Novosti na web stranici Informacije na Internetu ... · munikacija, gumarske industrije, dijelova za auto-mobile, hemijske industrije, bankarstva, trgovine. Na kakvoj razini je bila

Kako je ve} poznato, BiH je u fazi priprema za potpisi-vanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju EU.

Komora FBiH je planirala aktivnosti na pripremi svojih~lanova u sagledavanju svih potrebnih faza za prilago|avanjezakonodavstvu i ostalim mjerama EU.

U tom cilju u izradi je posebna stranica pod nazivom“Evropska unija” na web stranici Komore (www.kfbih.com). Ona}e se aùrirati prema potrebi, a najmanje dva puta mjese~no.

Da bi {to bolje pripremila svoje ~lanove i pomogla im da{to kvalitetnije i jednostavnije savladaju izazove koji su prednjima, P/GKFBiH }e u ovom pripremnom razdoblju glavninapor usmjeriti na podizanje nivoa znanja privrednika otemama koje su se pokazale klju~nim kod na{ih partnera izzemalja kandidatkinja. Teì{te aktivnosti }e biti na temama:

* EU zakonodavstvo,* programi Evropske komisije koji su otvoreni ili se

otvaraju i za bh. partnere,* mogu}i izvori finansiranja preduze}a,* CE znak,* najjednostavniji na~in trgovinskog poslovanja sa zemlja-

ma ~lanicama EU,* javne nabavke i dr.

Da bi sve potrebne informacije uredno aùrirala, Komorase obratila Direkciji za evropske integracije s molbom da namredovno dostavlja sve novine iz EU koje se odnose na privredu.

Planirano je i obra}anje Evropskoj komisiji za BiH, uSarajevu sa namjerom informisanja o tome koje informacijemoèmo od njih dobijati i da li postoji mogu}nost daKomora izradi odre|eni broj publikacija o privredi i uslovikoje mora ispuniti kako bi proces pridruìvanja bio {to lak{ii jednostavniji, uz finansijsku podr{ku Evropske komisije.

Za nosioce aktivnosti predloène su Mira Idrizovi} i LejlaSadikovi}, koje }e animirati sve kolege po sektorima da priku-pljaju interesantne informacije koje bi se stavljale na na{uweb stranicu.

Za po~etak, Komora je na svoju web stranicu stavilapoglavlja o:

- Institucijama EU,- Zakonodavstvo EU (gdje su date naznake glavnih karakter-

istika zakonodavstva EU kao {to je jedinstveno unutra{nje trì{te,zakonodavstvo o industrijskim proizvodima, CE znak i dr),

- Programi i finansiranje (gdje su dati fondovi EU i nji-hova namjena),

- Aktuelno (data je informacija Evropske komisije onapretcima koje je u~inila BiH, informacija o otpo~injanjujavne rasprave o Strategiji integrisanja BiH u EU),

- Ostalo (dat je pregled nekolicine skra}enica koje seuobi~ajeno koriste).

Ova aktivnost }e trajati kontinuirano. Smatramo da jeovo vrsta besplatne, za privredu bitne, usluge koju }e Komorapruàti svojim ~lanovima.

M. I.

Novosti na web stranici

Informacije na Internetu -upoznajmo EU

Aktivnosti P/GKFBiH u fazi priprema za potpisi-vanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanjuEvropskoj uniji

3

- Usvajanje Zakona o rudarstvu je neophodno za normalnofunkcionisanje rudnika. Mora biti uskla|en sa drugim koji sudoneseni ili su u postupku dono{enja (prostorno ure|enje,za{tita okoline, Zakon o javnim preduze}ima, zakon o javnimnabavkama, koncesijama, protivpoàrnoj za{titi itd).

- Trebalo bi donijeti jedinstveni Zakon o rudarstvu u okvirukojeg }e biti tretirana problematika i rudarstva i geologije - zarudnike uglja.

- U proceduri usagla{avanja predlaga~ zakona nije uvaìoprijedloge o postepenom prelasku iz te{kog materijalnog stanjai odnosa (prije i poslije rata) u potpuno novo stanje. Ta faza semora programirati i regulirati. Najbolji na~in za to je da seuradi program usagla{avanja izrade ostale regulative i da se stan-je periodi~no analizira.

- U nekim rudnicima pojavljuju se konfliktne situacije iinteresi dva ili vi{e subjekata koji trebaju vr{iti istraìvanja ilieksploataciju, {to Zakon o koncesijama sam ne moè rije{iti.

- Zajedno sa Zakonom o rudarstvu trebalo bi donijeti inekoliko osnovnih podzakonskih akata kako bi se prelazna fazamogla preciznije regulisati. Osim toga, ~lanovi Udruènja sug-eri{u Parlamentu da razmotri cjelovitu analizu stanja urudarstvu iz koje bi morao uslijediti program paralelnih mjerau nekoliko oblasti. Periodi~nim razmatranjem ostvarenjatakvog programa, te ve}om podr{kom i represivnim mjeramamora se do}i do ostvarivog plana sanacije i otklanjanja uzrokate{kog stanja u ve}ini rudnika uglja FBiH.

- Pojedina~ne primjedbe rudnika na tekst zakona su dostavl-jene predlaga~u.

- Prijedlogom zakona predvi|eni su obimni poslovi koji }enadle`no ministarstvo obavljati za rudnike (odobrenja projeka-ta, izdavanje upotrebnih dozvola, {to ni organizaciono nikadrovski ne}e mo}i izvr{iti bez pomo}i rudnika pa ~ak iformiranih udruènja).

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VI-VII

Broj 39Decembar/prosinac 2005.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},

Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

Kantonalni sud SarajevoUF/1-180/02, RB 1-3018

Identifikacioni broj: 4200088140005Identifikacioni broj PDV: 200088140005

[tampa:Birograf, Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Za {tampariju: Rizah Mustafi}Besplatan primjerak

Na osnovu Mi{ljenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanjebroj: UO 12-04-05-172/05, od 12. 04. 2005. godine, ~asopis “GLASNIKPRIVREDNE/GOSPODARSKE KOMORE FEDERACIJE BOSNE I

HERCEGOVINE”, koji informi{e o radu komore, je proizvod iz ~lana 13. stav1. ta~ka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na ~iji se promet

ne pla}a porez na promet proizvoda.

Rudarstvo

Otklanjanje uzroka te{kog stanja Na radnom sastanku ~lanovaUdruènja rudnika ugljaFBiH, odrànomkrajem decembra, usvojeni su slijede}izaklju~ci:

4


Predsjednici i ovla{teni predstavnici gospo-darskih/privrednih komora zemalja biv{eJugoslavije bili su sudionici ovog desetog susreta:Mahir Hadìahmetovi}, predsjednikVanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH,Jago Lasi}, potpredsjednik Privredne/Gospodarskekomore FBiH, Dragica Risti}, izvr{ni direktorPrivredne komore Republike Srpske, RadmilaMilivojevi}, potpredsjednik Privredne komoreSrbije, Vladimir Vukmirovi}, predsjednikPrivredne komore Crne Gore, Nikola Stoj{i}, pred-sjednik Privredne komore Vojvodine, i NadanVido{evi}, predsjednik Hrvatske gospodarskekomore. Raspravljali su o Ulozi i iskustvu komorau procesu pristupanja Europskoj uniji i razmijeniliinformacije o glavnim aktivnostima pojedinihkomora. Nakon toga doneseni su zaklju~ci:

1. Gospodarske komore zemalja biv{eJugoslavije nastaviti }e svoju me|usobnu suradnjuu cilju olak{avanja nastupa svojih ~lanica natrì{tima zemalja biv{e Jugoslavije i zalagati }e seza dugoro~ne vi{e oblike suradnje.

2. Predstavnici gospodarskih komora, u skladusa dosada{njom praksom, i dalje }e sudjelovati uradu me|udràvnih odbora za gospodarsku surad-nju i odbora za provedbu me|usobno potpisanihugovora o slobodnoj trgovini.

3. Gospodarske komore }e se zalagati za daljn-ju liberalizaciju i primjenu potpisanih ugovora oslobodnoj trgovini, vode}i ra~una o obostranim

interesima svojih ~lanova.4. Gospodarske komore pratit }e provedbu

ugovora vezanih uz gospodarstvo i zalagat }e sekod nadle`nih organa za {to skorije potpisivanjepreostalih ugovora bitnih za pobolj{anje gospo-darskih odnosa.

5. Komore }e se zalagati kod svojih vlada da ukreiranju i analizi primjene zakona aktivno sudjelu-ju zastupaju}i interese svojih ~lanica.

6. U procesu pregovaranja i pristupanja EU,gospodarske komore }e razmjenjivati svoja dosa-da{nja iskustva o ulozi i zadacima komora u proce-su sklapanja i primjeni sporazuma o stabilizaciji ipridruìvanju sa EU, kao i u samom procesu pre-govora o pristupanju EU. Kao najreprezentativnijipredstavnici poslovnog sektora komore }e zastupatiinterese svojih ~lanica kako bi im se olak{ala pri-lagodba standardima i pravilima EU.

U tom smislu sura|ivati }e i u edukaciji svojih~lanica.

7. Gospodarske komore }e podràvati aktivnos-ti usmjerene na regionalnu suradnju, te }e zajed-ni~ki predlagati projekte u okviru regionalnih inici-jativa i kroz programe EU namijenjenejugoisto~noj Europi.

8. Komore }e me|usobno razmjenjivati iskust-vo o aktivnostima i uslugama koje uspje{no prim-jenjuju u komorskom sustavu.

9. Komore }e zajedni~ki sura|ivati u boljeminformiranju svojih ~lanica o mogu}nostima nastu-pa na trì{tima zemalja biv{e Jugoslavije i drugihzemalja za koje bude iskazan zajedni~ki interes.

10. Sljede}i, jedanaesti po redu, susret predsjed-nika gospodarskih komora odràti }e se u NovomSadu. Datum }e naknadno biti utvr|en.

U Zagrebu

Deseti susret predsjednika komoraDeseti susret predsjednika gospodarskih/privrednihkomora zemalja biv{e Jugoslavije odràn je u Zagrebu,18. studenog/novembra * Prenosimo zaklju~ke sa ovogskupa

Elektroprivrednim dru{tvima

Uru~ene licence za rad Regulatorna komisija za elektri~nu energiju FBiH (FERK) uru~ila je dozvole - licence za rad pos-

toje}im elektroprivrednim dru{tvima - Javnom preduze}u Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Javnompreduze}u Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo.

Preds j edava ju} iFERK-a Risto Mandra-pa kazao je da su nak-on {to je stupio nasnagu Pravilnik zaizdavanje dozvola -licenci, dva postoje}ajavna elektroprivrednapreduze}a u FBiHimala rok od 90 danada pripreme dokume-ntaciju i podnesu zaht-jev za izdavanje po~e-tnih dozvola za rad.

5


Organizator ovog skupa bila je Gospodarskakomora Hercegova~ko-neretvanske ùpanije. Saslova~ke strane na skupu je u~estvovalo 16 firmi izdjelatnosti izgradnje objekata, elektroopreme, teleko-munikacija, gumarske industrije, dijelova za auto-mobile, hemijske industrije, bankarstva, trgovine. Nakakvoj razini je bila delegacija iz Slova~ke govoripodatak da navedene firme zapo{ljavaju preko 12.750radnika i da ostvaruju godi{nji prihod od 1,25 mili-jardi eura. Iz Hercegova~ko-neretvanske ùpanijeskupu je prisustvovalo 20 firmi iz kompatibilnih dje-latnosti sa slova~kim firmama.

Nakon pozdravnog obra}anja predsjednikaGospodarske komore HN@ Perice Jurkovi}a, goste supozdravili ministar privrede, poduzetni{tva ipoljoprivrede HN@ Samir Sunagi} i generalni sekre-tar Slova~ke gospodarske komore Martin Hrivik.

U nastavku susreta Jurkovi} je prezentiraoodre|ene podatke o privredi @upanije sa ukupnim ipojedina~nim pokazateljima, predo~io je mogu}evidove saradnje, podatke o trgovinskoj razmjeniSlova~ke i BiH, FBiH i HN@ gdje je istakao nepo-voljan odnos me|usobne razmjene uz podatak da jeuvoz iz Slova~ke za 10 mjeseci ove godine iznosiooko 54 miliona KM, a da je pokrivenost izvozomsamo 8,7 odsto.

Poslovni razgovori su nastavljeni pojedina~nimpredstavljanjem slova~kih i firmi iz HN@, gdje sudati podaci o firmama i njihovi interesi za saradnju.

U bilateralnim razgovorima firme su imale pri-liku da detaljnije razmijene informacije i da dogov-ore konkretniju saradnju.

Po zavr{etku razgovora privrednici su posjetiliAluminij d.d. Mostar gdje su se upoznali sa radom iplanovima ove firme, te mogu}nostima budu}esaradnje. Amir BOLOBAN

Republika Slova~ka i Hercegova~ko-neretvanska ùpanija

Poslovni razgovori privrednikaU okviru zvani~ne posjete BiH predsjednika RepublikeSlova~ke Ivana Ga{parovi~a i privredne delegacijeSlova~ke na ~elu sa generalnim sekretarom Slova~keprivredne i trgova~ke komore Martinom Hrivikom, 01.prosinca, prilikom boravka u Mostaru uprili~eni suposlovni razgovori slova~kih firmi sa firmama sa podru~jaHercegova~ko-neretvanske ùpanije

Udruènje/Udruga veleprometnika lijekovima i farmaceutskim proizvodima

Nejasno}e oko javnih nabavkiKako je ve} poznato, Udruènje/Udruga veleprometnika lijekovima i farmaceutskim proizvodima FBiH

obratila se Ministarstvu zdravstva FBiH povodom nekih nejasno}a kod primjene Zakona o javnim nabavka-ma, u vezi sa Zakonom o lijekovima.

Ministarstvo je razmatralo navedene prijedloge i konstatovalo da je “~lanovima 84. i 85. Zakona olijekovima regulisano pravo federalnog ministra zdravstva u povodu kontrole cijena lijekova, izme|u osta-log, utvr|en sistem referalnih cijena lijekova u FBiH, te regulisanja bliìh uslova o na~inu i postupku raspi-sivanja javnog nadmetanja, a u cilju snabdijevanja lijekovima koji se finansiraju iz sredstava obaveznogzdravstvenog osiguranja. Tako|er, Zakon o javnim nabavkama BiH podrazumijeva obavezu primjene ovogzakona za sve ugovorne organe koji nabavljaju robe, usluge i vr{e radove finansirane javnim sredstvima”.

S obzirom na to da su se i zavodi zdravstvenog osiguranja obra}ali Ministarstvu zdravstva FBiH radiistih nejasno}a, ono se obratilo Ministarstvu finansija i trezora za potrebna obja{njenja vezano za primjenuodredaba Zakona o javnim nabavkama BiH, u skladu sa Zakonom o lijekovima FBiH.

U Tuzli

Odràna radionica

Evropske {koleEvropska {kola za zaposlene u komorama

zapadnog Balkana u{la je u svoju najva`niju etapu,izradu strate{kih planova komora u procesupridruìvanja EU.

U~esnici iz BiH imali su radionicu u Tuzli, aoko izrade strate{kih planova asistirao je RobertoBiloslavo, sa Fakulteta za menad`ment u Kopru.

Svaki u~esnik, odnosno predstavnik komore,aktivno je u~estvovao u izradi nacrta strate{kogplana prema stavkama: vizija, glavni ciljevi, misija,vrijednosti i strategija. Prezentacija strate{kihplanova odrà}e se na zavr{noj konferenciji uSloveniji, kojom }e se zvani~no zavr{iti ovaj 15-mjese~ni projekat.

6


Realiziranje zaklju~aka sa prethodnesjednice

U vezi sa pismom koje mu je upu}eno 08. sep-tembra 2005. godine, u kojem je traèna informaci-ja o utro{ku sredstava, Ministarstvo komunikacija iprometa BiH se nije o~itovalo, pa po{to je rije~ ogotovo milion KM koje su prijevoznici namjenskiuplatili spomenutom ministarstvu na ime pod-mirenja tro{kova usagla{avanja redova vo`nje, trebaponovo uputiti sli~an dopis, traìti odgovor u rokuod 15 dana i zaprijetiti intervencijom preko uredaombudsmena ukoliko se Ministarstvo, i ovaj put,oglu{i o zahtjeve Grupacije.

Primije}eno je da je DGS po~eo primjenjivatiUputstvo ministra komunikacija i prometa Branka

Doki}a {to je ohrabruju}e zapaànje. Potrebno je,preko Odbora Udruènja prijevoznika na nivouBiH, insistirati da Institut za edukaciju priVanjskotrgovinskoj komori BiH organizira stru~napredavanja (edukaciju kadrova DGS-a) kako bi se eli-minirali i preostali povremeni nesporazumi izme|uprijevoznika i pripadnika DGS-a na grani~nim pri-jelazima, te izbjeglo podno{enje neopravdanih pri-java i ujedna~ili kriteriji u Dràvnoj grani~noj slu`bina teritoriji cijele BiH.

Po{to Vlada Federacije BiH nije u~inila ni{ta daolak{a poloàj i pomogne u poslovanju prijevozni-ka u vezi sa enormnim pove}anjem cijena naftnihderivata i potpuno se oglu{ila u vezi sa prijedlozimaove Grupacije, od 08. 09. 2005. godine, ve}ina pri-jevoznika je, u skladu sa zajedni~kim preporukama,izvr{ila pove}anje cijena prijevoza.

Utjecaj PDV-a

Nekoliko firmi iz djelatnosti prijevoza putnikaje napravilo analizu u vidu simulacije poslovanjabez i sa primjenom novog na~ina obra~una PDV-a.Konstatirano je da }e PDV, u ovoj djelatnosti, izaz-vati negativne posljedice u poslovanju. Malo se znao njegovoj prakti~noj primjeni, ima mnogo nejas-no}a, te je te{ko donijeti prave zaklju~ke. Ipak, pre-vladalo je mi{ljenje da je gotovo sigurno da }e se

Odbor Grupacije

Uvo|enje PDV-a }e negativno utjecati na poslovanje u javnom

prijevozu putnikaU Sarajevu je, 13. decembra, odràna sjednica OdboraGrupacije javnog prijevoza putnika, na kojoj je razmatra-no: usvajanje zaklju~aka sa prethodne sjednice (od 07.septembra); utjecaj PDV-a na rezultate poslovanja icijene prijevoza putnika u 2006. godini, te uskla|ivanjeme|unarodnih redova vo`nje u Ministarstvu prometa ikomunikacija BiH i pripreme za organiziranje godi{njeskup{tine Udruènja

O PDV-u

Sprije~it }emo nepotrebna poskupljenjaU strahu od nepotrebnog pove}avanja cijena pod izgovorom skora{njeg uvo|enja poreza na dodatu

vrijednost (PDV) bi}e oformljeno dràvno tijelo koje }e vr{iti monitoring svih cijena.Ovo je kazao Adnan Terzi}, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH, nakon sastanka sa premijerom

FBiH Ahmetom Hadìpa{i}em, kantonalnim premijerima u FBiH, te Kemalom âu{evi}em, direk-torom Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

“Dogovorili smo formiranje ovog tijela i ve}u kontrolu trì{nih inspekcija da se ne bi dozvolilo dapojedinci, proizvo|a~i ili trgovci nepotrebno pove}avaju cijene i tako dolaze do ekstraprofita. Dràvaima mehanizme da za{titi potro{a}e i to }emo i u~initi”, kazao je Terzi}.

Razgovaralo se i o potezima koje Vlada FBiH povla~i s ciljem ublaàvanja negativnih posljedicaPDV-a, koji bi se trebao po~eti napla}ivati od 1. januara idu}e godine, po najugroènije kategorijestanovni{tva. Federalnim budètom je predvi|eno 25 miliona KM za ovu kategoriju stanovni{tva.

“Predstavili smo svoj plan ublaàvanja posljedica PDV-a za najugroènije kategorije. Na{e procjenesu da }e oko 52 odsto budèta FBiH otpasti na socijalne programe”, rekao je Hadìpa{i}. Sli~an sas-tanak o PDV-u Terzi} i direktor Uprave za indirektno oporezivanje uskoro }e odràti i s VladomRepublike Srpske. /Poslovne novosti/

7


uvo|enje PDV-a lo{e odraziti na poslovanje pri-jevoznika koji i ina~e spadaju u niskoakumulativnegrane privrede. Za o~ekivati je da }e morati do}i doblaèg porasta cijena u gradskom i me|ugradskomprijevozu, a da }e u me|unarodnom prijevozu tajporast biti zna~ajniji. Po{to porast cijena indirektno,zbog niskog standarda putnika, a time i smanjenjaobima usluga, utje~e na lo{ije rezultate u poslovanju,zaklju~eno je da se u po~etku zadrì sada{nji nivocijena, a da svaka kompanija za sebe pa`ljivo pratiposlovanje u prva dva mjeseca 2006. godine, te da seOdbor Grupacije sastane krajem februara radi anal-ize rezultata i zauzimanja definitivnog stava obudu}im potrebnim mjerama.

Svo vrijeme i od svih dràvnih institucija kojemogu imati utjecaja na to, traìti da se hitno ibezuslovno eliminira ilegalno trì{te usluga pri-jevoza, jer bi se, i na taj na~in, zna~ajno moglaolak{ati situacija u poslovanju kod legalnih pri-jevoznika.

Istaknuto je da }e primjena sistema PDV-a ugroz-iti likvidnost svih kompanija koje pripadaju ovojbran{i.

Uskla|ivanje me|unarodnih redova vo`nje

Treba se obratiti novim pismom Ministarstvukomunikacija i prometa BiH i insistirati na tome dase kona~no zavr{i posao oko uskla|ivanja redovavo`nje i traìti informaciju o visini utro{enih finan-sijskih sredstava u roku od 15 dana uz upozorenje da}e, u suprotnom, Grupacija biti prinu|ena da svojaprava za{titi preko Ureda ombudsmena.

U istom pismu traìti da se Ministarstvo o~itujeu vezi sa svojim dopisom broj 03-7-111-122/04, od 20.07. 2004. godine, iz kojeg se vidi da se mimo zakonai uobi~ajene prakse odobrava neregularna linijaBosanski [amac -Berlin.

Treba postaviti pitanje zbog ~ega niti jednom pri-jevozniku iz Federacije BiH nije odobrena linija zaDràvnu zajednicu SCiG, dok je vi{e firmi iz RSdavno reguliralo takve linije. Izneseno je mi{ljenje dase radi o diskriminiraju}em odnosu pojedinihfunkcionera Ministarstva prema firmama iz FBiH.

Pripreme za Skup{tinu Udruènja

Godi{nju skup{tinu Udruènja treba priprematiza prolje}e naredne godine do kada }e, nadati se, iUpravni odbor i rukovodstvo P/GKFBiH zauzetistav kako postupiti sa kompanijama koje su izodre|ene djelatnosti, a nisu izrazile èlju da bududobrovoljni ~lanovi Komore i ve} dugo ne pla}aju~lanski doprinos. Stav Odbora Grupacije jeste da semogu pozvati na skup{tinu, ali u pozivu treba nagl-asiti da mogu prisustvovati bez prava da glasaju ilida budu birani u organe Udruènja.

Fahrudin \IKI]

Udruènje/Udruga transporta i veza

Pismo ministruUdruènje/Udruga transporta i veza -Grupacija javnog prijevoza putnika,15. 12. 2005. godine, poslala je dopisMinistarstvu komunikacija i prometaBiH, odnosno ministru Branku Doki}u,koji objavljujemo u cijelosti

Po{tovani gospodine ministre,Na sjednici Odbora Grupacije javnog pri-

jevoza putnika pri Privrednoj/Gospodarskojkomori Federacije BiH, odrànoj 13. 12. 2005.godine, pored ostalog, je zaklju~eno da Vam seponovo obratimo ovim pismom, i da, u skladu saobavezama iz Zakona o pravu na informiranje,zatraìmo odgovore na slijede}a pitanja:

1. Dana 08. 09. 2005. godine, obratili smo Vamse pismom broj PKF-F\-427-1/05 u kojem smotraìli informaciju - izvje{taj o utro{ku namjenskiupla}enih finansijskih sredstava, kako bismo jemogli analizirati i zauzeti stav o sudbini neu-tro{enih sredstava. Po{to do danas nismo dobilinikakav odgovor, obra}amo Vam se ponovo imolimo da nam, u roku od 15 dana, po{aljetetraènu informaciju, jer }emo, u suprotnom,svoja prava morati potraìti preko ombudsmenau BiH.

2. Iako su prijevoznici pravovremeno izvr{ilisvoje obaveze (uplatili gotovo milion KM, pris-ustvovali usagla{avanju i usaglasili redove vo`njena sastanku odrànom na Vla{i}u i dr.), tajposao, ni nakon nedopustivo dugog protoka vre-mena, jo{ nije zavr{en, pa Vas molimo da nasinformirate u ~emu je problem i kada }eusagla{eni redovi vo`nje biti objavljeni.

3. U prilogu Vam dostavljamo fotokopijupisma Va{eg ministarstva broj 03-7-111-122/04, od20. 07. 2004. godine, u ~iji smo posjed do{linedavno, kojim se, suprotno zakonskim odredba-ma i primijenjenoj praksi, odobrava na neregu-laran na~in linija Bosanski [amac - Berlin, tetraìmo obja{njenje i odgovornost za nezakonitopostupanje Va{ih saradnika.

4. Ukazujemo na diskriminatorski odnosVa{eg ministarstva prema prijevoznicima izFederacije BiH a u vezi sa uspostavljanjem linijasa Srbijom i Crnom Gorom. Naime, jo{ uvijekniti jedan prijevoznik iz Federacije BiH nijedobio takvu liniju dok su prijevoznici izRepublike Srpske to pitanje davno rije{ili.

Po{tovani gospodine ministre,od Vas o~ekujemo brzu i efikasnu akciju kako

bi Va{i saradnici hitno i korektno odgovorili napostavljena pitanja.

S po{tovanjem. Mirsad Kuko, predsjednik

8


U skladu sa postavkama Strategije razvoja metalneindustrije FBiH (ta~ka 6 - poglavlje 5 - Katalizatorirazvoja), iniciran je rad na organiziranju specijalizira-nog sajma metalne i elektroindustrije, koji je uspje{noodràn u Zenici. Aktivnost Komore se odvijala:

* Direktnim radom u Organizacionom odboru idefinisanju Programa prate}ih manifestacija;

* U~e{}em u pripremi baze podataka - potencijal-nih u~esnika;

* Pripremi polaznog materijala za izlaganje zaForum metalaca;

* Pripremi izlaganja i prezentiranju tema:- Projekat energijske efikasnosti u prera|iva~koj

industriji BiH,- Predstavljanje novoformiranog Udruènja za razvoj

okolinskog upravljanja - UROU/AMDE pri Komori,- Promocija tehnolo{kih mogu}nosti pocin~avanja.

Seminar Industrija i visoko obrazovanje

U Sarajevu je, 06. i 07. oktobra, odràn Seminar“Industrija i visoko obrazovanje”, u organizaciji

Nagla{ena je uloga i zna~aj sektora metalne ielektroindustrije u ukupnom privre|ivanju u FBiH.Od 100 najve}ih izvoznika 27 ih je iz ovog sektora,i nose preko 40 odsto ukupnog izvoza. Pove}anaproizvodnja ~elika daje polazne osnove za jo{ ve}izamah metalopreradi.

Situacija u ovom industrijskom segmentu semijenja nabolje, {to je prije nekoliko godina bilonezamislivo, ali ostaje jo{ mnogo problema kojedràva treba rje{avati u okviru pobolj{anjaposlovnog ambijenta.

Implementacija Strategije razvoja MEI, koju jesa~inio i usvojio ovaj odbor, imala je zna~ajnuulogu u kreiranju poslovne politike i uslovaprivre|ivanja u FBiH.

^lanove Odbora interesiralo je {ta je sa ustro-jom komorskog sistema, te ulogom P/GKFBiH usvemu tom?

Konstatirano je i zaklju~eno:* Uloga Komore mora biti sna`nija u smislu

partnerstva s Vladom FBiH, kao i rukovodstvaKomore u gra|enju komorskog sistema u cjelini, tedono{enju zakonske regulative, koja }e graditi boljiposlovni ambijent. Potrebno je sna`nije djelovanjei dodatni pritisak ovog odbora prema institucijamasistema, naro~ito u dono{enju carinske tarife, koja jeve} trebala biti usvojena.

* Pitanje radnog zakonodavstva predstavljadodatni problem, jer ni{ta novo nije predloèno.

* Aktivnostima PK Zeni~ko-dobojskog kantona,u organizaciji okruglog stola “Primjena op}eg kolek-tivnog ugovora”, pridruì}e se i P/GKFBiH.

* Budu}i da proces oko formiranja Razvojnebanke jo{ nije zavr{en, treba pomo}i da se IBF

preustroji na pravi na~in, jer je ona pomagalaprivredi, plasiraju}i kreditna sredstva, ove godine,po povoljnijim uslovima nego {to je to bio slu~ajprije dvije do tri godine.

* Dati podr{ku formiranju Udruènja izvoznikapri V/SKBiH.

* Prijedlog zakona o potpori privrednimdru{tvima pri uvo|enju i razvoju savremenihtehnologija i proizvoda treba inovirati i prekoresornih ministarstava uputiti u parlamentarnu pro-ceduru.

* Pozivaju se privredni subjekti da, u procesurevitalizacije i modenizacije, koriste uslugevisoko{kolskih ustanova, mogu}nosti i znanjanau~nih radnika.

* Predlaè se da PK ZE-DO kantona radi naja~em uvezivanju proizvo|a~a procesne opreme, sobzirom na to da ih je najvi{e u tom kantonu, kakobi se izbjegla me|usobna nelojalna konkurencija iuvezala kvalitetnija saradnja.

* Inicirati prijedlog formiranja centralne bazepodataka o osnovnim sredstvima i rezervnimdijelovima u okviru Grupacije, ~ime bi se ~lanicamaolak{alo poslovanje u cilju informisanja gdje i {ta senudi na na{em trì{tu.

* U cilju {to uspje{nijeg poslovanja i djelovanjaKomore, u~initi dodatnu inicijativu prema ~lanica-ma i potencijalnim ~lanicama da izmiruju svojefinansijske obaveze prema Komori.

* S obzirom na to da dolazi iz firme koja trenut-no ne pla}a ~lanarinu, predsjednik OUMEI, u nam-jeri da svojim primjerom doprinese prethodnomzaklju~ku, stavlja na raspolaganje svoj mandatSkup{tini i OUMEI.

* Prisutnim ~lanovima Odbora predstavljena jeprva verzija (prelomljeni tekst) kataloga metalne ielektroindustrije FBiH, ~ija se promocija o~ekuje dokraja teku}e godine.

Mr Nafija [EHI] - MU[I]

Sjednica Odbora Udruènja metalne i elektroindustrije

Uloga Komore mora biti sna`nijaU prostorijama kompanije Mittal Steel, u Zenici, odràna jetrinaesta sjednica Odbora Udruènja metalne i elektroin-dustrije (UMEI), krajem novembra

Sektor metalske i elektroindustrije

Aktivnosti izme|u dvije sjednice OdboraAktivnosti na organizaciji

Me|unarodnog sajma metala - ZEPSIntermetal odrànog od 17. do 20. maja

9


Ma{inskog fakulteta - Sarajevo, P/GKFBiH i UniversityCollege Dublin, Ireland (UCD Dablin, Irska).

Seminar je odràn kao centralni i zavr{ni doga|ajTEMPUS projekta “Implementacija saradnje sa indus-trijom na bh. univerzitetima” koga provode Kraljevskitehni~ki univerzitet iz [vedske, u saradnji sa pomenu-tim organizatorima.

Komora je aktivno u~estvovala u:* pripremi baze podataka, * predstavljanju materijala “Nu`nost reformi u

visokom obrazovanju”, ura|enom u okviru StrategijeMEI, u skladu sa zahtjevima trì{ta metalske i elek-troindustrije,

* stru~nim referatima,isti~u}i potrebu za orijentacijom obrazovnih

ustanova ka trì{tu rada i potrebama ove i srodnihgrana za unapre|enjem informati~ke pismenosti,tehni~ke kulture, znanja stranih jezika i sli~no.

Carinska tarifa

Gotovo mjesec dana (august - septembar) trajale suaktivnosti na usagla{avanju carinskih tarifa, iako je i pro{legodine dosta ra|eno na usagla{avanju i izradi kona~nogprijedloga. Na bazi prijedloga na{ih ~lanica (koje su na na{upit odgovorile), kao i privrednih subjekata iz drugogentiteta, ove godine, postignut je visok stepen usagla{enos-ti. Pri izradi materijala vodilo se ra~una da se carinskomtarifom za{titi ono {to se proizvodi u zemlji, odnosno dase smanje carinske stope na sirovine, repromaterijale i opre-mu koja se ne proizvodi u BiH, te zadr i ili pove}a carinana proizvode koji se, u dovoljnoj mjeri, proizvode u BiH.

Prijedlog je dostavljen Vladi FBiH i Vije}u min-istara BiH.

Nacionalni program “Proizvodimo, kupujmo doma}e”

U okviru ovog programa predstavljene su i reklami-rane kompanije u okviru zajedni~kog projekta i u glasil-ima Komore: Metalno - Zenica, EUROBUS SOKO -Mostar, Metalinvest - Jajce, Mittal Steel - Zenica, MIK- Kupres, Pobjeda - Te{anj, Unioninvest - Izgradnjaobjekata - Sarajevo, Elektrobosna - Jajce i druge, koje suspecificirale i dostavile svoje proizvodne programe.

Posjeta privrednim subjektima

U cilju izvornog sagledavanja problematike poslovan-ja, u skladu sa programskim opredjeljenjima, stru~ni rad-nici Komore su posjetili neke Kompanije: TDS - Sarajevo,@ica - Sarajevo, Unico Filter - Te{anj, Rama Glas i Hanno- Sarajevo, Rudstroj - Kakanj, Narodno Grijanje - Sarajevo;prisustvovali pu{tanju u rad proizvodne linije auto-dijelova u Srebrenici, investirane od poslovnog sistemaCIMOS - Kopar i TMD Grada~ac i sli~no.

Realizacija zaklju~aka sa 12. sjednice OUMEI

Vezano za Zaklju~ak, i, prethodne sjednice, u sarad-nji sa predstavnicima Udruènja za energetikuKomore, podràna je inicijativa Aluminija okointeresnog povezivanja sa subjektima energetskeprivrede, ali su izostali konkretni prijedlozi.

Komora je poduzimala niz aktivnosti oko sniènjacijena elektri~ne energije za industrijske potro{a~e.Rezultat je i izrada Studije koja je posluìla kao dobraosnova za izradu Prijedloga novog Tarifnog sistema iTarifnih stavova za prodaju elektri~ne energije napodru~ju FBiH, ali koji nisu usvojeni na Vladi FBiH,iz nepoznatih razloga. Uspostavljena je Regulatornakomisija za elektri~nu energiju u FBiH, koja vodi javnerasprave o tarifnoj politici u ovoj oblasti, a u kojimau~estvuju, koliko nam je poznato, i Aluminij i MittalSteel, u statusu umje{a~a u pravnoj stvari.

Vezano za Zaklju~ak II - Unapre|enje energijskeefikasnosti, u saradnji sa Timom CARDS 2002,sa~injen je “Projektni zadatak za projekat iz oblastienergijske efikasnosti”, kao spona dosada{njih ibudu}ih aktivnosti CARDS-a i Komore.

U cilju podr{ke aktivnostima na smanjenju ener-getske intenzivnosti u preduze}ima metalne i elek-troindustrije u FBiH, P/GKFBiH podràva edukacijui izvo|enje Pilot-projekta “Energijski audit u ~etiri pre-duze}a metalne i elektroindustrije”, s ciljem da se nanivou izabranih preduze}a ukaè na:

- zna~aj uspostave infrastrukture koja }e omogu}itirad na smanjenju energetske intenzivnosti i podizanjuenergetske efikasnosti,

- osnovna mjesta neracionalne potro{nje energije,- razradu postupka koji moè da posluì kao uzor

za druga preduze}a za uvo|enje organizacionih formina smanjenju potro{nje energije.

U tom smislu:* uspostavljeni su kontakti i odràni sastanci u pre-

duze}ima ~lanicama Komore, te izabrani potencijalniu~esnici - preduze}a u Projektu: TDS i @ICA iz Sarajeva;

* potpisan je Okvirni ugovor o suradnji i Anexugovora za realizaciju Projekta energetske efikasnosti;

* stvorene su pretpostavke za potpis ugovora sapreduze}ima.

Projekat predvi|a izradu metodologije, te izvo|enjepreliminarnog audita u navedenim fabrikama.Istraìvanje }e se izvr{iti uz pomo} odgovaraju}eg soft-vera za ovu vrstu poslova, ura|enog za uslove u BiH.

Dru{tvo za zavarivanje

I pored pote{ko}a, Komora je smatrala da trebapodràti Dru{tvo za zavarivanje, cijene}i interes ovogsektora za njegov rad. Komora je u~estvovala upripremama Osniva~ke skup{tine, obiljeàvanju 50. god-ina rada i postojanja Dru{tva, u radu njegovih organa.

Suradnja sa SEED-om

* Po~etkom godine, potpisan je Memorandum orazumijevanju izme|u P/GKFBiH i SEED - Programza razvoj preduze}a u jugoisto~noj Evropi, naro~ito oorganiziranju obuke o sistemu upravljanja kvalitetom(QMS) kod proizvo|a~a auto-dijelova u BiH;

* Anketirani su privredni subjekat.Na{i napori da realiziramo zajedni~ki projekat

“Standardizacija privrednih subjekata metalnog sekto-ra FBiH”, na àlost, nisu pro{li najuspje{nije. Premanavodima SEED-a, trening koji su htjeli organizirati zave}u grupu kompanija iz auto-industrije nije odràn,jer nije postojao interes firmi da participiraju. Jedinoje edukacija prihva}ena u oblasti QMS TS 16 949 timau firmi Pobjeda - Te{anj.

N. [EHI] - MU[I]

10


Krompir je i dijetetska hrana koja moè zna~ajnosupstituisati potro{nju ìtarica, posebno p{enice zakoju ne postoje uslovi za ve}u proizvodnju.

Proizvo|a~i sjemenskog krompira svake godine sesuo~avaju sa te{ko}ama plasmana proizvedenog sje-menskog krompira, tako da se iz godine u godinumijenjaju i zasa|ene povr{ine.

Godina Zasa|ene povr{ine ha2001. 64,62002. 145,92003. 87,32004. 230,92005. 147,0

Za ve}u proizvodnju merkantilnog krompiranajva`nije je da se koristi kvalitetan sadni materijalkoji uz odgovaraju}u tehnologiju daje visoke prinosepo jedinici povr{ine. Kod nas se malo koristi kvalite-tan sjemenski krompir za sadnju, u ve}ini slu~ajevapoljoprivredni proizvo|a~i koriste merkantilni krom-pir {to umnogome smanjuje proizvodnju za koju pos-toje velike mogu}nosti.

Na sastanku Grupacije proizvo|a~a sjemenskogkrompira razmatran je izvje{taj o proizvodnji sjemen-skog krompira na prostoru FBiH. Nakon rasprave, ukojoj su istaknuti problemi u proizvodnji i plasmanusjemenskog krompira, zaklju~eno je da se uputi zaht-jev Federalnom ministarstvu poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva da se u narednom periodupoticaji za ovu proizvodnju ispla}uju po zasa|enimpovr{inama iskazanim po hektarima, a ne kao dosada po koli~inama proizvedenog sjemenskog krom-pira (u kilogramima). Zaklju~eno je i da se izna|emogu}nost isplate poticaja za sjemenski krompir ugodini u kojoj je i proizveden.

M. ME[ANOVI]

SortaZasijane povr{ine

haProizvodnja tona

Agria 15,00 277,50Desire 53,20 1212,00Kennebec 37,25 687,75Kondor 6,00 81,60Amarosa 7,00 144,90Tango 4,70 114,40Virgo 1,00 15,00Adora 0,65 9,75Lady Claire (industrijska) 13,87 285,79Lady Rosetta (industrijska) 8,03 160,60ukupno 147,00 2991,29

Grupacija proizvo|a~a sjemenskog krompira

Neophodni poticaji za proizvodnjuZa ve}u proizvodnju merkantilnog krompira neophodno jeda se koristi kvalitetan sjemenski materijal uz odgovara-ju}e agrotehni~ke mjere. Krompir je kultura koja senajlak{e prilago|ava klimatskim uslovima tako da semoè uzgajati na ve}im nadmorskim visinama (preko 500m), tako da na prostoru FBiH postoje velike mogu}nostiza proizvodnju konzumnog i industrijskog krompira

U poljoprivrednom sektoru, prema podacimaZavoda za statistiku FBiH, u proizvodnji povr}a ost-varen je rast, dok je kod vo}a zabiljeèn pad.

Tako je u ovoj godini ostvarena proizvodnja kuku-ruza u iznosu od 218.416 tona, {to u odnosu na istipro{logodi{nji period predstavlja pove}anje od 2,6 odsto.

Za isti period, proizvodnja krompira iznosi245.443 tone i ve}a je 10,3 odsto u odnosu na isti peri-od pro{le godine. Proizvodnja graha, u odnosu napro{logodi{nji period, tako|er, biljeì pove}anje kojeiznosi 7,7 odsto.

Kod vo}a ostvarena proizvodnja jabuka manja jeza 7,4 odsto, proizvodnja {ljiva za ~ak 43 odsto, dok jeproizvodnja oraha manja za 14,1 odsto.

Pojavom mrazeva u ovoj godini uni{ten je znat-nim dijelom rod {ljive, a i kod jabuke i nekih drugihvrsta vo}a rod je umanjen, {to je uticalo na komplet-nu proizvodnju vo}a u ovoj godini.

Jedino je kod ukupne proizvodnje gro`|a zabil-jeèn blagi porast od oko ~etiri odsto. Ina~e, proizvod-nja gro`|a u zadnjih nekoliko godina je ujedna~ena.

Ukupna vrijednost prodaje poljoprivrednihproizvoda sopstvene proizvodnje preduze}a i zemljo-radni~kih zadruga, te otkupa proizvoda od individu-alnih poljoprivrednih proizvo|a~a u oktobru ovegodine iznosila je 9.578.805 KM. To je pove}anje za 3,2odsto u odnosu na prethodni mjesec iste godine.

Statistika

Poljoprivredni sektor u FBiH

Zasa|ene povr{ine i proizvodnja sjemenskog krompira u 2005. godini

11


[ef Delegacije Evropske komisije u BiH MichaelHumphreys izjavio je, na konferenciji posve}enojunapre|enju konkurentnosti poljoprivrede BiH, kakosu osnovni momenti koji sputavaju taj sektor nedo-voljna koordinacija izme|u nadle`nih institucija iinstitucija vlasti i nepostojanje ministarstvapoljoprivrede i ruralnog razvoja na dràvnom nivou.

“Evropska komisija }e podràti formiranje togministarstva i mislim da }e to biti u veoma kratkomroku”, rekao je Humphreys.

Ocijenjeno je da bi BiH uskoro morala oja~ati pri-marnu proizvodnju, posebno u sektorima vo}e ipovr}e i ljekovito i aromati~no bilje, te osnaìtimljekarsku industriju, a uz to infrastrukturno oìvjetiseoska podru~ja i donijeti strategiju poljoprivrede nadràvnom nivou.

U~esnici konferencije, predstavnici mnogihpoljoprivrednih udruènja u BiH, saglasni su bili dauz spomenute pote{ko}e oporavku i prosperitetupoljoprivrede u BiH ~esto odmaù i nejasni zakoni ovlasni{tvu zemlji{ta, te nedostatak primjene postoje}ihzemlji{nih zakona, nedostupnost kreditnim linijama,nedovoljna educiranost poljoprivrednika, te razjedin-jenost me|u brojnim poljoprivrednicima.

Direktor Misije Ameri~ke agencije za me|unarod-ni razvoj USAID Howard Sumka izrazio je uvjerenjeda bi zna~ajan doprinos u pobolj{anju konkurentnos-

ti bh. poljoprivrede mogle dati i doma}e kompanijepobolj{anjem svog poslovanja, s obzirom na to daUSAID ve} deset godina u BiH pomaè razvoj malih isrednjih preduze}a, naro~ito u posljednje dvije godineprojektom Povezivanje poljoprivrednih trì{ta proiz-vo|a~a LAMP.

Poljoprivreda BiH ima problem i s nedovoljnomiskori{teno{}u postoje}ih kapaciteta i usitnjenomponudom poljoprivrednih proizvo|a~a, tenedostatkom institucija za standardizaciju, certifikaci-ju i kontrolu hrane. Konferenciju o konkurentnostibh. poljoprivrede organizirao je USAID u sklopu pro-jekta LAMP, u saradnji s ve}im brojem doma}ihpoljoprivrednih udruènja.

Michael Humphreys, {ef Delegacije Evropske komisije u BiH

EC pomaè formiranje ministarstvapoljoprivrede BiH

Ocijenjeno je da bi BiH uskoro morala oja~ati primarnuproizvodnju, posebno u sektorima vo}e i povr}e i ljekovi-to i aromati~no bilje, te osnaìti mljekarsku industriju

Nastavlja se radionica “Made in BiH”

Primjena dizajnaneophodna u proizvodnji

trì{no konkurentnognamje{taja

Primjena dizajna kao neophodnog elementa uproizvodnji savremenog namje{taja bi}e afirmirana natrodnevnoj radionici “Made in BiH” organiziranojkroz suradnju P/GKFBiH, Akademije likovnih umjet-nosti (ALU) - Odsjek produkt dizajn industrijskooblikovanje, te uz podr{ku USAID projekta Podizanjekonkurentnosti razvojem klastera CCA.

Radionica se odràla od 17. do 19. decembra, ukompaniji “Konjuh” @ivinice. Studenti su, premasvojim idejama, koristili postoje}e elemente -

otpreske iz tehnolo{kog procesa Konjuh-a i naprav-ili proizvode iz projekta kultura stola, stolice ivje{alice.

Odràvanje radionice omogu}i}e povezivanje stu-denata sa proizvo|a~ima namje{taja, {to je od zna~ajaza razvoj industrije prerade drveta. Jedan od osnovnihproblema niske konkurentnosti poduze}a drvopre-ra|iva~kog sektora jeste niska konkurentnost dizajnanjihovih proizvoda. Unapre|enje dizajna i izradanamje{taja direktno su vezani za pobolj{anje imidàproizvoda i njihove konkurentnosti na svjetskomtrì{tu. Mladi dizajneri upoznat }e se sa tehnologijomizrade modela u kompanijama i mogu}nosti real-iziranja svojih ideja.

P/GKFBiH na ovaj na~in pomaè povezivanjenauke i obrazovanja sa proizvodnjom, stoga zajednosa ostalim partnerima iz privatnog i javnog sektoraprerade drveta aktivno u~estvuje u akcijama koje su, uokviru djelovanja USAID CCA projekta, poduzete upravcu razvoja ove va`ne industrijske grane. [. A.

Prezentirani su podaci prema kojima sve zeml-je jugoisto~ne Evrope, izuzev Bugarske, uvozehranu i imaju negativan saldo. U BiH je godi{njiuvoz prehrambenih proizvoda iznad 800 milionaeura (1,55 miliona KM) gotovo kao u Rumuniji sa23 miliona stanovnika. Drugi najve}i uvoznik jeSlovenija. /Avaz/

Veliki uvoznici

Prema zvani~nim podacima EU o konkurent-nosti u me|unarodnim razmjerama, bh.poljoprivreda po tehnologiji zauzima 99., potro{kovima 116., po dràvnoj regulativi posljednjemjesto me|u 117 dràva. /Avaz/

Konkurentnost bh. poljoprivrede

13


Saglasno odredbama Zakona o vrijednosnim

papirima FBiH, “Profesionalni posrednici mogu,

radi ujedna~avanja i odràvanja standarda obavljan-

ja poslova u prometu vrijednosnih papira, za{tite

vlasnika vrijednosnih papira i drugih korisnika nji-

hovih usluga i efikasnog prometa vrijednosnih

papira osnivati svoje organizacije (samoreguliraju}e

organizacije).” Pravila i standarde koje donosi

samoreguliraju}a organizacija odobrava Komisija za

vrijednosne papire FBiH.

Brokerske ku}e su donijele odluku da se orga-

nizuju u skladu sa navedenom odredbom Zakona,

te nakon tri godine rada i djelovanja u Komori

FBiH (od 18. 11. 2003. do 18. 11. 2005. godine)

Udruènje profesionalnih posrednika-brokerskih

ku}a je organizaciono preraslo u SRO.

Tim povodom Udruènje je uputilo predsjed-

niku Komore pismo koje dajemo u cijelosti.

“Po{tovani predsjedni~e,Saglasno Zakonu o vrijednosnim papirima, bro-

kerske ku}e imaju obavezu formiranja samostalne regu-latorne organizacije sa svojstvom pravnog lica.

Do sada su brokerske ku}e radile i djelovale krozUdruènje u okviru Va{e Komore. Od samog po~etka radaovog udruènja cilj brokerskih ku}a je bio da steknuiskustva i odgovornost za formiranje SRO. U realizacijina{eg osnovnog i na zakonu osnovanog cilja mnogo namje pomoglo iskustvo ste~eno kroz rad Udruènja. Rade}i idjeluju}i kroz Udruènje, uz pomo} Va{ih saradnika,postali smo partner Komisiji za vrijednosne papire FBiHi Sarajevskoj berzi i na taj na~in stekli sve uslove zaorganizovanje SRO koju smo i organizovali 27. 11. 2002.godine.

Ovom prilikom se èlimo zahvaliti Privrednoj/Go-spodarskoj komori FBiH i gospo|i Miri Idrizovi} nasvesrdnoj pomo}i u na{em radu i djelovanju, te Vasèlimo obavijestiti da organizovanjem SRD Udruènjeprestaje sa radom.”

Sarajevska berza

Najve}i promet ostvarila brokerska ku}a FIMA

Najve}i promet, u novembru, na Sarajevskoj berzi, ostvarila je brokerska ku}a FIMAInternational Sarajevo, sa ukupnim mjese~nim prometom od 18.269.945 KM.

Brokerske ku}e rangirane po ostvarenom prometu u novembru 2005. godineBrokerska ku}a Ukupno____________________________________________________________________________“Fima International” Sarajevo 18.269.945,66 KM“Raiffeisen Brokers” Sarajevo 17.428.733,26 KM“VGT Broker” Visoko 7.688.587,95 KM“Hypo-Alpe-Adria Vrijednosnice” Mostar 7.071.548,74 KM“AW Broker” Sarajevo 6.910.307,56 KM“NBC” Sarajevo 4.570.076,85 KM“Palisaen” Sarajevo 4.447.014,59 KM“Eurohaus” Sarajevo 4.104.835,99 KM“Market Bull” Sarajevo 3.862.317,42 KM“Dionica” Tuzla 3.083.967,56 KM“eBrokers” Sarajevo 2.081.208,39 KM“Bond Invest” Mostar 1.944.974,30 KM“Kapital Brokers” Biha} 1.792.024,55 KM“ICM” Sarajevo 1.489.828,29 KM“SEE Investment Solutions” Sarajevo 837.683,08 KM“Kvantum” Sarajevo 630.745,91 KM

Po broju ostvarenih transakcija u novembru prednja~i Raiffeisen Broker sa 1.464 transakcije, sli-jede Eurohaus sa 1.418, VGT Brokers sa 1.367 i FIMA International sa 832 transakcije.

Udruènje profesionalnih posrednika-brokerskih ku}a u FBiH

Ste~eni uslovi za SRO

13


- Najavio sam neke reforme i primarni cilj mi jevra}anje institucionalnog povjerenja u Komoru. To }ese ostvariti kontinuiranim aktivnim djelovanjemKomore u za{titi interesa privrednogsektora na svim nivoima. Za ost-varenje tog cilja bi}e potrebna i reviz-ija kadrovske strukture Komore i ve}po~etkom idu}e godine donije}emonovu organizaciju i sistematizaciju,sa ciljem dinamiziranja aktivnostirealizacije programskih zadataka. Ipored dobrovoljnog ~lanstva uspjelismo zadràti samoodrìvi finansijskisistem Komore. Ocjenjujem da }e seon u narednom periodu pobolj{a-vati i da }e broj od 300 ~lanica uskoro biti udvostru~en- kazao je [efkija Botonji}.

Kako vidi ulogu Komore sada iz perspektivepredsjednika, a ne privrednika? Botonji} odgovarada je razo~aran op}enitim statusom privrednihkomora u BiH.

- Smatram da one nemaju ulogu i status koji bitrebale imati i koje privredne komore imaju u razvi-jenom svijetu. Ovo stanje, izgleda, odgovara ljudimakoji ne èle mijenjati stanje u privredi. Svakako daje trebalo da se reformi{u privredne komore, ali uki-danjem obaveznog ~lanstva i oduzimanjem javnihovla{tenja koja pripadaju komorskom sistemu dove-dene su u nezavidan poloàj. Pogotovu ako se znada u vladama sjede ljudi koji nisu ni dana proveli uprivredi i ne èle imati jedan partnerski odnos sanama.

Kao dobar primjer isti~e i nekekoje imaju aktivnu ulogu u privred-nom sistemu poput Privrednekomore Kantona Sarajevo, Tuzlans-ke ili Unsko-sanske komore, i sanjima, kako kaè, imaju dobrusaradnju i svakodnevno razmjenju-ju iskustva.

Zna~ajnim ocjenjuje i usp-ostavu dobre saradnje sa VladomZeni~ko-dobojskog kantona, sakojom je potpisan i Protokol osaradnji.

- Vlada ZE-DO kantona sigurno je najuspje{nijau FBiH. Potpisali smo Protokol u kojem stoji da}emo zajedno raditi na rje{avanju problema odprivrednog interesa, kao i inicirati aktivnosti na izra-di projekata, programa i mjera od interesa za Kanton.Radi}emo zajedno na unapre|enju postoje}ih infor-mati~kih baza u kompanijama, a tijesno sara|ujemoi sa Servis-biznis centrom Vlade ZE-DO kantona, ijo{ mnogo toga - nabraja predsjednik Botonji}.

Njegova vizija napretka privrede ovog kantonatemelji se na ~injenici da na ovom dijelu, kako kaè,“posluju, mo`da, i najzdravije kompanije koje bi tre-

bale da budu embrion razvoja malih isrednjih preduze}a”. Prije svih misli na:Mittal Steel, Natron Hayat, CementaruKakanj, Prevent Visoko. Me|utim, netreba zaboraviti da u Kantonu radiuspje{no i ve}i broj kompanija kojenisu privatizirane sa inokapitalom, a tosu: IGM i Kovina iz Visokog, MetalnoZenica, Pobjeda, Enker i Unico-Filter izTe{nja, ZIM-Zenica itd.

- U na{em kantonu postoje firme savelikim te{ko}ama, a to se, prije svega,

odnosi na Krivaju iz Zavidovi}a. Smatram da jeFederalna Vlada, koja je gotovo godinu dana titularnad Krivajom, malo uradila na tome da popravistanje u ovom preduze}u, koje je te{ko i alarmantnoi traì hitno rje{avanje - nagla{ava Botonji}.

Govore}i o perspektivama privrede Kantona, sponosom isti~e da su u Mittal Steel i Natron Hayatplanirane investicije od oko 185 miliona ameri~kihdolara u naredne dvije godine za pokretanje inte-gralne proizvodnje. Nakon njihovog pokretanja uove dvije kompanije moè se o~ekivati suficit uspoljnotrgovinskom poslovanju, tj. potpunapokrivenost uvoza izvozom, {to }e umnogomepobolj{ati privrednu strukturu ne samo ZE-DOkantona nego i cijele FBiH.

Alena AHMETSPAHI] - FOÔ

[efkija Botonji}, predsjednik PK ZE-DO kantona

Komorama vratiti javna ovla{tenja iobavezno ~lanstvo

Pro{lo je ve} pola godine od kako je [efkija Botonji},dugogodi{nji privrednik i biv{i direktor Natrona Maglaja,imenovan na mjesto predsjednika Privredne komoreZeni~ko-dobojskog kantona. Sumiraju}i rezultate za ovajkratki period poslovanja, ne krije zadovoljstvo postignutim

14


Zakon o postupku indirektnog oporezivanja

Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH jeusvojio Prijedlog zakona o postupku indirektnogoporezivanja u istom tekstu kako ih je ranije usvo-jio i Predstavni~ki dom.

Prijedlogom zakona o postupku indirektnogoporezivanja se ure|uje postupak utvr|ivanja,naplate i kontrole indirektnih poreza i porezniprekr{aji.

Zakon o postupku prinudne naplateindirektnih poreza u BiH

Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH jeusvojio Prijedlog zakona o postupku prisilnenaplate indirektnih poreza u BiH u istom tekstukako ih je ranije usvojio i Predstavni~ki dom.

Prijedlogom zakona o postupku prinudnenaplate indirektnih poreza u BiH ure|uje se postu-pak po kojem Uprava za indirektno oporezivanjeprinudnim putem napla}uje indirektne poreze iostale prihode i takse.

Ovaj zakon pruìt }e podr{ku funkcioniranjujedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, razvoju iprovedbi politike inidrektnog oporezivanja u BiH,te efikasnoj naplati i raspodjeli indirektnih porezaprema budètima BiH, entiteta i Br~ko DistriktaBiH.

Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o doprinosima FBiH

Vlada FBiH je, uvaàvaju}i date prijedloge i sug-estije, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dop-unama Zakona o doprinosima FBiH.

Izmjenama i dopunama postoje}eg zakona pred-loèno je privremeno smanjenje optere}enja pla}azaposlenih u tekstilnoj i ko`noj industriji, te uesnafskim tradicionalnim zanatima u skladu sa, uvi{e navrata, izraènim zahtjevima Privrednekomore FBiH i udruènja sindikata i esnafskihtradicionalnih zanata. Ra~una se da bi smanjenjeovih optere}enja za 50 odsto u ovim granama imaloefekat redovnog i sigurnog punjenja vanbudètskihfondova i time pozitivno uticalo na daljnjuproizvodnju, odnosno na ukupno poslovanje.

Novopredloèna rje{enja odnose se i naograni~avanje uvo|enja posebnih doprinosa od kan-tonalnih organa mimo sistemskog zakona za tuoblast, preciziranje obaveze obra~unavanja ipla}anja doprinosa zaposlenika kod nerezidentnihpravnih ili fizi~kih lica i me|unarodnih organizaci-ja i ustanova, utvr|ivanje najniè osnovice zaobra~un doprinosa koja do sada nije bila eksplicit-no odre|ena (ne moè biti nià od najniè pla}e

utvr|ene Op{tim kolektivnim ugovorom), ujed-na~avanje najniè osnovice za ugostiteljsku djelat-nost koja se obavlja u okviru samostalnih ugos-titeljskih radnji i odredbe o usagla{avanju sa ume|uvremenu donesenim propisima iz oblastidoprinosa.

Nacrt zakona o dru{tvima za upravljanje fondovima

Vlada FBiH je utvrdila Nacrt zakona odru{tvima za upravljanje fondovima i o fondovimai uputila ga u parlamentarnu proceduru.

Pored uslova, na~ina i poslovanja dru{tva, uza-jamnog i investicijskog fonda, ovim zakonom reg-uli{u se uslovi, na~in i postupak transformisanjaprivatizacijskih investicijskih fondova (PIF) i rokoviusagla{avanja dru{tava koja upravljaju PIF-ovima sanjegovim odredbama.

Nacrtom zakona su {ire i jasnije definirani kri-teriji za osnivanje i rad dru{tva i fonda, kao i zaizbor ~lanova nadzornog odbora i uprave dru{tva ifonda, njihova ovla{tenja i poslovi direktora fonda.

Precizirani su, u odnosu na sada vaè}a rje{enja,i razlozi i postupak oduzimanja dozvole dru{tvu iprivremeno upravljanje fondom u slu~aju oduzi-manja dozvole, te poslovi depozitara.

Zakon o osnivanju Razvojne banke FBiH

Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH prihvatio jePrijedlog zakona o razvojnoj banci u FBiH.Prihva}ena su i dva amandmana kojim se nalaèparlamentarna kontrola nad radom razvojne bankete, prema ovom zakonskom tekstu, treba da budeformirana transformacijom postoje}e Investicijskebanke FBiH.

Kapital razvojne banke moè iznositi do 500miliona KM, stoji u predloènom tekstu i bit }e ustopostotnom vlasni{tvu FBiH. Ova banka treba daodobrava kredite koji sluè razvoju privrede FBiH,kredite za objekte infrastrukture, izgradnju stanovai porodi~nih ku}a, te kredite u vezi s izvoznimposlovima. Banka }e izdavati garancije, obavljatiulaganja i vr{iti promet nepokretnom i pokretnomimovinom s ciljem upravljanja kreditnim i drugimrizicima, te obavljati ostale poslove u svoje ime, a zara~un FBiH, kao i poslove u ime i za ra~un FBiH.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji

poduze}a

Nakon {to je Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o privatizaciji poduze}a usvojioZastupni~ki, a odbio Dom naroda Federalnog

Zakoni i propisi

15


Parlamenta, Vlada FBiH je u ovaj dokument ugradi-la ve} usvojene amandmane Zastupni~kog doma.Tako je precizirano da Vlada FBiH, s ciljem privati-zacije i dokapitalizacije poduze}a, kao i prodaje kap-itala, moè sporazumno rije{iti nastali spor u pogle-du udjela vlasni~ke strukture u kapitalu, uz prethod-nu saglasnost Parlamenta FBiH.

Propisano je da }e se, u slu~ajevima privatizacijekoja je uslovljena podjelom poduze}a na vi{esamostalnih tehno-ekonomskih cjelina, programprivatizacije i po~etni bilans poduze}a, uz prethod-nu pripremu plana podjele poduze}a, pripremati uzsudjelovanje nadle`nih: agencije, ministarstva i vladekoja vr{i ovla{tenja i obaveze vlasnika kapitala poosnovu dràvnog kapitala u tom poduze}u.

Ublaàvanje posljedica uvo|enja PDV-a

Federalna Vlada je donijela dvije odluke koje seodnose na ublaàvanje mogu}ih negativnih posljedicakoje bi mogle nastati uvo|enjem poreza na dodatu vri-jednost (PDV).

Prva odluka odnosi se na utemeljenje Tima zamonitoring cijena (FTMC) nakon uvo|enja PDV-a.

Tim ~ine predstavnici federalnog Ministarstvatrgovine i turizma, federalne Porezne uprave, feder-alnog Trì{nog inspektorata, te kantonalnih trì{nihinspektorata i udruga potro{a~a i nevladinih organi-zacija, a njegovim radom koordinira federalni min-istar trgovine i turizma. Zadatak FTMC-a je nadzornad cijenama koje su odlukama federalnih tijela pre-poru~ene kantonalnim tijelima, sukladno Zakonu okontroli cijena i na njemu utemeljenih propisa.

U cilju suzbijanja poreme}aja na trì{u, odnosnonerealnog pove}anja marì pojedinih proizvoda i uslu-ga, donesena je Odluka o utvr|ivanju postojanja uslo-va za propisivanje mjera izravne kontrole cijena odnadle`nih kantonalnih tijela utvr|ivanjem marì zasve vrste bra{na, kruha od bra{na itarica, mlijeka i jes-tivog ulja.

Federalna Vlada smatra kako bi, i nakon uvo|enjaPDV-a, cijene ovih prehrambenih proizvoda mogleostati na sada{njoj razini na taj na~in {to bi velepro-dajna i maloprodajna marà iznosila 50 odsto onekoja je bila na dan 1. decembra 2005. godine. Ovakvaprocjena utemeljena je na prikupljenim pokazateljimas terena, pa Vlada FBiH kantonima preporu~ujedono{enje odgovaraju}ih odluka.

Mira IDRIZOVI]

Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Nakon uvo|enja PDV-a uspostava sistemamjese~nog izvje{tavanja

Odjeljenje za makroekonomsku analizu pri Upravnom odboru Uprave za indirekt-no oporezivanje BiH (UINO) odrà}e susrete sa na~elnicima op{tina u Tuzli,Banjaluci i Sarajevu o uspostavi sistema mjese~nog izvje{tavanja, sanaglaskom na poloàj i finansiranje op{tina nakon uvo|enja poreza na dodatuvrijednost

Prema dogovoru sa Me|unarodnim monetarnim fondom, Odjeljenje za makroekonomsku analizuprikupljanje mjese~nih podataka realizira u fazama, saop}eno je iz UINO.

Do sada je uspostavljen sistem dostave mjese~nih podataka i izvje{tavanja za fiskalne operacijedràve, entiteta, Br~ko Distrikta BiH i jedinstvenog ra~una.

Od 1. januara. 2006. Odjeljenje za makroekonomsku analizu treba uklju~iti u mjese~nu konsoli-daciju fiskalne operacije kantona, op{tina i fondova. S ciljem dogovora oko konkretnih aktivnosti nauspostavi sistema mjese~nog izvje{tavanja op{tina, Odjeljenje za makroekonomsku analizu organizujeinicijalni sastanak sa na~elnicima i {efovima finansija op{tina u FBiH i op{tina u Republici Srpskoj uTuzli, Banjoj Luci i Sarajevu.

Ekspert MMF-a i savjetnik Upravnog odbora UIO Paul Bernd Spahn izloì}e na ovim sastancimakoncept nove fiskalne arhitekture BiH, sa naglaskom na poloàj i finansiranje op{tina nakon uvo|enjaPDV-a.

Spahn je, kao svjetski priznati ekspert u makrofiskalnoj oblasti, zaduèn za uspostavu Odjeljenja zamakroekonomsku analizu i Fiskalnog vije}a BiH. Odjeljenje za makroekonomsku analizu osnovao jeUpravni odbor UINO BiH.

Uspostava mjese~nog izvje{tavanja o konsolidiranim prihodima i rashodima svih nivoa uprave uBiH jedan je od uvjeta za potpisivanje stand-by aran`mana sa MMF-om.

Planirano je da Odjeljenje za makroekonomsku analizu, u saradnji sa ministarstvima finansija BiHi entiteta, Centralnom bankom BiH i ostalim relevantnim doma}im i me|unarodnim institucijama iagencijama, radi na prikupljanju podataka o prihodima i rashodima svih nivoa uprave - dràve, entite-ta, kantona, op{tina i fondova, njihovoj mjese~noj konsolidaciji i analizi.

16


Program TAIEX

Svrha programa TAIEX je ja~anje unutarnjih poli-tika EU, na osnovu prioriteta koje su postavile dràve~lanice i sama EU, i upoznavanje dràva-kandidata sana~inom funkcioniranja EU. TAIEX (skra}enica od:Tehni~ka pomo} i razmjena informacija) je odjeljenjeEvropske komisije, osnovano u okviru Generalnogdirektorata za pro{irenje, i prakti~no ima uloguposrednika u prenosu iskustava Evropske komisije izemalja ~lanica EU zemljama u procesu pridruìvan-ja. TAIEX djeluje po principu odgovora na zahtjev zatehni~kom pomo}i radi rje{avanja konkretnog proble-ma u zemlji u procesu pridruìvanja EU. Na taj na~in,korisnici usluga ovog programa imaju mogu}nost dadobiju pomo} eksperata koji obavljaju sli~ne poslovena istom nivou javne uprave u zemljama ~lanicama,odnosno onih koji su specijalizirani za odre|enapitanja.

Dràvna pomo} EU

U uredu TAIEX-a u Briselu organiziran je sredi-nom novembra seminar o dràvnoj pomo}i (potpori)EU za predstavnike privrednih komora iz jugoisto~neEurope: Gr~ke, Turske, Hrvatske, Rumunije, Bugarske,Albanije, Makedonije, Srbije, Crne Gore, Kosova iBiH. Cilj seminara u Briselu bio je prezentirati poli-tiku Evropske unije prema dràvnim pomo}ima. Uprocesu pribliàvanja EU, Bosna i Hercegovina }e,tako|er, biti obavezna postepeno primjenjivati evrop-ska pravila prema dràvnoj pomo}i.

Od mnogobrojnih regionalnih grupacija samoEU na eksplicitan na~in ure|uje kontrolu naddràvnim pomo}ima svojih zemalja ~lanica. Smatra seda se dràvnim pomo}ima naru{ava na~elo nepris-trane i slobodne konkurencije, pa one zna~eograni~enje u funkcioniranju i razvoju jedinstvenogEU trì{ta. Zbog toga je EU postavila sistem pravilakojima se ~lanicama dopu{ta kori{tenje dràvnepomo}i u izuzetnim prilikama. Evropska komisijamoè zabraniti dràvnu pomo} koja nije dodijeljena uskladu s postavljenim kriterijima.

Dràvna pomo} obuhvata spektar mjera i moèbiti dodijeljena u obliku direktnih subvencija izprora~una, povoljnih kredita, dràvnih garancija,

poreznih izuze}a ili oprosta poreza, smanjivanjaobaveza po doprinosima, direktnim dràvnim ula-ganjem kapitala itd.

Dràvne pomo}i u EU klasificiraju se kao: - horizontalne (pomo}i namijenjene svim

ekonomskim subjektima), - sektorske (pomo}i usmjerene izabranim industri-

jama i poduze}ima) i - regionalne. [ta se zapravo smatra dràvnom pomo}i u EU?

Definisanje i osnovna pravila kontrole dràvnepomo}i odre|ena su ~lanovima 87. i 88. Ugovora oosnivanju Evropske zajednice. U ~lanu 87(1) stoji dase dràvnom pomo}i u EU smatra:

- pomo} koja se dodjeljuje iz dràvnih sredstava, - pomo} koja pruà ekonomsku prednost u

odre|enom poduze}u, sektoru ili regiji, - pomo}i koje su selektivne, jer naru{avaju

ravnoteù izme|u poduze}a i njihove konkurencije i - pomo} koja uti~e na konkurentnost i trgovinu

izme|u dràva ~lanica EU.Prema kriterijima EU, dràvna pomo} ne odnosi

se na ba{ sve oblike dràvne intervencije. Dràvnepomo}i nisu one:

- koje imaju socijalni karakter, - koje saniraju {tete prouzrokovane elementarnim

nepogodama, - koje su namijenjene odre|enim regijama (npr.

Njema~ke koje su bile pogo|ene podijeljeno{}udràve).

Uz to, dràvnim pomo}ima ne smatraju se one napodru~jima u kojima je ìvotni standard netipi~nonizak ili u kojima je visoka nezaposlenost. Dràvnimpomo}ima se ne smatraju ona sredstva kojaomogu}avaju zavr{etak projekata u zajedni~komevropskom interesu, koje olak{avaju razvoj odre|enihekonomskih aktivnosti ili podru~ja, a da ne djelujunepovoljno na trgovinu me|u ~lanicama i kojeunapre|uju o~uvanje kulturne ba{tine i okoli{a.

Dràvna pomo} u oblasti poljoprivrede i ribarstvase ne dodjeljuje, jer se iz budèta EU za poljoprivred-nu politiku izdvaja 45 odsto sredstava.

U EU vlada mi{ljenje da je budu}nost dràvnihpomo}i u smanjenju udjela ukupnih pomo}i u BDP-u, preusmjeravanju sektorskih na horizontalnepomo}i koje bi za cilj imale za{titu okoli{a, istraìvan-ja i razvoj, te omogu}ile bolja poslovanja malim i sred-njim preduze}ima. Stoga EU preporu~uje svojim~lanicama da smanjuju iznose dràvnih pomo}i iusmjeravaju ih u one namjene koje ravnomjernokoriste svim preduze}ima (pomenuta horizontalnapomo}).

Dràvna pomo} i nove ~lanice EU

Prema izvje{taju Evropske komisije iz januara2005. godine, deset novih zemalja ~lanica EU

Ekonomske reforme

Seminar o dràvnoj pomo}i EUBiH se postepeno kre}e ka potpunoj integraciji uevropske strukture. EU podràva na{u zemlju na ovomputu, te svake godine dodjeljuje izvjesnu finansijskupomo} za sprovo|enje politi~kih i ekonomskih reformi.Ona se ogleda najvi{e kroz programe Evropske komisije,od kojih su najzna~ajniji CARDS i TAIEX

17


udvostru~ilo je udio kori{tenja dràvne pomo}i uo~iulaska u EU. Pokazatelji o dràvnoj pomo}i u EU gov-ore kako su manji broj dràvnih pomo}i koristile starezemlje ~lanice. Upore|uju}i podatke starih i novihzemalja ~lanica, potrebno je uzeti u obzir situaciju unovim zemljama ~lanicama, odnosno tranzicijsko raz-doblje u osam zemalja Srednje i isto~ne Evrope.Upravo u razdoblju preokreta u smjeru trì{neprivrede, industrije tih zemalja bile su ovisne o

dràvnim pomo}ima koje su ukinute kasnije,devedesetih godina pro{log stolje}a. Nakon toga je usli-jedilo razdoblje prilago|avanja reìma dràvnihpomo}i standardima EU, pa su u skladu s tim obus-tavljene neke pomo}i s procesom pro{irenja EU.

Od novih ~lanica EU-25 najve}i korisnik dràvnepomo}i je Poljska s prosjekom od 2,4 milijarde eura,ê{ka sa 1,0 milijardi eura i Ma|arska sa 0,5 milijardieura. L. SADIKOVI]

Radionica je omogu}ila polaznicima kori{tenjeInternet baze podataka pod imenom Trgova~kamapa. Ona sadrì trgova~ke statisti~ke podatke o bar-ijerama za pristup odre|enim trì{tima u svrhurazvoja me|unarodnih poslova. Pristup ovoj bazimoè pomo}i kod dono{enja ispravne odluke o nas-tupu na odre|enim trì{tima.

Trgova~ka mapa pruà on-line pristup bazipodataka koji se odnose na protok trgovine proizvo-da i pristup granicama trì{ta u me|unarodnomposlovanju. Daje indikatore o performansamaizvoza, zahtjevima me|unarodnog trì{ta, alterna-tivnim trì{tima, te o ulozi konkurencije i iz per-spektive proizvoda i zemlje.

Karakteristike trgova~ke mape su:- analiza sada{njih izvoznih trì{ta: ispituje profil

i dinamiku trì{ta za bilo koji proizvod, procjenjujevrijednost, veli~inu i koncentraciju izvoza i nagla{avazemlje gdje se u~e{}e na trì{tu pove}alo;

- prethodni odabir prioritetnih trì{ta: pravi pre-gled glavnih zemalja uvoznika u svijetu, ilustrujepro{irenje koncentracije uvoza, te navodi u kojimzemljama je potra`nja pove}ana u posljednjih petgodina;

- pregled konkurencije na globalnim ispecifi~nim trì{tima: identificira vode}e zemljeizvoznice za dati proizvod i nagla{ava poziciju zeml-je u odnosu na svjetske zemlje izvoznice ili koduvoza, na zemlje partnere i one susjedne;

- pregled mogu}nosti za diversifikaciju proizvodana posebnom trì{tu: izrada komparativne procjenezahtjeva za uvoz odnosnih proizvoda na nekomizvoznom trì{tu, identifikacija uvoza sli~nihproizvoda i mogu}e sinergije;

- identifikacija postoje}ih i potencijalnih bilater-alnih trgovina sa svakom zemljom partnerom: iden-tificiranje proizvoda-posebnih mogu}nostiupore|ivanjem stvarne bilateralne trgovine, ukupnihzahtjeva zemalja partnera za uvozom i ukupnihizvoznih kapaciteta zemlje doma}ina;

- informacije o granicama gdje se pla}aju takse ionima gdje se ne pla}aju takse: daje pregled instru-menata kojima jedna zemlja vr{i kontrolu nad trgovi-nom (ad-valorem i posebne takse, MFN takse, kvoteza takse, antidumping carinske da`bine, zabrane inorme).

Trgova~ka mapa se nalazi na COMTRADE,najve}oj svjetskoj bazi podataka kojom upravljaOdjel za statistiku pri UN (United Nations StatisticsDivision), kao i na podacima o trì{tu UNCTAD iWTO i nacionalni izvori.

U velikom broju zemalja Trgova~ku mapu finan-sira USAID (www.usaid.gov) i nakon registracije pos-toji besplatan pristup preko Trade Map USAID por-tal www.trademap-usaid.org

Mapa proizvoda prikuplja podatke radi efikasni-jeg istraìvanja me|unarodnog trì{ta, te poslovnograzvoja 72 industrijske grane. Ukupno 5.300 proizvo-da (HS 6-digit) koji se prodaju u preko 180 zemalja,nalaze se na web stranici Mape proizvoda www.p-maps.org

Svaka mapa proizvoda predstavlja:- sredstva za pozicioniranje trì{ta koja se fokusir-

aju na analizu koli~ina za me|unarodno trì{teodre|enog sektora koje je obuhva}eno Mapom;

- Networking sredstva koja identificiraju potenci-jalne poslovne partnere i pronalaze potencijalnenove klijente;

- sredstva koja pruàju informacije o trì{tu iizvore obavje{tenja ~ija je namjena da pomognuizvoznicima i institucijama koje potpomaù trgov-inu, da dublje posmatraju me|unarodne trendove ida imaju bolje strategije na me|unarodnimtrì{tima.

Ako èlite pregledati Mapu proizvoda posjetitewww.p-maps.org i odaberite Sample P-Map (Footw-ear). Dostupna je pretplatnicima na web stranici uzkori{tenje za{ti}enog password-a.

[. A.

Efikasnije istraìvanje me|unarodnog trì{ta

Trgova~ka mapa i mapa proizvodaUSAID, u suradnji sa UNCTAD - ITC, sa sjedi{tem u@enevi, organizirao je seminar o razvoju trgovine koji jenamijenjen za sve institucije koje rade na pove}anjuizvoznih poslova, na izradi akata vezanih za vanjsko-trgovinsko poslovanje, svima koji mogu pomo}i kompani-jama pri odlu~ivanju u odabiru trì{ta za izvoz,poduze}ima, fakultetima, udruànjima i drugima

18


Dràve EU su uvo|enjem zajedni~kog unutra-{njeg trì{ta, iz sistema obaveznog provjeravanja ilicertificiranja proizvoda prije plasiranja na trì{te,pre{le na novi sistem. Sada proizvo|a~ moè sam dasprovede odgovaraju}e postupke utvr|ivanja usagla-{enosti ili u saradnji sa nezavisnim institucijama. Ovipostupci su za pojedina~nu vrstu proizvoda razli~iti,a odre|eni su odgovaraju}im direktivama.

Postupke utvr|ivanja usagla{enosti proizvoda sabitnim zahtjevima, koje odre|uju direktive novog pris-tupa, ~ine moduli globalnog pristupa. Radi njihovogefikasnog sprovo|enja proizvo|a~ mora poznavati:

* module globalnog pristupa i uloge u~esnika,* kori{tenje standarda sistema upravljanja kvalite-

tom ISO 9001:2000,* ulogu vlastite laboratorije proizvo|a~a,* ulogu ovla{tenog organa - saradnja nezavisne institucije,* izuzeci: sajmovi, slobodna trgovinska zona i drugo.Proizvo|a~ mora - prije nego {to iznese proizvod

na trì{te Evropske unije - obaviti postupak utvr|ivan-ja usagla{enosti proizvoda, kao {to je to utvr|enodirektivama novog pristupa. [ta to, zapravo, zna~i?

[ta je postupak utvr|ivanja usagla{enosti?Postupak utvr|ivanja usagla{enosti je provjeravan-

je i postizanje usagla{enosti proizvoda sa zahtjevimaodgovaraju}ih direktiva novog pristupa.

Ko moè vr{iti postupke utvr|ivanja usagla{enosti?Postupke utvr|ivanja usagla{enosti prema mod-

ulima moè vr{iti proizvo|a~ sam ili mora uklju~itinezavisnu instituciju (ovla{teni organ), {to se u zavis-nosti od vrste proizvoda odre|uje odgovaraju}omdirektivom. Proizvo|a~ moè sam vr{iti postupkesamo u modulima A i C. Direktivom o opremi podpritiskom je uveden i inspektorat korisnika, {to zna~iinstitucija korisnika koja vr{i preglede.

Ko je odgovoran kad su u planiranje iliproizvodnju uklju~eni proizvo|a~i?

Proizvo|a~ je odgovoran za sprovo|enje procjeneusagla{enosti planiranja (projektovanja, konstruisan-ja, razvoja) i proizvodnje (izrade), ~ak i kada jednu ilivi{e faza obavljaju proizvo|a~i.

1. Moduli globalnog pristupa Globalnim pristupom uvode se moduli koji se

koriste u postupcima utvr|ivanja usagla{enosti koddirektiva novog pristupa. Ovi moduli odre|eni suzaklju~kom Vije}a 93/465/EEC. Su{tina pristupa je:

* Utvr|ivanje usagla{enosti je podijeljeno namodule koji odre|uju razli~ite postupke.

* Moduli se odnose na fazu planiranja proizvo-da, proizvodnju ili oboje. Osam osnovnih modula idodatnih osam varijanti moèmo me|usobno kom-binovati na razli~ite na~ine, tako da dobijemo pot-pune postupke za utvr|ivanje usagla{enosti, kao {toje to odre|eno pojedina~nim direktivama.

* Za proizvod treba obaviti procjenu usagla{e-nosti u skladu sa odgovaraju}im modulom kako ufazi planiranja tako i u fazi proizvodnje.

* Svakom direktivom novog pristupa opisuje sevrsta i sadràj mogu}ih postupaka za utvr|ivanjeusagla{enosti. Time bi trebalo dosti}i potrebni ste-pen za{tite. Kad je na raspolaganju vi{e opcija, direk-tivama se propisuju i kriteriji na osnovu kojih seproizvo|a~ odlu~uje za pojedina~nu varijantu.

Izuzetak je direktiva o gra|evinskim proizvodimakod kojih se ne primjenjuju moduli globalnog pristupa.

Da li postoji vi{e postupaka za utvr|ivanjeusagla{enosti?

Vaì princip da proizvo|a~ treba imati {to je mogu}evi{e varijanti za sprovo|enje postupaka za utvr|ivanjeusagla{enosti. Omogu}avanje izbora izme|u dva ili vi{epostupaka za utvr|ivanje usagla{enosti za isti proizvodje, prema direktivi novog pristupa, posebno prikladno,kad su se u dràvama ~lanicama, zbog razli~itog zakon-odavstva, u pro{losti razvile razli~ite infrastrukturneinstitucije za certificiranje.

MODULOpis

Sadràj

AUnutra{nja kontrola

proizvodnjeObuhvata unutra{nju kontrolu planiranja i proizvodnje. Ovaj modul ne traìsaradnju ovla{tenog organa.

BEC-kontrola tipa

Obuhvata fazu planiranja i mora mu slijediti jedan od modula za utvr|ivanjeusagla{enosti u fazi proizvodnje (C, D, E, F). Certifikat o EC-kontroli tipaizdaje ovla{teni organ.

CUsagla{enost sa

tipom

Obuhvata fazu proizvodnje i slijedi modulu B. Brine se o usagla{enosti satipom, kao {to ga opisuje certifikat o EC-kontroli tipa, koji je izdat u skladu samodulom B. Ovaj modul ne predvi|a saradnju ovla{tenog organa.

DObezbje|ivanje

kvaliteta proizvodnje

Obuhvata fazu proizvodnje i slijedi modulu B. Proizilazi iz standarda kvaliteteEN ISO 9002. Sara|uje ovla{teni organ, koji je odgovoran za potvr|ivanje inadzor nad sistemom kvaliteta proizvodnje, za kontrolu finalnog proizvoda itestiranje, koje pripremi proizvo|a~.

EObezbje|ivanje

kvaliteta proizvoda

Obuhvata fazu proizvodnje i slijedi modulu B. Proizilazi iz standardaobezbje|ivanja kvalitete EN ISO 9003. Sara|uje ovla{teni organ, koji jeodgovoran za potvr|ivanje i nadzor nad sistemom kvaliteta, za kontrolufinalnog proizvoda i testiranje, koje pripremi proizvo|a~.

Globalni pristup

Postupak utvr|ivanja usagla{enostiPrenosimo tekst iz knjige dr Sa{e Pre{erna, eksperta zatehni~ko zakonodavstvo EU, “Unutra{nje trì{te Europskeunije i CE znak”, Ljubljana 2003. godine


19

DODATNI MODULOpis

Dodatni elementi iz osnove modula

Aa1 i Cbis1Unutra{nja kontrola

proizvodnje i jedan ili vi{epoku{aja jednog ili vi{e

specifi~nih aspekata finalnogproizvoda

Saradnja ovla{tenog organa bilo u fazi planiranja iliproizvodnje kod testiranja, koji obavlja proizvo|a~ ili njegovopunomo}enik. Proizvodi za koje to vaì i ogledi koji se moguizvr{iti su navedeni u direktivi.

Aa2 i Cbis2Unutra{nja kontrola

proizvodnje i provjeravanjeproizvoda u slu~ajno odabranim

intervalima

Saradnja ovla{tenog organa kod provjeravanja proizvoda u faziproizvodnje. Odgovaraju}i aspekti provjera su navedeni udirektivi.

DbisObezbje|ivanje kvaliteta

proizvodnje bez kori{tenjamodula B

Traì se tehni~ka dokumentacija.

EbisObezbje|ivanje kvaliteta

proizvoda bez kori{tenja modulaB

Traì se tehni~ka dokumentacija.

FbisProvjeravanje proizvoda bez

kori{tenja modula BTraì se tehni~ka dokumentacija.

HbisPotpuno obezbje|ivanje

kvaliteta kontrolom planiranja

Ovla{teni organ analizira planiranje proizvoda ili proizvoda injegovih varijanti, te izdaje certifikat o EC-kontrolikonstrukcije, odnosna planiranja.

Da li je za dokazivanje usagla{enosti mogu}eprimijeniti postupke koji se zasnivaju na tehnika-ma obezbje|ivanja kvaliteta?

Nekim direktivama je to mogu}e. U takvimslu~ajevima proizvo|a~ obi~no moè upotrijebiti ipostupak ili kombinaciju postupaka sa drugim mo-dulima koji ne primjenjuju tehnike obezbje|ivanjakvaliteta, osima kad je za ispunjavanje zahtjevatraèna isklju~iva upotreba odre|enog postupka.Tehnike obezbje|ivanja kvaliteta su uklju~ene u trimodula, a certifikat nije dovoljan uvjet za dokazi-vanje usagla{enosti. Op{te uputstvo moè se na}i uzaklju~ku 93/465/EEC.

Moduli koji se zasnivaju na tehnikama sistemaupravljanja kvalitetom, koji proizilaze iz serije stan-darda EN ISO 9000, uspostavljaju vezu izme|u regu-larnih i neregularnih sektora. To bi trebalo pomo}iproizvo|a~ima u ispunjavanju obaveza koje proizilazeiz direktiva, kao i iz potreba potro{a~a, odnosnoposlovnih partnera. Pored toga, pod odre|enim uvje-tima, to omogu}ava proizvo|a~ima da imaju dodatnukorist od investicija u sisteme upravljanja kvalitetomi doprinosi, tako|er, razvoju lanca kvaliteta (odkvaliteta proizvoda do kvaliteta samih preduze}a), teunapre|enju svijesti o zna~aju sistema upravljanjakvalitetom za pobolj{anje konkurentnosti.

Ipak, dràve ~lanice moraju prenijeti u svojezakonodavstvo sve postupke za utvr|ivanjeusagla{enosti koje se uvode nekom direktivom imoraju obezbijediti slobodan protok svih proizvodaza koje je bio obavljen postupak za utvr|ivanjeusagla{enosti u skladu sa tom direktivom. Izborizme|u modula je potreban kad za proizvod vaèodredbe vi{e direktiva. U takvim slu~ajevima je

poèljno da je proizvo|a~u na raspolaganju op{tipostupak, koji sadrì sve odgovaraju}e direktive, ilibarem postupke koji su kompatibilni. Izbor vi{e mo-dula moè, isto tako, biti potreban zbog infrastru-kture odre|ene grane industrije, {to omogu}avaproizvo|a~ima da biraju najpodesniji i ekonomi~anpostupak.

g p p p pF

Provjeravanjeproizvoda uproizvodnji

Obuhvata fazu proizvodnje i slijedi modulu B. Ovla{teni organ nadzireusagla{enost sa tipom, kao {to je opisano u certifikatu o EC-kontroli tipa, kojije izdat u skladu sa modulom B, i izdaje certifikat o usagla{enosti.

GProvjeravanjepojedina~nog

proizvoda

Obuhvata fazu planiranja i fazu proizvodnje. Svaki pojedina~ni proizvodprekontroli{e ovla{teni organ, koji izdaje certifikat o usagla{enosti.

HPotpuno

obezbje|ivanjekvaliteta

Obuhvata fazu planiranja i fazu proizvodnje. Proizilazi iz standarda osistemima kvaliteta EN ISO 9001, u saradnji sa ovla{tenim organom, koji jeodgovoran za potvr|ivanje i nadzor nad sistemom kvaliteta za planiranje,izradu, kontrolu kona~nog proizvoda i testiranje, koje pripremi proizvo|a~.

Tabela 1: Osam osnovnih modula globalnog pristupa

Tabela 2: Varijante osnovnih modula globalnog pristupa

U odnosu na prethodni mjesec

Cijene vi{e za sedam posto

Prema podacima federalnog Zavoda za statistiku, ukupnecijene proizvo|a~a industrijskih proizvoda u oktobru ovegodine vi{e su za 7% u odnosu na prethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama,cijene energije vi{e su za 28%, dok su cijene intermedijalnihproizvoda niè za 1,3%, te trajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 0,1%.

U ostalim industrijskim grupacijama cijene se nisu mijenjale.Posmatrano po odjeljcima, rast cijena je registriran kod

snabdijevanja elektri~nom energijom, gasom, parom i toplomvodom za 43,9% (zbog primjene vi{eg sezonskog tarifnogstava), proizvodnje koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva za2,5%, proizvodnje celuloze, papira i kartona, te proizvoda odpapira i kartona za 2,4%, proizvodnje proizvoda od gume iplastike za 1,4% i proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnihproizvoda za 0,5%.

Pad cijena je registriran kod proizvodnje metala za 6,8%,proizvodnje metalnih proizvoda, osim ma{ina i opreme, za2,8%, kod va|enja ugljena i treseta za 1,9%, proizvodnje elek-tri~nih ma{ina i aparata za 0,5%, kod va|enja ostalih ruda ikamena za 0,2% i proizvodnje odje}e, dorade i bojenja krzna za0,1%.

U ostalim odjeljcima cijene se nisu mijenjale u ovom mjesecu.Ukupne cijene proizvo|a~a industrijskih proizvoda u okto-

bru 2005. godine vi{e su za 2,8% u odnosu na prosje~ne cijeneiz 2004. godine, dok su u odnosu na isti mjesec prethodnegodine niè za 1,1%.

Za deset mjeseci ove u odnosu na isti period pro{le godineukupne cijene proizvo|a~a su niè za 0,4%.

U oktobru

Prosje~na pla}a u oktobru565,06 KM

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po zaposlenom zaoktobar ove godine u FBiH iznosila je 565,06 KM, {to pred-stavlja pove}anje mjese~ne ispla}ene neto pla}e od 0,42 odsto.

Istraìvanje o pla}ama obuhva}a ispla}ene neto i brutopla}e zaposlenih kod pravnih osoba bez obzira na vrstuzaposlenja i trajanje radnog vremena. U ovaj obra~un nisuuklju~ene pla}e pripadnika odbrane, kao ni pla}e zaposlenih uobrtu i slobodnim profesijama.

Najve}a prosje~na ispla}ena neto pla}a je zabiljeèna uKantonu Sarajevo i iznosi 702,45 KM, a najnià u Zeni~ko-dobojskom kantonu i ona iznosi 450,41 KM.


20

Zavod za statistiku FBiH

Industrijska proizvodnja u novembru ve}a za 8,3 odstoIndustrijska proizvodnja u FBiH, u novembru ove godine u

odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le godineve}a je za 8,3 odsto. U odnosu na proizvodnju iz istog mjesecapro{le godine, industrijska proizvodnja ve}a je za 11,7 odsto,dok je u odnosu na oktobar ove godine ve}a za 1,6 odsto.

Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnosti, unovembru u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju izpro{le godine industrijska proizvodnja u podru~ju rudarstvave}a je za 17,5 odsto.

U novembru u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju izpro{le godine industrijska proizvodnja u podru~ju prera|iva~keindustrije ve}a je za 11,09 odsto, a u podru~ju snabdijevanja elek-tri~nom energijom, plinom i vodom manja za 4,2 odsto.

Posmatrano po glavnim industrijskim grupacijama indus-trijskih proizvoda, od januara do novembra ove godine, uodnosu na isti pro{logodi{nji period, pove}ana je proizvodnjaintermedijalnih proizvoda.

Pove}anje, osim energije za 15,5 odsto, biljeì se i kod tra-jnih proizvoda za {iroku potro{nju za 15,2 odsto, te netrajnihproizvoda za {iroku potro{nju za 8,5 odsto i kapitalnihproizvoda za 5,5 odsto.

Ukupne cijene proizvo|a~a industrijskih proizvoda unovembru ve}e su za 0,1 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama,cijene energije ve}e su za 0,7 odsto, proizvoda za {irokupotro{nju za 0,2 odsto i netrajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 0,1 odsto.

Cijene intremedijalnih proizvoda niè su za 0,5 odsto, dokse u ostalim industrijskim grupacijama cijene nisu mijenjale.

Ukupan broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji uoktobru ove godine na podru~ju FBiH iznosio je 387.275 osoba.

Krajem oktobra ove godine u FBiH prema podacima slu`biza zapo{ljavanje evidentirano je 346.294 nezaposlene osobe, {tou odnosu na septembar predstavlja pove}anje za 603 osobe ili0,17 odsto.

U~e{}e stru~nih osoba u ukupnom broju registrovanihnezaposlenih je 219.860 ili 63,49 odsto, a nestru~nih 126.434 ili36,51 odsto.

Krajem oktobra poslovni subjekti iskazali su potrebu za1.313 radnika, tako da na jednu prijavu aplicira 264 radnika kojitraè zaposlenje.

U novembru

Tro{kovi ìvota ve}i za 1,4 odsto

Ukupni tro{kovi ìvota u novembru, u odnosu naprethodni mjesec, ve}i su za 1,4 odsto.

Za isti period tro{kovi ìvota za usluge ve}i su za 4,5odsto, za robu 0,7 odsto, za prevozna sredstva i telekomu-nikacijske usluge za 5,2 odsto. Tro{kovi ìvota za ishranuve}i su za 1,5 odsto, dok su tro{kovi ìvota za duhan i pi}e,te odje}u, obu}u, stan i obrazovanje niì za 0,1 odsto.

U trgovini na malo

Porast 53 odstoPrema podacima Zavoda za statistike FBiH, na

dan 30. septembar ove godine u distributivnojtrgovini bilo je 4.144 prodavnica, a 34.434 zaposleneosobe.

U tre}em tromjese~ju ostvaren je promet od2.672.882.000 KM, od ~ega se 53,5 odsto odnosi natrgovinu na veliko, 29,9 odsto na trgovinu na malo i6,9 odsto na trgovinu na malo gorivom i mazivima.

U oktobru je ostvaren promet u trgovini namalo u vrijednosti od 309.267.000 KM, {to predstavl-ja smanjenje za 2,2 odsto u odnosu na prethodnimjesec. Ovakav omjer trgovine na malo koji je ost-varen u oktobru, u odnosu na isti mjesec pro{legodine, predstavlja pove}anje od 36 odsto.

Od januara do oktobra ove godine u trgovini namalo ostvaren je promet u iznosu od 2.798.935.000KM, {to u odnosu na isti period pro{le godine pred-stavlja pove}anje od 40,5 odsto.

21


Za devet mjeseci

BiH posjetilo 331.973 turistaBiH je za devet mjeseci raspolagala sa 18.280 registrovanih leàja {to je za 5% vi{e nego prethodne godine,

a njihova iskori{tenost je bila za 5% manja nego prethodne godine, odnosno 16,4%. U osnovnim i komplementarnim objektima za smje{taj ostvareno je 331.973 dolazaka turista, {to je za

3,25% vi{e nego prethodne godine, odnosno strani turisti su ostvarili 50,5%, a doma}i 49,5% dolazaka.Najvi{e stranih dolazaka su ostvarili turisti iz biv{e SFRJ 58%, zemalja EU 35% i vanevropskih zemalja 7%.Najve}i broj dolazaka je ostvaren u centrima planinskog, banjskog, primorskog i vjerskog turizma, te

ve}im gradovima BiH.U dolascima turista, FBiH u~estvuje sa 63,5%, Republike Srpske sa 34,5% i Br~ko Distrikt BiH sa 2%.Ostvareno je 812.895 no}enja, {to je za 0,2% manje nego prethodne godine. Tako su doma}i turisti ost-

varili 52,2% no}enja, a strani 47,8% no}enja.Osjetan je pad i no}enja stranih turista iz Njema~ke za 9%, Italije za 5%, Ma|arske 16%, a zna~ajno

pove}anje no}enja turista iz Francuske 130%, Portugala 120%, Rusije 82% i Turske 41%.Strani turisti su se zadràvali 2,3 dana, a doma}i 2,8 dana.U FBiH je ostvareno 59,5% no}enja, u RS 38,5%, te u Br~ko Distriktu BiH 2% no}enja.Od januara do aprila ove godine ostvaren je promet u ugostiteljstvu od 67.947.580 KM {to je za 3,8%

manje nego prethodne godine.U BiH je registrovano 8.320 ugostiteljskih objekata, 294 hotela i motela i 194 turisti~ke agencije gdje je

zaposleno oko 27.000 radnika.Rezultati za devet mjeseci su na nivou iz prethodne godine, pove}an je broj dolazaka od 3,2%, smanjen

broj no}enja za 0,2%, ali je pove}an broj smje{tajnih jedinica za 1%.Iskazani zvani~ni rezultati se uklapaju u predvi|anja Svjetskog savjeta za turizam i putovanje (WTTC)

gdje su 34 eksperta iz Svjetske turisti~ke organizacije predvidjela da }e turisti~ki promet u BiH za 2005. god-inu rasti za 0,7%.

U oktobru

FBiH posjetilo 24.275 turistaPrema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u oktobru, broj turista koji su posjetili ovaj entitet izno-

sio je 24.275. To u odnosu na isti pro{logodi{nji period predstavlja pove}anje od 6,8 odsto.Za isti period, turisti su ostvarili 46.578 no}enja, od toga 32,5 odsto otpada na doma}e, a 67,5 odsto

na strane turiste.Kapaciteti u oktobru ve}i su za 4,4 odsto u odnosu na isti pro{logodi{nji period i iznose 11.586 leàja.

Ugostiteljstvo

Promet ve}i za 1,5 dsto

Promet u ugostiteljstvu za devet mjeseci ovegodine iznosi 24.074.061 KM i predstavljapove}anje od 1,5 odsto u odnosu na istipro{logodi{nji period, pokazuju podaci Zavodaza statistiku FBiH.

Posmatrano po vrstama usluga, u ukupnomprometu u ugostiteljstvu vrijednost no}enjau~estvuje sa 45,1 odsto, dok na vrijednost hraneotpada 30,4 odsto.

Od ukupnog prometa ostvarenog u ugos-titeljstvu na bezalkoholna pi}a otpada 3,1 odstoi na èstoka pi}a 1,5 odsto, dok se na ostalevrste usluga odnosi 19,9 odsto od ukupnogprometa u ugostiteljstvu.

22


Kako je saop}eno iz Zavoda, u oktobru, je potra`nja za radnomsnagom iznosila 1.313 lica i manja je za 173 lica ili 11,64% u odnosu naprethodni mjesec.

Slu`bama za zapo{ljavanje organizacije-poslodavci su podnijeli 1.149prijava o prestanku radnog odnosa po svim osnovama utvr|enimZakonom o radu, {to je za jedno lice ili 0,09% manje u odnosu naprethodni mjesec.

Krajem oktobra u FBiH na evidencijama slu`bi za zapo{ljavanje biloje 346.294 nezaposlena lica, {to predstavlja pove}anje za 603 lica ili 0,17%u odnosu na septembar.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, dobivenih od orga-nizacija-poslodavaca, u avgustu u FBiH bilo je zaposleno 387.096 radnika,u privredi 216.546 ili 55,94%, a u neprivredi 170.550 ili 44,06%.

Broj zaposlenih u avgustu ove godine u odnosu na prosjek iz 2004.godine manji je za 1.214 ili 0,31%, a u odnosu na juli 2005. manji je za462 ili 0,12%.

U~e{}e stru~nih lica u ukupnom broju registrovanih nezaposlenih je219.860 ili 63,49%, a nestru~nih 126.434 ili 36,51%.

Prema kvalifikacionoj strukturi evidentiranih nezaposlenih, u okto-bru, sa visokom stru~nom spremom bilo je 5.933, sa vi{om stru~nomspremom 4.701, sa srednjom stru~nom spremom 77.857, visokokvalifiko-vanih radnika bilo je 2.831, kvalifikovanih 128.538, nekvalifikovanih113.904, prekvalifikovanih 11.323 i sa niòm stru~nom spremom 1.207.

Od ukupnog broja lica koja traè zaposlenje, u oktobru, registrovanoje 162.436 èna, {to je za 284 ili 0,18% vi{e u odnosu na prethodni mjesec.

Prvi put zaposlenje traì 88.962 èna ili 54,77%. Njihovo u~e{}e u evi-dentiranoj nezaposlenosti iznosilo je 46,91%.

Lica koja prvi put traè zaposlenje je 170.096 i manje ih je za 429 uodnosu na septembar 2005. godine. Od toga je stru~nih lica 104.498 ili61,43%, a nestru~nih 65.598 ili 38,57%.

Tokom oktobra 2005. godine slu`bama za zapo{ljavanje prijavilo se7.644 novih lica koja traè zaposlenje, {to je za 970 ili 11,26% manje uodnosu na septembar.

Od ukupnog broja lica koja traè zaposlenje u posmatranom perio-du, u~e{}e demobilisanih vojnih obveznika iznosilo je 60.445 i za 279 ili0,46% manje je u odnosu na prethodni mjesec.

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sig-urnosti nezaposlenih osoba, nov~anu naknadu koristilo je 5.328 lice ili1,54% od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih. U ovaj broj koris-nika nov~ane naknade uklju~eni su i povratnici iz inostranstva.

Zdravstvenu za{titu u istom periodu koristilo je 208.179 lica ili60,12% od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih.

Pravo na PIO koristilo je 56 lica, a izdato je 106 radnih dozvola stra-nim dràvljanima.

Federalni zavod za zapo{ljavanje

U oktobru zaposleno3.167 radnika

Prema podacima Zavoda za zapo{ljavanje FBiH, u oktobru, sa evidencije slu`bi za zapo{ljavanje zaposlenoje 3.167 radnika, {to je za 136 radnika ili 4,49% vi{e uodnosu na septembar ove godine

Najve}i broj nezaposlenih u

Tuzlanskom kantonuPosmatrano po kantonima, najve}i broj reg-

istrovanih nezaposlenih lica nalazi se uTuzlanskom (83.904 ili 24,23%), u Zeni~ko-dobo-jskom (67.219 ili 19,41%), u Kantonu Sarajevo(67.168 ili 19,40%), a najmanji u Bosansko-podrinjskom kantonu (4.697 ili 1,36%) u odno-su na ukupan broj registrovanih nezaposlenih uFBiH.

Izvoz u Slovenijupove}an 70 odsto

Direktor Predstavni{tva Gospodarske zbor-nice Slovenije u BiH Amir Huji} kazao je da jeBiH u ovoj godini ostvarila najve}i porastizvoza upravo u Sloveniju.

Prema njegovim rije~ima, za 11 mjeseci ovegodine u BiH je iz Slovenije uvezeno robe u vri-jednosti milijardu KM, a ostvaren je izvoz vri-jedan 335 miliona KM, {to je pove}anje od 70odsto u odnosu na 2004. godinu.

Najskuplji Mostar i Livno

Izdaci za ishranu i pi}e prema potro{a~kojkorpi u novembru iznose 457,17 KM, {to je za6,39 KM vi{e u odnosu na oktobar, kada jeiznosila 450,78 KM.

Gledaju}i po sjedi{tima kantona, za potro-{a~ku korpu u oktobru ove godine najvi{e je tre-balo izdvojiti u Mostaru i to 490,46 KM, zatimu Livnu 485,46 KM i u [irokom Brijegu 482,18KM. Najjeftinija potro{a~ka korpa bila je uGora`du i iznosila je 424,22 KM.

Osteoartritis, poznat i kao degenerativnabolest zglobova, jeste oboljenje koje poga|asvakoga prije ili kasnije. Naj~e{}e napadazglobove nosioce najve}eg optere}enja: kolje-na, sko~ni zglob i kuk

Kod osteoartritisa se polako tanji i trajno o{te}uje zglob-na hrskavica koja kod normalnog zgloba sluì kao “amortiz-er” i obezbje|uje glatku povr{inu izme|u kostiju. Njenimo{te}enjem dolazi do bolnog stanja, upale i smanjenepokretljivosti zglobova. Zglobne hrskavice relativno brzopo~inju propadati, aistovremeno imajuslabu sposobnost regen-eracije zbog slabeprokrvljenosti u samomzglobu. Posebno nakonozljeda, ~esto dolazi doupale zgloba koje vodidaljim degenerativnimprocesima.

Terapija

Terapija osteoartriti-sa se provodi fizika-lnom terapijom, nes-teroidnim antireumati-cima i pomo}nim ljeko-vitim sredstvima.

Glukozamin sulfat ikondroitin sulfat sekoriste kao pomo}noljekovito sredstvo prilije~enju degenerativnih oboljenja zglobova. Oni se, ina~e,normalno nalaze u zglobnoj hrskavici. Postoje mnoge studijeo tome da oni uzimani oralno {tite, pa ~ak i smanjujuo{te}enja kod ve} o{te}enih zglobova. Njihovom upotrebom,bol se smanjuje, zglob manje oti~e i postaje pokretljiviji.

Glukozamin sulfat je amino{e}er koji sluì za izgradnjuzglobnih hrskavica. Kada se uzima kao dodatak prehranipomaè obnavljanju zglobnih hrskavica, smanjuje bol uote~enim zglobovima i u~estvuje u stvaranju sinovijalne

te~nosti - te~nosti koje se normalno nalazi u zglobovima.Njihov mehanizam djelovanja je druga~iji nego kod nes-teroidnih antireumatika. Pobolj{anje ne nastupa odmah, alisu rezultati nakon kontinuirane upotrebe trajniji, a i znatnoje manje neèljenih nuspojava. Ve}ina pacijenta prve znakepobolj{anja vidi nakon mjesec dana kori{tenja glukozamina,a maksimalni u~inak se postiè od osam do 12 sedmica prim-jene terapije.

Mjere opreza i mogu}e kontraindikacije

Ne spostoje poznate kontraindikacije za upotrebuglukozamina. Do sada se pokazao kao bezbjedan i sa rijetkim

i krakotrajnim sporednimefektima. Ne preporu~uje setrudnicama i djeci, jer naovim specifi~nim kategorija-ma nisu ura|ena klini~kaispitivanja.

Pacijenti koji uzimajulijekove sa antikoagulantnimdjelovanjem (heparin, var-farin, pa ~ak i aspirin) mora-ju biti oprezni kada uzimajukombinaciju glukozamina sakondroitinom. Kondroitinim je hemijski sli~an i moèdovesti do poja~anogkrvarenja.

Preporu~uje se glukoza-min koristiti u koncentraciji1500 mg dnevno podijeljenou vi{e doza. Ukoliko ne nas-tupi pobolj{anje u roku trimjeseca, prekinuti terapiju.

Lagana tjelovje`ba, sman-jenje tjelesne teìne, odmor, te pravilna ishrana su jednakova`ni u lije~enju osteoartritisa i ne smiju biti potisnuti udrugi plan.

Posavjetujte se sa ljekarom o vrsti i trajanju terapije koja jeza vas najprikladnija. U apoteci potraìte pomo} od va{eg far-maceuta, u izboru najprikladnijeg oblika pomo}nog ljekovi-tog sredstva. Uvijek se informi{ite o mogu}im nuspojavama iinterakcijama sa drugim lijekovima.

Mr ph Maja KNE@EVI] ]ERANI]Apoteka MY MEDICO

Iz apoteka

O za{titi zglobova treba po~eti misliti na vrijeme

Documents

Novosti na web stranici Informacije na Internetu ... · munikacija, gumarske industrije, dijelova za auto-mobile, hemijske industrije, bankarstva, trgovine. Na kakvoj razini je bila