštanoj jezgri glave femura. Za komparaciju je prikazana i rendgenska slika kukova na kojoj se ne vide spomenute promjene

Figure 4 MR image of the hip in the 6-year old boy. It shows deformed femoral head with better view of joint subluxation, joint effusion, signs of synovitis and avascular changes in the ossification center of the femoral head. X-ray of the hips that doesn’t depict abovementi-oned changes is shown for the comparison

Slika 5. Rendgenska slika kukova u sedamnaestogo-dišnje djevojke s stanjem lijevog kuka nakon preboljele Legg-Calvé-Perthesove bolesti. Vidi se deformirana, elipsoidna glava femura uz znakove subluksacije. Vidi se kratki vrat femura i elevirani položaj velikog trohantera

Figure 5 X-ray of the hips of a 17-year old girl with residual changes of the femoral head after Legg-Calveé-Perthes disease. It shows deformed, elipsoid femoral head with signs of subluxation as well as short femoral neck and elevated position of the greater trochanter

D. Antičević. Tri najčešća uzroka poremećaja zgloba kuka u juvenilnoj i adolescentnoj dobi. Paediatr Croat 2000; 44 (Supl 1): 183-8

186

ljuje od 11. do 13. godine života, a u muškog spola od 13. do 15. godine. Bolest je 2 do 3 puta češća u muškog spola (18). Približno 50% bolesnika ima prekomjernu tjelesnu težinu (Slika 6.). U 15-30% bolesnika poskliz se može pojaviti na oba kuka obično unu-tar 6 mjeseci.

U etiologiji bolesti jasno značenje imaju hormonalni i mehanički činitelji. Hormonalni činitelji utječu na ploču rasta glave femura i okolno vezivno-hrskavično tkivo tako da oni gube fizi-ološku stabilnost i postaju podložni djelovanju mehaničkih činitelja. Česta pojava retroverzije ili smanjene ante-verzije proksimalnog femura u bole-

snika s PGBK, te njihova povećana tjelesna težina upućuju da mehanički činitelji svakako imaju važnu ulogu u nastanku bolesti (19). Međutim, pojava bolesti u doba adolescentng zamaha rasta i spolnog sazrijevanja te česta pojava PGBK u bolesnika s endokrino-patijama upućuje na hormonalne etio-patogenetske činitelje (20).

Adolescenti s PGBK žale se na bol u kuku, području bedra ili koljena, te šepaju. Tegobe se javljaju postupno i često traju od 3 tjedna do 3 mjeseca prije nego što se postavi točna dija-gnoza. U tom slučaju govori se o kro-ničnom obliku PGBK. Kada tegobe traju do 2 tjedna govori se o akutnom obliku bolesti. Kliničkim pregledom uočava se ograničena pokretljivost bolesnog kuka. Noga bolesnika nalazi se u položaju vanjske rotacije. Unutra-šnja rotacija kuka je ograničena, a sta-janje na bolesnoj nozi često nije izve-divo. Postoji hipotrofija natkoljenične muskulature.

Premda su ultrazvuk, scintigrafija i MR opisani u dijagnostičkom postupku za PGBK, te pretrage nisu nužne za postavljanje dijagnoze. Rendgenska slika kukova u dva smjera potvrđuje dijagnozu PGBK. Na anterioposterior-noj rendgenskoj slici bolesnog kuka vidi se diskretni znak nestanka tan-gente glave femura koju daje pravac povučen lateralnim rubom vrata femu-ra - Kleinov pravac (Slika 7.). Profilna slika bolesnog kuka sigurno potvrđuje dijagnozu PGBK (Slika 8.).

Važno je znati da je PGBK bolest koja ima lakši, srednji i teži oblik što direktno korelira s prognozom bolesti. Veličina poskliza može se mjeriti u stupnjevima posebnom tehnikom. PGBK do 30° je lakši oblik i liječi se fiksacijom glave femura in situ (21,22). Teži oblik PGBK je poskliz veći od 60° koji se liječi osteotomijom vrata femura (Slika 9.). Liječenje srednjeg oblika PGBK (30-60°) predmet je ko-ntroverznih mišljenja u ortopedskoj literaturi. Američki, engleski i švedski ortopedi preporučuju fiksaciju in situ, dok njemački i švicarski autori prepo-ručuju korektivnu derotacijsku i ante-fleksijsku osteotomiju proksimalnog femura uz fiksaciju poskliza. Rasprava o tome koji način liječenja omogućava bolje dugoročne rezultate još nije zavr-šena. Akutni oblik PGBK liječi se paž-

Slika 6. Fotografija tipičnog izgleda adolescenta s prekomjernom tjelesnom težinom. U slučaju bolova u kuku, bedru ili koljenu dijagnoza poskliza glave bedrene kosti može biti vrlo vjerojatna

Figure 6 Photo of a typical overweight adolescent. In the case of pain in the hip, thight or knee joint the dioagnosis of slipped capital femoral epiphysis is very likely

Slika 7. Shematski prikaz Kleinovog znaka na anterioposteriornoj rendgenskoj slici kukova. Vidi se nestanak tangente i odsječka lateralnog dijela glave femura u slučaju pozitivnog znaka (strelica)

Figure 7 Shematic presentation of the Kleine’s sign on the A.-P. hip X-ray. It shows disapearance of the tangent line and semilunar part of the femoral head in the case of the positive sign (arrow)

Slika 8. Rendgenska slika zgloba kuka u profilnoj projekciji. Vidi se teži (III.) stupanj poskliza glave bedrene kosti

Figure 8 X-ray of the hip in the lateral view. It shows more severe (III) stage of slippped capital femoral epiphysis

D. Antičević. Tri najčešća uzroka poremećaja zgloba kuka u juvenilnoj i adolescentnoj dobi. Paediatr Croat 2000; 44 (Supl 1): 183-8

187

ljivom repozicijom poskliza u općoj anesteziji i fiksacijom vijcima (23).

Cilj liječenja je spriječiti daljnji poskliz glave femura uz izbjegavanje mogućih komplikacija liječenja. Pri-rodni tijek PGBK ne pokazuje razvoj avaskularne nekroze glave femura, a rijetko pokazuje pojavu hondrolize i koje su gotovo uvijek komplikacije kirurškog liječenja (24). Hondroliza se događa u 7%, a avaskularna nekroza u približno 25% kirurški liječenih ku-kova srednjeg i teškog oblika bolesti (25). Zato je optimalno postaviti ranu dijagnozu bolesti i učiniti fiksaciju in situ kada je bolest lakšeg oblika i kada je liječenje razmjerno rijetko praćeno komplikacijama.

Zaključno valja istaknuti da se tri najčešće bolesti kuka dječje i adoles-centne dobi mogu dobro razlikovati prema specifičnim anamnestičkim, kli-ničkim i rendgenskim detaljima, a uz rano dijagnosticiranje bolesti i rano li-ječenje postiže se najbolji mogući ko-načni rezultat.

LITERATURA

1. Miralles M, Gonzales G, Pulpeiro JR, et al. Sonography of the painful hip in children: 500 consecutive cases. Am J. Radiol 1989; 152: 579-82.

2. Antičević D. Akutni septični artritis dječje dobi: dijagnoza, liječenje, komplikacije. U: Kučišec-Tepeš N, Tambić T, Nanković V. ur. Zbornik radova II. tečaja trajnog usavr-šavanja liječnika "Infekcije lokomotornog

sustava" Medicinski fakultet u Zagrebu, 1994; 69-75.

3. Antičević D. Ortopedsko kirurško liječenje juvenilnog kroničnog artritisa. U: Malčić I. i sur. Reumatske bolesti dječje dobi. Zagreb: Školska knjiga, 1994; 293-305.

4. Terjesen T, Osthus P. Ultrasound in the dia-gnosis and follow-up of transient synovitis of the hip. J Ped. Orthop 1991; 11: 608-13.

5. Posinković B. Poremećaj cirkulacije bit Per-thesove bolesti (I dio). Arhiv Zašt Majke & djeteta 1990; 34: 59-66.

6. Glueck CJ, Glueck IH, Greenfield D, et al. Protein C and S deficiency, trombophilia, and hipofibrinolysis: Pathophysiologic cau-ses of Legg-Perthes disease. Pediatr Res 1994; 35: 383-8.

7. Sirvent N, Fisher F, Hayek T, et al. Absence of congenital prethrombotic disorders in chi-ldren with Legg-Perthes disease. J Ped Or-thop (Part B) 2000; 9: 24-7.

8. Glueck CJ, Freiberg RA, Crawford A, et al. Secondhand smoke, hypofibrinolysis, and Legg-Perthes disease. Clin Orthop 1998; 352: 159-67.

9. Skaggs DL, Tolo VT. Legg-Calvé-Perthes disease. J Am Acad Orthop Surg 1996; 4: 9-16.

10. Dodig D, Antičević D, Lončarić S, et al. SPECT in diagnosis of Legg-Calvé-Perthes disease (Comparison with planar and pin-hole scintigraphy). Radiol Iugosl 1991; 25: 35-8.

11. Jaramillo D, Galen TA, Winalski CS, et al. Legg-Calveé-Perthes disease: MR imaging evaluation during manual positioning of the

hip - Comparison with conventional arthro-graphy. Radiology 1999; 212: 519-25.

12. Song HR, Lee SH, Na JB et al. Comparison of MRI with subchondral fracture in the eva-luation of extent of epiphyseal necrosis in the early stage of Legg-Calvé-Perthes di-sease. J Ped Orthop 1999; 19: 70-5.

13. Antičević D, Koržinek K, Matasović T. Legg-Calvé-Perthesova bolest (Neki pogledi o komplikacijama). Acta Orthop Iugosl 1986; 17: 200-6.

14. Herring JA. The treatment of Legg-Calvé-Perthes disease. A critical review of the lite-rature. J Bone Joint Surg (AM) 1994; 76: 448-58.

15. Catterall A. Perthes disease. Eight years of an obscure condition. Eu (EFORT) Instr Co-urse Lect (Vol 2) 1995; 2: 132-6.

16. Wingstrand H. Significance of synovitis in Legg-Calvé-Perthes disease. J Ped Orthop (Part B) 1999; 9: 156-60.

17. Hašpl M. Epifizeoliza glave bedrene kosti. Jugosl Pedijatr 1989; 32 (suppl 1): 48-54.

18. Orlić D. Antičević D. Kuk i natkoljenica. U: Pećina M. i sur. Ortopedija. Zagreb. Naklada Ljevak, 2000; 212-46.

19. Weinstein SL, Carney BT. Slipped capital femoral epiphysis. Curr Orthop 1997; 11: 51-6.

20. Exner GU. Growth and pubertal develop-ment in slipped capital femoral epiphysis: A longitudinal study. J Ped Orthop 1986; 6: 403-9.

21. Stevens DB, Short BA, Burch JM. In situ fixation of the slipped capital femoral epiphysis with a single screw. J Ped Orthop (Part B) 1996; 5: 85-9.

22. Jerre R, Karlson J, Romanus B, Wallin J. Does a single device prevent further slipping of the epiphysis in children with slipped ca-pital femoral epiphysis? Arch Orthop Tra-uma Surg 1997; 116: 348-51.

23. Stanitski CL. Acute slipped capital femoral epiphysis: Treatment alternatives. J Am Acad Orthop Surg 1994; 2: 96-106.

24. Engelhardt P. Spontanverlauf der Epiphy-seolysis capitis femoris. Orthopäde 1994; 23: 195-9.

25. Lubicky JP. Chondrolysis and avascular nec-rosis: Complications of slipped capital femo-ral epiphysis. J Ped Orthop (Part B) 1996; 5: 162-7.

Slika 9. Rendgenska slika kukova operacijski liječenog adolescenta nakon poskliza glave bedrene kosti na lijevom kuku. Na poslijeoperacijskoj anterioposteriornoj i profilnoj rendgenskoj slici lijevog kuka vide se normalni anatomski odnosi. Bolesnik je liječen osteotomijom vrata bedrene kosti

Figure 9 X-ray of the the hips of the adolescent after surgery for slipped capital femoral epiphysis of the left hip. On the postoperative A.-P. and lateral X-ray normal anatomy is shown. Patient is treated with osteotomy of the femoral head

D. Antičević. Tri najčešća uzroka poremećaja zgloba kuka u juvenilnoj i adolescentnoj dobi. Paediatr Croat 2000; 44 (Supl 1): 183-8

188

Summary

THREE MOST COMMON CAUSES OF HIP JOINT DISORDERS IN IUVENILE AND ADOLESCENT CHILDREN

D. Antičević

Hip and groin pain and limping in juvenile and adolescent children has various causes. This paper describes three hip joint disorders in children that often provoke anxiety of parents which brings them to pediatrician or primary physician. It is essential to differentiate various hip disorders based on the criteria of patient's history, subtle clinical signs and specific laboratory, X-ray data and other tests. Acute transient synovitis of the hip, Legg-Calvé-Perthes disease and slipped capital femoral epiphysis are presented here in details with emphasis on the specific diagnostic evaluation as well as short and long-term prognosis. Key words: hip joint disorders, limping, children, adolescents, diagnostic criteria