SVEUILITE U RIJECI

1. UVOD

Nagli razvoj i rast prometa te nove tehnologije zahtijevaju stalno otkrivanje, osmiljavanje i implementiranje novih logistikih pristupa te izradu i ulaganje u razliite projekte ijim e se idejnim rjeenjima pokuati otkloniti postojei problemi u prometu.

Razmatrajui problem istraivanja ovoga znanstveno-istraivakog rada, dolazi se do zakljuka da postojei pristupi u logistici nisu u mogunosti zadovoljiti kompleksnost tansportnog sustava te je potrebno istraiti nove koji e zadovoljiti transportni sustav s obzirom na njegovu ponudu i potranju.

Prethodno navedeni predmet istraivanja sastoji se od dva objekta istraivanja. Prvi objekt istraivanja predstavljaju problemi koji se trenutno javljaju u prometu, a time utjeu na funkcioniranje itavog logistikog sustava, dok drugi objekt istraivanja predstavljaju Europska istraivanja novih logistikih pristupa kojima se navedeni problemi nastoje otkloniti.

Svrha i cilj ovog znanstveno-istraivakog rada je prikazati povijesni razvoj, vanost i dosadanje trendove u logistici te istraiti nove logistike pristupe koji e biti u korak sa dosadanjim razvojem tehnologije. Na temelju navedenog postavlja se hipoteza da e novi logistiki pristupi dovesti do poboljanja funkcioniranja cijelog logistikog sustava.

Ovaj znanstveno-istraivaki rad sastoji se od pet poglavlja, ukljuujui uvodni i zakljuni dio. Uvodni dio navodi i definira predmet i objekt istraivanja, svrhu i ciljeve te znanstvene metode kojima e se pokuati dokazati navedena hipoteza. Drugo poglavlje pod nazivom Teorijske odrednice logistike i dobavnog lanca sastoji se od dva podpoglavlja u kojima se objanjavaju povijesni razvoj logistike i dobavnog lanca te elementi logistikog sustava. Suvremeni logistiki pristupi naziv je treeg poglavlja koje objanjava njihove prednosti i nedostatke. etvrto poglavlje ovog znanstveno-istraivakog rada nosi naziv Europska istraivanja novih logistikih pristupa, a obrauje pet projekata, odnosno projekte: RISING PROJECT, DELTA te B2B LOCO financiranih od stane Europske unije u kojima su iznijeti prijedlozi, odnosno idejna rjeenja kojima se pokuavaju otkloniti odreeni nedostaci suvremenih logistikih pristupa, odnosno odreeni problemi u prometu.

U ovome radu koristit e se slijedee znanstvene metode: opis (deskripcija), eksplanacija, prognoza, modifikacija, apstrakcija, analiza i sinteza te distinkcija.2. TEORIJSKE ODREDNICE LOGISTIKE I DOBAVNOG LANCA

U cilju sagledavanja logistike kao cjeline, u nastavku se prezentiraju teorijski aspekti kao to su pojam, vanost i povijesni razvoj logistike, dobavni lanac te upravljanje dobavnim lancem.2.1. Pojam, razvoj i vanost logistike i dobavnog lanca

Korijeni pojma logistika nalaze se u grkim rijeima logos i logistikos. Logos znai znanost o principima miljenja i razumnog prosuivanja, dok logistikos predstavlja vjetinu prosuivanja bitnih elemenata u prostoru i vremenu koji su potrebni za optimalno rjeavanje stratekih i taktikih zadataka na svim podrujima ljudskih aktivnosti.

U irem smislu logistika ukljuuje povrat i raspolaganje otpadnim tvarima. Definicija logistike promatrana s aspekta korisnika, podrazumijeva filozofiju kojom on rukovodi pri prihvaanju usluge i integrira vrednovanje svih elemenata kljunih za zadovoljavanje njegovih zahtjeva s unaprijed odreenim eljenim odnosom kvalitete usluge, tj. koristi i troka.

Zaeci logistike mogu se pronai u doba velikih ratnih bitka izmeu Grkog i Rimskog Carstva gdje se vojni asnik nazivao Logistikos. Njihova dunost bila je pruanje usluga vezanih za nabavu i distribuciju resursa to je omoguilo uinkovito kretanje od poetnog mjesta (baze) prema novom mjestu.

Evolucija logistike dijeli se u tri faze:

Shema 1: Evolucija logistike

Izvor: Izradile studentice

Funkcionalni menadment integrira materijalni menadment i fiziku distribuciju. Integracija funkcijskih podruja unutar organizacije angaira sve sudionike sustava te se upravljanjem transportnim lancem proiruje pojam funkcijske integracije na cjelokupni logistiki lanac.

Vanost logistike je u primjeni sveobuhvatnog naina razmiljanja pri prouavanju pojedinih elemenata prometnog sustava i veliini utjecaja odreene odluke, koja podrazumijeva njihovo angairanje, na funkcioniranje individualnih podsustava i sustava u cjelini.

Dobavni lanac moe se definirati kao sustav organizacije, ljudi, tehnologija, aktivnosti, informacija i resursa ukljuenih u proces prijevoza proizvoda ili usluga od dobavljaa do kupca. Djelatnosti dobavnog lanca transformiraju prirodne resurse, sirovine i komponente u gotov proizvod namijenjen kupcu.

Dobavni lanac definiran je i kao: Sustav koji povezuje sve elemente izmeu proizvoaa i potroaa. Iz takve definicije dobavnog lanca moe se uoiti njegova sloenost, dinaminost i neizvjesnost. Za uspjeno djelovanje dobavnih lanaca potrebno je to kvalitetnije koordinirati rad njihovih elemenata, pri emu se jasno vidi da je protok informacija du dobavnih lanaca presudan. Djelovanje dobavnih lanaca u cjelini mora biti uspjenije od djelovanja njihovih elemenata pojedinano .

Osnovni cilj dobavnog lanca je smanjenje zaliha, ubrzavanje cijeloga postupka, eliminiranje podvostruenih procesa i aktivnosti, eliminiranje procesa i aktivnosti koji ne dodaju vrijednost i stalno poboljanje usluge kupcu. 2.2. Elementi logistikog sustava

Ukoliko se logistika promatra kao sustav onda treba imati u vidu da su njegovi bitni elementi materijalna dobra, kadrovi i informacije. Ti su elementi ukljueni u jedan proces, u kojem se vri transformacija dobara.

Logistiki sustav obino ima vie podsustava u kojima se odluuje i provodi sljedee: dranje zaliha, skladitenje i otprema, pregrupiranje, pakiranje i otprema te ukupno izvrenje naloga. Najvanije domene djelovanja logistikog sustava jesu nabava, proizvodnja, skladite te distribucija i promet. Funkcija nabave je dio poslovnog procesa u kojem zapravo zapoinje njegov fiziki dio, dok proizvodnja predstavlja centralni dio poslovnog procesa.

Jedan od najbitnijih dijelova logistike su distribucija reprodukcijskog materijala i gotovih proizvoda. Uinkovita distribucija reprodukcijskog materijala znai utjecati na smanjenje trokova, a isporuiti gotove proizvode do krajnjih kupaca.

Skladite je centar logistike bez obzira je li rije o sirovinama, reprodukcijskom materijalu ili o gotovim proizvodima. Politika skladitenja moe biti razliita, ali je teite na utvrivanju optimuma zaliha, kako bi s jedne strane proizvodnja bila zadovoljena, a s druge strane kupci bili na vrijeme opskrbljeni. 3. SUVREMENI LOGISTIKI PRISTUPI

Znaaj i mogunosti koje prua poznavanje logistike prvi su shvatili poslovni ljudi, a danas je njeno izuavanje neophodno za dobre ininjere, ekonomiste, politiare te za sve one koji se bave upravljanjem i rukovoenjem raznim sustavima.

Da bi se shvatilo da je logistika danas prerasla u posebnu naunu disciplinu, treba istaknuti da se ona oslanja na priznate naune i strune discipline kao to su: pouzdanost

cijena efektivnosti

sistem ininjering

efektivnost sistema

integralna logistika podrka

kibernetika

razne statistike metode

raun vjerojatnosti operacijska istraivanja

Logistika koristi mogunosti koje prua suvremena raunalna tehnologija i u stanju je detaljno analizirati sloene procese u raznim sistemima. Ona moe i prognozirati razvoj tih procesa i sistema, kao i njihovu cijenu, potrebe i mogunosti te izvriti optimizaciju raznih procesa i sistema sa financijskog i nekog drugog stajalita. Navedene discipline iz razliitih podruja i sa razliitih aspekata bave se problematikom definiranja, projektiranja, izrade, analize rada i podrkom rada tehnikih i drugih sistema. Logistika je ugraena u svaku od tih naunih disciplina.

U dananje vrijeme postoji nekoliko logistikih pristupa kao to su automatizacija robnih procesa, automatizirano pozicioniranje robe na policama, automatizirano naruivanje potpomognuto specijalnim softwerom, a najee se koriste elektroniko poslovanje te EDI tehnologija kao njegova komponenta, automatizirano upravljanje skladitem i RFID tehnologija. Slijedea podpoglavlja poblie objanjavaju navedene pristupe te njihove prednosti i nedostatke.3.1. Elektroniko poslovanje i EDI tehnologija

Elektroniko poslovanje (eng. e-business) je opi koncept koji obuhvaa sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije meu tvrtkama, izmeu tvrtki i njihovih kupaca ili izmeu tvrtki i javne administracije. Vrste elektronikog poslovanja: poslovanje unutar tvrtke (komunikacija izmeu pojedinaca ili skupina, elektroniko objavljivanje dokumenata, poveanje produktivnosti tvrtke) tvrtka prema tvrtki (eng. bussines to bussines - B2B) (postizanje niih nabavnih cijena, smanjenje zaliha, skraeni proizvodni ciklusi, snienje cijena marketinga i prodaje)

tvtrka prema krajnjem potroau (B2C) e-commerce

izmeu tvrtki i javne administracije

izmeu javne administracije i potroaa

Ekonomske prednosti elektronikog poslovanja su smanjenje trokova poslovanja, smanjenje greaka kod elektronikih transakcija, jeftino globalno publiciranje informacija, mogunost unutranje i vanjske integracije tvrtke i mikromarketing. Tehnoloki razlozi ine mogunost digitalizacije razliitih medija (tekst,slike,zvuk,video), jednostavniju obradu, pretraivanje, spremanje, kopiranje i prenoenje svih vrsta medija. Nedostaci elektronikog poslovanja su zatita podataka od neovlatenog pristupa i promjena, zatite autorskih prava, zatita privatnosti pojedinaca unutar i izvan poslovnih i ostalih organizacija, zatita od virusa, ograniena propusnost mree i ljudski faktor (otpor uvoenju tehnologija).

Jedna od komponenti elektronikog poslovanja je i EDI tehnologija (eng. Electronic Data Interchange), tj. elektronika razmjena poslovnih dokumenata izmeu poduzea koja koristi specifini i strukturirani format.

Veina velikih tvrtki koriste se mogunostima EDI tehnologije i velik broj tvrtki se sve vie orijentira koritenju elektronikog naina za sve svoje tipine poslovne transkacije. Prednosti takvog poslovanja postaju sve oitije, a mogunost upotrebe EDI sustava sve pristupanija. Da bi se odrao korak sa dananjim poslovnim svijetom, ugraivanje EDI sustava u poslovnu strukturu poduzea postaje gotovo obaveznim.

Potrebno je prepoznati razliku izmeu e-poslovanja i EDI tehnologije. E-poslovanje se zasniva na elektronikoj razmjeni podataka u bilo kojem formatu. EDI je nastao ba radi standardizacije takve komunikacije, izmeu strana (poduzea) koje koriste razliite hardverske sustave i razliita aplikacijska i protokolna rjeenja. Komunikacija pomou EDI se odvija standardiziranim formatima (ovisno o namjeni komunikacije) i posebno je uinkovita za slanje velike koliine ponavljajuih dokumenata, poput rauna ili narudbenica izmeu poslovnih partnera.

Upotrebom EDI sustava se tedi novac, na taj nain osoblje poduzea postaje uinkovitije. Poveava se produktivnost ubrzavanjem procesa prolaska zahtjeva i rauna kroz cijeli sustav te ubrzavanjem obrade dokumenata. Integritet podataka postaje sigurniji, zbog jednostavnog naina oznaavanja, nemogunosti ljudske pogreke i sigurne komunikacije elektronikim putem. Nedostaci EDI tehnologije su komplicirana i dugotrajna implementacija, problemi oko verzije usvojenog programa, tenja da svaka firma razvija svoj standard te visoki trokovi odravanja. 3.2. Automatizirano upravljanje skladitem

Za uskladitenje svake vrste tereta vano je kako to bre i tonije primiti robu, optimalno je smjestiti te na zadovoljavajui nain istu robu pravovremeno dostaviti kupcu. Upravo zbog toga razvijeni su sutavi za automatizirano upravljanje skladinim poslovanjem, poznati jo i pod nazivom WMS warehouse management system .

WMS sustav mora pruiti potpunu informatiku podrku procesima logistike skladitenja, mora pratiti i pohraniti sve aktivnosti u vremenu njihovog dogaanja uz istovremenu dostupnost i osiguranje povratnih informacija u svrhu planiranja proizvodnje, optimizacije zaliha te planiranja poslovne strategije na tritu. Bar-kod sustav identifikacije i radio-frekvencijski sustav komunikacije sastavni su dijelovi suvremenih WMS-ova u skladitima bez papira.

Glavni nedostatak tehnologije automatiziranog upravljanja skladitem su visoki poetni trokovi, dok su prednosti sljedee: cjelokupni sustav za upravljanje zalihama skladita zamiljen je da na potpuno transparentan nain "surauje" s nadreenim sustavom,

od njega prima naloge, a u mogunosti je i predati potvrdu o uinjenoj transakciji, nema dupliciranja posla, nalozi pristigli iz nadreenog sustava ne unose se ponovno, nego se samo ukljuuju u postupak obrade, a i osigurano je kvalitetno izvjetavanje nadreenog sustava.

3.3. RFID tehnologija i bar-kod

RFID tehnologija predstavlja dio WMS-a (automatiziranog upravljanja skladitem), a znai identifikaciju putem radiofrekvencije. RFID ima nekoliko prednosti pred bar-kodom pa postaje sve interesantnija u raznim podrujima ljudske djelatnosti. Uvoenje RFID tehnologije je potaknuto upotrebom praenja proizvoda od njegovog izvora do krajnjeg potroaa. Standardni bar-kod identificira samo klasu artikla, ali ne i jedinstveni artikl. RFID transponder, naprotiv, nosi serijski broj jedinstven samo za taj specifini proizvod. Prednosti RFID tehnologije u odnosu na bar-kod su: itanje i pisanje podataka bez ikakvog kontakta s objektom, mogunost praenja proizvoda po tipu i modelu, praenje procesa proizvodnje kroz vrijeme, praenje informacija u procesu kontrole, nema negativnih posljedica utjecaja okoline (prljavtina, vlaga, praina) zahvaljujui komunikaciji putem radio vala / elektromagnetskih valova; voda, sredstva za ienje, otapala, boja, alkohol, rashladna stredstva itd. ne oteuju RFID transpondere, a fragmenti, estice i ne-metalne zapreke ne ometaju im rad, oblik transpondera moe biti raznolik, prilagoen aplikaciji, transponder moe biti vrlo malen da bi stao i na najmanji prostor, transponder je otporan na refleksiju svijetla, a ne ometa ga niti potpun nedostatak svjetla, transponder ima jako dug ivotni vijek, ponovno koritenje istog transpondera (tip za viestruko koritenje) smanjuje trokove i ne zahtijeva nikakvo odravanje, transponder se moe itati i/ili na njega upisati informacija u bilo koje vrijeme, materijali koji nisu od metala, kao papir, drvo, plastika i sl. ne ometaju komunikaciju izmeu antene i transpondera, iako nisu transparentni, transponder moe imati veliki kapacitet memorije za pohranu podataka, nije potrebna vidljivost prazan prostor izmeu itaa i transpondera.

Bez obzira na te karakteristike RFID nije nuno "bolja" tehnologija od bar-koda. Ako za aplikaciju nijedna od specifinih znaajki RFID nije presudna, primjena bar-koda je logian izbor. Bar-kod naljepnica je jeftinija, a opeprihvaeni standardi na tom podruju ine je globalno upotrebljivom. Razvoj RFID tehnologije rezultira sve jeftinijom proizvodnjom opreme (transpondera, itaa), sve veom memorijom, irim dometom prijenosa signala i brim procesiranjem. Ipak, nije vjerojatno da e RFID posve zamijeniti bar-kod. Moemo pretpostaviti da e njegova upotreba rasti tamo gdje druge metode automatske identifikacije nisu efikasne. Nedostaci RFID tehnologije su: ugroavanje privatnosti kupaca

mogunost da se prikupljene informacije pogreno upotrijebe

iskoritavanje kupca koji zauzvrat nita ne dobiva.4. EUROPSKA ISTRAIVANJA NOVIH LOGISTIKIH PRISTUPA

U sljedeim podpoglavljima bit e opisani projekti koji istrauju nove logistike pristupe, a to su: projekt RISING, DELTA i B2B LOCO projekt.4.1. Rising project

RISING je projekt sufinanciran od strane Europske komisije (DG MOVE) unutar 7. okvirnog programa za istraivanje i tehnoloki razvoj.

4.1.1. Ciljevi projekta

RISING-ov je opi cilj identificiranje, integriranje i daljnji razvoj informacijske usluge - Rijeni informacijski servis (RIS), kako bi se uinkovito pruala podrka unutarnjim plovnim putovima (IWT) i logistikim operacijama. Na sljedeoj slici bit e prikazan RIS Rijeni informacijski sustav.

Slika 1: Prikaz rijenog informacijskog sustava

Izvor: http://www.rising.eu/web/guest

IWT je postala sastavni dio co-modalne tehnologije transporta i logistikih lanaca. Kao takav, IWT sektor mora biti u skladu sa zahtjevima menadmenta opskrbnog lanca (SCM).

Uinkovite prometne infrastrukture i visoke performanse Inteligentni transportni sustavi (ITS) moraju dalje razvijati, to e i odigrati kljunu ulogu u tom procesu. Stoga postoji potreba da se iskoriste postojee i identificiraju nove RIS usluge za gotovo svaki korak IWT postupka temeljenog na:

planning execution completionplaniranju, formuliranju i izvedbi. Slijede primjeri potencijalnih novih RIS transportno-logistikih usluga:

RIS informacija za putovanje, planiranje IWT operatora koji pruaju podatke o vodostaju, dubini vode, maksimalnoj visini / mostova, dostupnost vezu, brava okupacije (stvarnih i predvianja / prognoze) koja se koristi za usmjeravanje, slaganje, planiranje, itd. RIS informacija za upravljanje voznim parkom unutarnje plovidbe, ukljuujui unpropelled plovila u unutarnjoj plovidbi, identificirajui njihov trenutni poloaj i status rada RIS informacije za olakavanje event management-a, odnosno operatore za praenje putovanja u unutarnjoj plovidbi, teretni integratori, operatori rijene luke, operatori morske luke koji pruaju informacije o statusu, npr. pozicije broda, prolaze, putne toke; nedostatke u administrativnim izvjeima, predvianja problema u nastavku putovanja RIS podatke za oboje: unutranje morske luke i terminale za upravljanje, pruajui procijenjeno vrijeme dolaska (ETA), auriranja za npr. pretovar, upravljanje resursima terminala i pre-i post-haulages.RISING projekt obuhvaa sljedee europske geografske koridore plovidbe: Rajna, Dunav i Njemaki plovni put (Weser /Elbe). Slijedi prikaz Europskih geografskih koridora koje obuhvaa RISING project.

Slika 2: Europski geografski koridori koje obuhvaa RISING projekt

Izvor: http://www.rising.eu/web/guest/project-mission4.1.2. RIS rijeni informacijski sustavRIS se mogu razlikovati po sljedeim: Rijeke u kontekstu RIS-a ukljuuju sve vrste prijevoza unutarnjim plovnim putovima, npr. kanalima, jezerima i kopnenim i morskim lukama,

RIS je generiki pojam za sve pojedinane usluge informiranja za podrku unutarnje plovidbe na usklaen nain,

RIS obuhvaa prikupljanje, obraivanje, procjenu i irenje plovnog puta, prijevoz brodovima, pomorski promet i transport informacija, RIS se ne bave unutarnjim komercijalnim aktivnostima izmeu jednog ili vie ukljuenih tvrtki, ali RIS-a su otvoreni za povezivanje s komercijalnim aktivnostima, to se tie zahtjeva poslovnih partnera i kada nadleni organi nisu u mogunosti pruiti te informacije.

4.2. Delta projekt

DELTA projekt Zajednika koordinacija za promicanje uinkovitih multimodalnih suelja jest 24-mjeseni istraivaki projekt financiran od strane 7th FRAMEWORK PROGRAMME-a Europske unije.

DELTA Projekt se bavi problemima i potrebama povezanim sa sustavima prijevoza putnika koji su suoeni s visokom i niskom sezonskom potranjom, odnosno oscilacijama u sezonskoj potranji. Projekt nije samo fokusiran na regionalne prijevozne sustave, ve se bavi njima i na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Projekt e definirati i potvrditi alate inteligentne mobilnosti i prakse smjernicama, kao i politike smjernice u rjeavanju optimalnog upravljanja sezonskom potranjom za transportna podruja s dokazano relevantnim problemima. Krajnji rezultat e biti u obliku instrumenta potpore odluivanju Decision Support Instrument (DIO) kako bi se u lokalnom prijevozu ili drugim agencijama primijenile tehnike i strategije kojima e se smanjiti nepotrebna putovnja, kreirati efikasno multimodalno suelje i sinergija izmeu lokalnog transporta, tj. minimiziranje upotrebe njihovih izvora. Alat e takoer unaprijediti arhitekturu ITS-a koritenjem FRAME-a, europskog okvira za ITS (Inteligentni transportni sustavi), sposobnog za identificiranje, poevi od kljunih osobina potranje za prijevozom na odreenom podruju, glavnih potreba korisnika i funkcije tehnolokih sustava baziranih na ICT-u (Informacijske i komunikacijske tehnologije), sposobnih podrati poboljanje djelotvornosti i uinkovitosti usluga javnog prijevoza i politiku upravljanja pokretljivosti. Razvoj i promocija iznad navedenih rezultata temeljit e se na rezultatima prethodnih R&D pokuaja usklaivanja postojeih rezultata istraivanja, na irokom pregledu u ciljanim gradovima, na odabranim studijima izvodljivosti, na uinkovito umreavanje na lokalnoj i europskoj razini i na obavjetavanje.

Zbog svoje prirode, projekt nema za cilj razviti bilo koji novi sustav, tehnologije ili metode, inovativnog karaktera ve e Delta ukazati i otkriti aspekte koji igraju vanu ulogu u varijacijama u sezonskoj prometnoj potranji na pojedinim podrujima, ugraujui u predloena rjeenja imbenike koji utjeu na varijacije prometa, potiui sinergiju i multimodalnost meu dostupnim prijevoznim sredstvima i infrastrukturom i davanje lokalnim dioniarima alate kojima e olakati svoje planove u procesu donoenja odluka za ublaavanje sezonskih oscilacija i stvaranje odrivog urbanog okolia. Na podrujima gdje inteligentna mobilna rjeenja ve postoje, no variranja prometne potranje i dalje ostaju, projekt e ispitati razloge za neuspjeh primijenjene mjere. Gdje je mogue, najbolje prakse e takoer biti identificirane i analizirane.4.2.1. Ciljevi projekta

Specifini ciljevi koji bi trebali biti postignuti u okviru projekta jesu: koordinacija i iskoritavanje postojeih znanja i inicijative,

promocija multimodalnih suelja spajanjem razliitih naina prijevoza, sustava i putnikih izleta,

stimulacija temeljnih istraivanja na odrive mobilnosti,

analiza i prenosivost najbolje prakse,

poopenje najbolje prakse u jedinstveni okvir koji generira odrivu mobilnost integrirane strategije smjernice,

mjerila za odrivu mobilnost,

roadmaps (DELTA-DSI) strategija, politika i mjere za ublaavanje razliite prometne potranje na ciljnom podruju,

arhitektura, u skladu s okvirom, koji opisuje glavne znaajke tehnolokih platformi.

DELTA konzorcij posjeduje potrebnu strunost za izvrenje projekta. Tonije, partneri imaju razliita iskustva podrijetla, koji kada se stavi sve zajedno ine konzorcij koji pokriva sve discipline koje su bitne i potrebne za uspjenu provedbu projekta. Te discipline su obuhvaene u kolektiv u sastavu DELTA konzorcija. Nadalje, sedam europskih gradova i regija s dokazanim problemom razliite potranje, pokazali su veliki interes za projekt, bilo izraeno kroz direktno sudjelovanje ili kroz pisma namjere. Oni e donijeti u projekt potrebno iskustvo, provjeriti rezultate projekta i na kraju pridonijeti njihovoj buduoj provedbi.4.2.2. Metodoloki okvir

Opa strategija koju treba slijediti u Delta-i je strukturirana oko organizacije uinkovite i aktivne koordinacijske mree, kao i definiranja i provjere valjanosti instrumenta potpore odluivanja (DSI) i njegovih putokaza za promicanje inteligentne i odrive mobilnosti u podrujima s razliitom potranjom za prijevoz putnika. Glavne aktivnosti koje pridonose tom procesu su prikazane na sljedeoj slici, a doprinos svake od tih djelatnosti je objanjen u nastavku:

1. Gradski inventar i klasifikacija: irok inventar u europskim gradovima i regijama sa sezonskim karakteristikama potranje, klasifikacija gradova, kao i kriterija koji utjeu ili pridonose uinkovitosti bit e prikazani shemama mjera mobilnosti.2. Okvir shema mobilnosti: Ova aktivnost e pruiti sve mobilnosti strategija i srodne mjere primijenjene po kategoriji grada (razredu) za rukovanje sezonskim vrnim optereenjima. To e takoer ukljuiti hijerarhije, meuovisnosti i meuodnose inovativnih shema mobilnosti.3. Analiza uspjeha i neuspjeha: Odabrani sluajevi ispitati e se analiziranjem kritinih parametara i mjera pojedinih gradova da se uspjeno ili neuspjeno nose sa sezonskim vrnim optereenjima. Ova aktivnost e takoer pruiti smjernice za budue inicijative tih gradova.4. Forum lokalnih dioniara: lokalni dioniari iz svih sedam regija sudionica, kao to su prijevoznici, lokalnim i regionalnim dravnim tijelima (npr. opina), sredinje vladine agencije, korisnici, itd. e se okupiti da daju svoje podatke, potrebe i miljenje o postojeoj situaciji.

5. Vanjsko Istraivanje foruma dioniara: Strunjaci, istraivai dioniara, kreatori politike i sl. e predloiti mjerila kao mete za gradove s razliitom sezonskom potranjom. Oni e takoer pruiti smjernice i upute za partnera u projektu s obzirom na sadraj putokaza i sluiti kao mehanizam provjere valjanosti za njihovu finalizaciju.6. Studije sluaja: Sedam poznatih europskih gradova / regija s dokazanim sezonskim vrnim optereenjima koji sudjeluju u projektu e imati kljunu ulogu u definiranju i validaciji DSI.Gradovi/ regije koje sudjeluju u projektu:

Balearski otoci (Mallorca)panjolska

Jugozapadna FrancuskaFrancuska

landvedska

ChalkidikiGrka

Ischia IslandItalija

Logarska dolinaSlovenia

Balatonsko jezeroMaarska

4.3. B2B LOCO projekt

U B2B Loco projektu 16 partnerskih tvrtki od Baltika do Balkana sudjeluje u izgradnji mree logistike kompetentnosti. Oekuje se, da e B2B Loco postati platforma za razmjenu logistikih znanja, najbolje prakse i novih tehnologija i rjeenja. Projekt treba ostvariti bitno poveanje uea malih i srednjih tvrtki u sklopu projekata Okvirnoga programa Europske unije demonstrirajui i aktivno promovirajui rezultate prolih i sadanjih istraivakih, tehnolokih i razvojnih projekata usmjerenih prije svega na poslovnu primjenu.

Oslanjajui se na uspjeh prethodnih projekata POLLOCO i CENTRAL LOCO, izraenih u okviru FP5 i FP6, revidirana i proirena koncepcija B2B LOCO projekta polazi od toga, da e tvrtke, kojima se rad osniva na lokalno orijentiranim istraivakim jedinicama, u meunarodnoj mrei poboljati svoje funkcioniranje i konkurentnost participirajui u FP projektima ili iskoritavajui njihove rezultate usmjerene na poslovnu praksu. U projektu sudjeluju stare i nove drave lanice Europske unije te dvije drave kandidatkinje, ime je obuhvaen najvei dio europskoga istoka, pa i vie od toga, od Estonije do Izraela.

B2B LOCO poglavito cilja na regionalne poslovne grozdove (klastere) koji okupljaju razliite vrste malih i srednjih poduzea: prijevozne i logistike tvrtke, proizvoake i maloprodajne tvrtke te tvrtke koje se bave visokim i zelenim tehnologijama. Te su tvrtke esto ve spremne na sudjelovanje u FP projektima i na koritenje rezultata tih projekata, ali ne mogu ostvariti taj potencijal jer su FP projekti bolje prilagoeni istraivakoj zajednici. Stoga je konzorcij projekta B2B Loco okupio istraivake tvrtke sa znaajnim iskustvom sudjelovanja u FP projektima i suradnje s malim i srednjim poduzeima, koji je sposoban s tim poduzeima komunicirati na njihovu jeziku, znajui to ih usmjerava u njihovim svakodnevnim aktivnostima.

B2B LOCO e zajednici malih i srednjih poduzea pruiti dvije meunarodne konferencije, dvije praktine radionice i tri sastanka za meusobne dvostrane poslovne kontakte (brokerage event), sve to praeno permanentnim sustavom komuniciranja (www, pisma s novostima). Takoer e stvoriti mreu za komuniciranje s bivim studentima (alumni) devet sveuilita, kao i platformu ostvarivanja poslovnih kontakata radi zadovoljavanja ponude i potranje glede znanja, usluga i proizvoda.

Kao rezultat aktivnosti B2B LOCO projekta, mala i srednja poduzea imat e korist od naprednih rjeenja, koja e konzorcij razviti rabei iskustva uspjenih primjera suradnje izmeu tih i razvojno-istraivakih poduzea i akademske zajednice.

4.3.1. Ciljevi projekta

Oekuje se da e B2B LOCO:

stvoriti stalnu mreu istraivakih i obrazovnih ustanova u prometu i logistici koja e biti sposobna graditi i odravati veze s malim i srednjim poduzeima u njihovom okruju,

identificirati inovativne FP projekte u podruju logistike i prijevoza,

predstaviti najbolja rjeenja proistekla iz FP projekata u razliitim podrujima logistike i prijevoza, namijenjena malim i srednjim poduzeima,

ukazati na jasne prednosti sudjelovanja malih i srednjih poduzea u FP kako u EU dravama tako i u dravama kandidatkinjama,

podrati promjenu rezultata uspjenih istraivakih i tehnoloko-razvojnih projekata pomaui tvrtkama u implementaciji uspjenih rjeenja,

pruiti nove pogunosti koritenja rezultata buduih FP projekata putem ukljuivanja malih i srednjih poduzea u procese demonstracije i komercijalizacije,

istraivakim institucijama osigurati forum razmjene znanja i iskustva u suradnji s malim i srednjim poduzeima,

veliki broj poduzea informirati o tekuim radnim programima i natjeajima te ih isto tako savjetovati kako da i sama sudjeluju u Okvirnim programima te

omoguiti pristup do relevantnih materijala Okvirnih programa kao i do strategija Europske unije.

4.3.2. Projekti obuhvaeni B2B LOCO projektomB2B LOCO projekt obuhvaa mnogobrojne projekte kao to su npr.:1. ASAP projekt (Asset Surveillance and Protection) NADZOR I ZATITA IMOVINE - cilj projekta ASAP je uvesti novi koncept za nadzor i zatitu imovine u Europi kojI e biti pristupaan, toan i jednostavan za koritenje. Beinost, info-mobilnost, niski trokovi sustava omoguuju korisniku da prati i locira u stvarnom vremenu, sve vrste tereta, ukljuujui i opasne materijale. Sustav bi trebao poboljati logistiko upravljanje imovinom, dok se prevozi diljem Europe, na temelju lokacije i sigurnosne informacije. Krajnja jedinica je povezana sa senzorima i stoga postoji mogunost praenje stanja tereta online. Online podaci su integrirani s postojeim informacijskim bazama podataka prijevoznika. Mjesto i informacije o statusu su dostupni za mobilnog korisnika i putem interneta. Sustav je trebao biti integriran irom Europe. U svojoj bazi podataka prua neposrednu korist i Europskom graaninu i Europskoj transportnoj industriji. U prvoj fazi, korisniki zahtjevi i potrebe bili su identificirani i definirani, temeljenom na opsenom istraivanju potencijalnih kupaca i tereta i logistikih operatera, ukljuujui mala i srednja poduzea. Na kraju rezultat ASAP projekta bio je sustav, koji se u konanici ini vrlo skupim s obzirom na ve staru tehnologiju, s obzirom na brzi razvoj tehnologije u periodu trajanja projekta zbog toga nastala arhitektura i provedbene faze bile su suspendirane i nitko iz malog i srednjeg poduzetnitva nije sudjelovao u provedbi projekta.2. CroBIT projekt - eljezniki nain rada ima nepovoljan konkurentni poloaj u odnosu na druge naine kroz neadekvatnu dostupnost i nedostatak podataka, kroz suradnju s jedinicama prijevoz bez pratnje, koje nisu dio meunarodnog sustava podataka koji su evidentirani uglavnom runim procesima. Stoga CroBIT se bavi sljedeim problemima:

Kako unaprijediti suradnju preko granica izmeu razliitih igraa u prijevoznom lancu? Kako dobiti tone informacije u realnom vremenu o lokaciji i stanju tereta? Kako osigurati kontinuirane podatke o vlaku i odabrati potrebne aktivnosti? Koje usluge s dodanom vrijednou nisu dostupane danas, a trebale bi biti ponuene? Dali je IT struktura povoljna za postizanje vie razine performansi i ekonominosti?

Cilj ovog projekta bio je razviti, testirati i vrednovati rijeenja za poboljanu pouzdanost usluga i razmjene podataka teretnih vlakova koji prelaze granicu u koridoru transeuropske eljznike mree teretnih vlakova koritenjem naprednih IT tehnologija. Jedan od glavnih ciljeva CroBIT je iskoristiti koritenje postojeih eljeznikih sustava podataka i resursa gdje god je to mogue kako bi se pojednostavio proces provedbe. CroBIT razrauje novi sistem za protok podataka za potrebe prijevoza, koji se mogu koristiti od strane malih i srednjih poduzea. Rezultati projekta mogu se implementirati ili koristiti od strane malih i srednjih poduzea.

3. TransNEW projekt - startao je 1. sijenja 2010., a usmjeren je na ustanovljenje potencijala prometnih istraivanja u svim novim lanicama EU te u pridruenim dravama. Njegova je glavna uloga podupiranje aktivnosti prometnih istraivanja u tim dravama putem stimuliranja, ohrabrivanja i olakavanja sudjelovanja malih i srednjih poduzea u istraivanjima na nacionalnim i regionalnim razinama, te na europskoj razini. TransNEW se bavi svim nainima prometa, ukljuujui aeronautiku, te smjera iskoristiti sinergije izmeu zranog i kopnenog prometa. To znai, da e se utvrditi nacionalne istraivake mogunosti 26 zemalja i te e informacije biti raspoloive temeljem javno dostupnih TransNEW pripada skupini podupiruih aktivnosti (Support Action) u sklopu Sedmoga okvirnog programa Europske komisije.4. CASTLE projekt - nastao je kao odgovor na potrebu poboljanja regionalnih politika malih i srednjih poduzea. Oslanja se na ve vrstu raniju suradnju partnera u Italiji, Poljskoj, Grkoj, Sloveniji, panjolskoj, Njemakoj, Madarskoj i Austriji, razvijenoj u Interreg inicijativi. Kratica CASTLE zamjenjuje dui naziv Cooperation Among SMEs Toward Logistic Excellence. Cilj i svrha CASTLE-a proizlaze iz ranijih istraivakih aktivnosti o statusu i perspektivama regionalne logistike EU, koja umreavanje malih i srednjih logistikih tvrtki vidi kao politiki prioritet. Regije EU svoju konkurentnost osnivaju na malim i srednjim poduzeima i njihovoj sposobnosti suoavanja s globalnim proizvodnim i trinim imperativima, koji nalau upravljanje rasijanim tokovima u integrirani lanac, koji e zadovoljiti zahtjeve fleksibilnosti i kapilarnosti.5. ZAKLJUAK

Logistika je proces planiranja, implementacije i kontrole efektivnog i efikasnog protoka i skladitenja sirovina, zaliha, finalnih dobara, usluga te srodnih informacija od toke podrijetla tih dobara do toke njihove potronje (ukljuujui vanjski i unutarnji transport i pokrete) u svrhu zadovoljavanja zahtijeva potroaa.

Logistika danas spada u jedan novi, puno kompleksniji i iri koncept, koji osim standardnih elemenata logistikog sustava, obuhvaa i neke druge elemente kao to su npr. marketing, informacijske tehnologije i sl., a naziva se dobavnim lancem. Dobavni lanac predstavlja sustav organizacija, ljudi, tehnologija, aktivnosti, informacija i resursa ukljuenih u kretanje proizvoda ili usluga od dobavljaa do korisnika, a njegove aktivnosti transformiraju prirodne resurse, sirove materijale i komponente u gotove proizvode koji se alju krajnjem korisniku. Dobavni lanac ukljuuje procese unutar i izvan gospodarskog subjekta, to poveava kompleksnost upravljanja. U dananje vrijeme dobavni lanac i njegova organizacija predstavljaju podruje mogunosti za stvaranje konkurencijske prednosti pa se zato dre strategijskim alatom za pozicioniranje gospodarskog subjekta na tritu.

Zbog kompleksnosti u odvijanju procesa transporta dobara, razvijaju se postepeno novi logistiki pristupi koji omoguavaju rjeavanje problema vezanih uz transport i komunikaciju, te se tako danas koristi npr. EDI tehnologija koja predstavlja zatvorenu mreu u kojoj se komunikacije ostvaruju izmeu poznatih poslovnih partnera, stoga su problemi sigurnosti manje izraeni, a njome se ostvaruje bre komuniciranje, izravna izmjena informacija, manje greaka, nii trokovi te nema potrebe ponovnog unosa podataka od strane primaoca, a osim nje danas se takoer koristi i RFID te niz drugih tehnologija.

S obzirom da je potroaima u interesu im bre primanje poiljke te dostava od vrata do vrata, zadaa logistike jest to im i omoguiti uz to manji troak i to veu zaradu, a da bi to bilo izvedivo tehnologije koje se danas koriste u logistici i transportu zahtijevaju stalna unaprijeenja te konstantni razvoj novih. U posljednje vrijeme se u transportu dobara sve vie javljaju problemi vezani za prekid transportnih lanaca, oscilacije u sezonskoj prometnoj potranji na pojedinim podrujima i sl., zbog ega se danas intenzivno radi na projektima kojima e se pokuati rijeiti postojei problemi, kao npr.:

1. RISING projekt koji predstavlja integraciju unutarnje plovidbe u Intermodalni prometni lanac pomou Rijenih Informacijskih Servisa (RIS) a ije specifine aktivnosti e biti usmjerene ka implementaciji modela upravljanja intermodalnim transportnim lancem kao jednom cjelinom. Namjera projektnih partnera je razraditi nain komunikacije, odnosno interkonekcije prometnih podataka dobivenih putem RIS-a i transportnih podataka dobivenih putem postojeih transportno-logistikih sustava.

2. DELTA projekt pokuava pronai rjeenje problema oscilacija u sezonskoj potranji. Projekt nema za cilj razviti novi sustav, tehnologiju ili metode inovativnog karaktera, ve ukazati i otkriti aspekte koji igraju vanu ulogu u oscilacijama u sezonskoj prometnoj potranji na pojedinim podrujima.

3. B2B LOCO projekt poglavito cilja na regionalne poslovne grozdove (klastere) koji okupljaju razliite vrste malih i srednjih poduzea: prijevozne i logistike tvrtke, proizvoake i maloprodajne tvrtke te tvrtke koje se bave visokim i zelenim tehnologijama. U B2B Loco projektu 16 partnerskih tvrtki od Baltika do Balkana sudjeluje u izgradnji mree logistike kompetentnosti. Oekuje se da e B2B Loco postati platforma za razmjenu logistikih znanja, najbolje prakse i novih tehnologija i rjeenja.

Smatra se da e se sljedeim projektima razviti tehnologije koje e omoguiti razvijanje neprekinutih transportnih lanaca koji ukljuuju sve transportne vidove pa tako i najisplativiji unutarnju plovidbu, rjeiti oscilacije u sezonskoj prometnoj potranji na pojedinim podrujima te problemi prisutni kod malih i srednjih poduzea (tvrtki) vezanih za logistiku i transport dobara.

Kolanovi I., Badurina, E.: Luki sustav u logistikom lancu, Pomorski zbornik 40 (2008) 1, str.224

ibidem, str.225

ibid

ibid

http://www.wisegeek.com/what-is-a-supply-chain.htm (03.12..2010.)

6 kucanec A., Rogi K., Babi D.: Bullwhip effect u opskrbnim lancima,

http://www.fpz.hr/traffic/Casopisi/Promet_07/sazetak36.htm (04.12.2010.)

LOGISTIKA (2009); preuzeto sa: http://www.etfos.hr/index.php (15.12.2010)

Logistika u transportu i komunikacijama; preuzeto sa: http://fsk3-weebly.com (04.01.2011.)

Internet i elektroniko poslovanje; preuzeto sa http://oliver.efos.hr/informatika/strucni/files/p11_3i4.pdf (04.01.2011.)

ibidem

Hess S., Dundovi .: Unutarnji transport i skladitenje, Rijeka, 2007. premaPavli, I.: Upravljanje skladinim poslovanjem Transport&Logistika, br.1., 2004., str.54

WMS SUSTAVI; preuzeto sa: http://www.primatlogistika.hr/informaticki-sustavi/wms-sustavi/wms-sustavi (04.01.2011.)

RFID tehnologija: ip koji zna sve o potroau; preuzeto sa: http://www.marco.hr/support/tehnologije-RFID.htm (04.01.2011.)

Automatska identifikacija: RFID; preuzeto sa: http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=2245 (03.01.2011.)

RISING PROJECT, preuzeto sa:

http://www.rising.eu/c/document_library/get_file?p_l_id=11324&folderId=14149&name=DLFE-239.pdf (05.01.2011.)

ibidem, str.17.

DELTA PROJECT; preuzeto sa: http://www.delta-project.eu/ (20.12.2010.)

ibidem

B2B LOCO, preuzeto sa: http://www.b2bloco.eu/ (20.12.2010.)

ibidem

1