OPASNOSTI I RIZIK U PODRUČJU VODA I ZONA ZA REKREACIJU Prof.dr BOGOLJUB ANTONIĆ SPECIJALISTA SANITARNHEMIJE

Veliko nije uvijek dobro, a dobro je uvijek veliko. Bonevi

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE Vode za rekreaciju kao i zone rekreacije uglavnom sadrže smješu patogenih i nepatogenih mikroorganizama koji potiču iz brojnih izvora kao što su: - komunalne otpadne vode, otpadni tokovi industrije, intenzivnog stočarstva, komunalno smeće, sami korisnici voda i zona za rekreaciju, kućni ljubimci i dr.U našem klimatu i sa našim navikama ljudi provode više vremena na plaži nego u vodi, tako da plaža može biti čak mikrobiološki zagađenija od vode i može da bude veći prenosnik bolesti.

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE (2) Patogeni dospijevaju u ljudski organizam na različite načine (kroz otvore na tijelu ili preko očiju i kože) prilikom kupanja, ronjenja i drugih aktivnosti u vodi, kontaktom sa površinom plaže i to pogotovo u dijelu plaže uz samu vodu, koji je obično vlažan i više “naseljen” i zato jače kontaminiran.Bolesti koje su najčešće posljedica infekcije u vodi ili u zoni rekreacije su razne od diareje i groznice, pa sve do najtežih bolesti sa mogućim fatalnim ishodom.

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE (3) Pogotovo su djeca podložna infekciji, s obzirom na dužinu kontakta i načinu izloženosti (igranje u plićaku gdje je voda po pravilu zagađenija, uz gutanje vode, igranje na obali uz samu vodu gdje je tlo zagađenije, trpanjem prljavih prstiju u usta i sl.).U opštem slučaju može se reći da je od svih oblika opasnosti po zdravlje korisnika voda i zona rekreacije, najviše izražena upravo opasnost od mikroorganizama , odnosno najbrojniji su slučajevi raznih oboljenja izazvanih patogenim bakterijama i virusima.

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE (4) Različita je praksa u svijetu ispuštanja kanalizacionih (fekalnih) otpadnih voda u zonama za rekreaciju (glavih izvora zagađenja tih voda), počev od:1. direktnog ispuštanja na plažu ili pored plaže2. ispuštanjem preko kraće ili duže cijevi3. prikupljanja u toku dana i pražnjenja tokom noći4. prikupljanja tokom sezone rekreacije i ispuštanja zimiNažalost na našim kupalištima najčešća je praksa pod 2 i to u pravilu preko kraće cijevi, a sreće se i praksa pod 1.

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE (5) Direktno ispuštanje sirovih otpadnih voda u rekreacionu zonu predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje, jer procesi samoprečišćavanja nisu dovoljna garancija.Dovoljan stepen zaštite može se ostvariti samo prečišćavanjem otpanih voda u što je moguće većoj mjeri.U te procese dobro je uključiti anaerobno biološko prečišćavanje, zato što je efikasnije od aerobnog u uništavanju patogene mikroflore, što je pogotovo važno u obradi otpadnih voda intenzivnog stočarstva.

1

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE (6)Kada se razmatraju štetni mikroorganizmi treba navesti i alge i cijanobakterije u morskoj i slatkoj vodi.U zatvorenim zalivima, u plitkim jezerima, u ravničarskim rijekama (pogotovo u vještačkim jezerima koja se stvaraju ispred brana na rijekama), stiču se često uslovi za “bujanje”, “cvjetanje” algi i cijanobakterija.Moguće posljedice po ljudsko zdravlje su različite, a pogotovo prijeti opasnost od pojedinih algi i cijanobakterija koje luče toksine.

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE (7) Kada su u pitanju alge i cijanobakterije, najopasniji je oblik nakupljanja ćelija u vidu pjene na vodi, jer je u ćelijama mnogo veća konc. toksina nego u masi vode.Zaštita se svodi uglavnom na obavještavanje korisnika o potencijalnim opasnostima kupanja i ostalih vidova rekreacije na vodi u vrijeme “cvjetanja” algi u zonama koje se koriste za rekreaciju.Druga mjera je vraćanje kvaliteta vode u normalne okvire, tako da više ne bude uslova za cvjetanje algi. Preporučena praksa je : utvrđivanje glavnih “ulaza” nutrijenata u vodu i poduzimanja akcija da se taj unos smanji ili spriječi, što je jedino efikasno ali teže ostvarivo.

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE (8) Osnovni mikrobiološki rizik po zdravlje ljudi koji posjećuju plaže i druge slične prostore za rekreaciju potiče od izlučevina životinja, pogotovo pasa.Odgovarajuća regulativa, obično lokalnog karaktera, najčešće propisuje zabranu pristupa kućnih ljubimaca plažama, kako bi se u prvom redu zaštitila djeca. U zemljama gdje se plažama dodjeljuju priznanja, obično se to priznanje uskraćuje, ako je na plažu dozvoljeno uvođenje pasa tokom sezone kupanja.

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE (9) Čišćenje plaže pomaže u uklanjanju organskog materijala, pogotovo iz zone vlažnog pijeska, gdje se djeca kao najizloženiji dio populacije, najradije igraju, čime se utiče na smanjenje mikrobiološke zagađenosti, a naročito je efikasno čišćenje kojim se uklanja i feces životinja. Dobro opremljene plaže sa higijenskim čvorovima (tuševi i WC-i) i praksa da se na plaži sjedi na peškirima pomažu sigurnosti kupača i ostalih posjetilaca plaže.Neophodna dopuna mikrobioloških analiza je sanitarna inspekcija samih zona za rekreaciju, kako bi se stekao potpuniji uvid u sve stvarne i potencijalne izvore mikrobiološke kontaminacije.

• MIKROORGANIZMI ŠTETNI PO ZDRAVLJE (10) Pogotovo se mora obaviti inspekcija neposredno prije glavne sezone kupanja, a ona može ukazati na neophodnost promjene mjesta i frekvencije uzorkovanja.Nedeljno praćenje brojnosti i kretanja algi je obično dovoljno. Za praćenje algi je potrebno znati i lokalne klimatske uslove kao što je jačina i pretežni pravac duvanja vjetra, učestalost i intenzitet kiše i sl.Javnost treba da bude upoznata sa rezultatima monitoringa, obično u pojednostavljenom obliku, tako da potencijalni korisnik može da napravi svoj izbor.

• UPRAVLJANJE KVALITETOM VODA ZA REKREACIJUKorištenje voda za rekreaciju ima i pozitivnih ali i negativnih efekata po zdravlje ljudi.Negativni efekti imaju različite forme (uglavnom štetni mikroorganizmi itd.), a nastaju prvenstveno zbog toga što se vode i zone za rekreaciju ili zaleđe obale koriste i za druge svrhe (industrija saobraćaj, zemljoradnja i dr.) tako da dolazi do negativnih posljedica po kvalitet tih voda i zona za rekreaciju (konflikta interesa).

2

Zbog toga je neophodno prepoznati te negativne uticaje i formulisati i pripremiti efikasne mjere upravljanja vodama i zonama za rekreaciju, kojima će se smanjiti ili neutralisati negativni uticaj na zdravlje korisnika.

• UPRAVLJANJE KVALITETOM VODA ZA REKREACIJU (2)Prvi stepen u upravljanju trebalo bi da bude formulisanje sveobuhvatnog sistema upravljanja za sve vode i morske i slatke, odnosno za sve zone za rekreaciju. To znači, da sistem upravljanja obuhvata ne samo morske i riječne plaže, vodu uz obalu i zaleđe, nego i cijele slivove rijeka.Prema tome, najbolje je da se prvo razvije nacionalni sistem upravljanja, a ako to u prvo vrijeme ne može da se ostvari, onda treba primijenini sistem upravljanja vodama na lokalnom ili/i regionalnom nivou, da bi se kasnije ujedinili u nacionalni sistem.

• UPRAVLJANJE KVALITETOM VODA ZA REKREACIJU (3)Sveobuhvatni sistem upravljanja treba shvatiti kao proces, stalan i evolutivan, koji će omogućiti tzv, odživi razvoj cijelog kompleksa voda i zona za rekreaciju, odnosno, integrisanje svih potreba i načina korištenja voda za rekreaciju od strane raznih učesnika u tom procesu. Upravljanje i njegovo funkcionisanje uglavnom zavisi od sljedećih elemenata sistema upravljanja: - svijest stanovništva i informisanje; - činioci sistema upravljanja; - propisi i pridržavanje propisa; - postupci kontrole i smanjanja rizika.

• SVIJEST STANOVNIŠTVA I INFORMISANOSTPotencijalni korisnici i uopšte svo stanovništvo treba da bude upoznato sa svim prednostima i opasnostima korištenja voda i zona za rekreaciju, jer je iskustvo pokazalo da je loša procjena korisnika najvažniji uzrok povređivanja ili oboljevanja.Informacije (obaviještenost) moraju biti pravovremene i jasne kako bi se na osnovu njih mogao kvalifikovano obaviti izbor između različitih opcija korištenja voda i zona za rekreaciju.

• SVIJEST STANOVNIŠTVA I INFORMISANOST (2)Obaviještenost korisnika djeluje: - direktno i - indirektnoDirektno, npr. na taj način da će korisnici da izbjegavaju vode i zone za rekreaciju koje su se pokazale manje sigurnim, ili da pribjegavaju aktivnostima koje nose sobom manje opasnosti.Indirektno, npr. insistiranje na korištenju sigurnijih voda i zona za rekreaciju može izvršiti pritisak u pravcu investiranja u popravljanju situacije u manje sigurnim vodama.

• SVIJEST STANOVNIŠTVA I INFORMISANOST (3)Kao pomoć u odlučivanju korisnika, u mnogim zemljama, pogotovo tamo gdje se znatna pažnja posvećuje turizmu, su razvijene razne šeme klasifikacija voda i zona za rekreaciju.U opštem slučaju, u takvim šemama klasifikacije zdravstveni aspekt treba da bude nezaobilazan, ako ne i dominantan.Iskustvo je pokazalo da u zemljama koje primjenjuju ovu vrstu klasifikacije voda i zona za rekreaciju, ona ima velikog uticaja na odlučivanje turista, odnosno korisnika, kao i na akcije subjekata vezanih za rekreaciju.

3

• SVIJEST STANOVNIŠTVA I INFORMISANOST (4)Posebno je potrebno razvijati svijest kod korisnika koji upražnjavaju aktivnosti koje nose opasnosti po njih same, ali naročito po ostale korisnike, kao što su npr. vozači brzih čamaca, vodenih skutera, jedrilica, dasaka za jedrenje.Značajnu ulogu u obrzovanju tih korisnika mogu da imaju klubovi u kojima se gaje sportovi i ostali vidovi rekreacije na vodi.Osnovnu ulogu u formiranju svijesti potencijalnih korisnika i omogućavanju njihovog kvalifikovanog izbora igraju mediji (štampa, radio, TV, internet), kako u direktnoj i brzoj informaciji, tako i u postepenom mijenjanu stavova korisnika u pravcu boljeg izbora i preventivnog djelovanja.

• ČINIOCI SISTEMA UPRAVLJANJAPostoje razni i brojni činioci kao i nivoi sveobuhvatnog sistema upravljanja od centralne i lokalnih vlasti, preko privrede, naučnih i obrazovnih organizacija, nevladinih udruženja, klubova i sl.Centralna vlast (nacionalni nivo)- Sveobuhvatni nivo upravljanja vodama za rekreaciju, obalama i zaleđem, i cijelim slivom treba da se postavi na nacionalnom nivou.Na nacionalnom nivou se donosi pravna regulativa vezana za upravljanje vodama i zonama za rekreaciju i daju se generalne preporuke za upravljanje koje je na lokalnom i regionalnom nivou.

• ČINIOCI SISTEMA UPRAVLJANJA (2)Lokalne i regionalne vlasti su najviše zainteresovane i mogu najviše i da urade u koordinaciji i izbjegavanju sukoba interesa raznih korisnika prostora za rekreaciju.Lokalne vlasti obezbjeđuju: - utvrđivanje potreba raznih učesnika, - utvrđivanje prioriteta u procjeni pojedinih opsanosti i rizika po zdravlje; - definisanje indikatora za ekosisteme i opasne situacije; - koncipiranje mjera za popravku situacije

• ČINIOCI SISTEMA UPRAVLJANJA (3)Industrija se sve više pod pritiskom pooštrene zakonske regulative okreće ka boljoj kontroli i smanjivanju svog zagađenja, pa pojedini u svoj marketing ugrađuju čuvanje životne sredine u oblasti voda i zona za rekreaciju.Stanovništvo i korisnici – Uloga korisnika voda i zona za rekreaciju, odnosno stanovništva uopšte, je značajna.Dugoročno gledano, promjena stava korisnika, odnosno stanovništva, vodiće smanjenju troškova vezanih za održavanje kvaliteta voda za rekreaciju, prevenstveno preko preventivnog djelovanja, da što manje otpadaka dospije na plaže.Dobrovoljno učešće pojedinih grupa korisnika u čišćenju plaža utiče na promjenu ponašanja.

• ČINIOCI SISTEMA UPRAVLJANJA (4)Ostali činioci - iz javnog mnenja, privrede, visokoškolskih ustanova, naučnih instituta, nevladinih organizacija i sl., mogu centralnoj i lokalnim i regionalnim vlastima u oblasti upravljanja vodama i zonama za rekreaciju da pruže značajnu stručnu pomoć.U pružanju tehničke pomoći mogu učestvovati istraživački instituti, i visokoškolske institucije, kao i organizacije koje se bave zaštitom prirode.A u praćenju potencijalnih opasnosti mogu mnogo učiniti razni klubovi i udruženja, ali i profesionalne organizacije vezane za turizam.

• PROPISI I PRIDRŽAVANJE PROPISA Standardi koji su propisani za kvalitet voda koje se koriste u rekreativne svrhe su bez sumnje korisni za očuvanje zdravlja stanovništva.

4

Njihove doprinose zaštiti zdravlja teško je precizno odrediti, ali potreba za stalnom kontrolom ovih voda, koja vodi ka minimiziranju štetnih efekata po ljudsko zdravlje, osnovna je briga regulative na ovom polju.Novije regulative se uglavnom fokusiraju na tretman otpada kao osnovnim i jedinim efikasnim i efektivnim intervencijama.

• PROPISI I PRIDRŽAVANJE PROPISA (2) Glavnu ulogu u uspostavljanju i primjeni standarda i ostalih propisa u oblasti korištenja voda i zona za rekreaciju imaju centralna i lokalne vlasti, a na to se nadovezuju SZO I EU oranizacije (kao konsultanti).Mjere unapređenja stanja u oblasti voda za rekreaciju i zona rekreacije treba da budu kombinacija sankcionisanja i podsticajnih mjera.Drugim riječima primjena propisa ne treba da se samo prevede u sankcije. Mnogo uspješniji način postizanja rezultata je obezbjeđivanje odgovarajuće informisanosti svih učesnika i podrška njima u preduzimanju mjera za popravku stanja.

• PROPISI I PRIDRŽAVANJE PROPISA (3)Brojni problami mogu a dovedu do nepridržavanja propisa, odnosno da umanje efekat ovakvog prilaza problematici: - pogoršanje kvaliteta vode može nastati iz više različitih uzroka, a ti potecijalni izvori zagađenja su pod kontrlom razlišitih organa centralne ili/i lokalne vlasti. - do pogoršanja kvaliteta često dolazi u kratkom vremenskm razdoblju, koji zavisno od frekvencije kontrole, može da “promaši”, a isto tako može mu se i pridati značaj, koji u dužem periodu ne odgovara stvarnom stanju. - kontrolišu se samo najposjećenije plaže, što znači da korisnici rijeko pojećenih plaža mogu ne biti na odgovarajći način zaštićeni.

• POSTUPCI KONTROLE I SMANJANJE RIZIKA Nikakva vrsta djelovanja ne može u potpunosti da eleminiše rizik, i najviše što se može uraditi je snižavanje rizika na prihvatljivi minimum.Povećanje učešća raznih učesnika u razmatranju problema doprinosi donošenju prihvatljivih preporuka koji neće prelaziti kapacitete u pogledu savladavanja zagađenja (kapacitet samoprečišćavanja), a takođe, omogućava rješavanje konflikata između različitih vidova korištenja.U cijeli taj proces treba da budu uključeni predstavnici privrede da bi se osiguralo da njeni interesi budu zastupljeni.

• POSTUPCI KONTROLE I SMANJANJE RIZIKA (2) Učesnici mogu aktivno da kontrolišu rizik tj. da koriste znanja koja su dobili putem smjernica, pravila i informisanja o postojanju lokalnih opasnosti kao što su: - loš kvalitet vode - postojanje jakih priobalnih struja - postojanje podvodnih prepreka i sl.Rizik se pasivno kontroliše odgovarajućim akcijama regulatora, čije djelovanje može da bude dvojako i to na: - lokalnom nivou - globalna politika

• POSTUPCI KONTROLE I SMANJANJE RIZIKA (3) Djelovanje na lokalnom nivou fokusirano je na akcije i poboljšanja smanjenja rizika npr: - izgradnja postrojanja za prečišćavanje otpadnih voda, - izgradnja dugog cjevovoda daleko od obale, - utvrđivanje prostora za pojedine sportove na vodi

5

Globalna (regionalna, nacionalna, internacionalna) politika obično je usmjerena na formulisanje standarda ili preporuka za kontrolu rizika.Standardi obezbjeđuju podlogu za odlučivanje da li su uslovi korištenja voda i zona za rekreaciju prihvatljivi ili ne i da li su neophodna određena poboljšanja. To mora biti povezano sa odgovarajućim programom monitoringa.

• POSTUPCI KONTROLE I SMANJANJE RIZIKA (4) Mjere koje se provode u sistemu upravljanja vodama i zonama za rekreaciju mogu da se kreću u vrlo širokom diapazonu, od akcija sa minimalnim troškovima, praktično bez troškova, kao što je dobrovoljno čišćenje plaže, do veoma skupih projekata npr. izgradnja stanice za prečišćavanje otpadnih voda, uređenja obala i sl.U obavještavanju javnosti o stanju voda i zona za rekreaciju značajnu ulogu imaju mediji, turističke organizacije, udruženje za zaštitu prirode.I pored svega toga javnost je rijetko dobro informisana i svoj sud o konkretnoj vodi i zoni za rekreaciju donosi korisnik na osnovu svojih čula (na osnovu izgleda).

• PRAĆENJE (MONITORING) I OCJENA STANJA Monitoring (praćenje) i ocjena stanja voda i zona za rekreaciju je veoma važan i nezaobilazan dio sistema upravljanja tim vodama i zonama.Monitoring je onaj dio sistema upravljanja koji: - daje podatke za ocjenu stanja, što je osnova za preduzimanje odgovarajućih mjera ako stanje nije zadovoljavajuće, - obezbjeđuje podatke za ocjenu provedenih mjera, odnosno za stanje voda i zona za rekreaciju poslije primjene mjera.Sem opštih načela dobre prakse u realizaciji monitoringa potrebno je voditi računa o specifičnim opasnostima npr.

• PRAĆENJE (MONITORING) I OCJENA STANJA (2) Fizičke povrede (nezgode, nesreće)- Treba napraviti spisak (katalog) karakterističnih opasnosti za dato područje, npr. - nagib dna uz plažu, jačina i položaj struje ili matice, blizina opasnih mjesta kao što su stijene, podvodne prepreke i sl.Ta se lista opasnosti formira na osnovu poznavanja lokalnih prilika i iskustva.Treba dalje, sakupiti informacije o mjerama prevencije i poboljšanja stanja, kao što su: - dostupnost spasilačke službe i/ili sredstava za spasavanje, postojanje i raspored znakova upozorenja, telefona za hitne slučajeve, prilaza do prve pomoći i dr.

MIKROBIOLOŠKI ASPEKT KVALITETA PLAŽA

Budi gospodar svoje volje, a sluga svoje savjesti Demosten

• MIKROBILOŠKI ASPEKT KVLITETA PLAŽA SZO (WHO 1992, 1994) su ukazale da vlažan pijesak plaže treba da bude integralni dio epidemioloških studija i da takve studuje treba da povežu kvalitet vode i kvalitet pijeska sa efektima na zdravlje ljudi.Česte promjene vlažnosti (natapanje vodom, ocjeđivanje i sušenje) i autopatogeni faktor svakako, utiču na rasprostranjenost različitih grupa mikroorganizama na plažama, pa među njima i patogenih.Porast broja bakterija i duže vrijeme njihovog preživljavanja dokazana je na obalama u blizini izliva kanalizacionih voda.

6

• MIKROBIOLOŠKI ASPEKT KVALITETA PLAŽA (2) Takođe, je poznato da enterobakterije (kao i većina drugih bakterija) na suvom pijesku relativno brzo odumiru, a da gljive u formi rezistentnih spora preživljavaju znatno duže.Znatan broj autora smatra da je rizik po zdravlje korisnika plaža uvijek prisutan i sasvim izvjestan, mada epidemiološki rizik za sada nije dokazan.Mogućnost prenošenja bolesti sa osobe na osobu na plaži nije specifična i takva hipoteza do danas nije dokazana.

• MIKROBIOLOŠKI ASPEKT KVALITETA PLAŽA (3) Dokazan je samo rizik po zdravlje ljudi koji dolaze u kontakt sa životinjskim (posebno psećim) ekskretima, na plažama na kojima je dozvoljen pristup kućnim ljubimcima (“pseće plaže”). U mnogim zemljama je uobičajeno da se dodjeljuju nagrade za najbolje uređene plaže, a u principu takve nagrade ne mogu dobiti plaže na kojima je dozvoljen boravak psima. Od ogromne je važnosti edukacija građanstva o ličnoj higijeni i potrebi korištenja tuševa na plaži.

• MIKROBIOLOŠKI ASPEKT KVALITETA PLAŽA (4) Čišćenje plaža se uobičajeno vrši radi uklanjanja čvrstog otpada (posebno stakla), ali je uglavnom lokalnog karaktera i najčešće se svodi samo na obavezu da vlasnik ukloni ekskrete životinja. Mašine za čišćenje plaža mogu da eleminišu vidljivo smeće iz pijeska, smanjujući time i količinu organskih materija, a samim tim i broj mikroorganizama. Čišćenje plaža doprinosi povećanju svijesti kod ljudi koje može rezultirati smanjenjem rizika po zdravlje korisnika plaža , a posebno djece.

• MIKROBIOLOŠKI ASPEKT KVALITETA PLAŽA (5) Rasprostranjenost patogenih i potencijalno patogenih mikroorganizama na plažama zavisi od: - prirode, tipa plaže - fenomena plima-oseka - imputa (biodegradabilnog otpada) - sezone - prisustva životinja - broja kupača, korisnika plaža

• HEMIJSKO ZAGAĐENJE VODE Potencijalni rizik od hemijskog zagađenja vode za rekreaciju je u pravilu mnogo manji od opasnosti od mikrobiološkog zagađenja, pošto je mnogo rjeđi slučaj da dođe do akutnog ili hroničnog poremećaja zdravlja zbog hemijskog zagađenja s obzirom na kratkotrajnu izloženost ljudskog organizma vodi za rekreaciju, zbog čega hemijske materije mogu imati manje negativan uticaj na korisnike.

• OPASNI VODENI ORGANIZMI U našem klimatu, za razliku od tropskog i subtropskog pojasa ne prijeti velika opasnost po zdravlje od opasnih vodenih organizama (WHO, 1998).

• ESTETSKI ASPEKT VODE ZA REKREACIJU I estetski aspekt je važan u ukupnom zdravstvenom stanju i osjećaju blagostanja korisnika voda i zona za rekreaciju.Iako mikrobiološki i hemijski kvalitet voda i zona za rekreaciju ne mora biti povezan sa njihovim estetskim aspektom kvaliteta, korisnici se negativno odnose prema kvalitetu vode ili/i zone ukoliko ima puno vidljivih nečistoća (plastične kese i flaše, konzerve, krpe, feces ljudi i životinja, trupla

7

uginulih životinja, mrtve ribe, parčad tkanine, kutije cigareta, stare gume, prezervativi, mrlje ulja, pjena na površini i sl.

• ESTETSKI ASPEKT VODE ZA REKREACIJU (2) Estetski parametri voda za rekreaciju obuhvataju: - providnost vode i miris - aerobnost mase vode - bojuProvidnost vode nije samo estetski parametar, već je providnost veoma važna iz razloga sigurnosti zbog spašavanja osoba koje se dave.Lokalna ekonomija, takođe, zavisi od estetskog aspekta kvaliteta voda i zona za rekreaciju (Sj. Jadran, smanjanje troškova od turizna za 40%, WHO,1990).

ORGANIZACIJA MIKROBIOLOŠKOG MONITORINGA VODA ZA KUPANJE

Ako ti se čini da je nedovoljno to što imaš, bićeš nesretan ako i čitav svijet bude tvoj Dostojevski

• PATOGENI MIKROORGANIZMI Postoji širok spektar bolesti koje su povezane sa kupanjem u morskim ili površinskim vodama za rekreaciju.Prema podacima devetogodišnjih ispitivanja u SAD-a, postoji nekoliko vrsta mikroorganizama, najčešćih izazivača bolesti vezanih za rekreacione vode: - Shigella, E.coli, leptospira, Giardia, Cryptosoridium, Norwalk virus i Adenovirus 3.

• PATOGENI MIKROORGANIZMI (2)Bakterije Escherichia cili i Schigella, kao i dvije patogene protozoe Giardia i Cryptosporidium su od posebnog interesa.Ispitivanja su pakazala da je svaka dokazana bolest bila: - prouzrokovana velikim brojem kupača - u malim kupalištima - u kojima se voda ne obnavlja i - u kojima zbog toga postoji veliki broj patogena.

• PATOGENI MIKROORGANIZMI (3) Pošto su otpadne vode u velikom broju slučajeva ozbiljni zagađivači kupališta radi prognoze i eventualne intervencije poželjno je dobro znati koji se sve mikroorganizmi mogu pronaći u sirovom otpadu.Tip i broj različitih patogena u otpadnim vodama varira i zavisi od pojave bolesti u humanoj populaciji koja ih stvara.U ovim slučajevima svakako treba imati u vidu sezonsku pojavu određenih infekcija kod ljudi.

• SMANJENJE ZAGAĐENJA I KVALITET VODE Kupališta, posebno ona koja su blizu gradova, često su pod uticajem ispusta komunalnih i industrijskih voda ili spiranja otpada sa gradskih površina.Smanjenje zagađenja je u takvim slučajevima primarni zadatak preduzetih akcija, čiji je osnovni cilj smanjanje rizika po zdravlje kupača. Smanjanje zagađenja se može postići na tri načina:

8

- tretmanom otpadnih voda - disperzijom otpada putem kanalizacionih ispusta udaljenih od obale (od obale mora) - ispuštanjem u nepovršinske vode (odstojavanjem otpadnih voda ili ubacivanjem u podzemne vode

• SMANJENJE ZAGAĐENJA I KVALITET VODE (2) Od tretmana otpadnih voda zavisi i rizik po ljudsko zdravlje u rekreacionim vodama.Naselja sa manjim brojem stanovnika obično koriste tretman putem sistema septičkih tankova.Za veća naselja neophodno je imati najmanje sekundarni ili tercijarni sistem za obradu otpadnih voda sa dezinfekcijom što je neophodno da bi se zaštitio priobalni pojas i plaže.Rizik se može dalje smanjiti ukoliko se tretman poboljša dodatnim fazama kao što je nanofiltracija kojom se može ukloniti značajan broj virusa i oksidacioni tretman, koji i do 99% redukuje broj cista protozoa.

• SMANJENJE ZAGAĐENJA I KVALITET VODE (3) Podvodni izlivi otpadnih voda udaljeni od morske obale treba da budu tako dizajnirani i dovoljne dužine da omoguće difuzni izliv i malu vjerovatnoću da otpad plimom dođe do zona za kupanje.Ovakvi izlivi predstavljaju alternativu sa veoma malim rizikom po ljudsko zdravlje jer kupači ne dolaze u fizički kontakt sa otpadnim vodama.Visoka razređenja koja se mogu postići ovakvim načinom odlaganja otpada smanjuju koncentraciju nutrijenata u otpadu do tog nivoa da to nema loših ekoloških efekata na otvoreno more.

• SMANJENJE ZAGAĐENJA I KVALITET VODE (4) Ispusti otpadnih voda na zemljište i u podzemne vode – U aridnim regijama otpadne vode (poslije odgovarajućeg tretmana) mogu biti značajan izvor za navodnjavanje obradivih površina.Na taj način se postiže dvostruka korist time što se otpad koristi u proizvodnji, dok se u isto vrijeme izbjegava njegovo ispuštanje u vode i time umanjuju štetni uticaji na rekreativne zone.U nekim zemljama se primjenjuje ubacivanje otpadne vode u podzemne vode u kombinaciji sa odgovarajućim tretmanom, što u svakom slučaju predstavlja problematičan način rješavanja problema otpadnih voda.

• HIDROLOŠKA RAZMATRANJA Rijeke značajno utiču na brojnost bakterija u obalnim zonama za rekreaciju, a takođe je i značajan broj plaža pod direktnim uticajem samih rijeka.Koncentracija bakterija u riječnim vodama je određena stepenom fekalnog zagađenja koje potiče od tačkastih i difuznih izvora.Najvažniji tačkasti izvori uključuju ispuste komunalnih otpadnih voda, industrijske efluente i kontrolisane ispuste životinjskih farmi.Difuzni izvori su u direktnoj vezi sa poljoprivrenim aktivnostima, a zavisi od vrste i brojnosti gajene stoke, a značajan uticaj dolazi sa urbanih površina.

• HIDROLOŠKA RAZMATRANJA (2)Transport mikroorganizama kroz priobalje i vodotoke zavisi od protoka vode, te prema tome kiše imaju značajan uticaj na njihovu koncentraciju.U rijekama smanjenje bakterijeke koncentracije nizvodno od izvora zagađenja je prije svega posljedica taloženja organizama na riječno dno, gdje se vrijeme preživljavanja mikroorganizama značajno povećava i kada poraste protok dolazi do resuspendovanja bakterja sa dna čime se povećava njihova brojnost u vodi.Sve rijeke pokazuju blisku povezanost između protoka i koncentracije bakterija usljed povećanja bakterija koje se spiraju sa obale ili u vodu dospijevaju iz određenih izvora zagađenja preko kišnih padavina.

9

• SANITARNA INSPEKCIJASanitarna inspekcija podrazumijeva procjenu glavnih izvora fekalnog zagađenja.Ako se uzmu u obzir javne plaže, postoje tri osnovna izvora fekalnog zagađenja:

1. Ispusti komunalnih otpadnih voda, uključujući prelivni sistem zajedničke kanalizacije i kanalizacioni sistem atmosferskih voda.

2. Riječni ispusti tj. mjesta gdje su rijeke recipijenti otpadnih voda, a koriste se za rekreaciju ili ispusti blizu morske ili jezerske obale koje se koriste za rekreaciju

3. Zagađenje koje potiče od samih kupača, a uključuje ekskrete

• SANITARNA INSPEKCIJA (2)Ispusti komunalnih otpadnih voda ili izlivi mogu biti klasifikovani u tri osnovna tipa:1. Ispusti direktno na plažu (u obalnom regionu iznad najnižeg vodostaja),2. Ispusti kroz tzv. kratke izlive, koji ispuštaju otpadne vode u vodu sa velikom vjerovatnoćom kontaminacije samih plaža,3. Ispusti putem tzv. dugih (od morske obale udaljenih) izliva, pri čemu se otpad razređuje i rasipa tako da je veoma mala vjerovatnoća kontaminacije samih plaža. Odgovarajuća lokacija ispusta i efektivno rasturanje otpada su od velike važnosti kako bi se smanjio rizik po vode za kupanje.

• SANITARNA INSPEKCIJA (4)Riječni ispusti- U riječnim rekreativnim vodama potencijalni rizik po ljudsko zdravlje zavisi od količine i stepena obrade komunalnih otpadnih voda i od riječnog toka.Uticaj efluenta zavisi od veličine humane populacije u priobalnom regionu ili u slivu iznad plaže.Stepen razređenja otpadnih voda je definisan protokom rijeke koji postoji u sušnom periodu godine. Korištenje protoka tokom sušnog vremena je u saglasnosti sa realnom slikom jer je sezona kupanja takođe i sezona smanjenog riječnog protoka.

• SANITARNA INSPEKCIJA (5)U mnogim slučajevima najznačajniji riječni ispusti komunalnih otpadnih voda su u blizini obale i odumiranje mikroorganizama dužinom riječnog toka je relativno sporo.Zbog toga je veoma važno ukloniti patogene iz otpadnih voda putem sedimentacije. Resuspenzija sedimenta je kratkotrajna i predvidiva.U praksi obično postoji nekolko ispusta u jedan riječni tok i dok se veliki ispusti tretiraju najstrožije, izlivi manjeg kapaciteta (uključujući izlive septičkih tankova) takođe predstavlja razog za brigu.Međutim kategorija rizika se ipak određuje na osnovu najznačajnijeg izvora zagađenja.

• SANITARNA INSPEKCIJA (6)Kupači kao izvor zagađenja – Iako je zagađenje koje potiče od samih kupača od manjeg značaja, ono je svježe po svom nastanku i njime su direktno izloženi kupači na plažama.Prema tome ova vrsta zagađenja ima potencijalno veliki zdravstveni značaj, posebno kada su u pitanju mala kupališta sa slabim protokom vode.Na potencijalni rizik po zdravlje utiču prije svega broj kupača i stepen razređenja zagađenja. Nizak nivo razređenja obično postoji u jezerima, lagunama, uvalama i sl.Stepen zagađenja od strane kupača se povećava ukoliko na obali nema uređenih toaleta.

• PROCJENA KVALITETA VODA Za lokaciju kupališta treba odabrati mjesto koje će po kvalitetu vode, obale, okoline (bliže i dalje), kvaliteta vazduha, udaljenost od urbanih objekata, pristupnih saobraćajnica i odsutnosti uznemiravanja kupača zadovoljavati sve performansa.Nije moguće zahtijevati potpunu odsutnost fekalne kontaminacije kod površinskih voda – uvijek postoji rizik kod kupanja.

10

Priroda zagađenja se može odrediti brojnim mikrobiološkim, hemijskim i vizuelnim parametrima, pri čemu svaki od njih daje različit uvid o mogućem izvoru zagađenja.

• PROCJENA KVALITETA VODA (2)Pored odabira odgovarajućih indikatora, takođe je važno odrediti odgavarajuću dinamiku ispitivanja, koja će svakako zavisiti od specifičnosti ispitivanih kupališta. Indikatori za ocjenu kvaliteta voda mogu biti: - primarni - sekundarni Utvrđeni kriterijumi su imperativnog karaktera i moraju se poštovati. Kontrolu sprovodi organ sanitarne inspekcije.U sljedećoj tabeli dati su parametri kvaliteta površinskih voda za kupanje.

• PROCJENA KVALITETA VODA (3)Primarni indikatori mikrobiološkog porijekla su: - ukupni koliformi i fekalni koliformi, Primarni indikatori fizičko-hemijskog karaktera su: - bistrina, - pH, - slobodni kiseonik - tenzoaktivne supatance – deterdženti i - fenoli.

• PROCJENA KVALITETA VODA (4)Sekundarni indikatori imaju za cilj da identifikuju izvor fekalnog zagađenja i obično uključuju sulfitoredukujuće klostridije, s tim da treba naglasiti da se ove bakterije mogu pojaviti spiranjem sa okolnih površina koje su kontaminirane psećim ekskrementima. U površinskim vodama se kao sekundarni indikatori uključuju i fekalni steroli i bakteriofagi.Kao sekundarni indikatori fizičko-hemijskog karaktera mogu biti uključeni i providnost i nivo fosfata i amonijaka.

11

• PROCJENA KVALITETA VODA (5)Procjena rizika: - fekalna kontaminacija je značajnija ako su visoke koncentracije E.coli i fekalnog streptokoka, - kontaminacija patogenim fekalnim bakterijama najčešće se pojavi gutanjem, tako da je rizik, kod istih bakterijskih kontaminacija, manji kod kupanja nego kod ishrane, - kod kupanja u prirodnim vodama, najveći rizik kontaminacije je leptospirama.

• PROCJENA KVALITETA VODA (6)Za ocjenu sanitarnog kvaliteta vode za kupanje, na mjestu uzorkovanja zahtijeva se sljedeće: - svaka tačka uzorkovanja je reprezentativna za jednu kupaću sezonu ili njen dio, - korištene analitičke metode za određivanje svakog parametra su službene, - na svakom mjestu uzorkovanja, kontrolišu se najmanje obavezni parametri - frekvencija uzorkovanja je najmanje svakih 15 dana, plus jedno uzorkovanje prije sezone

• PROCJENA KVALITETA VODA (7)Sanitarna inspekcija vrši: - kontrolu i uzorkovanje vode, - periodično obavlja lokalnu inspekciju sanitarnih uslova za kupanje i njihovih sadržaja, - tačno će utvrditi geografske i topografske podatke, volumen i karakteristike kontaminirajućih izliva i potencijalnih zagaživača, kao i njihovo dejstvo u funkciji udaljenosti zona za kupanje,

• PROCJENA KVALITETA VODA (8) - početak uzorkovanja se mora izvršiti 15 dana prije najavljene sezone kupanja. - uzorak se uzima na mjestu gdje se nalazi najveći broj kupača, na 30 cm dubine, a izuzetno se uzima sa površine ako se traže mineralna ulja, koja su na površini, - ukoliko postoji opravdana epidemiološka opasnost, vrši se uzorkovanje provjere

• PROCJENA KVALITETA VODA (9)Potrebno je: - u svrhu maksimalne efikasnosti u aktivnostima koordinacije kontrole zona i vode za kupanje uvesti sistem informisanja radi upoznavanja sanitarne situacije voda i zona za kupanje, - za ove svrhe potrebo je formirati jedinstven obrazac (dizajniran sa kodifikacijom informacija i podataka), - izvještaje tj. rezultate slati odmah ili periodično, a najkasnije 15 dana po isteku perioda, - u slučaju akcidenata, izvještaj se podnosi odmah, na bilo koji način, bilo kojim putem.

Kada je osmatrač viknuo “Zemlja na vidiku”, mislio je na dnoIlija MarkovićUrednik “Koprive” novosadskog “Dnevnika”

12