Novi Logistiki Pristupi

7/29/2019 Novi Logistiki Pristupi

1/27

SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECI

DONATELA EKADA, ANY MASSARINI, ANDREA LAKI

NOVI LOGISTIKI PRISTUPI VANIJA EUROPSKAISTRAIVANJA

SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2011.


2/27

SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECI

NOVI LOGISTIKI PRISTUPI VANIJA EUROPSKAISTRAIVANJA

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Upravljanje dobavnim lancem

Mentor: prof.dr.sc. Dragan ii

Smjer: Logistika i menadment u pomorstvu i prometu

Studenti: Donatela ekada, br.indeksa 0112028884Any Massarini, br.indeksa 0112029171

Andrea Laki, br.indeksa 0112028291

Rijeka, sijeanj 2011.


3/27

SADRAJ:

UVOD ......................................................................................................................................... 4

TEORIJSKE ODREDNICE LOGISTIKE I DOBAVNOG LANCA .........................................5

U cilju sagledavanja logistike kao cjeline, u nastavku se prezentiraju teorijski aspekti kao to su pojam, vanost i povijesni razvoj logistike, dobavni lanac te upravljanje dobavnim lancem.

5

Pojam, razvoj i vanost logistike i dobavnog lanca ....................................................................5

Elementi logistikog sustava ...................................................................................................8SUVREMENI LOGISTIKI PRISTUPI ................................................................................... 9

Automatizirano upravljanje skladitem ...............................................................................11RFID tehnologija i bar-kod ...................................................................................................12

EUROPSKA ISTRAIVANJA NOVIH LOGISTIKIH PRISTUPA ....................................144.1. Rising project .................................................................................................................14Delta projekt ..........................................................................................................................17B2B LOCO projekt ...............................................................................................................20

CroBIT projekt - eljezniki nain rada ima nepovoljan konkurentni poloaj u odnosu na

druge naine kroz neadekvatnu dostupnost i nedostatak podataka, kroz suradnju s jedinicama

prijevoz bez pratnje, koje nisu dio meunarodnog sustava podataka koji su evidentirani

uglavnom runim procesima. Stoga CroBIT se bavi sljedeim problemima: .......................... 22

Kako unaprijediti suradnju preko granica izmeu razliitih igraa u prijevoznom lancu? .... ..22

Kako dobiti tone informacije u realnom vremenu o lokaciji i stanju tereta? .........................22

Kako osigurati kontinuirane podatke o vlaku i odabrati potrebne aktivnosti? ........................22

Koje usluge s dodanom vrijednou nisu dostupane danas, a trebale bi biti ponuene? .......... 22

Dali je IT struktura povoljna za postizanje vie razine performansi i ekonominosti? ............22

Cilj ovog projekta bio je razviti, testirati i vrednovati rijeenja za poboljanu pouzdanost

usluga i razmjene podataka teretnih vlakova koji prelaze granicu u koridoru transeuropske

eljznike mree teretnih vlakova koritenjem naprednih IT tehnologija. Jedan od glavnih

ciljeva CroBIT je iskoristiti koritenje postojeih eljeznikih sustava podataka i resursa gdje

god je to mogue kako bi se pojednostavio proces provedbe. CroBIT razrauje novi sistem za

protok podataka za potrebe prijevoza, koji se mogu koristiti od strane malih i srednjih

poduzea. Rezultati projekta mogu se implementirati ili koristiti od strane malih i srednjih

poduzea................................................................................................................................... 23

TransNEW projekt - startao je 1. sijenja 2010., a usmjeren je na ustanovljenje potencijala

prometnih istraivanja u svim novim lanicama EU te u pridruenim dravama. Njegova je

glavna uloga podupiranje aktivnosti prometnih istraivanja u tim dravama putem


4/27

stimuliranja, ohrabrivanja i olakavanja sudjelovanja malih i srednjih poduzea u

istraivanjima na nacionalnim i regionalnim razinama, te na europskoj razini. TransNEW se

bavi svim nainima prometa, ukljuujui aeronautiku, te smjera iskoristiti sinergije izmeu

zranog i kopnenog prometa. To znai, da e se utvrditi nacionalne istraivake mogunosti

26 zemalja i te e informacije biti raspoloive temeljem javno dostupnih TransNEW pripada

skupini podupiruih aktivnosti (Support Action) u sklopu Sedmoga okvirnog programa

Europske komisije.....................................................................................................................23

CASTLE projekt - nastao je kao odgovor na potrebu poboljanja regionalnih politika malih i

srednjih poduzea. Oslanja se na ve vrstu raniju suradnju partnera u Italiji, Poljskoj, Grkoj,

Sloveniji, panjolskoj, Njemakoj, Madarskoj i Austriji, razvijenoj u Interreg inicijativi.

Kratica CASTLE zamjenjuje dui naziv Cooperation Among SMEs Toward Logistic

Excellence. Cilj i svrha CASTLE-a proizlaze iz ranijih istraivakih aktivnosti o statusu i

perspektivama regionalne logistike EU, koja umreavanje malih i srednjih logistikih tvrtki

vidi kao politiki prioritet. Regije EU svoju konkurentnost osnivaju na malim i srednjim

poduzeima i njihovoj sposobnosti suoavanja s globalnim proizvodnim i trinim

imperativima, koji nalau upravljanje rasijanim tokovima u integrirani lanac, koji e

zadovoljiti zahtjeve fleksibilnosti i kapilarnosti.......................................................................23

ZAKLJUAK ...........................................................................................................................24

LITERATURA ......................................................................................................................... 26

Kolanovi I., Badurina, E.: Luki sustav u logistikom lancu, Pomorski zbornik, 40, (2008) 1

26

POPIS SLIKA ...........................................................................................................................27

UVOD

Nagli razvoj i rast prometa te nove tehnologije zahtijevaju stalno otkrivanje,

osmiljavanje i implementiranje novih logistikih pristupa te izradu i ulaganje u razliite

projekte ijim e se idejnim rjeenjima pokuati otkloniti postojei problemi u prometu.

Razmatrajui problem istraivanja ovoga znanstveno-istraivakog rada, dolazi se do

zakljuka da postojei pristupi u logistici nisu u mogunosti zadovoljiti kompleksnost

tansportnog sustava te je potrebno istraiti nove koji e zadovoljiti transportni sustav s

obzirom na njegovu ponudu i potranju.

Prethodno navedeni predmet istraivanja sastoji se od dva objekta istraivanja. Prviobjekt istraivanja predstavljaju problemi koji se trenutno javljaju u prometu, a time utjeu na


5/27

funkcioniranje itavog logistikog sustava, dok drugi objekt istraivanja predstavljaju

Europska istraivanja novih logistikih pristupa kojima se navedeni problemi nastoje

otkloniti.

Svrha i cilj ovog znanstveno-istraivakog rada je prikazati povijesni razvoj, vanost idosadanje trendove u logistici te istraiti nove logistike pristupe koji e biti u korak sa

dosadanjim razvojem tehnologije. Na temelju navedenog postavlja se hipoteza da e novi

logistiki pristupi dovesti do poboljanja funkcioniranja cijelog logistikog sustava.

Ovaj znanstveno-istraivaki rad sastoji se od pet poglavlja, ukljuujui uvodni i

zakljuni dio. Uvodni dio navodi i definira predmet i objekt istraivanja, svrhu i ciljeve te

znanstvene metode kojima e se pokuati dokazati navedena hipoteza. Drugo poglavlje pod

nazivom Teorijske odrednice logistike i dobavnog lanca sastoji se od dva podpoglavlja ukojima se objanjavaju povijesni razvoj logistike i dobavnog lanca te elementi logistikog

sustava. Suvremeni logistiki pristupi naziv je treeg poglavlja koje objanjava njihove

prednosti i nedostatke. etvrto poglavlje ovog znanstveno-istraivakog rada nosi naziv

Europska istraivanja novih logistikih pristupa, a obrauje pet projekata, odnosno

projekte: RISING PROJECT, DELTA te B2B LOCO financiranih od stane Europske unije

u kojima su iznijeti prijedlozi, odnosno idejna rjeenja kojima se pokuavaju otkloniti

odreeni nedostaci suvremenih logistikih pristupa, odnosno odreeni problemi u prometu.

U ovome radu koristit e se slijedee znanstvene metode: opis (deskripcija),

eksplanacija, prognoza, modifikacija, apstrakcija, analiza i sinteza te distinkcija.

TEORIJSKE ODREDNICE LOGISTIKE I DOBAVNOG LANCA

U cilju sagledavanja logistike kao cjeline, u nastavku se prezentiraju teorijski aspekti kaoto su pojam, vanost i povijesni razvoj logistike, dobavni lanac te upravljanje dobavnim

lancem.

Pojam, razvoj i vanost logistike i dobavnog lanca

Korijeni pojma logistika nalaze se u grkim rijeima logos i logistikos. Logos znai

znanost o principima miljenja i razumnog prosuivanja, dok logistikos predstavlja vjetinu


6/27

prosuivanja bitnih elemenata u prostoru i vremenu koji su potrebni za optimalno rjeavanje

stratekih i taktikih zadataka na svim podrujima ljudskih aktivnosti1.

U irem smislu logistika ukljuuje povrat i raspolaganje otpadnim tvarima2. Definicija

logistike promatrana s aspekta korisnika, podrazumijeva filozofiju kojom on rukovodi priprihvaanju usluge i integrira vrednovanje svih elemenata kljunih za zadovoljavanje

njegovih zahtjeva s unaprijed odreenim eljenim odnosom kvalitete usluge, tj. koristi i

troka3.

Zaeci logistike mogu se pronai u doba velikih ratnih bitka izmeu Grkog i

Rimskog Carstva gdje se vojni asnik nazivao Logistikos. Njihova dunost bila je pruanje

usluga vezanih za nabavu i distribuciju resursa to je omoguilo uinkovito kretanje od

poetnog mjesta (baze) prema novom mjestu.

1

Kolanovi I., Badurina, E.: Luki sustav u logistikom lancu, Pomorski zbornik 40 (2008) 1, str.2242 ibidem, str.2253 ibid


7/27

Evolucija logistike dijeli se u tri faze4:

Shema 1: Evolucija logistike

Izvor: Izradile studentice

Funkcionalni menadment integrira materijalni menadment i fiziku distribuciju.

Integracija funkcijskih podruja unutar organizacije angaira sve sudionike sustava te se

upravljanjem transportnim lancem proiruje pojam funkcijske integracije na cjelokupni

logistiki lanac.

Vanost logistike je u primjeni sveobuhvatnog naina razmiljanja pri prouavanju

pojedinih elemenata prometnog sustava i veliini utjecaja odreene odluke, koja

podrazumijeva njihovo angairanje, na funkcioniranje individualnih podsustava i sustava u

cjelini.

Dobavni lanac moe se definirati kao sustav organizacije, ljudi, tehnologija, aktivnosti,

informacija i resursa ukljuenih u proces prijevoza proizvoda ili usluga od dobavljaa do

kupca. Djelatnosti dobavnog lanca transformiraju prirodne resurse, sirovine i komponente u

gotov proizvod namijenjen kupcu5.

Dobavni lanac definiran je i kao: Sustav koji povezuje sve elemente izmeuproizvoaa i potroaa. Iz takve definicije dobavnog lanca moe se uoiti njegova sloenost,

dinaminost i neizvjesnost. Za uspjeno djelovanje dobavnih lanaca potrebno je to

kvalitetnije koordinirati rad njihovih elemenata, pri emu se jasno vidi da je protok

informacija du dobavnih lanaca presudan. Djelovanje dobavnih lanaca u cjelini mora biti

uspjenije od djelovanja njihovih elemenata pojedinano6 .

4 ibid5 http://www.wisegeek.com/what-is-a-supply-chain.htm (03.12..2010.)6

6 kucanec A., Rogi K., Babi D.: Bullwhip effect u opskrbnim lancima,http://www.fpz.hr/traffic/Casopisi/Promet_07/sazetak36.htm (04.12.2010.)


8/27

Osnovni cilj dobavnog lanca je smanjenje zaliha, ubrzavanje cijeloga postupka,

eliminiranje podvostruenih procesa i aktivnosti, eliminiranje procesa i aktivnosti koji ne

dodaju vrijednost i stalno poboljanje usluge kupcu.

Elementi logistikog sustava

Ukoliko se logistika promatra kao sustav onda treba imati u vidu da su njegovi bitni

elementi materijalna dobra, kadrovi i informacije. Ti su elementi ukljueni u jedan proces, u

kojem se vri transformacija dobara.

Logistiki sustav obino ima vie podsustava u kojima se odluuje i provodi sljedee:

dranje zaliha, skladitenje i otprema, pregrupiranje, pakiranje i otprema te ukupno izvrenje

naloga. Najvanije domene djelovanja logistikog sustava jesu nabava, proizvodnja, skladite

te distribucija i promet7. Funkcija nabave je dio poslovnog procesa u kojem zapravo

zapoinje njegov fiziki dio, dok proizvodnja predstavlja centralni dio poslovnog procesa.

Jedan od najbitnijih dijelova logistike su distribucija reprodukcijskog materijala i

gotovih proizvoda. Uinkovita distribucija reprodukcijskog materijala znai utjecati na

smanjenje trokova, a isporuiti gotove proizvode do krajnjih kupaca.

Skladite je centar logistike bez obzira je li rije o sirovinama, reprodukcijskom

materijalu ili o gotovim proizvodima. Politika skladitenja moe biti razliita, ali je teite nautvrivanju optimuma zaliha, kako bi s jedne strane proizvodnja bila zadovoljena, a s druge

strane kupci bili na vrijeme opskrbljeni.

7 LOGISTIKA (2009); preuzeto sa: http://www.etfos.hr/index.php (15.12.2010)


9/27

SUVREMENI LOGISTIKI PRISTUPI

Znaaj i mogunosti koje prua poznavanje logistike prvi su shvatili poslovni ljudi, a

danas je njeno izuavanje neophodno za dobre ininjere, ekonomiste, politiare te za sve one

koji se bave upravljanjem i rukovoenjem raznim sustavima.

Da bi se shvatilo da je logistika danas prerasla u posebnu naunu disciplinu, treba

istaknuti da se ona oslanja na priznate naune i strune discipline kao to su8:

pouzdanost cijena efektivnosti sistem ininjering

efektivnost sistema integralna logistika podrka kibernetika razne statistike metode raun vjerojatnosti operacijska istraivanja

Logistika koristi mogunosti koje prua suvremena raunalna tehnologija i u stanju je

detaljno analizirati sloene procese u raznim sistemima. Ona moe i prognozirati razvoj tih

procesa i sistema, kao i njihovu cijenu, potrebe i mogunosti te izvriti optimizaciju raznihprocesa i sistema sa financijskog i nekog drugog stajalita. Navedene discipline iz razliitih

podruja i sa razliitih aspekata bave se problematikom definiranja, projektiranja, izrade,

analize rada i podrkom rada tehnikih i drugih sistema. Logistika je ugraena u svaku od tih

naunih disciplina.

U dananje vrijeme postoji nekoliko logistikih pristupa kao to su automatizacija

robnih procesa, automatizirano pozicioniranje robe na policama, automatizirano naruivanje

potpomognuto specijalnim softwerom, a najee se koriste elektroniko poslovanje te EDI

tehnologija kao njegova komponenta, automatizirano upravljanje skladitem i RFID

tehnologija. Slijedea podpoglavlja poblie objanjavaju navedene pristupe te njihove

prednosti i nedostatke.

8 Logistika u transportu i komunikacijama; preuzeto sa: http://fsk3-weebly.com (04.01.2011.)


10/27

1.1. Elektroniko poslovanje i EDI tehnologija

Elektroniko poslovanje (eng. e-business) je opi koncept koji obuhvaa sve oblike

poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode koritenjem informacijske i

komunikacijske tehnologije meu tvrtkama, izmeu tvrtki i njihovih kupaca ili izmeu tvrtki ijavne administracije.

Vrste elektronikog poslovanja9:

poslovanje unutar tvrtke(komunikacija izmeu pojedinaca ili skupina, elektroniko

objavljivanje dokumenata, poveanje produktivnosti tvrtke)

tvrtka prema tvrtki (eng. bussines to bussines - B2B) (postizanje niih nabavnih cijena,

smanjenje zaliha, skraeni proizvodni ciklusi, snienje cijena marketinga i prodaje)

tvtrka prema krajnjem potroau (B2C) e-commerce

izmeu tvrtki i javne administracije

izmeu javne administracije i potroaa

Ekonomske prednosti elektronikog poslovanja su smanjenje trokova poslovanja,

smanjenje greaka kod elektronikih transakcija, jeftino globalno publiciranje informacija,

mogunost unutranje i vanjske integracije tvrtke i mikromarketing. Tehnoloki razlozi ine

mogunost digitalizacije razliitih medija (tekst,slike,zvuk,video), jednostavniju obradu,pretraivanje, spremanje, kopiranje i prenoenje svih vrsta medija. Nedostaci elektronikog

poslovanjasu zatita podataka od neovlatenog pristupa i promjena, zatite autorskih prava,

zatita privatnosti pojedinaca unutar i izvan poslovnih i ostalih organizacija, zatita od virusa,

ograniena propusnost mree i ljudski faktor (otpor uvoenju tehnologija).

Jedna od komponenti elektronikog poslovanja je i EDI tehnologija (eng. Electronic

Data Interchange), tj. elektronika razmjena poslovnih dokumenata izmeu poduzea koja

koristi specifini i strukturirani format.Veina velikih tvrtki koriste se mogunostima EDI tehnologije i velik broj tvrtki se

sve vie orijentira koritenju elektronikog naina za sve svoje tipine poslovne transkacije.

Prednosti takvog poslovanja postaju sve oitije, a mogunost upotrebe EDI sustava sve

pristupanija. Da bi se odrao korak sa dananjim poslovnim svijetom, ugraivanje EDI

sustava u poslovnu strukturu poduzea postaje gotovo obaveznim.

9 Internet i elektroniko poslovanje; preuzeto sa http://oliver.efos.hr/informatika/strucni/files/p11_3i4.pdf(04.01.2011.)


11/27

Potrebno je prepoznati razliku izmeu e-poslovanja i EDI tehnologije. E-poslovanje

se zasniva na elektronikoj razmjeni podataka u bilo kojem formatu. EDI je nastao ba radi

standardizacije takve komunikacije, izmeu strana (poduzea) koje koriste razliite

hardverske sustave i razliita aplikacijska i protokolna rjeenja. Komunikacija pomou EDI se

odvija standardiziranim formatima (ovisno o namjeni komunikacije) i posebno je uinkovita

za slanje velike koliine ponavljajuih dokumenata, poput rauna ili narudbenica izmeu

poslovnih partnera.

Upotrebom EDI sustava se tedi novac, na taj nain osoblje poduzea postaje

uinkovitije. Poveava se produktivnost ubrzavanjem procesa prolaska zahtjeva i rauna kroz

cijeli sustav te ubrzavanjem obrade dokumenata. Integritet podataka postaje sigurniji, zbog

jednostavnog naina oznaavanja, nemogunosti ljudske pogreke i sigurne komunikacijeelektronikim putem. Nedostaci EDI tehnologije su komplicirana i dugotrajna

implementacija, problemi oko verzije usvojenog programa, tenja da svaka firma razvija svoj

standard te visoki trokovi odravanja10.

Automatizirano upravljanje skladitem

Za uskladitenje svake vrste tereta vano je kako to bre i tonije primiti robu,

optimalno je smjestiti te na zadovoljavajui nain istu robu pravovremeno dostaviti kupcu.Upravo zbog toga razvijeni su sutavi za automatizirano upravljanje skladinim poslovanjem,

poznati jo i pod nazivom WMS warehouse management system11 .

WMS sustav mora pruiti potpunu informatiku podrku procesima logistike

skladitenja, mora pratiti i pohraniti sve aktivnosti u vremenu njihovog dogaanja uz

istovremenu dostupnost i osiguranje povratnih informacija u svrhu planiranja proizvodnje,

optimizacije zaliha te planiranja poslovne strategije na tritu. Bar-kod sustav identifikacije i

radio-frekvencijski sustav komunikacije sastavni su dijelovi suvremenih WMS-ova uskladitima bez papira.

10

ibidem11 Hess S., Dundovi .: Unutarnji transport i skladitenje, Rijeka, 2007. premaPavli, I.: Upravljanje skladinimposlovanjem Transport&Logistika, br.1., 2004., str.54


12/27

Glavni nedostatak tehnologije automatiziranog upravljanja skladitem su visoki

poetni trokovi, dok su prednosti sljedee12:

cjelokupni sustav za upravljanje zalihama skladita zamiljen je da na potpuno

transparentan nain "surauje" s nadreenim sustavom,

od njega prima naloge, a u mogunosti je i predati potvrdu o uinjenoj transakciji,

nema dupliciranja posla,

nalozi pristigli iz nadreenog sustava ne unose se ponovno, nego se samo ukljuuju u

postupak obrade, a i osigurano je kvalitetno izvjetavanje nadreenog sustava.

RFID tehnologija i bar-kod

RFID tehnologija predstavlja dio WMS-a (automatiziranog upravljanja skladitem), aznai identifikaciju putem radiofrekvencije. RFID ima nekoliko prednosti pred bar-kodom pa

postaje sve interesantnija u raznim podrujima ljudske djelatnosti. Uvoenje RFID

tehnologije je potaknuto upotrebom praenja proizvoda od njegovog izvora do krajnjeg

potroaa. Standardni bar-kod identificira samo klasu artikla, ali ne i jedinstveni artikl. RFID

transponder, naprotiv, nosi serijski broj jedinstven samo za taj specifini proizvod.

Prednosti RFID tehnologije u odnosu na bar-kod su13:

itanje i pisanje podataka bez ikakvog kontakta s objektom,

mogunost praenja proizvoda po tipu i modelu,

praenje procesa proizvodnje kroz vrijeme,

praenje informacija u procesu kontrole,

nema negativnih posljedica utjecaja okoline (prljavtina, vlaga, praina) zahvaljujui

komunikaciji putem radio vala / elektromagnetskih valova; voda, sredstva za ienje,

otapala, boja, alkohol, rashladna stredstva itd. ne oteuju RFID transpondere, a

fragmenti, estice i ne-metalne zapreke ne ometaju im rad, oblik transpondera moe biti raznolik, prilagoen aplikaciji,

transponder moe biti vrlo malen da bi stao i na najmanji prostor,

transponder je otporan na refleksiju svijetla, a ne ometa ga niti potpun nedostatak

svjetla,

12 WMS SUSTAVI; preuzeto sa: http://www.primatlogistika.hr/informaticki-sustavi/wms-sustavi/wms-sustavi(04.01.2011.)13

RFID tehnologija: ip koji zna sve o potroau; preuzeto sa: http://www.marco.hr/support/tehnologije-RFID.htm (04.01.2011.)


13/27

transponder ima jako dug ivotni vijek, ponovno koritenje istog transpondera (tip za

viestruko koritenje) smanjuje trokove i ne zahtijeva nikakvo odravanje,

transponder se moe itati i/ili na njega upisati informacija u bilo koje vrijeme,

materijali koji nisu od metala, kao papir, drvo, plastika i sl. ne ometaju komunikaciju

izmeu antene i transpondera, iako nisu transparentni,

transponder moe imati veliki kapacitet memorije za pohranu podataka,

nije potrebna vidljivost prazan prostor izmeu itaa i transpondera.

Bez obzira na te karakteristike RFID nije nuno "bolja" tehnologija od bar-koda. Ako

za aplikaciju nijedna od specifinih znaajki RFID nije presudna, primjena bar-koda je

logian izbor. Bar-kod naljepnica je jeftinija, a opeprihvaeni standardi na tom podruju ine

je globalno upotrebljivom. Razvoj RFID tehnologije rezultira sve jeftinijom proizvodnjomopreme (transpondera, itaa), sve veom memorijom, irim dometom prijenosa signala i

brim procesiranjem. Ipak, nije vjerojatno da e RFID posve zamijeniti bar-kod. Moemo

pretpostaviti da e njegova upotreba rasti tamo gdje druge metode automatske identifikacije

nisu efikasne.

Nedostaci RFID tehnologije su14:

ugroavanje privatnosti kupaca

mogunost da se prikupljene informacije pogreno upotrijebe

iskoritavanje kupca koji zauzvrat nita ne dobiva.

14

Automatska identifikacija: RFID; preuzeto sa: http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=2245(03.01.2011.)


14/27

EUROPSKA ISTRAIVANJA NOVIH LOGISTIKIH PRISTUPA

U sljedeim podpoglavljima bit e opisani projekti koji istrauju nove logistike

pristupe, a to su: projekt RISING, DELTA i B2B LOCO projekt.

4.1. Rising project

RISING je projekt sufinanciran od strane Europske komisije (DG MOVE) unutar 7.

okvirnog programa za istraivanje i tehnoloki razvoj.

Ciljevi projekta

RISING-ov je opi cilj identificiranje, integriranje i daljnji razvoj informacijske usluge

- Rijeni informacijski servis (RIS), kako bi se uinkovito pruala podrka unutarnjim

plovnim putovima (IWT) i logistikim operacijama. Na sljedeoj slici bit e prikazan RIS

Rijeni informacijski sustav.

Slika 1:Prikaz rijenog informacijskog sustava

Izvor: http://www.rising.eu/web/guest

IWT je postala sastavni dio co-modalne tehnologije transporta i logistikih lanaca.

Kao takav, IWT sektor mora biti u skladu sa zahtjevima menadmenta opskrbnog lanca

(SCM).


15/27

Uinkovite prometne infrastrukture i visoke performanse Inteligentni transportni

sustavi (ITS) moraju dalje razvijati, to e i odigrati kljunu ulogu u tom procesu. Stoga

postoji potreba da se iskoriste postojee i identificiraju nove RIS usluge za gotovo svaki korak

IWT postupka temeljenog na:

planning execution completion

planiranju, formuliranju i izvedbi.

Slijede primjeri potencijalnih novih RIS transportno-logistikih usluga15:

RIS informacija za putovanje, planiranje IWT operatora koji pruaju podatke o

vodostaju, dubini vode, maksimalnoj visini / mostova, dostupnost vezu, brava

okupacije (stvarnih i predvianja / prognoze) koja se koristi za usmjeravanje, slaganje,

planiranje, itd.

RIS informacija za upravljanje voznim parkom unutarnje plovidbe, ukljuujui

unpropelled plovila u unutarnjoj plovidbi, identificirajui njihov trenutni poloaj i

status rada

RIS informacije za olakavanje event management-a, odnosno operatore za praenje

putovanja u unutarnjoj plovidbi, teretni integratori, operatori rijene luke, operatori

morske luke koji pruaju informacije o statusu, npr. pozicije broda, prolaze, putnetoke; nedostatke u administrativnim izvjeima, predvianja problema u nastavku

putovanja

RIS podatke za oboje: unutranje morske luke i terminale za upravljanje, pruajui

procijenjeno vrijeme dolaska (ETA), auriranja za npr. pretovar, upravljanje resursima

terminala i pre-i post-haulages.

RISING projekt obuhvaa sljedee europske geografske koridore plovidbe:

Rajna,

Dunav i

Njemaki plovni put (Weser /Elbe).

Slijedi prikaz Europskih geografskih koridora koje obuhvaa RISING project.

15 RISING PROJECT, preuzeto sa:

http://www.rising.eu/c/document_library/get_file?p_l_id=11324&folderId=14149&name=DLFE-239.pdf(05.01.2011.)


16/27

Slika 2: Europski geografski koridori koje obuhvaa RISING projekt

Izvor: http://www.rising.eu/web/guest/project-mission

RIS rijeni informacijski sustav

RIS se mogu razlikovati po sljedeim16:

Rijeke u kontekstu RIS-a ukljuuju sve vrste prijevoza unutarnjim plovnim putovima,

npr. kanalima, jezerima i kopnenim i morskim lukama,

RIS je generiki pojam za sve pojedinane usluge informiranja za podrku unutarnje

plovidbe na usklaen nain,

RIS obuhvaa prikupljanje, obraivanje, procjenu i irenje plovnog puta, prijevoz

brodovima, pomorski promet i transport informacija,

RIS se ne bave unutarnjim komercijalnim aktivnostima izmeu jednog ili vie

ukljuenih tvrtki, ali RIS-a su otvoreni za povezivanje s komercijalnim aktivnostima,

16 ibidem, str.17.


17/27

to se tie zahtjeva poslovnih partnera i kada nadleni organi nisu u mogunosti pruiti

te informacije.

Delta projekt

DELTA projekt Zajednika koordinacija za promicanje uinkovitih multimodalnih

suelja jest 24-mjeseni istraivaki projekt financiran od strane 7th FRAMEWORK

PROGRAMME-a Europske unije.

DELTA Projekt se bavi problemima i potrebama povezanim sa sustavima prijevoza

putnika koji su suoeni s visokom i niskom sezonskom potranjom, odnosno oscilacijama u

sezonskoj potranji. Projekt nije samo fokusiran na regionalne prijevozne sustave, ve se bavi

njima i na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Projekt e definirati i potvrditi alate inteligentne

mobilnosti i prakse smjernicama, kao i politike smjernice u rjeavanju optimalnog

upravljanja sezonskom potranjom za transportna podruja s dokazano relevantnim

problemima. Krajnji rezultat e biti u obliku instrumenta potpore odluivanju Decision

Support Instrument (DIO) kako bi se u lokalnom prijevozu ili drugim agencijama primijenile

tehnike i strategije kojima e se smanjiti nepotrebna putovnja, kreirati efikasno multimodalno

suelje i sinergija izmeu lokalnog transporta, tj. minimiziranje upotrebe njihovih izvora. Alat

e takoer unaprijediti arhitekturu ITS-a koritenjem FRAME-a, europskog okvira za ITS

(Inteligentni transportni sustavi), sposobnog za identificiranje, poevi od kljunih osobina

potranje za prijevozom na odreenom podruju, glavnih potreba korisnika i funkcije

tehnolokih sustava baziranih na ICT-u (Informacijske i komunikacijske tehnologije),

sposobnih podrati poboljanje djelotvornosti i uinkovitosti usluga javnog prijevoza i

politiku upravljanja pokretljivosti. Razvoj i promocija iznad navedenih rezultata temeljit e se

na rezultatima prethodnih R&D pokuaja usklaivanja postojeih rezultata istraivanja, na

irokom pregledu u ciljanim gradovima, na odabranim studijima izvodljivosti, na uinkovitoumreavanje na lokalnoj i europskoj razini i na obavjetavanje.

Zbog svoje prirode, projekt nema za cilj razviti bilo koji novi sustav, tehnologije ili

metode, inovativnog karaktera ve e Delta ukazati i otkriti aspekte koji igraju vanu ulogu u

varijacijama u sezonskoj prometnoj potranji na pojedinim podrujima, ugraujui u

predloena rjeenja imbenike koji utjeu na varijacije prometa, potiui sinergiju i

multimodalnost meu dostupnim prijevoznim sredstvima i infrastrukturom i davanje lokalnim

dioniarima alate kojima e olakati svoje planove u procesu donoenja odluka za ublaavanjesezonskih oscilacija i stvaranje odrivog urbanog okolia. Na podrujima gdje inteligentna


18/27

mobilna rjeenja ve postoje, no variranja prometne potranje i dalje ostaju, projekt e ispitati

razloge za neuspjeh primijenjene mjere. Gdje je mogue, najbolje prakse e takoer biti

identificirane i analizirane.

Ciljevi projekta

Specifini ciljevi koji bi trebali biti postignuti u okviru projekta jesu17:

koordinacija i iskoritavanje postojeih znanja i inicijative,

promocija multimodalnih suelja spajanjem razliitih naina prijevoza, sustava i

putnikih izleta,

stimulacija temeljnih istraivanja na odrive mobilnosti,

analiza i prenosivost najbolje prakse,

poopenje najbolje prakse u jedinstveni okvir koji generira odrivu mobilnost

integrirane strategije smjernice,

mjerila za odrivu mobilnost,

roadmaps (DELTA-DSI) strategija, politika i mjere za ublaavanje razliite prometne

potranje na ciljnom podruju,

arhitektura, u skladu s okvirom, koji opisuje glavne znaajke tehnolokih platformi.

DELTA konzorcij posjeduje potrebnu strunost za izvrenje projekta. Tonije, partneri

imaju razliita iskustva podrijetla, koji kada se stavi sve zajedno ine konzorcij koji pokriva

sve discipline koje su bitne i potrebne za uspjenu provedbu projekta. Te discipline su

obuhvaene u kolektiv u sastavu DELTA konzorcija. Nadalje, sedam europskih gradova i

regija s dokazanim problemom razliite potranje, pokazali su veliki interes za projekt, bilo

izraeno kroz direktno sudjelovanje ili kroz pisma namjere. Oni e donijeti u projekt potrebno

iskustvo, provjeriti rezultate projekta i na kraju pridonijeti njihovoj buduoj provedbi.

Metodoloki okvir

Opa strategija koju treba slijediti u Delta-i je strukturirana oko organizacije

uinkovite i aktivne koordinacijske mree, kao i definiranja i provjere valjanosti instrumenta

potpore odluivanja (DSI) i njegovih putokaza za promicanje inteligentne i odrive

mobilnosti u podrujima s razliitom potranjom za prijevoz putnika. Glavne aktivnosti koje

pridonose tom procesu su prikazane na sljedeoj slici, a doprinos svake od tih djelatnosti je

objanjen u nastavku18:

17 DELTA PROJECT; preuzeto sa: http://www.delta-project.eu/ (20.12.2010.)18 ibidem


19/27

1. Gradski inventar i klasifikacija: irok inventar u europskim gradovima i regijama sa

sezonskim karakteristikama potranje, klasifikacija gradova, kao i kriterija koji utjeu

ili pridonose uinkovitosti bit e prikazani shemama mjera mobilnosti.

2. Okvir shema mobilnosti: Ova aktivnost e pruiti sve mobilnosti strategija i srodne

mjere primijenjene po kategoriji grada (razredu) za rukovanje sezonskim vrnim

optereenjima. To e takoer ukljuiti hijerarhije, meuovisnosti i meuodnose

inovativnih shema mobilnosti.

3. Analiza uspjeha i neuspjeha: Odabrani sluajevi ispitati e se analiziranjem kritinih

parametara i mjera pojedinih gradova da se uspjeno ili neuspjeno nose sa sezonskim

vrnim optereenjima. Ova aktivnost e takoer pruiti smjernice za budue inicijative

tih gradova.

4. Forum lokalnih dioniara: lokalni dioniari iz svih sedam regija sudionica, kao to su

prijevoznici, lokalnim i regionalnim dravnim tijelima (npr. opina), sredinje vladine

agencije, korisnici, itd. e se okupiti da daju svoje podatke, potrebe i miljenje o

postojeoj situaciji.

5. Vanjsko Istraivanje foruma dioniara: Strunjaci, istraivai dioniara, kreatori

politike i sl. e predloiti mjerila kao mete za gradove s razliitom sezonskom

potranjom. Oni e takoer pruiti smjernice i upute za partnera u projektu s obzirom

na sadraj putokaza i sluiti kao mehanizam provjere valjanosti za njihovu

finalizaciju.

6. Studije sluaja: Sedam poznatih europskih gradova / regija s dokazanim sezonskim

vrnim optereenjima koji sudjeluju u projektu e imati kljunu ulogu u definiranju i

validaciji DSI.

Gradovi/ regije koje sudjeluju u projektu:

Balearski otoci (Mallorca) panjolskaJugozapadna Francuska Francuskaland vedskaChalkidiki GrkaIschia Island ItalijaLogarska dolina SloveniaBalatonsko jezero Maarska


20/27

B2B LOCO projekt

U B2B Loco projektu 16 partnerskih tvrtki od Baltika do Balkana sudjeluje u izgradnji

mree logistike kompetentnosti. Oekuje se, da e B2B Loco postati platforma za razmjenu

logistikih znanja, najbolje prakse i novih tehnologija i rjeenja. Projekt treba ostvariti bitno

poveanje uea malih i srednjih tvrtki u sklopu projekata Okvirnoga programa Europske

unije demonstrirajui i aktivno promovirajui rezultate prolih i sadanjih istraivakih,

tehnolokih i razvojnih projekata usmjerenih prije svega na poslovnu primjenu.

Oslanjajui se na uspjeh prethodnih projekata POLLOCO i CENTRAL LOCO,

izraenih u okviru FP5 i FP6, revidirana i proirena koncepcija B2B LOCO projekta polazi od

toga, da e tvrtke, kojima se rad osniva na lokalno orijentiranim istraivakim jedinicama, u

meunarodnoj mrei poboljati svoje funkcioniranje i konkurentnost participirajui u FP

projektima ili iskoritavajui njihove rezultate usmjerene na poslovnu praksu. U projektu

sudjeluju stare i nove drave lanice Europske unije te dvije drave kandidatkinje, ime je

obuhvaen najvei dio europskoga istoka, pa i vie od toga, od Estonije do Izraela.

B2B LOCO poglavito cilja na regionalne poslovne grozdove (klastere) koji okupljaju

razliite vrste malih i srednjih poduzea: prijevozne i logistike tvrtke, proizvoake i

maloprodajne tvrtke te tvrtke koje se bave visokim i zelenim tehnologijama. Te su tvrtke esto

ve spremne na sudjelovanje u FP projektima i na koritenje rezultata tih projekata, ali ne

mogu ostvariti taj potencijal jer su FP projekti bolje prilagoeni istraivakoj zajednici. Stoga

je konzorcij projekta B2B Loco okupio istraivake tvrtke sa znaajnim iskustvom

sudjelovanja u FP projektima i suradnje s malim i srednjim poduzeima, koji je sposoban s

tim poduzeima komunicirati na njihovu jeziku, znajui to ih usmjerava u njihovim

svakodnevnim aktivnostima.

B2B LOCO e zajednici malih i srednjih poduzea pruiti dvije meunarodne

konferencije, dvije praktine radionice i tri sastanka za meusobne dvostrane poslovne

kontakte (brokerage event), sve to praeno permanentnim sustavom komuniciranja (www,

pisma s novostima). Takoer e stvoriti mreu za komuniciranje s bivim studentima (alumni)

devet sveuilita, kao i platformu ostvarivanja poslovnih kontakata radi zadovoljavanja

ponude i potranje glede znanja, usluga i proizvoda.

Kao rezultat aktivnosti B2B LOCO projekta, mala i srednja poduzea imat e korist od

naprednih rjeenja, koja e konzorcij razviti rabei iskustva uspjenih primjera suradnje

izmeu tih i razvojno-istraivakih poduzea i akademske zajednice.


21/27

Ciljevi projekta

Oekuje se da e B2B LOCO19:

stvoriti stalnu mreu istraivakih i obrazovnih ustanova u prometu i

logistici koja e biti sposobna graditi i odravati veze s malim i srednjim

poduzeima u njihovom okruju,

identificirati inovativne FP projekte u podruju logistike i prijevoza,

predstaviti najbolja rjeenja proistekla iz FP projekata u razliitim

podrujima logistike i prijevoza, namijenjena malim i srednjim

poduzeima,

ukazati na jasne prednosti sudjelovanja malih i srednjih poduzea u FP

kako u EU dravama tako i u dravama kandidatkinjama,

podrati promjenu rezultata uspjenih istraivakih i tehnoloko-razvojnih

projekata pomaui tvrtkama u implementaciji uspjenih rjeenja,

pruiti nove pogunosti koritenja rezultata buduih FP projekata putem

ukljuivanja malih i srednjih poduzea u procese demonstracije i

komercijalizacije,

istraivakim institucijama osigurati forum razmjene znanja i iskustva u

suradnji s malim i srednjim poduzeima,

veliki broj poduzea informirati o tekuim radnim programima i

natjeajima te ih isto tako savjetovati kako da i sama sudjeluju u Okvirnim

programima te

omoguiti pristup do relevantnih materijala Okvirnih programa kao i do

strategija Europske unije.

1.1.1. Projekti obuhvaeni B2B LOCO projektom

B2B LOCO projekt obuhvaa mnogobrojne projekte kao to su npr.:

1. ASAP projekt (Asset Surveillance and Protection) NADZOR I ZATITA

IMOVINE - cilj projekta ASAP je uvesti novi koncept za nadzor i zatitu imovine u

Europi kojI e biti pristupaan, toan i jednostavan za koritenje. Beinost, info-

mobilnost, niski trokovi sustava omoguuju korisniku da prati i locira u stvarnom

vremenu, sve vrste tereta, ukljuujui i opasne materijale. Sustav bi trebao poboljati

logistiko upravljanje imovinom, dok se prevozi diljem Europe, na temelju lokacije i

sigurnosne informacije. Krajnja jedinica je povezana sa senzorima i stoga postoji

mogunost praenje stanja tereta online. Online podaci su integrirani s postojeim

19 B2B LOCO, preuzeto sa: http://www.b2bloco.eu/ (20.12.2010.)


22/27

informacijskim bazama podataka prijevoznika. Mjesto i informacije o statusu su

dostupni za mobilnog korisnika i putem interneta. Sustav je trebao biti integriran

irom Europe. U svojoj bazi podataka prua neposrednu korist i Europskom graaninu

i Europskoj transportnoj industriji. U prvoj fazi, korisniki zahtjevi i potrebe bili su

identificirani i definirani, temeljenom na opsenom istraivanju potencijalnih kupaca i

tereta i logistikih operatera, ukljuujui mala i srednja poduzea. Na kraju rezultat

ASAP projekta bio je sustav, koji se u konanici ini vrlo skupim s obzirom na ve

staru tehnologiju, s obzirom na brzi razvoj tehnologije u periodu trajanja projekta zbog

toga nastala arhitektura i provedbene faze bile su suspendirane i nitko iz malog i

srednjeg poduzetnitva nije sudjelovao u provedbi projekta.

CroBIT projekt - eljezniki nain rada ima nepovoljan konkurentni poloaj u odnosu nadruge naine kroz neadekvatnu dostupnost i nedostatak podataka, kroz suradnju s

jedinicama prijevoz bez pratnje, koje nisu dio meunarodnog sustava podataka koji su

evidentirani uglavnom runim procesima. Stoga CroBIT se bavi sljedeim problemima20:

Kako unaprijediti suradnju preko granica izmeu razliitih igraa u prijevoznom lancu?

Kako dobiti tone informacije u realnom vremenu o lokaciji i stanju tereta?

Kako osigurati kontinuirane podatke o vlaku i odabrati potrebne aktivnosti?

Koje usluge s dodanom vrijednou nisu dostupane danas, a trebale bi biti ponuene?Dali je IT struktura povoljna za postizanje vie razine performansi i ekonominosti?

20 ibidem


23/27

Cilj ovog projekta bio je razviti, testirati i vrednovati rijeenja za poboljanu pouzdanost

usluga i razmjene podataka teretnih vlakova koji prelaze granicu u koridoru

transeuropske eljznike mree teretnih vlakova koritenjem naprednih IT tehnologija.

Jedan od glavnih ciljeva CroBIT je iskoristiti koritenje postojeih eljeznikih sustava

podataka i resursa gdje god je to mogue kako bi se pojednostavio proces provedbe.

CroBIT razrauje novi sistem za protok podataka za potrebe prijevoza, koji se mogu

koristiti od strane malih i srednjih poduzea. Rezultati projekta mogu se implementirati

ili koristiti od strane malih i srednjih poduzea.

TransNEW projekt - startao je 1. sijenja 2010., a usmjeren je na ustanovljenje potencijala

prometnih istraivanja u svim novim lanicama EU te u pridruenim dravama. Njegova

je glavna uloga podupiranje aktivnosti prometnih istraivanja u tim dravama putemstimuliranja, ohrabrivanja i olakavanja sudjelovanja malih i srednjih poduzea u

istraivanjima na nacionalnim i regionalnim razinama, te na europskoj razini. TransNEW

se bavi svim nainima prometa, ukljuujui aeronautiku, te smjera iskoristiti sinergije

izmeu zranog i kopnenog prometa. To znai, da e se utvrditi nacionalne istraivake

mogunosti 26 zemalja i te e informacije biti raspoloive temeljem javno dostupnih

TransNEW pripada skupini podupiruih aktivnosti (Support Action) u sklopu Sedmoga

okvirnog programa Europske komisije.

CASTLE projekt - nastao je kao odgovor na potrebu poboljanja regionalnih politika malih i

srednjih poduzea. Oslanja se na ve vrstu raniju suradnju partnera u Italiji, Poljskoj,

Grkoj, Sloveniji, panjolskoj, Njemakoj, Madarskoj i Austriji, razvijenoj u Interreg

inicijativi. Kratica CASTLE zamjenjuje dui naziv Cooperation Among SMEs Toward

Logistic Excellence. Cilj i svrha CASTLE-a proizlaze iz ranijih istraivakih aktivnosti

o statusu i perspektivama regionalne logistike EU, koja umreavanje malih i srednjih

logistikih tvrtki vidi kao politiki prioritet. Regije EU svoju konkurentnost osnivaju na

malim i srednjim poduzeima i njihovoj sposobnosti suoavanja s globalnim proizvodnim

i trinim imperativima, koji nalau upravljanje rasijanim tokovima u integrirani lanac,

koji e zadovoljiti zahtjeve fleksibilnosti i kapilarnosti.


24/27

ZAKLJUAK

Logistika je proces planiranja, implementacije i kontrole efektivnog i efikasnog

protoka i skladitenja sirovina, zaliha, finalnih dobara, usluga te srodnih informacija od toke

podrijetla tih dobara do toke njihove potronje (ukljuujui vanjski i unutarnji transport i

pokrete) u svrhu zadovoljavanja zahtijeva potroaa.

Logistika danas spada u jedan novi, puno kompleksniji i iri koncept, koji osim

standardnih elemenata logistikog sustava, obuhvaa i neke druge elemente kao to su npr.

marketing, informacijske tehnologije i sl., a naziva se dobavnim lancem. Dobavni lanac

predstavlja sustav organizacija, ljudi, tehnologija, aktivnosti, informacija i resursa ukljuenih

u kretanje proizvoda ili usluga od dobavljaa do korisnika, a njegove aktivnosti transformiraju

prirodne resurse, sirove materijale i komponente u gotove proizvode koji se alju krajnjem

korisniku. Dobavni lanac ukljuuje procese unutar i izvan gospodarskog subjekta, to

poveava kompleksnost upravljanja. U dananje vrijeme dobavni lanac i njegova organizacija

predstavljaju podruje mogunosti za stvaranje konkurencijske prednosti pa se zato dre

strategijskim alatom za pozicioniranje gospodarskog subjekta na tritu.

Zbog kompleksnosti u odvijanju procesa transporta dobara, razvijaju se postepenonovi logistiki pristupi koji omoguavaju rjeavanje problema vezanih uz transport i

komunikaciju, te se tako danas koristi npr. EDI tehnologija koja predstavlja zatvorenu mreu

u kojoj se komunikacije ostvaruju izmeu poznatih poslovnih partnera, stoga su problemi

sigurnosti manje izraeni, a njome se ostvaruje bre komuniciranje, izravna izmjena

informacija, manje greaka, nii trokovi te nema potrebe ponovnog unosa podataka od strane

primaoca, a osim nje danas se takoer koristi i RFID te niz drugih tehnologija.

S obzirom da je potroaima u interesu im bre primanje poiljke te dostava od vratado vrata, zadaa logistike jest to im i omoguiti uz to manji troak i to veu zaradu, a da bi

to bilo izvedivo tehnologije koje se danas koriste u logistici i transportu zahtijevaju stalna

unaprijeenja te konstantni razvoj novih. U posljednje vrijeme se u transportu dobara sve vie

javljaju problemi vezani za prekid transportnih lanaca, oscilacije u sezonskoj prometnoj

potranji na pojedinim podrujima i sl., zbog ega se danas intenzivno radi na projektima

kojima e se pokuati rijeiti postojei problemi, kao npr.:

1. RISING projekt koji predstavlja integraciju unutarnje plovidbe u Intermodalniprometni lanac pomou Rijenih Informacijskih Servisa (RIS) a ije specifine aktivnosti e


25/27

biti usmjerene ka implementaciji modela upravljanja intermodalnim transportnim lancem kao

jednom cjelinom. Namjera projektnih partnera je razraditi nain komunikacije, odnosno

interkonekcije prometnih podataka dobivenih putem RIS-a i transportnih podataka dobivenih

putem postojeih transportno-logistikih sustava.

2. DELTA projekt pokuava pronai rjeenje problema oscilacija u sezonskoj

potranji. Projekt nema za cilj razviti novi sustav, tehnologiju ili metode inovativnog

karaktera, ve ukazati i otkriti aspekte koji igraju vanu ulogu u oscilacijama u sezonskoj

prometnoj potranji na pojedinim podrujima.

3. B2B LOCO projekt poglavito cilja na regionalne poslovne grozdove (klastere) koji

okupljaju razliite vrste malih i srednjih poduzea: prijevozne i logistike tvrtke,

proizvoake i maloprodajne tvrtke te tvrtke koje se bave visokim i zelenim tehnologijama. UB2B Loco projektu 16 partnerskih tvrtki od Baltika do Balkana sudjeluje u izgradnji mree

logistike kompetentnosti. Oekuje se da e B2B Loco postati platforma za razmjenu

logistikih znanja, najbolje prakse i novih tehnologija i rjeenja.

Smatra se da e se sljedeim projektima razviti tehnologije koje e omoguiti

razvijanje neprekinutih transportnih lanaca koji ukljuuju sve transportne vidove pa tako i

najisplativiji unutarnju plovidbu, rjeiti oscilacije u sezonskoj prometnoj potranji na

pojedinim podrujima te problemi prisutni kod malih i srednjih poduzea (tvrtki) vezanih za

logistiku i transport dobara.


26/27

LITERATURA

asopisi i lanci:

Kolanovi I., Badurina, E.: Luki sustav u logistikom lancu, Pomorski zbornik, 40, (2008) 1

1. Hess S., Dundovi .: Unutarnji transport i skladitenje, Rijeka, 2007. Prema Pavli, I.:

Upravljanje skladinim poslovanjem Transport&logistika, br.1., 2004.

Internet:

1. http://www.wisegeek.com/what-is-a-supply-chain.htm (03.12..2010.)

2. ukanec A., Rogi K., Babi D.: Bullwhip effect u opskrbnim lancima,

http://www.fpz.hr/traffic/Casopisi/Promet_07/sazetak36.htm (04.12.2010.)

3. LOGISTIKA (2009)/.preuzeto sa: http://etfos.hr/index.php (15.12.2010.)

4. Logistika u transportu i komunikacijama; Preuzeto sa: http://fsk3-weebly.com

(04.01.2011.)

5. Internet i elektroniko poslovanje; preuzeto sa:

http://oliver.efos.hr/informatika/strucni/files/p11_3i4.pdf (04.01.2011.)

6. WMS SUSTAVI; preuzeto sa: http://www.primatlogistika.hr/informaticki-sustavi/wms-

sustavi/wms-sustavi (04.01.2011.)

7. RFID tehnologija: ip koji zna sve o potroau: preuzeto sa:

http://www.marco.hr/support/tehnologije-RFID.htm (04.01.2011.)

8. Automatska identifikacija: RFID; preuzeto sa: http://www.liderpress.hr/Default.aspx?

sid=2245 (03.01.2011.)

9. http://www.rising.eu/web/guest (03.01.2011.)

10. http://www.rising.eu/web/guest/project-mission (03.01.2011.)11. DELTA PROJECT, preuzeto sa: http://www.delta-project.eu/ (20.12.2010.)

12. B2B LOCO, preuzeto sa: http://www.b2bloco.eu/ (20.12.2010.)


27/27

POPIS SLIKA

Slika 1: Prikaz rijenog informacijskog sustava.......................................................................14

Slika 2: Europski geografski koridori koje obuhvaa RISING projekt....................................16

Shema 1: Evolucija logistike......................................................................................................7

Documents

Novi Logistiki Pristupi