Autori rada: Ilijana Katić Marija Bekavac Bože Mustapić Ante Miličić Mentorice: Ivana Babić Ivana Nosić

Od stećka do suvenira

Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića

Učenička zadruga LUDRUM

Lovreć, 2013. godine

2

SADRŽAJ

1. UVOD………………………………………………………………….....3

2. OBRAZLOŽENJE TEME………………………………………………..4

3. MATERIJALI I METODE……………………………………………….5

4. REZULTATI…………………………………………………………….10

5. RASPRAVA…………………………………………………………….32

6. ZAKLJUČAK…………………………………………………………...34

7. SAŽETAK………………………………………………………………36

8. LITERATURA…………………………………………………………..37

9. ŽIVOTOPISI…………………………………………………………….38

3

1. UVOD

Jedan od temeljnih ciljeva rada Učeničke zadruge „Ludrum“ iz Lovreća je

proučavanje i očuvanje zavičajne baštine. Nesumnjivo je da stećci –

srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici – predstavljaju dio te baštine.

Zanimljivo je napomenuti da se upravo na području Dalmatinske zagore

nalaze najbolje sačuvani primjerci stećaka u Hrvatskoj te da je Lovreć, uz

Cistu, poznat po prvom spomenu stećaka u povijesti. O jedinstvenosti i

neminovnoj potrebi očuvanja stećka najbolje svjedoči činjenica da je to

zasada jedini fenomen koji je vrjednovan kao zajedničko kulturno dobro

Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Ministri kulture

navedenih zemalja nominirali su stećke za uvrštenje na UNESCO-v popis

svjetske kulturne baštine. Očekuje se da bi uvrštavanje trebalo biti izvršeno

do kraja 2014. godine.1 Sve navedeno dokazuje da stećak može postati

vrhunski turistički proizvod, a samim time i inspiracija za izradu originalnih

suvenira. Ta je postavka poslužila kao poticaj za nastajanje projekta izrade

suvenira motiviranih stećkom, koji su osmislili i realizirali članovi Učeničke

zadruge „Ludrum“, podijeljeni u tri sekcije: Etnološku, Likovnu te Sekciju za

prikupljanje i obradu prirodnina. U nastavku će rada biti izložene metode,

rezultati te zaključci njihova rada.

1 Petar Dukić, Stećci uskoro na popisu UNESCO-a, www.princip.hr, pregledano: 25. 3. 2013.

4

2. OBRAZLOŽENJE TEME

Temeljni je cilj odabranog istraživačkog rada upoznavanje učenika sa

stećcima koji se nalaze na području Lovreća. Navedeni cilj podrazumijeva

istraživanje i čuvanje od zaborava jednog dijela baštine lovrećkog kraja. Osim

stjecanja znanja o srednjovjekovnom stećku na području Lovreća i osvješćivanja

važnosti i vrijednosti stećka te čuvanja baštine od zaborava, svojim smo

sudjelovanjem u projektu ostvarili čitav niz drugih ciljeva. Riječ je prije svega o

odgojnim ciljevima: jačali smo osjećaj odgovornosti i samopouzdanja, razvijali

smo kreativni i poduzetnički duh, promicali kvalitetu života učenika u školi te

poticali timski rad. Ne treba zaboraviti da smo radom na projektu ostvarili niz

vještina, kao što su razvijanje sposobnosti zapažanja, opisivanja, raščlanjivanja,

povezivanja, zamišljanja, crtanja i modeliranja. Iz svega navedenog proizlazi

činjenica da je istraživački problem višestruko poticajan. Naime, rješavajući ga,

bolje smo upoznali obilježja i značenje stećaka te na taj način produbili spoznaje

o baštini svoga kraja, ali i istodobno učili iskorištavati stečene spoznaje i

primjenjivali ih u vlastitom stvaralačkom radu.

Kako bi svi ciljevi i rezultati istraživačkog rada došli do što boljeg

izražaja, rad smo podijelili u dvije faze koje uključuju višedimenzionalan pristup

problemu. Na taj se način ostvaruje povezivanje izvannastavne aktivnosti s

poviješću, hrvatskim jezikom, vjeronaukom i likovnom kulturom. U prvoj smo

fazi bili usredotočeni na istraživanje, analizu i usustavljivanje obilježja stećaka,

na razmatranje njihovog značenja u prošlosti te posebno na osvješćivanje

njihovog značenja za sadašnje i buduće naraštaje. Druga pak faza

podrazumijevala je osmišljavanje i izradbu suvenira motiviranih lovrećkim

stećkom i u njoj do posebnog izražaja dolazi stvaralački i poduzetnički duh

učenika.

5

3. MATERIJALI I METODE

Za potrebe istraživanja koristili smo se sljedećim materijalima:

- kartografski prikaz Lovreća

- digitalni fotoaparat

- paus-papiri različitih formata

- grafitne olovke

- tijesto od smjese brašna i vode

- gips

- kameni prah

- drvo (hrastovo, jelino, jasenovo)

- krupna morska sol

- eterična ulja (jele, ružmarina)

- sadnice čuvarkuće

- suho bilje (neven, kadulja, kupina)

- tkanina (žutac)

- boje za drvo i staklo

- staklena ambalaža

- literatura o stećcima.

Prije izlaska na teren proučili smo dostupnu literaturu o stećcima te na

Kartografskom prikazu označili lokacije lovrećkih nekropola2.

Pri izradbi Kartografskog prikaza pomagao nam je Zvonko Babić, inženjer

geodezije zaposlen u Katastarskome uredu u Imotskom. Lokacije smo obilazili

prema dogovorenom planu. Digitalnim fotoaparatom fotografirali smo stećke i 2 Nekropola - naziv za prethistorijska i antička grobišta: podzemna grobnica, grč. nekropolis; grad mrtvih. Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb, 2000.

6

likovne motive koje smo uočili. Vidljive smo motive preslikavali paus-papirom i

grafitnom olovkom. Opipom smo utvrdili postojanje oblika koji nisu vidljivi

prostim okom. Kako ne bismo oštetili strukturu motiva, a prethodno se

savjetovavši sa stručnjacima iz Konzervatorskog odjela u Imotskom, nevidljive

smo motive preslikavali pomoću smjese brašna i vode. Navedeni nam je otisak

kasnije poslužio kao kalup pomoću kojega smo izradili otiske u gipsu. Efekt

patine u gipsanom odljevu postigli smo utrljavanjem kamenog praha. Nakon

terenskog rada u školi smo analizirali otiske, odgonetnuli nazivlje motiva te im

odredili simboliku pomoću dostupne literature. Odredivši simboliku motiva sa

stećaka, počeli smo izrađivati različite suvenire.

Pri prikupljanju i analizi potrebnih podataka te izradbi suvenira koristili smo

se sljedećim metodama:

- proučavanje literature koja obrađuje tematiku stećaka

- izradba tematske karte

- fotografiranje stećaka s fokusom na ornamente

- precrtavanje olovkom i paus - papirom

- uzimanje otisaka tijestom

- izradba gipsanih odljeva

- patiniranje kamenom prašinom

- obradba drva (rezanje, brušenje, lijepljenje, bojanje)

- slikanje na drvetu i staklu

- pakiranje

- izradba deklaracija.

Teoretski smo dio projektnoga rada ostvarili početkom školske godine

2012./2013. Prikupili smo dostupnu literaturu o stećcima, koju smo proučavali

uz pomoć učitelja povijesti Denisa Đereka i Antonije Aračić.

7

Slika 1. Učenici s pažnjom slušaju predavanje prof. Denisa Đereka

U drugome smo polugodištu realizirali iskustveni dio projektnoga rada.

Najprije smo formirali skupine i podijelili zadaće. Skupina koju smo za potrebe

projekta nazvali Mali geografi izradila je tematski kartografski prikaz položaja

stećaka na području Lovreća.

Nakon izradbe tematske karte utvrdili smo plan obilaska stećaka. Mali

fotografi bilježili su terenski rad digitalnim fotoaparatom, a posebnu su pažnju

su obratili na fokusno snimanje vidljivih ornamenata stećaka.

Kako bi što preciznije preslikali motive sa stećaka, Mali su ih likovnjaci

precrtavali metodom sjenčanja pomoću paus - papira i grafitne olovke.

8

Slika 2. Preslikavanje motiva pomoću paus - papira

Pritom su se koristili paus-papirom različitih veličina kako bi precizno

odredili dimenziju pojedinog ornamenta.

Opipom smo osjetili da postoje ornamenti koji nisu vidljivi prostim okom

zbog nakupina lišajeva. Budući da su stećci povijesni spomenici iznimne ljepote

i vrijednosti, nismo mogli mehanički skidati nakupine algi i lišajeva. Stoga je

trebalo odabrati metodu koja nije agresivna za površinu stećaka.

Savjetovavši se s konzervatorima i poučeni prijašnjim istraživanjima prof.

dr. sc. Ivana Petričevića, odlučili smo se koristiti jednostavnom smjesom brašna

i vode. Naime, brašno i voda daju elastičnu smjesu koja se dobro priljubljuje uz

kamen i ne izaziva oštećenja. Kada se smjesa postupno osuši, na njoj ostaje

udubljenje ornamenta sa stećka.

Dobiveno udubljenje smo iskoristili kao kalup za gipsane odljeve.

Osušeni gips ima bijelu ili bež boju, a boja stećaka je sivkasta. Kako bismo

dobili otisak koji će što više nalikovati stećku, gipsanu smo površinu patinirali

kamenom prašinom.

9

Slika 3. Patiniranje gipsanog odljeva

Nakon preslikavanja, kopiranja te otkrivanja simbolike pojedinih

ornamenata odlučili smo ih iskoristiti u izradi suvenira.

Nakon izradbe, suvenire smo prikladno pakirali u odgovarajuću ambalažu

pazeći na tonsku usklađenost boja i dimenzijske proporcije. Prema Zakonu o

zaštiti potrošača3, za svaki je proizvod obvezna obavijest o proizvodu ili

deklaracija, koja mora sadržavati sljedeće podatke:

- naziv proizvoda

- datum proizvodnje i rok uporabe, ako je to propisano i

- sjedište proizvođača.

Uljima za masažu, solima za kupanje i čajevima dodali smo, uz obvezne podatke

u deklaraciji, i informacije o sastavu te načinu uporabe.

3 Zakon o zaštiti potrošača, Narodne novine 79/2007.

10

4. REZULTATI

Budući je temeljni cilj ovog istraživačkog rada upoznavanje učenika sa

stećcima koji se nalaze na području Lovreća u prvoj smo fazi rada istraživali,

analizirali i usustavljivali obilježja stećaka. Zatim smo razmatrali njihovo

značenje u prošlosti te smo se posebno orijentirali na osvješćivanje njihovog

značenja za sadašnje i buduće naraštaje. Rezultati istraživanja su poslužili

Etnološkoj, Likovnoj i Sekciji za prikupljanje i obradu prirodnina za izradu

suvenira u čijem su se likovnom oblikovanju primjenjivali ornamenti sa stećaka.

U našoj srednjovjekovnoj kulturnoj baštini stećci su najbrojniji i

najznačajniji spomenici i materijalni svjedoci vlastitih duhovnih dometa

pučanstva Lovreća. Postoje razni nazivi za kameni nadgrobni spomenik u

znanosti danas poznat pod imenom stećak. U narodu se najčešće čuje: mramor,

mašeta, bilig, kam.

Lovreć je naselje u istoimenoj općini Splitsko-dalmatinske županije.

Smješten je u Zabiokovlju te se prostire od Kljenovca na istoku do Ciste Prove

na zapadu i širinom od Studenaca na sjeveru do Žeževice na jugu. Nalazi se na

nadmorskoj visini 450-550 m. Površina mu iznosi 27.38 km2. Naselje je

razbijenog tipa sastavljeno od više većih i manjih zaselaka.

Slika 4. Zemljopisni položaj Lovreća

11

Postoji više mišljenja o nastanku naziva i imena naselja Lovreć. Fra

Jerolim Luiđi Vrdoljak je bio mišljenja da je naziv naselja Lovreć istovjetan sa

nazivom naselja Ludrum4 gdje je bilo sjedište biskupije Ludrensis. Povjesničar

Ante Ujević je smatrao da je Lovreć kao naselje dobio naziv po sv. Lovri, a fra

Karlo Jurišić je mišljenja da je naziv za Lovreć kao i za Lovrećinu na Braču

nastao po crkvi posvećenoj sv. Lovri.

Lovreć je kao svojevrsno prometno raskrižje mjesto bogate prošlosti, no

ono što je u našem istraživačkom radu najzanimljivije jest činjenica da je prvi

spomen stećaka u povijesti upravo spomen stećaka u Lovreću i Cisti i to u

ispravi kralja Tvrtka I. knezovima Radobilje braći Nenadićima. Ova isprava je

izdana u prijestolnom gradu bosanskih kraljeva Bobovcu 5. travnja 1382.

godine.5 Osim što je ovo prvi spomen stećaka uopće on nam govori da su

nekropole stećaka u Cisti i Lovreću zasnovane prije 1382., a ukopi i klesanje

stećaka obavljeno je i kasnije sve do padanja ovih krajeva pod tursku vlast 1475.

Zanimljivo je spomenuti da je Lovreć poznat, osim po prvom spomenu

stećaka u povijesti, i po podatku da je posljednja sahrana pod stećkom također

bila u Lovreću. Radi se o stećku - sanduku na kojem je latinični natpis koji glasi:

OVDE LEŽI P. IVANICA

MATER.O F.FILIPA

MILINOVIĆA 1795.6

Ivanica Milinović je umrla 7. siječnja 1776. godine, a njezin sin fra Filip

Milinović joj 19 godina kasnije podiže stećak.

4 Verdoliak Imoćanin, Ženidba Ive Senjanina, Glasnik Dalmatinski, II, Zadar, 1850., 71, str. 3.-4. 5 Lovro Katić, Dvije starohrvatske isprave iz XV. Stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, III serija-svezak 8-9, Zagreb 1963, str.237. 6 Fra Filip Milinović je umro 13 godina nakon podizanja stećka, 23. studenoga 1808. godine.

12

O lovrećkim stećcima piše i makarski biskup Nikola Bijanković u svojoj

vizitaciji od 4. srpnja 1710., koji spominje u Lovreću grobove s kamenjem

različite veličine. Poljski knez Aleksandar Sapieha proputovao je kroz Lovreć

1802., a u svom putopisu divi se ukrasima na stećcima. Stećke u Lovreću

usputno spominju Alberto Fortis 1774. i Ivan Lovrić 1776.7 Stećke opisuje i

povjesničar Ivan Katalinić 1835. godine, spominjući na Mramoru na Lovreću

prikaze na stećcima: ljudi, životinja, koplja, mačeva.8 Opširnije o lovrećkim

stećcima 1859. piše Lovrećanin fra Šimun Milinović, koji spominje ukrase na

lovrećkim stećcima: mačeve, zvijezdu i polumjesec, ljude koji se bore, kolo,

životinje.9

Oblik i tip stećaka

Znanstvenici su razvrstavali stećke u razne kategorije. Stećci su prema

položaju podijeljeni u dvije grupe: ležeći i stojeći, a prema obliku u šest

osnovnih oblika: ploča, sanduk, sljemenjak, stup, krstača i amorfni spomenik.

Postoji mnoštvo vrsta i podvrsta: sanduk s postoljem, sanduk s krstačom, dvojni

sljemenjak, sljemenjak s postoljem, stup u obliku sanduka, stup u obliku

sljemenjaka. Smatra se da je najstariji oblik stećka nadgrobna ploča.

7 Ivan Petričević, Prilog poznavanju stećaka zapadnog dijela Imotske krajine, Imotski zbornik, 2, Imotski 1995. 8 Giovanni Cattalinich, Storia di Dalmazia, tomo II, Zara 1835, str.31. 9 Šimun Milinović, Kratko opisanje Lovrećau Dalmaciji s narodnimi običaji, Arkiv za povjesnicu jugoslavensku, V, Zagreb 1859. str. 206-211.

13

Slika 5. Stećak - ploča ukrašen bordurama

Jedan od najčešćih oblika stećaka su sanduci i sljemenjaci. Oni se

smatraju najkarakterističnijim i najadekvatnijim oblikom stećka. Ukrasi na

nekima od njih potaknuli su znanstvenike na zaključak da se radi o utjecaju s

Primorja, tj. kopiranju romaničke kuće s ravnim krovom i trijemom. Neki su

lukovi na sanducima šiljasti što može biti rezultat gotičkog utjecaja.

Slika 6. Stećak - sanduk bez ukrasa

14

Kao viši stadij sanduka pojavljuje se sljemenjak ili sarkofag. Ime

sljemenjak govori kako im je gornji dio u obliku sljemena - krova. Na njima se

nalaze najljepši ukrasi pa se pretpostavlja da pripadaju gospodi ili barem

bogatijem sloju stanovništva.

Slika 7. Stećak - sljemenjak s ukrasima

Stećci su većinom isklesani „sičeni“ iz velikih kamenih blokova

vapnenca, pošto te vrste kamena ima najviše u našem kraju te je pogodan za

obradu i prilično je trajan. Jesu li se stećci ukrašavali i ispisivali još u

kamenolomu ili tek na groblju nije potpuno razjašnjeno. Stećci su postavljani

točno iznad grobne rake, najčešće u pravcu zapad-istok. O opremanju mrtvaca,

prenošenju na groblje te o obredu na groblju nismo uspjeli naći podatke. No,

udubljenja na stećcima pločama - tzv. kamenice upućuju na obrede u kojima su

sudionici sprovoda imali gozbu.

15

Ukrasi i natpisi na stećcima

U Lovreću postoje dvije nekropole stećaka; jedna na Kamenjaku - uz

cestu prema Imotskom blizu Bekavčevih kuća, a druga zapadno od Zdravstvene

stanice u Markuzovoj ogradi.

Slika 8. Kartografski prikaz lovrećkih nekropola

Obje su nekropole pretrpjele uništavanje stećaka. Usporedivši broj stećaka

iz navedenih zapisa zaključili smo da je sa nekropole Mramori-Stećci na

Kamenjaku nestalo osam (8) stećaka sarkofaga, a iz Markuzove ograde nestalo

je pet (5) stećaka sanduka.

16

- Nekropola Stećci ili Mramori se nalazi 5 kilometara od župske kuće

poviše zaseoka Bekavci. Na ovoj nekropoli smo pronašli 13 stećaka-

sarkofaga, 14 sanduka i 2 ploče.

Slika 9. Nekropola na Kamenjaku

Nakon prebrojavanja i označavanja stećaka proučavali smo likovne

oblike, koje smo mogli uočiti. U objašnjavanju simbolike koristili smo se

odgovarajućom literaturom.10

Na nedovršenom sarkofagu dvije desne arkade su prazne, a dvije lijeve su

ispunjene figurama. Krov je dobro profiliran, a na njemu se nalazi natpis na

hrvatskom jeziku, pisan ikavicom i starim hrvatskim pismom kako ga naziva

10 Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965, Table: II, 10; XVI, 9; XXIV, 28; XXXII, 17, XXXV, 4, 29; XLI, 9; XLII, 15; LXXI, 6; LXXIX, 1; XCIII, 3; XCVII, 5, 9; CI, 5; CIX, 4, 6, 14; CXI, 14, 14r, 16, 22; CXIII, 1. Šefik Bešlagić, Stećci, Sarajevo, 1981., str. 80 - 81. Šefik Bašlagić, Stećci - kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982, str. 279, 330, 332, 344, 384. Šefik Bešlagić, Leksikon stećaka, Sarajevo, 2004., str. 44.

17

Poljički statut takozvanom bosančicom. Natpis je odgonetnuo prof. dr. sc. Ivan

Petričević.

Slika 10. Vlkoev stećak s natpisom

Slika 11. Fotografija natpisa

18

Slika 12. Transkripcija natpisa prema prof. I. Petričeviću

Slika 13. Transliteracija natpisa prema prof. I. Petričeviću

U prvoj lijevoj arkadi je prikazan pješak u čvrstom stavu sa podbočenom

lijevom rukom, a u desnoj drži mač uzdignut poviše glave. U drugoj arkadi

konjanik je zaustavio konja, koji ima skupljene sve četiri noge. Konjanik u

lijevoj ruci drži uzdu, a desnom je uperio koplje prema pješaku. Glava konjanika

je pokrivena pokrivalom koji nalikuje na kacigu. Na sjevernom pročelju je

isklesano stablo koje svojim granama pravi dvije arkade. U prvoj s lijeve strane

konjanik gađa jelena u drugoj arkadi. Bočni zabati na istočnoj i zapadnoj strani

imaju po jednu široku i dvije malenim lukovima simbolično naznačene arkade.

U svakoj široj arkadi je stilizirani ljiljan, čija se stabljika pri dnu rašlja, a u

međuprostor je također utisnut ljiljanov cvijet.

19

Slika14. Motivi stiliziranih ljiljana

U blizini prvog stećka su dva postamenta bez stećaka te mali sarkofag bez

ornamenata. Pored sarkofaga bez ornamenata je mali sarkofag na kojem je

prikazan pješak koji kopljem gađa životinju. Uz ovaj sarkofag sa motivom lova

se nalazi manji sarkofag koji je prevaljen sa postamenta. Na njemu smo uočili

osmolatičnu rozetu na pročelju. Do, ovog malog sarkofaga leži veći sarkofag,

također prevaljen sa svog postamenta. Na reljefnom prikazu smo uočili

konjanika sa podbočenom ljevicom, a u savijenoj desnici primijetili smo koplje

koje se zabolo u hrbat jelena. Na ovom sarkofagu je prikazan i konj svinuta

vrata i prvih nogu u trku, a jelen je nepokretan i velikih rogova. U lijevom

gornjem kutu uočljiv je križ debelih, kratkih krakova.

20

Slika 15. Stećak prevaljen s postamenta

Na pobočnim stranama su stilizirani ljiljani. Prema zapadu je postavljen

stećak - sarkofag, koji stoji na postolju. U gornjem dijelu stećka je prikazan

konjanik koji kopljem gađa jelena. Od koplja je vidljiv samo držač. Glava jelena

je bogata detaljima, a rogovi su razgranjeni. Ispod prikaza lova su dva stabla,

koja na obje strane savijaju po dvije grane u spirale.

21

Slika 16. Stećak sa prikazom lova na jelena

Nama učenicima najdojmljiviji je stećak , koji uz uobičajeni lov na jelena

i spirale na užoj zapadnoj strani ima dva polja razdijeljena širokom letvom. U

gornjem su polju tri križa, u sredini je veći, a sa strane su dva manja. U donjem

dijelu polja je dvostrana spirala sa stabljikom. Za križeve ovakvog oblika smo

pronašli da se zovu jeruzalemski, a dobro su poznati i često korišteni u

heraldici.11

11 Heraldika - pomoćna povijesna znanost o grbovima, proučava pravila za sastavljanje grbova, njihov postanak i razvoj; grboslovlje, Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb, 2000.

22

Slika 17. Motivi jeruzalemskih križeva i spirale

Nakon sarkofaga uočili smo stećke - sanduke na kojima su likovni oblici

rjeđi, ali se u potpunosti razlikuju od onih koje smo uočili na sarkofazima.

Posebno nam je bio zanimljiv veći sanduk na kojem smo u polju uokvirenom

dvolisnom i trolisnom lozicom uočili prikaz mrtve životinje sa nogama

podignutim uzgor. Nad njom je dvosmjerna spirala, a poviše spirale je križ. U

lijevom kutu pri vrhu je uočljiva peterokraka zvijezda, a u desnom polumjesec.

Prizor sa mrtvom životinjom nismo uočili na ostalim stećcima. Na ostalim

sanducima od likovnih obilježja smo uočili: šesterokraku zvijezdu, polumjesec s

rogovima okrenutim prema dolje, motiv lova sa lovcem, jelenom i psom, kojeg

smo prvi put uočili te različite krivulje s privjescima čije značenje nismo uspjeli

odgonetnuti.

23

Slika 18. Crtež likovnog prikaza prema M. Wenzel

Većina stećaka bogate likovne obrade sa nekropole u Markuzovoj

ogradi su premješteni na neko drugo mjesto uglavnom u muzeje, ugrađeni u

zidove bunara ispred Zdravstvene stanice Lovreć, u grobljansku ogradu, a jedan

je prenesen i u školsko dvorište. Stećak u školskom dvorištu je postao

svojevrstan školski simbol jer prikazuje motiv kola, koji se razlikuje od ostalih

prikaza kola jer se figure neprekidno nastavljaju na sve strane stećka.

Slika 19. Stećak u školskom dvorištu

24

Tumačenje simbolike reljefnih motiva na stećcima

Reljefni motivi, koje smo pronašli na stećcima mogu se tumačiti dvojako:

- religiozno - simbolički kao kršćansko - ikonografski motivi prvenstveno u

okviru posmrtnog kulta i/ili kao

- scene iz svakodnevnog života kasno srednjovjekovnog privilegiranog

društvenog sloja.

Astralni motivi, koje smo pronašli (polumjesec i zvijezda) mogu se smatrati

najznačajnijim obilježjima stećaka. To su stari slavenski poganski motivi

obnavljanja života te pobjede nad smrću. Kršćanstvo, koje također iskazuje

vjeru u zagrobni život, usvojilo je i na neki način prilagodilo poganske motive,

stoga se i na stećcima istovremeno pojavljuju astralni znakovi i npr. znakovi

križa.

Slika 20. Astralni motivi polumjeseca i zvijezde

Motiv ljiljana je jedan od najčešćih motiva na stećcima u Lovreću. Ima ih

jednostavnih, stiliziranih, do kombiniranih trostrukih, koji u gornjem dijelu

prelaze u križ. Tvrdnja da su ljiljani na lovrećkim stećcima bosanskog podrijetla

je nesigurna. Naime, ljiljan je i prije Anžuvinaca bio uklesan na pročelje

starohrvatske crkve iz XI. stoljeća u Priku kod Omiša. Na sarkofagu splitskog

25

nadbiskupa Ivana uklesan je motiv križa iznad kojega su uklesani ljiljani s

obadvije strane.

Slika 21. Nadvratnik crkve sv. Petra u Priku kod Omiša

Marian Wenzel smatra da je većina prisutnih motiva na lovrećkim

stećcima ritualnog karaktera tj. da ima je svrha služiti pokojniku u zagrobnom

životu. Prema njenom mišljenju spirala, koja je čest motiv lovrećkih stećaka,

predstavlja magični znak vezan za zagrobni život pokojnika i njegovo ponovno

rađanje.

Slika 22. Spirala Slika 23. Dvostrana spirala

Motiv konja se tumači kao nositelj duše u zagrobni život, a kolo, koje

može biti muško, žensko i mješovito, predstavlja vođu duše na onaj svijet.

Slika 24. Motiv konja s konjanikom

26

Slika 25. Motiv mješovitog kola

Pri tome se često pojavljuje jelen kao onaj koji vodi u Podzemlje.

Slika 26. Motiv jelena

Stablo je rajska vegetacija koja simbolizira vječni život poslije smrti.

Postoje i znanstvenici kao npr. Ljubo Karaman koji se protivi forsiranom

pronalasku simbolike likovnih motiva na stećcima. On smatra da su ornamenti

samo izraz ljudske potrebe za ukrašavanjem.

Šefik Bešlagić smatra kako su ukrasi na stećcima želja za prikazom načina

života kakvim je živio pokojnik. Na lovrećkim stećcima, a posebno pločama

27

prisutne su kamena udubljenja-kamenice. Pretpostavlja se da su najčešće služile

za stavljanjem daća u tekućem obliku ili kao uljanice za žižak u obredne svrhe.

No, i u kasnijem periodu, u lovrećkom su starom groblju postojale rupe na

grobovima. Nakon mise žene bi umakale spužvice u blagoslovljenu vodu, a

zatim ih na grobu iscijedile, a često bi uz rupu znale stavljati jabuku i kiticu

mesliđana.

Nakon što smo upoznali likovne simbole i njihovo značenje izradili smo

suvenire koje smo oslikali motivima stećaka. Motive kola smo preslikali na

drvene kutije (škrinje i baule), u koje smo pakirali rekvizite potrebne za

izvođenje starih dječjih igara. Igre koje su igrale djevojčice označili smo

ženskim kolom, one koje su igrali dječaci muškim kolom, a igre koje su mogli

igrati i dječaci i djevojčice označili smo mješovitim kolom. Rekvizite za igre

također smo oslikali motivima sa stećaka.

Slika 27. Ženska igra - Pitonjci

Slika 28. Mješovita igra - Trlja

28

Slika 29. Rekviziti za stare dječje igre

Ambalažu u koju smo pakirali eterična ulja, soli, čajeve kao i posude u

koje smo sadili čuvarkuću označili smo motivima sa stećaka. U tu smo se svrhu

uglavnom koristili simbolima spirale, ljiljana i rozete.

Slike 30. i 31. Eterična ulja od jele i ružmarina

29

Slike 32. i 33. Eterične soli od jele i ružmarina

Slika 34. Čaj od lista kupine

30

Slika 35. Čuvarkuća u oslikanoj posudici

Za izradbu držača za knjige iskoristili smo kamen sa suhozida koji smo

oslikali motivima lova koji se često pojavljuje na lovrećkim stećcima. Držače

smo izradili i od gipsanih odljeva stećaka, koje smo patinirali kamenim prahom.

Osim držača, izradili smo i dočitnike, koje smo oslikali različitim motivima

(mača, ljiljana, spirale i rozete).

Slika 36. Držač za knjige Slika 37. Gipsani držač za knjige

31

Slika 38. Dočitnik

Na nekim se stećcima pojavljuje kombinacija ornamenata koje smo

nazvali pričama sa stećaka. Otkrivanje njihove simbolike bilo nam je posebno

zanimljivo, stoga smo ih odlučili u cijelosti preslikati na staklo. Na taj smo način

svaki promatrač slike ujedno postaje i čitatelj - tumač priče sa stećka.

Slika 39. Slika na staklu - motiv kola Slika 40. Slika na staklu - motiv lova

32

5. RASPRAVA

Tko je i kada prvi počeo pokapati pod stećcima na području Lovreća teško

je utvrditi. No, sigurno je da se običaj pokapanja pod stećcima ili mramorima u

Lovreću nije razlikovao od onih u Biskupiji kod Knina ili Cetini. Svoj vrhunac u

skladnosti oblika i ukrašavanju doživljavaju početkom XIV. stoljeća, a tada nije

bilo razloga za bježanje pred Turcima. Prikazi tipa mačeva i koplja govore o

predturskom periodu, prisutne arkade pripadaju stilskom razdoblju romanike te

ih nema na bosanskim stećcima. Posebnost lovrećkih stećaka je višestruka.

Naime, za razliku od niskih ploča i sanduka, koji prevladavaju u susjednoj

srednjovjekovnoj župi Radobolje, u Lovreću prevladavaju sljemenjaci i

sarkofazi. Od likovnih prikaza u Radobolji prevladavaju poljoprivredni alati:

kosiri, rala, motike, bradve, čekići, cehovski simboli dok takvi prikazi u Lovreću

gotovo da ne postoje.

Na lovrećkim stećcima nalazimo raspjevane prikaze svakodnevnog života:

kola, lov, viteške igre, konje i jelene, mjesec i zvijezde i kamene cvjetove

ljiljana. Često se u literaturi spominje kako je na lovrećkim stećcima poezija

nadišla mukotrpnost truda i rada, kao nigdje na drugim stećcima. Kovači nam

ispjevaše svoje junačke pjesme u kamenu. Nedvojbeno je da izrada lovrećkih

stećaka pripada posebnom umjetničkom krugu pa se u literaturi koju smo

koristili u istraživanju spominje kako je jedna od klesarskih radionica stećaka

postojala na području Lovreća.

Naše dvije nekropole prema načinu obrade stećaka, prema njihovoj

ikonografiji i ornamentici su stilski izjednačene sa ostalima koje nalazimo na

triljskom, imotskom području te na području livanjskog, duvanjskog i kupreškog

polja. Na svim ovim područjima govorimo o dalmatinskom tipu sljemenjaka.

Ukrašenost na dvije lovrećke nekropole je toliko bogata da nema motiva,

ornamenta, simbola i predstava bilo gdje na stećcima, a da nije prikazana na

33

našem području. Na osnovi, starijih i novijih analiza arheologa i povjesničara

umjetnosti govori se o pravoj majstorskoj školi.

Posebnost lovrećkih motiva je i prikaz uginule životinje, koju nismo

pronašli na nijednom drugom stećku, kao i prikaz neprekinutog mješovitog kola

na stećku, koji je prenesen u školsko dvorište.

Naše istraživanje je samo mali poticaj očuvanju ljubavi prema baštini i

podsjetnik o velikom značaju lovrećkih kamenih spavača. Stoga smo i osmislili

malu majstorsku školu izrade suvenira inspiriranu likovnim motivima stećaka.

Na taj bi se način osuvremenila lovrećka majstorska klesarska škola u uvjetima

kada su Hrvatskoj odnosno Dalmaciji potrebni autohtoni suveniri.

O svom susretu sa lovrećkim stećcima Jure Kaštelan je zapisao: lovrećki

su stećci sa svojim oblicima, ukrasima, simbolima i porukama pravo čudo,

misterij i neodgonetnuta tajna, koja će zahtijevati još brojna proučavanja.

34

6. ZAKLJUČAK

Sudjelujući u projektu Od stećka do suvenira učenici su obogatili svoje

znanje, ali i razvili određene vještine i sposobnosti te, iznad svega, vrijednosti.

Znanje o stećku stečeno je na dvjema razinama. Povijesna razina podrazumijeva

stećak kao srednjovjekovni nadgrobni spomenik, koji i danas stoji kao svjedok

vremena i prostora iz kojega je izrastao. S druge pak strane, proučavanje je

likovne dimenzije stećka omogućilo učenicima da usvoje određena znanja o

likovnoj umjetnosti srednjega vijeka te o likovnoumjetničkim utjecajima drugih

kultura i naroda. Posljednji je aspekt posebno do izražaja došao uspoređivanjem

reljefa lovrećkih stećaka s reljefima stećaka na drugim područjima, prvenstveno

s onima u srednjovjekovnoj župi Radobolje. Druga faza rada – izradba suvenira

– omogućila je učenicima prije svega razvoj određenih vještina, posebice

likovnih vještina kao što su vještina izradbe skulptura, crtalačka, slikarska i

druge vještine. Pritom je posebno do izražaja dolazila učenička kreativnost.

Zanimljivo je da je ona rezultirala ne samo ukrasnim suvenirima (kao što su

primjerice slike na staklu) već i suvenirima praktične prirode (pritiskivači i

straničnici za knjige, originalna pakiranja eteričnih ulja, soli i čajeva, oslikani

bauli i škrinjice i sl.). Rezultati rada će biti predstavljeni na prodajnim

izložbama, županijskim i državnim smotrama učeničkih zadruga te na izložbama

tradicionalnih hrvatskih suvenira.

Obje su faze rada uspjeh polučile u razvoju određenog sustava vrijednosti.

Pritom posebno treba istaknuti izgradnju i njegovanje pozitivnog odnosa

učenika prema vlastitoj kulturnoj baštini. U tom je smislu izrazito važan zadatak

bio osvijestiti pojam kulturne baštine kao pojam koji može izvrsno funkcionirati

u kontekstu suvremenog društva. Naime, kulturna baština nije i ne smije biti

nešto zamrznuto u prošlom vremenu, već ostavština koju moramo iskoristiti za

35

sadašnje i buduće naraštaje. Projekt izradbe suvenira ide upravo u tom smjeru –

stećak nije više nešto što je samo svjedok nekog minulog vremena. On postaje

sredstvo za turističku promidžbu vlastitog zavičaja, a samim time i prilika za

bolju budućnost ljudi na području Lovreća i Zabiokovlja.

36

7. SAŽETAK

U članku se opisuje projekt izradbe suvenira motiviranih

srednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom – stećkom. Projekt je podijeljen u

dvije faze. U prvoj su fazi članovi Učeničke zadruge „Ludrum“ obilazili stećke

na području općine Lovreć, proučavali ih i uspoređivali. Prikupljene su podatke

usustavili te zaključili da, što se oblika i položaja stećaka tiče, u Lovreću

prevladavaju sljemenjaci i sarkofazi. Posebna je pozornost usredotočena na

proučavanje natpisa i ornamenata na stećcima. Uglavnom su na stećcima

uprizorene raspjevane slike svakodnevnog života: kola, lov, viteške igre, konji i

jeleni, mjesec i zvijezde te cvjetovi ljiljana. U drugoj su fazi učenici osmislili

ideje i razradili metode izradbe suvenira motiviranih stećkom. Rezultat su

njihova rada pritiskivači i straničnici za knjige, slike na staklu, originalna

pakiranja eteričnih ulja, soli i čajeva, oslikani bauli i škrinjice, stare dječje igre

te stilizirana nošnja. Proizvodi su predstavljeni na prodajnim izložbama,

županijskim i državnim smotrama učeničkih zadruga te na izložbama

tradicionalnih hrvatskih suvenira.

37

8. LITERATURA

1. Anić, V. i Goldstein, I. (2000), Rječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb.

2. Bešlagić, Š. (2004), Leksikon stećaka, Sarajevo.

3. Bešlagić, Š. (1982), Stećci - kultura i umjetnost, Sarajevo.

4. Bešlagić, Š. (1981), Stećci, Sarajevo.

5. Cattalinich, G. (1835), Storia di Dalmazia, tomo II, Zara, str.31.

6. Glibota, M. (2007), Lovreć - crtice iz prošlosti, mletački i austrijski popisi i

katastri, Lovreć.

7. Katić, L. (1954), Stećci u Imotskoj krajini, Starohrvatska prosvjeta, III. serija -

svezak 3., Zagreb.

8. Katić, L. (1963), Starohrvatske isprave iz XV. stoljeća, Starohrvatska

prosvjeta, III serija-svezak 8-9, Zagreb, str.237.

9. Milinović, Š. (1859), Kratko opisanje Lovreća u Dalmaciji s narodnimi

običaji, Arkiv za povjesnicu jugoslavensku, V, Zagreb, str. 206-211.

10. Milinović, Š. (1879), Stećci, Vienac, XI, br.8., Zagreb.

11. Narodne novine br. 79/2007.

12. Petričević, I. (1995), Prilog poznavanju stećaka zapadnog dijela Imotske

krajine, Imotski zbornik, 2, Imotski.

13. Šimić, A. (1993), Lovreć - monografija, Lovreć.

14. Verdoliak Imoćanin, (1850), Ženidba Ive Senjanina, Glasnik Dalmatinski, II,

Zadar, 71, str. 3.-4.

15. Vrčić, V. (1978), Župe Imotske krajine, Imotski.

16. Wenzel, M. (1965), Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo.

17. www.princip.hr, Petar Dukić, Stećci uskoro na popisu UNESCO-a,

pregledano: 25. 3. 2013.

38

9. ŽIVOTOPISI

Ovaj su istraživački rad izradili Ilijana Katić, učenica 7. razreda te Marija

Bekavac, Bože Mustapić i Ante Miličić, učenici 8. razreda.

- Ilijana Katić rođena je 25. listopada 1999. godine. Odlična je učenica sedmoga

razreda. Uspješna je u svim nastavnim predmetima, a posebno je zanima

očuvanje baštine. Sudjelovala je na županijskim i državnim smotrama te je

predstavljala školske projekte na domaćim i međunarodnim znanstvenim

skupovima. Ima izražene organizacijske i kreativne sposobnosti.

- Marija Bekavac rođena je 23. studenoga 1998. godine. Vrlo je dobra učenica

osmoga razreda. S predanošću je sudjelovala u istraživačkom radu jer je

posebno zanima povijest Zabiokovlja. Sudjelovala je u brojnim školskim

projektima u kojima se obrađivala baština lovrećkoga kraja. Aktivno sudjeluje u

više sekcija Učeničke zadruge „Ludrum“.

- Bože Mustapić rođen je 16. kolovoza 1998. godine. Odličan je učenik osmoga

razreda. Izrazito je kreativan i darovit u likovnom izričaju. Aktivno je

sudjelovao u svim etapama istraživačkog rada. Sudjelovao je na županijskim i

državnim smotrama. Izvrstan je u kazivanju na zavičajnom govoru.

- Ante Miličić rođen je 15. svibnja 1998. godine. Odličan je učenik osmoga

razreda. Izrazito je uspješan u dramskom izričaju, stoga je osim u sudjelovanju

na županijskim i državnim smotrama učeničkih zadruga bio izrazito uspješan i

na susretima LIDRANA te na natječajima književnog stvaralaštva. Izrazito je

domišljat i ima izražene organizacijske sposobnosti.