Okrugli sto "HIDROPOTENCIJAL SLIVA RIJEKE UNE IZAZOVI

BUDUNOSTIBiha, 7.5.2015. Gradska vijenica

VODA, ENERGIJA I HRANA KLJUNA ANSA BiH ZA IZLAZAK IZ KRIZE

Prof. dr Tarik Kupusovi, dipl. in. gra. Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta

u Sarajevu, d.d.

HE Jablanica je februara 1955. poela proizvoditi struju; bila je za ono vrijeme, uprkos svim

(kasnijim) kontraverzama, sinonim za struju, izlazak iz zaostalosti (siromatva) i opi napredak

ondanjeg Yu drutva!

Okrugli sto

HIDROPOTENCIJAL SLIVA RIJEKE UNE IZAZOVI BUDUNOSTI

Biha, 7.5.2015. Gradska vijenica

Hidrotehniki radovi na Uni

Za vrijeme Austro-ugarske, prosjecane su sedrene barijere, radi smanjenja poplava;

Od 1910. do 17. izgraene su MHE Kanal u Bihau i Krunica; Slapovi na Uni, Kostela 1954. sveukupno 7,6 MW, danas oko 10 MW;

Rezolucija IB-a 1948. g. je prekinula izgradnju HE Vrhpolje, koja je ostala neizgraena (uz Jajce I (57) i Ramu (64));

Ukupni tehniki potencijal Une 940 MW + 150 MW u malim HE (Emin Miljkovi, 2010.)

Predlagao je jo niz pumpno-reverzibilnih (vienamjenskih) akumulacija i HE.

UVOD

Sistem drutvenih vrijednosti u BiH je uruen;

Tranzicija ekonomska sporo, mentalna skoro nikako;

Realni sektor - proizvodnja jedino stvara novu vrijednost;

Pitanje prvo intelektualnoj eliti (tehnikoj), pa onda politiarima je:

ta raditi, kako se iz krize izvui?

RESURSI DANANJICE

Najznaajniji resursi dananjice, po redu su:

1. Znanje i ljudski kapital koji ukljuuje obrazovanje i steene vjetine;

2. Drutveni sistem (koji omoguava da ljudi rade i stvaraju) i povjerenje u sistem,

3. Novac i poslovni kapital uope, i

4. Materijalna sredstva (prirodni resursi i

infrastruktura).

KAKO IZ KRIZE? TA MOE TEHNIKA INTELIGENCIJA?

Nerevolucionarno - znanjem ljudi u postojeem drutvenom sistemu, uz optimalnu upotrebu dostupnog novca, prirodnih resursa i infrastrukture, uz

stalno unaprjeivanjem znanja, drutvenog sistema i poslovnog kapitala.

Tehnika inteligencija:

ima tehnokratski mentalitet, empirijski se zanima za sadanjost i budunost;

sve nastoji izmjeriti i porediti, provjeriti i dokazati,

razmilja jasno i realistino, voli iste raune, cijeni uspjeh i naravno novac, standard i komfor;

zanima je prije svega opipljiva stvarnost, materija, energija, tehnologija i praktine primjene nauke uope.

SVIJET DANAS I U BUDUNOSTI

Danas se veoma mnogo razlikuje od onog prije 60, ili 25, ili ak 10 ili 15 godina;

Kakav e biti oko 2030? Nemogue je predvidjeti, ali se neke tendencije mogu sa sigurnou prepoznati;

Tehnoloka, informatika i svaka druga globalizacija, ukljuivo ekonomsku, socijalnu i okolinu - ve je dugo na sceni, niko je ne moe zaustaviti, niti izbjei;

Intelektualac mora spoznati sadanjost, da bi pronaao i ponudio rjeenja za bolju, kvalitetniju budunost!

KLJUNA PITANJA KROZ 15 GODINA, PREDVIDLJIVA DANAS

Trebae 50% vie hrane zbog poveanja standarda siromanih i poveanja broja ljudi;

Vode trebae 30% vie nego danas, uz jo vee vremenske i prostorne neravnomjernosti;

Energije, trebat e je 50% vie nego danas;

Morat emo ublaavati i prilagoditi se klimatskim promjenama;

Zaustaviti postojee opadanja biodiverziteta i neophodnog ouvanja ekosistema i njihovih usluga.

ODGOVORNOSTI

Nesumnjivo je najvea odgovornost na velikim i bogatim, jer imaju najvee mogunosti odgovora, ali je to i njihov prvi i najvaniji interes, interes opstanka!

Nerazvijeni, siromani i oni sa osjeajem potlaenosti i neravnopravnosti mogu izgubiti daleko manje od

bogatih, koji mogu da izgube sve to ima vrijednost za njih! A toga su bogati sasvim svjesni!

(Tehnika) inteligencija u BiH moe pratiti, te moe i mora spoznavati trendove u svijetu, Evropi, irem i uem okruenju, pa pronalaziti anse za BiH i za sebe

To je stvarno njena osnovna odgovornost i dananji izazov.

GLOBALNE PROMJENE VODNIH RESURSA

Vodni resurs je voda u bilo kojem od svojih oblika i gdje god da se nalazi, koja jest ili moe biti od vrijednosti za ovjeka, direktno ili indirektno (putem ekosistema)

Danas su planetarni vodni resursi pod velikim pritiskom, zbog:

o Globalnih klimatskih varijabilnosti;

o Porasta populacije;

o Nekontrolisane i/ili neodrive urbanizacije i industrijalizacije;

o Gradnje infrastrukture uz neeljene uticaje na vodne resurse;

o Promjena koritenja zemljita i nestajanja uma, te snanim pritiscima na ekosisteme koji odravaju kvalitet vode uope;

o Velikog zagaivanja/oneiavanja;

o Neodrivog koritenja voda (posebno podzemnih);

o Isuivanja movara itd.

UPRAVLJANJE VODAMA Upravljanje vodama je djelovanje politikih, drutvenih,

ekonomskih i administrativnih sistema s ciljem odrivog razvoja koritenja vodnih resursa

Ima tehnike aspekte koritenja voda, zatite voda i od voda, te pravni, institucionalni i ekonomski aspekt

Da bi se naglasio znaaj voda, svugdje u svijetuse ve preko 20 godina 22. marta obiljeava svjetski Dan voda, uz specifini moto

Posljednje tri godine: Voda i sigurnost: snabdijevanja hranom; Meunarodna godina saradnje na podruju voda; te Voda i energija

Ove, 2015. godine, tema je Voda i odrivi razvoj. -potrebno je konsolidovati znanja te nastaviti ugraivati vode u odrivi razvoj.

UPRAVLJANJE VODAMA U BIH

Provodi se na osnovu Zakona o vodama, seta okolinih zakona i podzakonskih akata FBiH, RS i BD

Ve od 2006. uspostavljen okvir za upravljanje vodama u skladu sa pravom Evropske unije, te principima prvenstveno

postavljenim u Okvirnoj direktivi o vodama 2000/60/EC (ODV) i

Direktivi o poplavama 2007/60/EC.

ODV je kljuni instrument Evropske unije kojim se uspostavlja okvir za djelovanje na podruju politike voda na teritoriji EU:

Opi cilj postizanje dobrog stanja voda do 2015. godine, pa nadalje u 6-o godinjim ciklusima

Kljuni zahtjev ODV je upravljati rijenim bazenom kao osnovnom jedinicom, integralno i kao cjelinom

Upravljanje vodama vri se na osnovu Planova upravljanja, koji se pripremaju za podruje rijenog bazena

UPRAVLJANJE VODAMA U BIH Mehanizmi koordinacije su slabi, posebno sa susjedima

Pravi problem je u tome to niko nije zaduen, motiviran i odgovoran da promovie upotrebu voda u ekonomske i razvojne svrhe (izuzetak su neke lokalne zajednice)

Brojni tite resurse, a najvie vode, od onih koji bi ih upropastili ili zloupotrijebili!

Mnogi zagovaraju da se prirodni resursi moraju ostaviti buduim generacijama. Naravno, buduim generacijama se mora omoguiti da uspjeno zadovoljavaju svoje potrebe, ali:

o Buduih generacija prvo mora uope biti u BiH, a ne da odsele jer se u BiH ne mogu ostvariti njihove ambicije za bolji ivot, kao to je to tendencija ve dugo vremena;

o Obnovljivi resursi, kao to je voda, nepovratno odlaze ako se ne koriste; znai, s vodom neprestano otiu i mogunosti pretvaranja prirodnog kapitala u poslovni i drutveni.

VODE KAO PRIVREDNI RESURS U BIH

Koritenje voda u BiH je danas ak 6 puta manje nego '91. godine (SUV 2010-2022).

Privreda veim dijelom ugaena, samo u uspjeno privatiziranim ili privatnim firmama su uvedeni elementi manjeg rasipanja i

racionalnije upotrebe voda (vie zbog meunarodnih standarda, nego lokalnih propisa, ekonomskih razloga ili inspekcija)

Najvei rasipnici voda u BiH su vodovodi gubici u mreama esto 50 - 60%; u Sarajevu, uz nelegalne prikljuke preko 70%!

U vrijeme velikih sistema - UPI, HEPOK, Agrokomerc i drugih -navodnjavalo se 1,8% obradivih povrina, uz planove poveanja na 20%

Danas spalo na svega 0,3% - daleko najnie u Evropi; u svijetu je potronja vode za navodnjavanje prosjeno 70%

Iskoritenost voda u turizmu uglavnom prisutna samo na lijepim razglednicama, a ekonomska korist gotovo nikakva

BiH rijeke, vodopadi, more i jezera, regate i raftinzi su prekrasni, ali za razvoj turizma treba infrastruktura osim puteva, hotela, restorana, jo mnogo toga drugog, ukljuujui obrazovan kadar

Hidroenergetsko koritenje voda u BiH meu najniim u Evropi

U cijeloj JI Evropi (studija iz 2013) najvei HE potencijal ima Rumunija (35.000 GWh/g), pa BiH (24.000 GWh/g)

U Rumuniji iskoritenost potencijala 48%, u BiH se procjenjuju na svega 19% (najvie do 35%.)

Razvijene zemlje Evrope i svijeta redovno imaju iskoritenost 80 do 100%

Austrija, Francuska, vicarska ili Norveka, razvile su se (izmeu ostalog) i na jeftinoj hidroenergiji a BiH ima najvei deficit upravo na uvozu energije - nafte i plina!

VODE KAO PRIVREDNI RESURS U BIH

HIDROENERGETIKA U BIH U BiH do sada izgraeno 15 velikih hidroelektrana sa

instalisanih 2.060 MW, te 4 termoelektrane sa ukupno 1.750

MW. Znaajni potencijali za gradnju hidroelektrana postoje u:

o Gornjoj, Srednjoj i Donjoj Drini;

o Uni, Vrbasu i Bosni, sa pritokama;

o Neretvi i Gornjim horizontima Trebinjice te Cetine; kao i

o nizu manjih vodotoka, za male i mikro-hidroelektrane.

Sigurno je da e se u BiH hidroelektrane graditi, samo je pitanje kada i kako. Ko e imati stvarne koristi, a ko tete? Kakva je uloga lokalnih zajednica i naroito lokalnog stanovnitva, kakve su ekonomske, okoline, ukljuujui i ekoloke posljedice?

Razvijene zemlje su uglavnom sve izgradile, proizvodnja hidroenergije, u odnosu na sve druge izvore je daleko

najjeftinija - za nerazvijene nije pitanje da ili ne, nego kako!

HIDROENERGETIKA U BIH Resurs koji se ne koristi, za ljude nema praktinu vrijednost

Za npr.15 godina cijena nafte i plina e sigurno biti via nego danas, unato trenutnim promjenama na ovim tritima

A struja iz akumulacionih i reverzibilnih hidroelektrana? Sigurno e biti viestruko skuplja, jer je kljuna za stabilnost elektro-energetskog sistema, uz stalno poveanje potranje (ukljuujui prodor elektro-automobila)

Nekoritenje ovog potencijala vodi u daljnje siromaenje i propadanje zajednice!

Ako e cijena energije sigurno dugorono rasti, treba praviti posao na takvoj proizvodnji

To nije nikakva posebna mudrost, samo treba, prije svega domaim snagama, na novim, okolino i socijalno prihvatljivim osnovama, to prije zapoeti novi investicioni ciklus.

KLIMATSKE PROMJENE

Uz ubrzavanje klimatskih primjena, u posljednjih nekoliko godina dolo je do svjetske krize, poevi od finansijske i politike, do ekonomske i poveanja nezaposlenosti

Kriza se rjeava preteno u trouglu SAD Rusija Kina, plus EU pa tek onda ostali - a BiH pripada periferijama!

Izlaz je mogu u investicijama u zelenoj, ili cirkularnoj ekonomiji kao ekonomiji odrivog razvoja, a to su:

o obnovljivi izvori energije, energijska efikasnost u proizvodnji

i koritenju energije,

o efikasno koritenje voda,

o bolje upravljanje vrstim otpadom, otpad kao resurs nastao po produenom i/ili izmijenjenom ivotnom vijeku proizvoda,

o zeleno zgradarstvo, zeleno-plavi gradovi, istija proizvodnja, okolino prihvatljiviji transport i organska poljoprivreda.

KRIZA U BIH JE VELIKA ANSA, NE SMIJE SE PROPUSTITI!

Zato BiH ima veliku ansu?

Zato to je prostor za poboljavanja ogroman;

Zato to slinim putem ide i region kome pripada;

Zato to BiH ima stabilan makroekonomski ambijent i bankarski sektor;

Zato to BiH ima potencijalno povoljan geostrateki poloaj, industrijsku tradiciju, dobro postavljenu osnovnu transportnu i

energetsku mreu;

Zato to BiH ima izvrsne prirodne resurse (zemljite, klimat, vode i drugo); te

Zato to (jo uvijek i za sada) ima ljude i znanje, prije svega izgraenu vlastitu tehniku inteligenciju!

KRIZA KAO ANSANeophodne su hitne reforme koje e:

Voditi veoj efikasnosti i produktivnosti javne uprave i firmi u vlasnitvu drave;

Voditi drugaijem tritu rada, koje inovativne i kreativne pojedince pretvara u poduzetnike i poslodavce, koji nude radna

mjesta konkurentna javnim slubama;

Omoguiti da najsposobniji u novim generacijama osjete potrebu da ispolje i iskoriste svoj potencijal, umjesto da trae kraticu ka nekreativnim ali dobro plaenim poslovima u javnoj slubi. Za to je potrebna i reforma plata u javnom sektoru, kao i sistemsko

umanjivanje prepreka i rizika privatnom kapitalu.

Osigurati poetne investicije u hidroenergetskom sektoru, navodnjavanju i proizvodnji hrane i ljekovitog bilja, poticaje

turizmu zasnovanom na koritenju vodnih resursa i sl., koje e pokrenuti i investicije iz privatnog sektora u ovim oblastima.

ZAKLJUAK

Izgradnja hidroenergetskih postrojenja i poveanje koritenja vodnih resursa nije samo ekonomsko pitanje, nego moe imati i dalekosene pozitivne okoline reperkusije (poplave, sue ...);

Upravljanje vodnim i energijskim resursima u tandemu, uz odgovarajue upotrebe voda u svim drugim sektorima, nudi vane drutvene, ekonomske i okoline dobiti;

Integralno upravljanje vodama i energijom, planiranje, izgradnja i upravljanje potrebnim infrastrukturnim sistemima, uz podjelu

rizika i dobiti, to je epohalni izazov, s kojim se ova generacija

mora suoiti;

Strukturne reforme javne uprave mogu voditi brzom usmjerenju ka ekonomskom rastu zasnovanom na ovim oblastima;

Tako ide svijet, EU i regija, pa emo tako sigurno i mi - a koliko brzo i kvalitetno, odgovornost je prije svega na tehnikoj inteligenciji, pa tek onda na politiarima!

HVALA NA PANJI!