OPĆINE TINJAN...Program ukupnog razvoja općine Tinjan 4 1. UVOD Općina Tinjan je svoj prvi Program ukupnog razvoja izradila 2009. godine, no od tog trenutka gospodarske, kulturne,

Program ukupnog razvoja općine Tinjan

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA

OPĆINE TINJAN

2015.-2020.


PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA

OPĆINE TINJAN

2015.-2020.

Izrađivač:

BALA d.o.o, Kringa 32A, 52444 Tinjan

www.bala.hr, [email protected]

http://www.bala.hr/

mailto:[email protected]


SADRŽAJ:

1. UVOD .................................................................................................................................... 4

2. ANALIZA STANJA .............................................................................................................. 8

2.1. Geostrateški položaj, prirodna i kulturna obilježja .......................................................... 8

2.2. Demografska analiza ..................................................................................................... 18

2.3. Javna infrastruktura ....................................................................................................... 21

2.4. Zaštita prirode i okoliša ................................................................................................. 27

2.5. Gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo ................................................................. 30

2.5.1. Analiza industrijske proizvodnje i poslovnih zona ................................................ 31

2.5.2. Analiza poljoprivrednog sektora ............................................................................ 32

2.5.3. Analiza turističkog sektora ..................................................................................... 34

2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo .......................................................................... 36

2.7. Prostorni plan uređenja .................................................................................................. 36

2.8. Domaća i međunarodna suradnja .................................................................................. 38

3. USKLAĐENOST PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA S DOKUMENTIMA VIŠIH

RAZINA ................................................................................................................................... 40

4. SWOT ANALIZA ................................................................................................................ 42

5. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE TINJAN ................................................................................ 50

6. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ................................................................. 53

7.1. STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva ..................................... 53

7.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede ...... 56

7.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja i rekonstrukcija javne infrastrukture .......................... 60

7.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita okoliša i dugoročno održivi razvoj ................................. 64

7. FINANCIJSKI PLAN REALIZACIJE RAZVOJNIH PROJEKATA ................................. 67

7.1. Financijski instrumenti kohezijske politike Europske unije za razdoblje 2015.-2020. . 71

7.2. Financiranje strateških projekata u općini Tinjan .......................................................... 74

8. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA OPĆINE TINJAN .......................................... 77

8.1. Pretpostavke uvođenja institucionalnog modela razvoja ............................................... 77

8.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja .................................................................... 78

9.3. Grafikon Institucionalnog modela razvoja (IMR) općine Tinjan .................................. 79


10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ...................................................................................... 84

11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA ................................................................................. 86


4

1. UVOD

Općina Tinjan je svoj prvi Program ukupnog razvoja izradila 2009. godine, no od tog trenutka

gospodarske, kulturne, političke i tržišne okolnosti su se izmijenile te je Općina odlučila izraditi

novi Program ukupnog razvoja kojim će detaljnije definirati svoju viziju, strateške ciljeve i

planove u razdoblju od 2015.-2020. godine. Program ukupnog razvoja općine Tinjan (PUR) je

temeljni strateški dokument razvoja lokalne zajednice, formiran u svrhu planiranja, provedbe,

kontrole i ocjenjivanja ukupnog razvitka u razdoblju od 2015.-2020. godine. PUR predstavlja

razvojni dokument koji određuje što sve u narednim godinama treba učiniti da život u općini

Tinjan bude uspješniji, bogatiji, kvalitetniji i ljepši te služi kao vodič i okvir lokalnoj

samoupravi u procesu razvoja. Osim toga, potencijalnim investitorima daje uvid u strategiju

razvoja zajednice u koju žele ulagati, dok je za donatore osnovni dokument na temelju kojega

odlučuju o raspodjeli bespovratnih sredstava. Njegova svrha je da omogući:

zadovoljstvo stanovnika općine

optimalno korištenje resursa

postizanje zadanih ciljeva razvoja i prioriteta

dugoročno održivi razvoj zajednice

Zbog iznimne važnosti ovog dokumenta (kao podloge za apliciranje raznih projekata na domaće

i EU fondove) Općina Tinjan (izrađivač) je inicirala njegovu izradu kako bi se definirao

razvojni put općine u sljedećih nekoliko godina. To je još važnije od ulaska Republike Hrvatske

u Europsku uniju zbog čega jedinice lokalne samouprave moraju pripremiti vlastite kapacitete

na procese koji slijede iz razloga što će one općine i gradovi koje se uspiju kvalitetnije

pripremiti biti u prednosti u realiziranju projekata i iskorištavanju sredstava namijenjenih

regionalnom i lokalnom razvoju.

Općina Tinjan nalazi se u vrlo specifičnom, prelaznom razdoblju, s dugogodišnjom tradicijom

malog poduzetništva koje se u posljednjih nekoliko godina sve teže „bori“ s općenitim stanjem

i padom gospodarskih aktivnosti u društvu, a s druge strane, svi očekuju značajnije kapitalne

investicije, potpore te razne subvencije javnom i privatnom sektoru. Najznačajniji projekti

općine Tinjan u narednom razdoblju su razni projekti izgradnje javne infrastrukture, asfaltiranja


5

nerazvrstanih cesti, rekonstrukcija protupožarnih puteva, izgradnja novog vrtića, rekonstrukcija

osnovne škole s pratećim sadržajima i sportskom dvoranom, izgradnje novih sustava odvodnje,

uređenja trga, te priprema projektne i prostorno-planske dokumentacije za ostale projekte koji

će biti u službi dugoročnog održivog gospodarsko-kulturnog života u općini Tinjan. Temeljem

toga, nameće se nužnost kvalitetnog planiranja i koordiniranja ovih projekata kako bi ovo

prijelazno „razvojno“ razdoblje u životu općine Tinjan ostavilo za sobom pozitivne efekte na

lokalno stanovništvo i ukupnu kvalitetu života općine. U izradi Programa primijenjena je

suvremena, participativna razvojna metodologija tako da su u njegovoj izradi sudjelovali i svi

zainteresirani stanovnici općine Tinjan – predstavnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora.

Nakon analize dostupnih podatka može se zaključiti da na području općine postoje brojni

pozitivni procesi ali i razvojni problemi koje treba detaljno sagledati i strateški o njima

promisliti. To je učinjeno putem zajedničke radionice i tematskog sastanka na kojima su

sudjelovali predstavnici gospodarstva, društvenih djelatnosti, općinske uprave, nevladinih

udruga i ostalih interesnih skupina s područja općine Tinjan. Nakon analize osnovnih razvojnih

problema definirana je razvojna vizija i ciljevi koje treba doseći kako bi se problemi uklonili.

Na kraju su predložene mjere i projekti koje treba početi odmah provoditi kako bi se ostvarili

zacrtani ciljevi.

Uzimajući u obzir strateške dokumente viših razina Program ukupnog razvoja općine Tinjan

izrađen je u skladu s nacionalnim i županijskim strateškim usmjerenjima. Na izradu strateških

ciljeva utjecali su raspoloživi i predvidivi izvori financijske potpore domaćih i europskih

fondova. Program ukupnog razvoja općine Tinjan je dokument otvoren promjenama i

intervencijama koje će neminovno uslijediti. Strateško promišljanje u manje razvijenim

sredinama često podrazumijeva pretjerano usmjeravanje pozornosti ka postavljanju i realizaciji

isključivo gospodarskih ciljeva što je ponajprije rezultat poistovjećivanja kvalitete života i

materijalnog standarda. Iako je ovo drugo neizostavna pretpostavka prvo navedenog, kvaliteta

života mnogo je širi pojam o kojem treba voditi računa, a koji, prilikom razmatranja razvoja,

podrazumijeva ekonomski, socijalno i ekološki održivi razvoj koji će budućim naraštajima

osigurati raspoloživost resursa najmanje u količini i stanju u kojem su danas zatečeni u lokalnoj

zajednici.


6

Cijeli postupak izrade PUR-a podrazumijevao je aplikaciju smjernica i metodologije za izradu

strateških razvojnih programa čime je osiguran metodološki standardizirani pristup kakav se

primjenjuje u Europskoj uniji. Prvi korak u izradi Programa ukupnog razvoja obuhvaća

provođenje temeljite osnovne analize razvojnih područja što je rezultiralo utvrđivanjem

postojećih stanja raspoloživih resursa kao i pripadajućih razvojnih problema i potreba s kojima

je suočena općina Tinjan. U narednom su koraku, nakon analize prostorno planske

dokumentacije, izdvojene razvojne snage i slabosti općine te mogućnosti i prijetnje iz okruženja

(SWOT analiza). Upravo su one predstavljale polazište za definiranje razvojne vizije koja će se

nastojati realizirati putem četiri strateška razvojna cilja u okviru kojih je istaknuto više mjera i

prioriteta u cilju dugoročnog održivog razvoja općine Tinjan.

Poticanje povezivanja subjekata gospodarskog, javnog i civilnog sektora u razvojno

partnerstvo, s ciljem zajedničkog osmišljavanja i provođenja strateških ciljeva i prioriteta, u

skladu sa uvjetima, resursima i kapacitetima općine osnovni je cilj izrade ovog Programa

ukupnog razvoja, no on predstavlja tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju

ciljeva. Važnu ulogu u tom procesu, načinu razmišljanja i djelovanja, imaju nositelj razvoja,

predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora kao i svi građani općine Tinjan. Programom

su definirani strateški ciljevi usmjereni ka razvoju općine, jačanju i očuvanju njezinih

potencijala, te zaustavljanju procesa depopulacije i starenja stanovništva.

Sadržaj strateškog dokumenta je slijedeći:

Uvod

Analiza stanja

Usklađenost programa ukupnog razvoja s dokumentima viših razina

SWOT analiza

Vizija razvoja općine Tinjan

Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

Financijski plan realizacije razvojnih projekata

Institucionalni model razvoja općine Tinjan

Praćenje i izvještavanje

Baza razvojnih projekata


7

Izrada detaljne analize i ocjena stanja područja predstavlja temelj svakom strateškom planu jer

se na osnovu prepoznatih pokazatelja utvrđuju pravci budućeg razvoja. Na temelju SWOT

analize razvojnih mogućnosti, statističkih podataka, analize resursa te održanih radionica, radna

skupina Programa, utvrdila je viziju općine Tinjan, strateške ciljeve koji su razrađeni kroz

prioritete i mjere te očekivane učinke koje bi trebalo postići u razdoblju provedbe ovog

Programa.


8

2. ANALIZA STANJA

U cilju realnog prikaza stanja za područje općine Tinjan bilo je potrebno izvršiti analizu

geoprometnog položaja, zemljopisnih, prirodnih i kulturnih obilježja područja, te prikaz

demografskih i gospodarskih značajki. Korištene su službene baze podataka i interne evidencije

Općine Tinjan i Turističke zajednice središnje Istre, podaci Programa ukupnog razvoja iz 2009.

godine, podaci Popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine, statistički pokazatelji Hrvatske

gospodarske komore Istarske županije te ostali dostupni podaci.

Općina Tinjan je smještena u središnjem dijelu Istarskog poluotoka, 12 km zapadno od

administrativnog centra županije, Grada Pazina. Površina općine je 54,46 km² što je 1,93%

površine Istarske županije. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u općini

Tinjan živi 1.684 stanovnika (smanjenje od 5% u odnosu na 2001.) što je 0,81% stanovništva

Istarske županije. Gustoća stanovništva u općini Tinjan je 31 st/km² što je manje od gustoće

stanovništva u Istarskoj županiji. Od osamostaljenja Republike Hrvatske pa do 1993. godine

Općina Tinjan je administrativno bila u sklopu Općine Pazin, a od iste godine (preustrojem

jedinica lokalne i regionalne samouprave) dobiva status općine te je takvu ulogu

administrativno-upravno-političkog, gospodarskog i prometnog te posredničkog i uslužnog

lokalnog središta zadržala do današnjih dana.

2.1. Geostrateški položaj, prirodna i kulturna obilježja

U cilju analize geostrateškog položaja općine, prirodnih i kulturnih obilježja u nastavku je dat

prikaz osnovnih karakteristika Istarske županije, Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“,

geoprometnog smještaja općine Tinjan, reljefnih i klimatskih obilježja, prirodnih resursa,

kulturno-povijesne baštine te nematerijalne kulturne baštine.


9

Istarska županija

Istarska županija smještena je na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, s tri strane

okružena morem. Na sjeveru graniči sa Slovenijom, na istoku i jugu s Primorsko-goranskom

županijom, a na zapadu ima morsku granicu s Italijom. Geografski zauzima najveći dio Istre –

najprostornijeg jadranskog poluotoka te ima površinu od 2.813 km². Ima 208.055 stanovnika.

Istarsku županiju čini 41 teritorijalna jedinica lokalne samouprave: 10 gradova i 31 općina.

Druga je po broju naselja u Republici Hrvatskoj (655 naselja) odmah iza Zagrebačke županije.

Glavno upravno, administrativno i prometno središte Istarske županije je grad Pazin, a najveće

urbano središte u Istarskoj županiji je grad Pula. Istra ima povoljni zemljopisni položaj jer se

nalazi na pola puta između ekvatora i sjevernog pola pa povezuje srednjoeuropski kontinentalni

prostor s mediteranskim.

Lokalna akcijska grupa „Središnja Istra“

Lokalna akcijska grupa središnje Istre, LAG „Središnja Istra“ je udruga čiji su osnivači jedinice

lokalne samouprave (JLS) Grad Pazin, te Općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav,

Motovun , Tinjan i Sv. Petar u Šumi, predstavnici privatnog sektora te predstavnici civilnog

sektora s područja središnje Istre. Osim navedenih osam JLS-ova kao osnivača, LAG “Središnja

Istra” od svibnja 2015. godine obuhvaća i Grad Poreč te Općine Funtana, Sveti Lovreč, Višnjan,

Vrsar i Žminj. Njegova ukupna površina iznosi 872,06 km², a broj stanovnika prema Popisu iz

2011. godine iznosi 44.386 stanovnika. LAG „Središnja Istra“ osnovan je s ciljem stvaranja

kvalitetne baze od koje sve jedinice lokalne samouprave i članovi mogu imati višestruku korist

s posebnim naglaskom na pružanje informacija o mogućnostima boljeg i kvalitetnijeg korištenja

postojećih resursa te uspješnog apliciranja na razne domaće i EU fondove.

Aktivnosti LAG-a “Središnja Istra” usmjerene su na prepoznavanje i unaprjeđenje već

postojećih potencijala i osobitosti područja LAG-a, kako bi se zajedničkim aktivnostima

osmislili projekti bazirani na specifičnim lokalnim potrebama, te definirala strategija razvoja

cjelokupnog područja.

LAG “Središnja Istra” potiče razvoj ruralnog područja primjenom LEADER pristupa (pristup

odozdo prema gore). Svojim sugrađanima pruža informacije o natječajima za dodjelu


10

financijskih sredstava iz nacionalnih i EU fondova te ih savjetuje o kandidiranju projekata te

djeluje kao svojevrstan posrednik između krajnjeg korisnika – malog poduzetnika,

poljoprivrednika, zadruge, udruge, lokalne samouprave i fondova Europske unije. Kroz

međusobno povezivanje i suradnju promiče se ostvarenje zajedničkih razvojnih ciljeva te

poboljšanje kvalitete života i rada za sve stanovnike područja LAG-a “Središnja Istra”. Sljedeća

slika prikazuje područje Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“.

Slika 1: Područje Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“

Izvor: www.slideshare.net

LAGUR „Istarski švoj“

Upisom u Registar udruga Republike Hrvatske, 1. prosinca 2015. godine službeno je osnovana

Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Istarski švoj“. Radi se o prvoj lokalnoj akcijskoj grupi u

ribarstvu (LAGUR) u Istarskoj županiji koja obuhvaća područje Grada Pazina, Grada Poreča,

te općina Funtane, Tar-Vabrige, Tinjana, Višnjana i Vrsara.

LAGUR predstavlja poseban oblik lokalne akcijske grupe specijalizirane za područje ribarstva,

prerade ribe i marikulture s ciljem preuzimanja uloge nositelja gospodarskog razvoja ribarstva

http://www.slideshare.net/

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0CAcQjRxqFQoTCOTzi-erqMgCFQO2FAodZ8cKPg&url=http://www.slideshare.net/renatokrulcic/rad-gradonacelnika-grada-pazina-2015&psig=AFQjCNEI7EfM4TTsAL_p_F8nztbk4VMx7Q&ust=1444031787581499


11

na lokalnom području kroz doprinos stvaranju, održavanju i poboljšanju radnih mjesta u

ribarstvu i doprinos zaštiti i dodavanju vrijednosti ribljim proizvodima.

Općina Tinjan - Geoprometni položaj

Područje općine Tinjan predstavlja vrlo važno geoprometno središte u Istarskoj županiji iz

razloga što se općina smjestila na križanju cesti koje povezuju dva grada unutar Istarske

županije (Poreč i Pazin – državna cesta D48), županijskim i lokalnim je cestama povezana sa

susjednim općinama Višnjan, Karojba, Sveti Petar u Šumi i Sveti Lovreč, te svega 5 km

udaljena od Istarskog ipsilona (čvorište Baderna) što omogućuje općini brzi direktan izlaz na

puni profil autoceste. Ti prometni pravci i prometno čvorište Tinjan još nisu u potpunosti

prometno valorizirani iz razloga nedovoljne industrijske razvijenosti općine, no predstavljaju

veliku komparativnu prednost koju bi općina u budućnosti trebala gospodarski valorizirati.

Krajobraz općine Tinjan karakteriziraju manji brežuljci i uvale, vapnenački supstrakt zemlje s

crvenicom na površini te submediteranska klima. Općina Tinjan obiluje velikim bogatstvom

biljnih vrsta, odnosno zajednica, a to bogatstvo uvjetovano je djelovanjem niza prirodnih

čimbenika kroz povijest. Biljni svijet šuma, pašnjaka i kamenjara spada u zonu listopadnih

šuma i šikara, hrasta medunca i cera, s bjelograbićem i crnim grabom. Po udolinama i vrtačama,

na vlažnijim tlima, javljaju se mezofilne vrste običnog graba, klena, lijeske te druge vrste.

Centralno mjesto zbivanja u općini predstavlja naselje Tinjan, smješteno na brežuljku, a

naseljeno još u pretpovijesno doba. Sljedeća slika prikazuje geostrateški položaj općine Tinjan

u Istarskoj županiji.


12

Slika 2: Područje općine Tinjan na karti Istre

Izvor: http://istra.lzmk.hr

Reljefna i klimatska obilježja

Teritorijalni prostor općine Tinjan nalazi se u središnjoj Istri, na prostoru zapadne strane Drage,

zahvaća naselja Tinjan, Kringu i Munrilj s pripadajućim naseljima. Administrativne granice

dijeli, na istoku s Gradom pazinom i Općinom Sveti Petar u Šumi, južno s općinama Žminj i

Kanfanar, . Zapadno graniči s općinama Sv. Lovreč Pazenatički, Gradom Porečom i Općinom

Višnjan, a na sjeveru s Općinom Karojba. Na naseljavanje i kontinuitet života ovoga prostora

utjecao je povoljan zemljopisni položaj uz Dragu. Geomorfološke karakteristike terena te

povoljan i pristupačan kraj omogućili su kvalitetan život ljudskih zajednica. Pogodni pedološki

uvjeti, uz dobru klimu s blagim zimama i ne suviše toplim ljetima, bili su uvjet za dugotrajan

opstanak čovjeka u ovom prostoru.

http://istra.lzmk.hr/

http://istra.lzmk.hr/slika.aspx?id=1461


13

Zemljopisni pojas na potezu od Tinjana do Kringe nastao je u donjoj kredi, a čine ga pretežno

tanko uslojeni i pločasti vapnenci s proslojcima glinca i lećama kremenog pijeska. Slojevi su

postavljeni u smjeru sjever – jug, a obuhvaćaju kako zapadnu, tako i istočnu stranu Drage. Sama

Draga najnovijeg je, holocenskog nastanka prekrivena zemljom crvenicom (terra rosa). Gornji,

sjeverni prostor okolice Tinjana nastao je u gornjoj kredi, a kojeg također, kao i one iz donje

krede, čine pretežno vapnenci. U geološkom smislu prirodnih resursa ima malo, a sporadično

se pojavljuju ležišta boksita. Dragom je nekad tekla rječica koja je donosila život, a li se njena

„hirovita ćud“ ispoljavala i povremenim poplavama. Danas njen tok ocrtava bujna vegetacija

jer sredinom zavale „teče“ vijugava crta stabala i niskog raslinja. Tekuće vode i izvora na

pločama ponad Drage ima malo, no ljudi su se oduvijek opskrbljivali vodom i iz mnogobrojnih

lokava. Duž obronaka Drage izviru vrela pitke vode od kojih je najpoznatiji „Pišćet“, a izvor

pitke vode nalazi se i na Rajkovom vrhu kod Muntrilja. Zbog takvih reljefnih obilježja i dobre

prirodne podloge dogodio se gospodarski razvoj općine u prošlosti, a pored lova i sakupljanja

plodova osnovne grane gospodarstva u prapovijesti bile su stočarstvo i poljodjelstvo.

Područje općine pripada tipu klime submediteranskih osobina u manjem dijelu, dok je u većem

dijelu to modificirana kontinentalna klima. Od šuma prevladavaju šume medunca i bjelograba,

a tlo je srednje pogodno za poljodjelstvo (stočarstvo, ratarstvo i vinogradarstvo) uz veća

ograničenja. Područje općine se može svrstati po ljepoti u prirodne krajolike sačuvanih bitnih

obilježja, no postoji i nekoliko lokacija s bitnim zahvatima u prostoru koji narušuju izgled

okoliša (boksitna nalazišta i dr.). Otvoreni prostori Tinjanštine su antropogenog podrijetla, zbog

vjekovnog ekstenzivnog stočarenja i drvarenja, a u uvjetima labilne ekološke ravnoteže to je

rezultiralo eliminiranjem prirodne šumske vegetacije. Sretna je okolnost da se vrlo često radi o

blagim padinama, što je spasilo tlo od znatnije degradacije. Općinu Tinjan karakterizira topla i

suha ljeta s više od 10 sati sunca dnevno, te prohladne i vlažne zime. Sljedeća slika prikazuje

položaj općine Tinjan s obzirom na sastav zemlje.


14

Slika 3: Općina Tinjan u Crvenoj Istri

Izvor: Leksikografski zavod Miroslava Krleže 2008.

Prirodni resursi

U cilju postizanja gospodarskog rasta i razvoja svaka lokalna samouprava treba maksimalno

iskoristiti svoje prirodne resurse, no istodobno, voditi računa o zaštiti prirode i okoliša kako bi

se sačuvala preostala šuma od sječe i propadanja, poljodjelske površine od ne-agrarnih namjena,

naselja i građevinska zemljišta od neracionalne i neekonomične izgradnje, dok kod

eksploatacije boksita i kamena treba paziti da ne dođe do devastacije krajolika. S obzirom na

prirodne komparativne prednosti na čitavom području općine Tinjan treba podržavati takve

programe gospodarskog razvitka koji već u startu imaju prednost zbog prirodnih resursa u

prostoru a to su vinogradarstvo, povrćarstvo, stočarstvo uključujući farme peradi, industrija,

obrt, promet, ruralni turizam, trgovina, razne usluge, kultura i sl. Općina Tinjan treba voditi

računa o nastavku razvoja malog i srednjeg poduzetništva na svome prostoru iz razloga što ono

ima dugu tradiciju, a obrtnici i poduzetnici su već prepoznatljivi na tržištu kao kvalitetni

ponuđači roba i usluga. Dakle, potrebno je razvijati one aktivnosti i djelatnosti koje su vezane

za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, odnosno za njegove komparativne prednosti.


15

Kulturno-povijesna baština

Općina Tinjan se sastoji od tri veća naselja: Tinjan, Kringa i Muntrilj, koji dijele čitav niz

zajedničkih gospodarskih, turističkih i povijesno – kulturoloških čimbenika, no s druge strane

i toliko različitosti.

Tinjan

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (gradine na rubovima Drage) i u rimsko doba, kad se

nalazilo na samom rubu agera parentinske kolonije (nekoliko arheol. nalazišta iz rim. doba).

Prvi se put spominje 1177. u ispravi pape Aleksandra III., i to kao župa Antoniana, a zatim

ponovno 1194., 1225. itd. U to je doba došao u feudalni posjed pazinskoga kneza, a od XIV.st.

i službeno je bio dijelom Pazinske knežije. Tada je naselje utvrđeno zidinama i kulama te je

postalo graničnom utvrdom prema mletačkom posjedu (Sv. Lovreč). Mnoge ratne epizode u

XIV. i XVI.st. vezuju se za mjesto ističući sve veću njegovu važnost, a 1578. Tinjan je u

pazinskom urbaru stekao i status grada (Stadt), iako je poslije degradiran u gradić (Stättl). Za

Uskočkoga rata osvojili su ga Mlečani, ali su ga nakon sklapanja mira napustili, prethodno

srušivši zidine. Na najvišoj točki male jezgre naselja nalazi se župna crkva sv. Šimuna i Jude

apostola. Izgrađena je 1773. u ranom neoklasicističkom slogu, s primjesama baroknih

elemenata i rokokoa, posebno u uređenju unutrašnjosti. Na njezinu se mjestu prije nalazila

crkva koja je bila posvećena sv. Antunu opatu. Pročelje je lezenama s bazama i kapitelima

podijeljeno na tri polja, iznad kojih je vijenac te trokutasti zabat. Unutar svakog polja po jedna

je niša s kipom: bočno sv. Šimuna i sv. Jude Tadeja, a nad glavnim ulazom, oblikovanim u

baroknom slogu, Djevice Marije. Neke su stare kuće oko crkve popravljene, a od zidina nema

više traga, osim podzida iznad Drage. Na južnom rubu ulaznoga trga, što ga tvori glavna cesta

s ulicama koje ulaze u jezgru Tinjana, nalazi se ladonja sa županskim stolom. Stara grobljanska

crkva Sv. križa, izgrađena u XIII.st. u romaničkom slogu, ima preslicu iznad glavnog ulaza i

polukružnu apsidu, a obnovljena je 1728., 1894. i 1980 godine.

Danas je Tinjan sredina koja ponosno čuva svoju povijest i tradiciju, bilo da je riječ o simbolima

ovog kraja – kamenom suhozidu i lokvama, kosirima i rankunima, folklornom i graditeljskom

nasljeđu, predaji i legendama ili pak o vrhunskim gastronomskim delicijama poput istarskog

pršuta. Tradiciju proizvodnje vrhunskog pršuta danas na Tinjanštini čuva nekoliko registriranih


16

pršutana, a 2006. Tinjan se proglasio Općinom istarskog pršuta. Još jedna znakovita tradicija

ovoga kraja je kovački zanat, a nadaleko su poznati Tinjanski kosiri, pa se listopadu u sklopu

Internacionalnog sajma pršuta u Tinjanu tradicionalno održava smotra kosira i drugih kovačkih

proizvoda kovača iz cijele Istre.

Tinjan se može najbolje upoznati ukoliko se krene od vidikovca nad Dragom kod županskog

stola oko kojeg su u prošlosti zasjedali župani i suci. Do samog stola, uz put koji vodi u dolinu,

stoji kip Sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika protiv poplava, te ispovjednika, kraljica, siromašnih i

graditelja mostova. S vidikovca se pruža pogled duž plodne doline prema obližnjoj Kringi, a

naziru se i kuće Sv. Petra u Šumi i Ježenja s druge strane Drage. Tuda je u prošlosti tekla rijeka

sve do obale mora i Limskog zaljeva. S toga mjesta stara popločana ulica vodi u Geto koji je

bio povezan mostom na samom ulazu u kaštel.

Skrene li se na pola ulice desno kroz voltu, prolazi se kroz najstariji dio grada uz kuće na kojima

se vide uklesani simboli njihovih vlasnika: kovača, austrijskih vojnih kapetana, a posebnu

pažnju privlači kuća Depiera iz 1670. s arkadama, cisternom i visokim izbočenim dimnjakom.

Dalje uz ulicu stara je Tinjanska škola Casamara, a uz nju spomenik njenom najznamenitijem

učeniku, kasnije istarskom i tršćanskom biskupu Jurju Dobrili (1812.-1882.) rodom iz obližnjeg

Ježenja. Župna crkva Sv. Šimuna i Jude Tadeja potječe iz 18. st i zanimljiv je primjer kasnoga

baroka u Istri. Od crkve odvojeni zvonik visok 28 metara razlikuje se od većine istarskih

zvonika po svom kruništu, što daje poseban pečat vizuri Tinjana. Vrativši se drugom ulicom na

vidikovac pod landonje prolazi se uz rustikalnu kamenu voltu i spomenik Tinjancima

nastradalim u II. svjetskom ratu te dolazi do lokalne konobe. U susjednoj kući rođen je

znameniti jezikoslovac i leksikograf Josip Voltić (1750.-1825.), autor trojezičnog Ričoslovnika

objavljenog 1803. u Beču. Do konobe nalazi se Županski stol koji predstavlja svjedočanstvo

srednjovjekovne lokalne samouprave: za ovakvim stolom, pod hladovinom stabala ladonje,

župan i mjesno vijeće odlučivali su o svim važnim pitanjima svoje zajednice. Romanička

crkvica sv. Križa sagrađena krajem XIII. stoljeća nalazi se nešto dalje od centra naselja na cesti

prema Poreču, a odmah uz nju je Tinjanska kalvarija iz 1894. Atilina glava na jednom

dvorišnom ulazu kuće iz 16. stoljeća svjedoči o bogatom duhovnom nasljeđu Tinjanštine, te o

predajama i legendama ovoga kraja.


17

Kringa

Pet kilometara južnije od Tinjana na mjestu željeznodobne gradine i kasnije rimske utvrde

nalazi se Kringa, drugo po veličini naselje u Općini Tinjan. Među nalazima iz mlađeg kamenog

doba ističu se neobični, gotovo umjetnički izrađeni idoli. U pisanim se izvorima Kringa

spominje od 1102. pod imenima Curitico ili Coriticum. U srednjem je vijeku također sastavni

dio Pazinske knežije. U središtu naselja je župna crkva Sv. Petra i Pavla iz 1787., a trg krase i

dvije rustikalne kamene cisterne i stablo ladonje. Iz Kringe potječe poznati istarski svećenik i

javni djelatnik Božo Milanović (1890.-1980.), jedan od predstavnika Istre na mirovnoj

konferenciji u Parizu 1946. na kojoj se odlučivalo o sudbini Istre nakon rata. Njemu je u čast

postavljena spomen ploča na zgradi u kojoj je živio i radio te uređen park s njegovom bistom u

središtu mjesta. Ovo malo mjesto ima još tri manje, ali starije crkvice koje se mogu obići u

kraćoj kružnoj šetnji: crkvu Sv. Ane iz 1558. na groblju, Sv. Katarine i crkvu Sv. Antuna Opata

te rustikalnu kalvariju sagrađenu 1876. Danas je Kringa sve poznatija po Juri Grandi,

najstarijem europskom vampiru i neobičnim događajima iz 1672. koje je u vezi s njim zabilježio

Johann Weikard Valvasor. Pješačka Staza suhozida započinje na ulazu u mjesto i vodi prema

Tinjanu. Na istome mjestu započelo se s izgradnjom Europskog suhozida (turističkog projekta

koji omogućuje svim posjetiteljima koji dođu u Kringu da postave jedan kamen na zid i za to

dobiju Certifikat).

Muntrilj

Pet kilometara sjeverozapadno od Tinjana nalazi se treće po veličini naselje u općini – Muntrilj.

Za razliku od Tinjana i Kringe, Muntrilj je u srednjem vijeku bio na teritoriju Venecije te je

zbog blizine granice s Pazinskom grofovijom često bio meta razaranja i ponovnih naseljavanja.

Crkva Sv. Roka potječe iz XVII st., a sačuvane matične knjige iz nje svjedoče o korištenju

starog hrvatskog pisma – glagoljice sve do XIX st.


18

Manifestacije

Općina Tinjan svake godine održava čitav niz kulturnih, sportskih i zabavnih događaja, među

kojima su najznačajniji:

22.ožujak - Dan vode

08. svibanj - Dan Općine Tinjan

15. kolovoz - Sveta Marija Velika Kringa

16. kolovoz - Rokova Muntrilj

Treći vikend u listopadu - ISAP – Internacionalni sajam pršuta Tinjan

Tijekom godine Općina Tinjan organizira razne manifestacije i događaje samostalno ili u

suradnji s raznim predstavnicima javnog i privatnog sektora. Jedan od vrlo poznatih događaja

koje Općina Tinjan iz godine u godinu kontinuirano obilježava jest Dan voda koji se i nekoliko

puta obilježio bogatim kulturno-umjetničkim programom na lokvi Pajićka. Povodom

oslobođenja Općine Tinjan 1945. godine i obilježavanja antifašističke borbe za slobodom svih

žitelja općine, svake godine, 08.svibnja se obilježava kao Dan općine Tinjan, popraćen raznim

svečanim, kulturnim, zabavnim i sportskim manifestacijama. U kolovozu (15.08.) se u Kringi

obilježava veliki praznik – Sveta Marija Velika, a dan kasnije (16.08. ili prvu sobuto iza tog

dana) u Muntrilju svetac Sv.Rok (Rokova). Najznačajnija manifestacija Općine Tinjan u

proteklih 10 godina je ISAP – Internacionalni sajam pršuta, koji je već odavno poprimio

razmjere prepoznatljive međunarodne manifestacije vezano uz promociju, izložbu i

predstavljanje pršuta iz raznih europskih zemalja. ISAP godišnje posjeti preko 20.000

posjetitelja te predstavlja jednu od najposjećenijih manifestacija u Istarskoj županiji.

2.2. Demografska analiza

Prema posljednjem popisu stanovništva od 2011. godine, područje općine Tinjan ima 1.684

stanovnika. U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine bilježi pad od 4,9 %, dok područje

Istarske županije bilježi blagi porast od 0,65%. Gustoća naseljenosti iznosi 36,9

stanovnika/km² što je značajno manje nego na razini Istarske županije (74 stanovnika/km²).


19

Sljedeća tablica prikazuje kretanje broja stanovnika općine Tinjan od 1857. godine do

posljednjeg popisa stanovništva (2011).

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika Općine Tinjan od 1857.-2011. godine.

Izvor: www.dzs.hr

Iz grafikona je vidljivo da je općine Tinjan sredinom 19.st. imala oko 2.700 stanovnika te da se

taj broj eksponencijalno povećavao do 1921. godine kada je na području općine živjelo 3.771

stanovnika. Nakon toga počinje konstantni pad broja stanovnika koji je i danas prisutan, a u

općini po posljednjem popisu stanovnika živi 1.684 stanovnika. Sljedeća tablica prikazuje broj

stanovnika općine Tinjan s popisa iz 2011. godine grupiranih po dobnim skupinama.


20

Slika 4: Broj stanovnika u općini Tinjan (popis 2011.)

Izvor: www.dzs.hr

Iz tablice je vidljivo da se u općini prosječno rodi 15-ak djece te da je prisutna starosna podjela

stanovništva u korist srednjeg i starijeg stanovništva što se u budućnosti može negativno

odraziti na gospodarska i kulturna zbivanja. Najveći broj nezaposlenih osoba ima srednju

stručnu spremu. Stopa nezaposlenosti u općini Tinjan se posljednjih nekoliko godine kreće oko

80 što čini stopu nezaposlenosti od 3,5 %. Taj postotak otprilike i predstavlja prirodnu stopu

nezaposlenosti te se može zaključiti da nezaposlenost ne predstavlja veliki problem za Općinu

Tinjan. Isto tako, u posljednje je vrijeme na području općine uočljiv trend okretanja lokalnog

stanovništva turizmu i raznim inicijativama za razvoj i unapređenje kvalitete turističke ponude

što je doprinijelo naglom povećanju smještajnog kapaciteta i ostvarenih noćenja. Sljedeći

grafikon prikazuje kretanje broja nezaposlenih osoba u razdoblju od 2004.-2015. godine.

Sveukupno Muško Žensko

1.684 828 856

0-4 85 40 45

5-9 63 29 34

10-14 98 58 40

15-19 102 63 39

20-24 118 57 61

25-29 109 55 54

30-34 105 48 57

35-39 85 40 45

40-44 122 68 54

45-49 134 65 69

50-54 122 62 60

55-59 115 63 52

60-64 89 39 50

65-69 73 32 41

70-74 98 55 43

75-79 78 28 50

80-84 53 15 38

85-89 27 9 18

90-94 8 2 6

95 i više - - -

Star

ost


21

Grafikon 2: Broj nezaposlenih na području općine Tinjan

Izvor: www.hzz.hr

Iz grafikona je vidljivo da Općina Tinjan nema veliku stopu nezaposlenih osoba te da se ona

kreće oko prirodne stope nezaposlenosti i ne predstavlja veliki problem za gospodarski razvoj

općine.

2.3. Javna infrastruktura

Cijelo područje općine Tinjan ima u potpunosti riješenu vodovodnu, elektroenergetsku i

telekomunikacijsku mrežu s potrebom da se u pojedinim dijelovima naselja ona rekonstruira i

pojača, dok asfaltirane prometnice nema samo nekolicina manjih zaseoka (Stancija Zavod,

Rajkova stancija – dio županijske ceste). Svake se godine sukladno proračunskim

mogućnostima ulaže u izgradnju nove i rekonstrukciju dotrajale javne infrastrukture, dok su

najznačajnija sredstva u proteklom razdoblju uložena u izgradnju groblja, mrtvačnica i

asfaltiranje nerazvrstanih cesti. Otvaranjem mogućnosti korištenja fondova Europske unije

općina je već realizirala nekoliko projekata izgradnje javne infrastrukture te se intenzivno

priprema za kandidiranje ostalih projekata izgradnje javne infrastrukture koji su potrebni za

dugoročni održivi razvoj zajednice (nerazvrstane ceste, sustav odvodnje, uređenje javnih

površina, javna rasvjeta i dr.)


22

Cestovni sustav

Općina ima vrlo razgranat sustav asfaltiranih i neasfaltiranih nerazvrstanih cesti te do svih (osim

dva) naselja na području općine postoji asfaltirana cesta. Prema podacima iz Prostornog plana

Istarske županije cestovni sustav dobro pokriva unutarnje potrebe te na području cijele županije

odnos km' cesta / km2 površine je visok u odnosu na hrvatske okvire, no postoji problem

uzimajući u obzir tehničke karakteristike prometnog sustava. Sukladno tome treba napomenuti

da je prostor općine Tinjan sa radijalno postavljenom mrežom glavnih prometnica unutar

općinskog prostora te centralnim navođenjem prema Tinjanu također izuzetno dobro pokriven

čime se općenito može zaključiti da su prethodno definirani prometni pravci, a sve prema

postojećem stanju uspjeli ostvariti funkcionalno povezivanje kako unutar prostora općine tako

i šire.

Promatrajući problematiku cesti javlja se problem tehničke opremljenosti mreže županijskih,

lokalnih i nerazvrstanih cesta koje ne zadovoljavaju standarde uslužnosti, a pogotovo se to

odnosi na duže dijelove županijskih cesti koje još nisu asfaltirane. Prostornim planom određena

je osnovna mreža razvrstanih cesta koju na području Općine Tinjan čine: državne ceste,

županijske ceste, lokalne ceste. Državna cesta na području Općine je dio ceste D48 (Baderna

(D21) – Pazin – čvor Rogovići (A8), postojeća i djelomično nova – netom postavljen novi

asfalt. Mrežu županijskih cesta čine dio ceste Ž5074 (Lovreč D21 – Mofardini (L50098)–

Kringa – Ž5075) - postojeća, dio ceste Ž5075 (Tinjan (D48) – Sv. Petar u Šumi (Ž5076) –

Žminj (Ž5190)) - postojeća i djelomično nova. Mrežu lokalnih cesta čini dio ceste L50095 (Sv.

Ivan (D21) – Muntrilj – Tinjan(D48)), dio ceste L50063 (Škropeti Ž5007–Muntrilj L50095,

cesta L50096 (Rajki(L50095) – Žužići – Milohanići – Butori(D48)), cesta L50098

(Jakovici(D48) – Mofardini(Ž5074)), cesta L50099 (D48 – Kringa – Ž5074), cesta dio L50100

(Kringa(Ž5074) – Radetići – L50101) i dio ceste L – 50062 (D21 – Rapavel – Smolici – Kvešti

– Muntrilj (L50095). Prostornim planom definirana je osnovna mreža nerazvrstanih cesti, koja

se ažurira kroz Registar nerazvrstanih cesti na području Općine Tinjan koji vodi Jedinstveni

upravni odjel Općine Tinjan.

Dominantan prometni pravac državne ceste D48 vodi prema središtu Istarske županije (Pazinu)

s jedne strane te prema Poreču i čvorištu Baderna gdje se cesta priključuje na puni profil

Istarskog "Y" koji svojim prometno – tehničkim elementima udovoljava visokim standardima


23

primijenjenim u europskim i svjetskim elementima cestogradnje. Isto tako, općinska uprava

ima u svojim dugoročnim planovima realizirati pregledne i sigurnije prometne priključke na

državnoj cesti prema Tinjanu, Muntrilju i Kringi te riješiti problem transporta kroz naselje

Kringa – izgradnjom zaobilaznice naselja. Preko prethodno spomenutih pravaca osigurana je

cestovna povezanost sa svim općinama i gradova u Istarskoj županiji. Na sustav županijskih

prometnica naslanja se sustav lokalnih cesta, kao osnovu na koju se vežu dnevna putovanja

unutar prostora općine. Upravo se u sustav lokalnih prometnica moraju uložiti napori za

poboljšanje građevinskog stanja i nivoa tehničkog standarda i sigurnosti. Kroz općinu Tinjan

ne prolazi željeznica a niti razvojnim planovima nije definirana potreba spajanja općine s

postojećim željezničkim pravcima u Istarskoj županiji. Sljedeća slika prikazuje geoprometni

položaj općine Tinjan u Istarskoj županiji.

Slika 5: Geoprometni položaj općine Tinjan

Izvor: http://www.huka.hr/mreza-autocesta

http://www.huka.hr/mreza-autocesta


24

Telekomunikacijski sustav

Područje cijele općine Tinjan pokriveno je nepokretnom i pokretnim telekomunikacijskim (TK)

mrežama. Nepokretna TK mreža izgrađena je do svakog naselja i zaselka općine. Podijeljena

je na tri pristupne mreže s komutacijskim pristupnim čvorom (područna telefonska centrala)

Tinjan, Kringa, Muntrilj. Pristupne TK mreže (korisnički vodovi) izgrađene su u najvećem

dijelom podzemnim kabelima s bakrenim vodičima, a tek manjim dijelom, za udaljenije zaselke

s manjim brojem stanovnika, nadzemnim kabelima. Komutacijski čvorovi (područne telefonske

centrale) Tinjan, Kringa i Muntrilj kao udaljeni pretplatnički stupanj izgrađeni su u digitalnoj

tehnologiji. Spajanje komutacijskih čvorišta na nadređeni pristupni čvor (matična mjesna

telefonska centrala) izgrađena je digitalnim transmisijskim sustavima po svjetlovodnim

kabelima (spojni vodovi). Osnova transmisijske mreže su magistralni svjetlovodni kabeli Pazin

- Poreč, od kojeg su izgrađeni odvojci do komutacijskih čvorova. Područje općine Tinjan

pokriveno je i pokretnim mrežama i to sustavom baznim postaja koje su smještene na teritoriju

i izvan teritorija općine. Pokretne mreže imaju vrlo visoku pokrivenost teritorija i stanovništva

i ne postoje veće smetnje u sustavu.

Elektroenergetski sustav

Elektroenergetski sustav na području općine čine samo objekti distribucije. Postojeći objekti

distribucije su nadzemni i podzemni vodovi naponskih razina 10(20) kV i 0,4 kV, s pripadnim

transformatorskim stanicama 10(20)/0,4 kV. Navedeni objekti dio su distribucijske mreže HEP-

a. Današnje napajanje potrošača na području općine Tinjan vrši se iz postojećih TS koje se

nalaze na području općine i susjednih općina. S obzirom na instaliranu snagu na području

općine stanje je za sada zadovoljavajuće za normalno funkcioniranje. Za slučaj u izvanrednih

potreba (npr. slučaj neraspoloživosti jednog voda ili transformatora), napajanje općine Tinjan

vršilo bi se uz preopterećenje (u granicama dozvoljenog ) preostalih transformatora u okolnim

napojnim transformatorskim stanicama i uz nešto veći pad napona u 10 kV mreži u odnosu na

normalno stanje. Na području općine u planu je i izgradnja nekoliko postrojenja za proizvodnju

električne energije iz obnovljivih izvora energije te se može očekivati da će se i na taj način

doprinijeti održavanju stabiliteta tražene količine električne energije na području općine Tinjan.


25

Vodoopskrba

Sustav vodoopskrbe na području Općine Tinjan čini postojeća vodosprema – Jelovci, postojeća

vodna komora u građevinskom području naselja Jakovici, postojeći magistralni cjevovod –

Butoniga te mreža ostalih vodoopskrbnih cjevovoda unutar općine. Koridor za vođenje

vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju

na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora. U

slučajevima kad nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje

trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim

vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano,

što se određuje posebnim projektom. Prostornim je planom određeno priključivanje svih

naselja i građevina na javnu vodovodnu mrežu u slučaju ispunjavanja uvjeta i izgrađenosti

vodovodnog ogranka u naselju, a mreža se Mreža vodovoda ukapa se najmanje 80 cm ispod

površine tla, a prema uvjetima nadležnog javnog komunalnog poduzeća. Uz prometnice izvodi

se mreža hidranata , a najveća međusobna udaljenost hidranata je 150 metara, izuzev u

naseljima sa samostojećim obiteljskim kućama gdje udaljenost dva susjedna hidranta smije

iznositi najviše 300 metara.

Područje općine Tinjan nema izvorišta vode pogodnih za eksploataciju te se opskrbljuje vodom

iz sustava Sv. Ivan sustava „Istarskog vodovoda“ Buzet . Potrošnju vode u načelu može se

podijeliti na tri osnovna dijela: potrošnja stanovništva, potrošnja industrije i potrošnja

poljoprivrede. Svaki od ovih dijelova potrošnje karakteriziran je svojim specifičnostima, kako

u pogledu veličine, tako i u pogledu vremenske distribucije potrošnje. Ciljevi unapređenja koje

je potrebno doseći su slijedeći: predvidjeti rekonstrukcije vodoopskrbne mreže u starogradskim

jezgrama naselja Tinjan, Kringa i Muntrilj, zajedno sa sustavom odvodnje; osigurati ujednačeni

komunalni standard za sve gospodarske subjekte i stanovništvo naselja; uvesti posebne mjere

komunalne politike za dijelove naselja s povlaštenim uvjetima izgradnje (zone izgradnje

socijalnih stanova) i za dijelove naselja osobitih lokacijskih pogodnosti (zone elitne

rezidencijalne izgradnje); pratiti promjene i usmjeravanje promjena namjene izgrađenih

dijelova naselja po načelu minimalnih dodatnih infrastrukturnih zahvata; osigurati dovoljno

rezervoarskog prostora; osigurati vodoopskrbu za nove dijelove nove zone koje se pripremaju


26

za izgradnju; uspostaviti sustav trajne koordinacije osoba s javnim ovlastima u kratkoročnom i

srednjoročnom planiranju izgradnje komunalne infrastrukture.

Odvodnja otpadnih voda

Na području cijele općine Tinjan ne postoji sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, a u planu

je izgradnja tri sustava (za naselje Tinjan, Kringa i Muntrilj). dovođenje sustava u cjelokupnu

funkciju potrebno je izgraditi preostali dio kolektorske mreže. Radi definiranja koncepcije i

sustava odvodnje potrebno je izraditi odgovarajuće planske i studijske dokumente. U skladu s

time, potrebno je izraditi Studiju odvodnje kojom bi se trebali definirati kriteriji sustava

odvodnje i obrade otpadnih sanitarnih voda na području općine Tinjan, s posebnim naglaskom

na definiranje sustava kanalizacije, definiranje normi potrošnje, definiranje načina obrade

otpadnih voda u skladu sa važećim propisima i prema utvrđenim zonama zaštite, te definiranje

lokacije uređaja, definiranje tehnologija obrade i dispozicije mulja (decentralizirano i gdje) i

ostalih odgovarajućih ulaznih podataka. Planirani sustav odvodnje na području općine Tinjan

bi u svakom slučaju, u svakom naselju, bio razdjelnog tipa. To znači da se prikupljene sanitarne

vode obrađuju zasebnim sistemom, a oborinske vode se rješavaju također zasebno.

Sakupljanje komunalnog otpada

Odlaganje otpada je najstariji i najčešći postupak zbrinjavanja otpada koji danas u razvijenom

svijetu doživljava velike promjene, ali je bitno znati da u bilo kojem sustavu gospodarenja

otpadom objekt odlagališta je apsolutno neizbježan i mora se izgraditi po tehničko tehnološkim

normama kojim se utjecaj takve građevine na okoliš svodi na minimum sukladno prihvaćenom

programu održivog razvoja. Odlaganje komunalnog otpada na području Općine Tinjan odvija

se u skladu sa Planom gospodarenja otpadom općine Tinjan za razdoblje do 2015. godine.

Visoki kriterij zbrinjavanja otpada zadovoljava deponija Jelenčići koja se nalazi unutar prostora

Grada Pazina te udovoljava kriterijima zbrinjavanja otpada za područje LAG-a Središnja Istra.

Ova deponija planirana je u sustavu kao jedna od četiri organizirane transfer stanice s

reciklažnim dvorištima i kompostanama na području županije te kao jedno od organizirana

četiri sabirna mjesta sa jednostavnom tehnologijom pred obrade za opasan otpad. Općina Tinjan

svoj komunalni otpad zbrinjava na navedenoj deponiji.


27

2.4. Zaštita prirode i okoliša

Općina Tinjan je 2009. godine za razdoblje od 2009. do 2015. godine donijela Plan

gospodarenja otpadom općine Tinjan. Plan gospodarenja otpadom obuhvaća: analizu, te ocjenu

stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, uključujući

ostvarivanje ciljeva; podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno

sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva;

podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu

sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom; podatke o lokacijama

odbačenog otpada i njihovom uklanjanju; mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili

sprječavanja nastanka otpada, uključujući obrazovno - informativne aktivnosti i akcije

prikupljanja otpada; opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim

kategorijama otpada; mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada; mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te

krupnog (glomaznog) komunalnog otpada; popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana;

organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja

otpadom te rokove i nositelje izvršenja Plana.

Za područje općine Tinjan tvrtka Usluga d.o.o. iz Pazina obavlja poslove sakupljanja i

zbrinjavanja komunalnog otpada, a sljedeća tablica prikazuje količine sakupljenog komunalnog

otpada u posljednjih nekoliko godina.


28

Tablica 1: Projekcija količine prikupljenog komunalnog otpada na području

općine Tinjan za razdoblje 2015.-2020.

Izvor: Izrađeno na temelju postojećeg Plana gospodarenja otpadom općine Tinjan

Iz tablice se može zaključiti da postoje predviđanja da će se količina komunalnog otpada na

području općine Tinjan povećavati za cca. 3% godišnje do 2020. godine i to prvenstveno zbog

povećanja turističkih aktivnosti u prostoru te postepenom najavljenom oporavku malog

gospodarstva i obrtništva.

Na području Općine nalaze se tri lokacije sa zelenim otokom (Tinjan, Kringa i Muntrilj) na

kojem su smješteni spremnici za papir, spremnika za staklo i spremnik za plastiku te postoji

plan izgradnje tri mini reciklažna dvorišta (Tinjan, Kringa i Muntrilj), 8 zelenih otoka te

dvorišta za sakupljanje ulja. Provođenje održivog sustava gospodarenja otpadom prioritetno je

pitanje u pogledu zaštite okoliša kao i ljudskog zdravlja. Gospodarenje otpadom znači

uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje su usmjerene na

povećanje udjela odvojeno prikupljenog otpada, recikliranje i ponovnu uporabu otpada,

prethodnu obradu prije konačnog odlaganja, smanjenje udjela biorazgradivog otpada u

komunalnom otpadu, smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima, smanjivanje

štetnih utjecaja otpada na okoliš te samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim

otpadom.


29

S obzirom da ne postoje detaljni podaci o strukturi i sastavu komunalnog otpada s područja

općine Tinjan, prema dostupnim podacima Izvješća o komunalnom otpadu dostupnim na

internet stranicama www.azo.hr, u nastavku je izrađena projekcija sastava otpada za područje

općine Tinjan te je ista prikazana na sljedećem grafikonu.

Grafikon 3: Projekcija sastava komunalnog otpada s područja općine Tinjan

Izvor: Procjena temeljem dostupnih podataka na www.azo.hr

Analiza projekcije sastava komunalnog otpada ukazuje na činjenicu da se gotovo trećina

komunalnog otpada odnosi na papir, karton i ostale slične materijale, zatim slijedi glomazni

otpad s 20 „biootpad s 14 i staklo i proizvodi od stakla s 12% udjela u ukupnoj količini otpada.

Postojeće stanje gospodarenja otpadom na području općine Tinjan je, općenito,

zadovoljavajuće: djelomično se provodi odvojeno sakupljanje otpada, a broj nelegalnih

odlagališta se višestruko smanjio. Isto tako, postoji još puno prostora za poboljšanje sustava i

to: kroz veće ulaganje u edukaciju, jasnije definiranje tokova svih kategorija otpada te

povećanje odvojeno sakupljenih sastavnica otpada. Posljedice neprimjerenog gospodarenja

otpadom mogu biti brojne, od nepovoljnog stanja u prostoru, do bitnog smanjenja kakvoće

okoliša i življenja te je zbog toga bitno detaljno analizirati postojeće stanje postupanja s

otpadom, kako bi se lakše i kvalitetnije planirale buduće aktivnosti na uvođenju cjelovitog,

prihvatljivog i održivog sustava gospodarenja otpadom.

http://www.azo.hr/


30

2.5. Gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo

Općina Tinjan treba temeljiti svoj dugoročno održivi razvoj na optimalnom korištenju

komparativnih prednosti područja i na odgovarajućoj disperziji gospodarskih sadržaja u

prostoru uz neophodnu izgradnju infrastrukture, ozbiljno vodeći računa o problemu

demografskog potencijala i o zaštiti i unapređivanju okoliša. Vodeći računa o razvoju onih

gospodarskih djelatnosti kod kojih to raspoloživi resursi omogućavaju, potrebno je definirati i

konkretne prioritete i mjere koji će podržati takvo promišljanje i strategiju. Dugoročni razvoj

gospodarstva temelji se na razvoju postojećih gospodarskih struktura, razvoja poljoprivredne

proizvodnje te razvoju ruralnog turizma koji se iz godine u godinu sve više razvija. Prostorno

relevantne gospodarske aktivnosti obzirom na prirodne resurse područja, te naslijeđeno stanje

u prostoru i dalje su: industrija, iskorištavanje mineralnih sirovina, uslužne djelatnosti i turizam.

Općina Tinjan je prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kojim je uređeno

ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i regionalne samouprave prema razvijenosti

razvrstana u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti

između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske (99,22). Općina Tinjan ima razvijeno malo

poduzetništvo i nedovoljno razvijen ruralni turizam, no s velikim potencijalem za razvoj istoga

zbog svoje bogate nematerijalne kulturne baštine i trenda gradnje ruralnih objekata s bazenom

za iznajmljivanje.

Analiza sektorskih djelatnosti na području općine Tinjan ukazuje na podatak da se većina

poduzetnika bavi uslužnim djelatnostima, obavljanjem prijevozničkih usluga, prerađivačkom

industrijom, trgovinom i ugostiteljstvom. Najveći je broj zaposlenih u sektoru prerađivačke

industrije, a najveći je broj registriranih gospodarskih subjekata iz sektora turizma, trgovine i

prijevoza. Prema podacima Fine i Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta, na

području općine Tinjan evidentirano je ukupno 102 poslovna subjekta, od kojih je 58 obrta.

Najveće tvrtke na području općine Tinjan bave se:

trgovinom građevinskog materijala i opreme

autoprijevozom

preradom drva

preradom mesa


31

obradom kamena

krojačkom djelatnošću

proizvodnjom kruha i pekarskih proizvoda

turizmom i pružanjem ugostiteljskih usluga

2.5.1. Analiza industrijske proizvodnje i poslovnih zona

Analizirajući industrijsku proizvodnju u Općini Tinjan dolazi se do činjenice da općina spada

u razvijenije općine uzimajući u obzir proizvodni kapacitet i ostvarenu dodatnu vrijednost iz

proizvodnje. Na području općine Tinjan planirano je ukupno deset zona pretežito poslovne

namjene (K) i pretežito proizvodne namjene (I) i to na površinama izvan naselja za izdvojene

namjene i to: Zone pretežito poslovne namjene (K): naselje Tinjan – Butori (K1), naselje Tinjan

(K2), naselje Jakovici (K3), naselje Kringa (K4), naselje Radetići – Jelovci (K5), naselje

Brečevići – Banki (K6) i Zone pretežito proizvodne namjene: naselje Muntrilj – Finida (I1),

naselje Muntrilj – Brečevići (I2), naselje Muntrilj (I3), naselje Kringa – Pavletići (I4). Od svih

planiranih zona na prostoru općine Tinjan jedino su dvije u funkciji i to zona poslovne namjene

Jakovici u kojoj se proizvode betonski elementi i ostali betonski proizvodi, te zona proizvodne

namjene u Pavletići u kojoj je smještena pilana za piljenje drva, za izradu raznih drvenih

proizvoda (paleta, stolova, klupa, dasaka itd.) te sušara za drvne poluproizvode.

Najveći gospodarski potencijal općine Tinjan predstavljaju zone proizvodne namjene Finida,

Muntrilj i Brečevići u kojima se već razvija nekoliko projekata vezanih uz obnovljive izvore

energije, preradu šumskih plodova te izgradnju centralne klaonice. Nakon donošenja Izmjena i

dopuna prostornog plana uređenja Istarske županije te će se zone spojiti u jednu veliku

proizvodnu zonu Finida koja će imati oko 25 ha površine. Zbog svog geostrateškog položaja na

Istarskom poluotoku i dobre prometne povezanosti, područje općine Tinjan je vrlo pogodno za

razvoj malih proizvodnih kapaciteta te malog i srednjeg poduzetništva.


32

2.5.2. Analiza poljoprivrednog sektora

Zbog specifičnih razvijenosti poljoprivrednih resursa, zemljišta i prirodnih-klimatskih

pogodnosti općina Tinjan ima znatnih izgleda za razvitak poljoprivrede temeljene na uzgoju

tipičnih mediteranskih kultura, a što bi moglo pozitivno utjecati na druge gospodarske grane,

kao što je prehrambeno-prerađivačka djelatnost i turizam. U skladu s prirodnim obilježjima

područje općine pripada poljoprivredno-ekološkoj regiji umjerenog kontinentalnog klimatskog

pojasa. Prema podjeli na proizvodne skupine poljoprivrednih tala (pedo ekološka karta)

područje Općine spada u područje povoljno za razvoj poljoprivrede. S obzirom da prirodni

resursi (poglavito veličinom, te strukturom i kvalitetom) nisu dostatni za intenzivniji razvitak

velikih poslovnih subjekata, razvitak se temelji na malim gospodarstvima (obiteljska

gospodarstva mješovite poljodjelske proizvodnje, s time da je moguć razvoj i gospodarstava sa

specijaliziranom proizvodnjom (veličina, oblik i karakter gospodarstva ovisit će o prostornoj

lokaciji) i što boljem korištenju karakteristika prostora.

Nakon ulaska u Europsku uniju te živeći u vremenu sve veće globalizacije obiteljska

poljoprivredna gospodarstva su se morala prilagoditi novonastalim uvjetima na tržištu te

nalaziti određene niše poljoprivredne proizvodnje kako bi mogli opstati na sve zahtjevnijem

tržištu. Jedan od osnovnih problema, odnosno kočnica intenzivnijeg razvoja poljoprivredne

proizvodnje na području općine Tinjan, čini usitnjenost poljoprivrednog zemljišta i

nemogućnost obrade zemlje u jednom komadu čime se podižu troškovi proizvodnje i dolazi do

nekonkurentnosti u odnosu na druge proizvođače koji imaju pogodnije uvjete za proizvodnju.

Usitnjenosti zemljišta vrlo je teško riješiti u praksi s ciljem okrupnjavanja zemljišta iz razloga

što vlasnici nisu voljni vršiti razmjenu svog zemljišta, a ne postoje zakonske osnove odnosno

pravni propisi kojima bi bila regulirana mogućnost izvršenja komasacije.

U cilju praćenja novih tehnoloških dostignuća u poljoprivredi i razvoja poljoprivredne struke

sve je potrebnija primjena rezultata biotehnologije, a sve u cilju unapređenja postojećih i

razvoja novih proizvodnih procesa uz primjenu suvremenih i kontroliranih agrotehničkih

postupaka (hidro melioracija, agro melioracija, komasacija i drugo). Takve bi mjere trebale

doprinijeti proširivanju kvalitetnih poljodjelskih površina i povećanju njihovih proizvodnih


33

doprinosa. Agrotehničke aktivnosti treba usuglasiti s vodnim gospodarstvom i drugim

relevantnim korisnicima prostora. Da bi došlo do održivog razvoja poljoprivredne proizvodnje

na području općine Tinjan biti će potrebno osmisliti alternativne načine plasmana

poljoprivrednih proizvoda kroz finalne proizvode krajnjim kupcima i turistima kojih iz godine

u godinu ima sve više.

Poljoprivredne površine općine Tinjan spadaju u prirodno vrlo čista područja te bi

poljoprivredni proizvođači trebali svoju proizvodnju usmjeravati ka čistoj ekološkoj

proizvodnji čiji finalni proizvodi iz godine u godinu imaju sve više kupaca i spremni su za takve

proizvode platiti skuplju cijenu. Isto tako, poljoprivredne bi površine na kojima se odvija

intenzivna poljoprivredna proizvodnja trebalo u dugoročnom razdoblju prenamijeniti u

područja integrirane proizvodnje. Uz razne načine korištenja tla javljaju se i mogućnosti

pružanja podrške tradicijskim obrascima „održivog“ gospodarenja tlom, te zaštite tla s ciljem

očuvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih učinaka. Kvalitetno poljoprivredno

zemljište treba štititi od prenamjene, prvenstveno izgradnje. Takova je zaštita preduvjet za

obnovu poljoprivredne djelatnosti, a značajniji poljoprivredni prostori koje treba štititi od

nenamjenskog korištenja definirani su i označeni u Prostornom planu uređenja općine Tinjan.

Većina je tla na području općine Tinjan pogodno za uzgoj ratarskih kultura te ograničeno

pogodno za uzgoj povrća. Vezano uz uzgoj vinove loze i voćnih kultura identificirana su

područja kao dobra, umjereno dobra, ograničeno pogodna i trajno nepogodna za uzgoj ratarskih

kultura, vinove loze i voćnih kultura. Sukladno tome napravljena je klasifikacija i određena

namjena tla kako slijedi:

Vrijedno obradivo tlo (P2) – površine pogodne za uzgoj višegodišnjih kultura za razvoj

vinogradarstva i voćarstva te površine koje se mogu navodnjavati, a pogodne su za uzgoj

ratarskih kultura;

Ostalo obradivo tlo (P3) – odnosi se na vrlo mali dio poljoprivrednih površina pogodnih

za uzgoj žitarica, industrijskih kultura, krmnog bilja i povrtlarstva;

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumske površine (PŠ) – predstavlja izdvojeno

obradivo zemljište manjeg gospodarskog značenja i ostalo šumsko.


34

Na području općine Tinjan djeluje 50-ak poljoprivrednih gospodarstava, a na području općine

djeluje i udruga poljoprivrednih proizvođača – AgroDraga čiji je osnovni cilj bio nabavka i

podjela sufinanciranog sadnog materijala poljoprivrednicima te informiranje poljoprivrednika

o najnovijim aktualnostima vezanih uz poljoprivredu. Osim aktivnijih proizvođača pršuta, vina

i povrća u plastenicima, na području općine postoji čitav niz poljoprivrednih proizvođača koji

se bave i proizvodnjom sira, maslinovog ulja te voća i povrća, ali ne u većim količinama. Na

području općine ne postoje veći poljoprivredni proizvođači već se proizvodnja odvija u sklopu

obiteljskih gospodarstava u kojima uglavnom rade vlasnici i njihova obitelj.

2.5.3. Analiza turističkog sektora

Prostor središnje Istre u posljednjih nekoliko godina postaje sve atraktivniji na turističkom

tržištu i sve se više turista odlučuje za odabir svog ljetovanja u ruralnim kućama s bazenom u

mirnoj atmosferi. Područje općine Tinjan krajobrazno je atraktivno turističko područje, a u

kombinaciji s povoljnim prostornim smještajem ima veliki turistički potencijal za razvoj raznih

selektivnih oblika ruralnog turizma. Prema definiciji Vijeća Europe, ruralni turizam je turizam

na seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom području, a najvažnije

karakteristike takve vrste turizma su mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš,

komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seoskih poslova. S obzirom na opći

trend koji se u posljednjih nekoliko godina sve više širi u središnjoj Istri, općina Tinjan bi

trebala svoj dugoročno održivi turistički razvoj temeljiti na revitalizaciji već postojeće

tradicijske gradnje, odnosno baštine, kojoj se daje nova turistička namjena. Ovaj oblik turizma

nema potrebu za izgradnjom novih kapaciteta, već, dapače, susreće se s izazovima kako na

najbolji i najkvalitetniji način iskoristiti postojeće strukture.

Analiza statističkih podataka pokazuje da se turizam ozbiljnije počeo razvijati na području

općine Tinjan u posljednjih 10-15 godina prateći trendove potražnje za mirnim, očuvanim,

autohtono oblikovanim i neindustrijaliziranim područjima. Karakteristika većine većih naselja

na području središnje Istre (uključujući i općinu Tinjan) jest postojanje starogradske jezgre,

urušenih i dijelom vidljivih zidina, starih urušenih kamenih građevina koje treba urediti te

neorganizirane turističke ponude zbog nedovoljno aktivnog privatnog sektora koji oskudijeva


35

s financijskim sredstvima za investicije u turističku ponudu. U cilju održivog razvoja turizma

na svome području privatni će se iznajmljivači morati više udruživati i tražiti alternativna

rješenja zajedničkog nastupa na tržištu i nuđenja zajedničke ponude. Udruživanjem više

vlasnika (investitora) u jedan zajednički projekt po predmetnom modelu mogao bi se kreirati

jedan potpuno novi oblik turizma u naselju Tinjan po uzoru na primjere dobre prakse iz

razvijenih turističkih destinacija. Dakle, difuzni oblik smještaja - „albergo diffuso“ koji u

prijevodu na hrvatski jezik znači „prošireni hotel“ mogao bi biti jedan od modela koji ima sve

preduvjete za budući razvoj u naselju Tinjan. Isto tako, u većini naselja postoji mogućnost

realizacije jednog inovativnog turističkog modela u ruralnim krajevima, tzv. „difuzno

domaćinstvo“, gdje jedna obitelj u tom naselju preuzima ulogu moderatora i domaćina gostiju

koji dolaze u to naselje, na način da ih dočeka, smjesti u određeni objekt, pruži potrebne

informacije, organizira doručak te hranu i piće po potrebi.

Turizam postaje sve više ljudska potreba, a ne razonoda te je i to jedan od razloga povećanja

turističke potražnje za ruralnim turizmom u središnjoj Istri i općini Tinjan. Zahvaljujući općem

trendu povećanja potražnje za boravkom u mirnim ruralnim sredinama u Istarskoj županiji,

došlo je i do izgradnje novih smještajnih kapaciteta u općini Tinjan te povećanja broja dolazaka

i noćenja turista u proteklih nekoliko godina. Sljedeći grafikon prikazuje porast broja noćenja

u općini Tinjan u posljednjih devet godina.

Grafikon 4: Broj noćenja u općini Tinjan u razdoblju od 2007.-2015. godine

Izvor: www.central-istria.com

http://www.central-istria.com/


36

Iz grafikona je vidljivo da se broj noćenja u općini Tinjan iz godine u godinu eksponencijalno

povećava u gotovo identičnim godišnjim povećanjima. U 2007. godini općina Tinjan je imala

oko 2.500 noćenja, a u 2015. taj se broj popeo na 43.619 što čini jedno od najvećih turističkih

povećanja broja noćenja u Republici Hrvatskoj.

2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo

Na području općine Tinjan djeluje područni Dječji vrtić Olga Ban s 40 djece u predškolskom

odgoju i Osnovna škola Tinjan koju trenutno pohađa 106 učenika. Na području općine djeluje

više udruga i zajednica i to: Lovačka udruga „Golub“ koja broji 126 članova, Karate klub

„Tinjan“ 65 članova, Folklorno društvo „Kumpanija kosirići“ 42 člana, Ženski odbojkaški klub

„Draga“ 26 članova uz naznaku da okuplja članice iz općine Tinjan i općine Sveti Petar u Šumi,

a treninzi se odvijaju u obje općine. Jedan od najuspješnijih sportskih klubova Općine Tinjan u

posljednjih nekoliko godina je Pljočkarski klub „Tinjan“ koji je ujedno i najuspješniji

pljočkarski klub u Istarskoj županiji s obzirom na osvojena klupska i pojedinačna prvenstva u

posljednjih nekoliko godina. Na području općine Tinjan djeluje i jedan boćarski klub – BK

„Muntrilj“ koji okuplja 18 članova te se takmiči u županijskoj boćarskoj ligi Istarske županije.

Na području općine redovito se na malonogometnim igralištima u Tinjanu, Kringi i Muntrilju

amaterski okupljaju malonogometaši koji redovito sudjeluju na lokalnim turnirima u Središnjoj

Istri, a postoji i nekoliko inicijativa za osnivanjem drugih kulturnih i sportskih udruga.

2.7. Prostorni plan uređenja

Općina Tinjan kao nositelj razvoja svoga područja, nastoji povećati vlastitu djelotvornost i

učinkovitost, s ciljem što potpunijeg zadovoljavanja zahtjeva i očekivanja svojih građana i

drugih zainteresiranih strana. Jedan od osnovnih mehanizama utjecaja na dugoročno održivi

strateški razvoj predstavlja donošenje Prostornog plana uređenja te njegovo kasnije

usklađivanje s realnim potrebama javnog i privatnog sektora. U cilju ostvarenja dugoročnog

održivog razvoja na području općine bilo je potrebno definirati namjenska područja za gradnju,


37

proizvodnju te posebne namjene. Prvi prostorni plan Općina Tinjan donijela je 2004. godine te

je isti usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom Istarske županije. Planom je utvrđena

koncepcija i organizacija prostora na području općine Tinjan, smjernice i mjere za provođenje

Plana i izradu prostornih planova užeg područja, te prava i obveze subjekata u planiranju na

području općine Tinjan. Plan je predvidio mjere kojima se razvoj u prostoru usmjerava u cilju

kvalitetnijeg korištenja postojećih gospodarskih resursa i spomenika kulture; određivanja

veličine, strukture, kvalitete i kapaciteta turističke ponude; racionalizacije površine

građevinskog područja; određivanja mjera za zaštitu voda, šuma, ostalih osobito vrijednih

dijelova prirode, poljoprivrednog zemljišta i graditeljske baštine.

Nakon izrade prvog Prostornog plana uređenja Općine Tinjan 2004. godine kojim je definirana

osnovna namjena i korištenje površina sa zatečenim prostornim strukturama, kojim se vodilo

računa o zaštiti i čuvanju temeljnih obilježja i vrijednosti prostora te osiguranju temeljnih uvjeta

za ukupni društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša te racionalno i svrhovito korištenje

prostora, prirodnih i kulturno-povijesnih dobara, uslijedila je prva izmjena i dopuna 2011.

godine u kojoj se tekstualni dio plana prilagodio novim zakonskim propisima i postojećim

potrebama stanovništva, a grafički je dio dao dodatne mogućnosti gradnje i formiranja zona

posebne namjene sukladno zahtjevima stanovnika i poduzetnika. Druge izmjene i dopune

Prostornog plana uređenja Općine Tinjan stupile su na snagu početkom 2016. godine, a u njima

se djelomično revidirao tekstualni i grafički dio plana te uskladio s potrebama stanovnika i

poduzetnika, napravljene su male prilagodbe građevinskog područja, izmjene vezane uz

gospodarske zone, turističke punkteve, adrenalin park, te su izbačeni kamenolomi izvan

funkcije.

Prostorni plan uređenja općine Tinjan utvrđuje mjere za uređenje i oblikovanje naselja Tinjan

kao općinskog sjedišta i za uređenje i oblikovanje ostalih naselja te za uređenje građevinskih

područja i građevina van građevinskih područja. U Prostornom su planu definirani ciljevi

budućeg željenog prostornog razvoja i uređenja, plan prostornog uređenja s prikazom

prostornog razvoja u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije. Isto tako,

definirana je organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina, prikaz gospodarskih

i društvenih djelatnosti, uvjeti korištenja i zaštite prostora, razvoj infrastrukturnog sustava,


38

postupanje s otpadom, sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere zaštite od ratnih

opasnosti. U odredbama za provođenje definirani su opći uvjeti, uvjeti za određivanje namjena

površina na području općine, uvjeti za uređenje prostora, građevine i zahvati od važnosti za

Državu i Istarsku županiju, građevinska područja naselja, izgrađene strukture izvan naselja,

uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, uvjeti smještaja društvenih djelatnosti, uvjeti

uređivanja koridora i površina za komunalnu infrastrukturu, mjere zaštite krajobraznih i

prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, postupanje s otpadom, mjere sprječavanja

nepovoljnog utjecaja na okoliš, mjere provedbe plana, obveza izrade prostornih planova

uređenja (UPU), rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni te mjere

zaštite od ratnih razaranja.

U cilju prilagodbe postojećeg Prostornog plana uređenja novonastalim potrebama javnog i

privatnog sektora Općina Tinjan svakih nekoliko godina vrši izmjene i dopune Prostornog plana

uređenja kako bi omogućila realizaciju raznih projekata u javnom i privatnom sektoru, koji su

od strateškog značaja za Općinu, a čija je realizacija onemogućena zbog aktualnih odredbi Plana

koje su na snazi.

2.8. Domaća i međunarodna suradnja

Istarska županija se ubraja u hrvatske županije s najrazvijenijom međunarodnom suradnjom.

Politička suradnja ima za cilj poticanje gospodarske, kulturne, znanstvene i drugih oblika

suradnje. Općina Tinjan ima potpisan sporazum o suradnji i prijateljstvu s Općinom Kruševo u

Makedoniji, Općinom Auersbach (sadašnji Feldbach) u Austriji, gradom Jerez de los Caballeros

iz Španjolske, Gradom Zlatibor iz Srbije, Gradom Parma i općinom Langhirano iz Italije, a sve

u cilju međusobne suradnje, razmjene iskustva te mogućeg kandidiranja zajedničkih projekata

na EU fondove. Općina Tinjan ima vrlo intenzivne kontakte s primorskim mjestima u Sloveniji

(Sežana i dr.) koje se intenzivno bave proizvodnjom pršuta, s proizvođačima pršuta u Portugalu,

Španjolskoj, Italiji (proizvođači pršuta te predstavnici konzorcija za proizvodnju pršuta iz

Parme), Austiji, BiH, Srbiji i Crnoj Gori te se većina kontakata ostvaruje upravo zahvaljujući

proizvodnji pršuta po čemu je Općina Tinjan već prepoznata i izvan granica domovine. Općina


39

Tinjan je uspješno sudjelovala u provedbi dva projekta Europa za građane u kojima je s raznim

partnerima iz Francuske, Austrije, Mađarske i Poljske sudjelovala na raznim manifestacijama i

projektima, a zaposlenici su Općine stekli potrebno iskustvo u prijavama i implementaciji EU

projekata koje će moći iskoristiti u cilju realizacije novih ideja i projekata u budućnosti.

Sporazum o osnivanju Lokalne akcijske grupe Središnja Istra, Općina Tinjan je potpisala 2012.

godine s Gradom Pazinom te općinama Sveti Petar u Šumi, Gračišće, Lupoglav, Cerovlje,

Karojba i Motovun. Udruženje obrtnika Pazin i LAG Središnja Istra, redovito informiraju

obrtnike i poduzetnike s područja LAG-a, o načinu korištenja EU fondova, o natječajima,

aktivnostima putem radionica, seminara i web stranice te na taj način omogućuju svim

zainteresiranim poduzetnicima i poljoprivrednim gospodarstvima da apliciraju svoje projekte

na EU natječaje. Od 01.prosinca 2015. godine Općina Tinjan je i punopravna članica Lokalne

akcijske grupe u ribarstvu „Istarski švoj“, koja obuhvaća područje Grada Pazina, Grada Poreča,

te općina Funtane, Tar-Vabrige, Tinjana, Višnjana i Vrsara.


40

3. USKLAĐENOST PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA S DOKUMENTIMA VIŠIH

RAZINA

U cilju ostvarenja ciljeva Programa ukupnog razvoja općine Tinjan, potrebno je imati ažuriranu

prostorno plansku dokumentaciju, strateške dokumente razvoja i pridržavati se smjernica

navedenim u nadređenim strateškim dokumentima Europske unije, Republike Hrvatske i

Istarske županije. Prilikom izrade Programa ukupnog razvoja općine Tinjan vodilo se računa

da on bude u skladu i koherentan sa strateškim planovima viših razina, tj., izrađen je u skladu s

europskim i nacionalnim politikama, odnosno u skladu sa ciljevima:

Međunarodne strategije Europe 2020 za 2014.-2020,

Partnerskog sporazuma Republike Hrvatske, krovnog plansko-programskog

dokumenta kojim RH utvrđuje nacionalnu strategiju za korištenje europskih

strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.-2020.,

Strategije Vladinih programa za 2015.-2017.,

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.,

Strateškog plana MRRFEU za 2014.-2016.,

Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.,

Županijske razvojne strategije Istarske županije

Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.,

Strategije razvoja turizma RH do 2020.,

Lokalne razvojne strategije Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, osnovni strateški dokument

Europske unije – Strategija 2020 postaje vodič i temelj svim razvojnim strategijama i

programima na području Europske unije te je i predmetni Program izrađen u skladu s tri

prioriteta koja strategije predlaže i koji se međusobno nadopunjuju, a to su:

Pametan rast – razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji,

Održiv rast – promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je

zelenija i konkurentnija,


41

Uključiv rast – njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi

društvenu i teritorijalnu povezanost.

Nakon pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska je partnerskim sporazumom definirala

nacionalne ciljeve do 2020. godine koji su usmjereni na povećanje konkurentnosti, smanjenje

regionalnih nejednakosti i siromaštva te jačanje ljudskih resursa. Glavni ciljevi Partnerskog

sporazuma temelj su i Strategije Vladinih programa za 2015.-2017. koja na trogodišnjoj osnovi

određuje glavna prioritetna područja i instrumente primjenom kojih će se postići ti ciljevi.

Sukladno načelima Strategije Europa 2020 izrađen je Program ruralnog razvoja Republike

Hrvatske, na osnovu kojeg Republika Hrvatska stječe pravo korištenja sredstava Europskog

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Usklađenost sektorskih ciljeva Programa ukupnog

razvoja općine Tinjan sa strateškim dokumentima viših razina je važna jer daje prednost pri

dobivanju financijskih sredstava iz domaćih i EU fondova za implementaciju razvojnih

projekata od strateškog značaja za Općinu Tinjan.


42

4. SWOT ANALIZA

Da bi se došlo do detaljne analize svih čimbenika koji čine sastavni dio društveno –

gospodarskog sustava u općini Tinjan, a uzimajući u obzir specifičnosti prostora središnje Istre

i područja općine Tinjan - kao područja s određenim specifičnim karakteristikama i

komparativnim prednostima, izrađena je SWOT analiza. Analizom osnovnih čimbenika

razvoja s područja općine Tinjan došlo se do niza korisnih informacija o internim snagama,

slabostima te vanjskim prilikama i prijetnjama iz okruženja. Analiza razvojnih snaga, slabosti,

mogućnosti i prijetnji ključni je instrument prepoznavanja razvojnih perspektiva općine Tinjan.

Razvojne snage i slabosti ukazuju na potencijal Općine sadržan u njezinim materijalnim i

nematerijalnim resursima, odnosno prikazuju što općina Tinjan, odnosno općinska uprava

mogu učiniti imajući u vidu mogućnosti i prijetnje iz šireg okruženja koje također predstavljaju

neizostavni dio SWOT analize. SWOT analizom vrednuje se usklađenost sposobnosti općine

Tinjan s uvjetima koji prevladavaju u njezinoj okolini čime se stvara ključni prijelaz iz osnovne

analize ka strateškom promišljanju o budućim razvojnim pravcima. Rezultat SWOT analize jest

SWOT matrica u kojoj su transparentno prikazane, u osnovnoj analizi utvrđene, snage i slabosti

općine Tinjan koje će se nastojati angažirati na način da se iskoriste mogućnosti i/ili

minimiziraju prijetnje iz okruženja. Izradi SWOT matrice pristupilo se na sljedeći način:

Utvrđene su razvojne snage i slabosti te izdvojile mogućnosti i prijetnje iz okruženja po

pojedinim razvojnim područjima općine Tinjan,

Definirani su elementi SWOT analize rangirani prema važnosti i vjerojatnosti

pojavljivanja,

Analizirani su međuodnosi mogućnosti sa snagama i slabostima te prijetnji sa snagama

i slabostima čime se stvorilo polazište za donošenje vizije, strateških ciljeva, prioriteta

i razvojnih mjera.

SWOT analiza općine Tinjan razrađena je po slijedećim razvojnim područjima:

1. Prirodni i demografski resursi, okoliš, prostor i infrastruktura

2. Gospodarstvo

3. Turizam

4. Poljoprivreda i

5. Društvene djelatnosti i civilni sektor.


43

Sve veća atraktivnost područja općine Tinjan kao područja s razvijenim malim poduzetništvom,

bogate kulturne i nematerijalne baštine te s velikim potencijalom za razvoj ruralnog turizma

posljedica je prirodnih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih značajki, velikim je dijelom nastalih

zbog učinka četiri skupine čimbenika koji danas određuju razvojni proces općine Tinjan i to:

Povijesno-kulturološki i socijalni faktori – tradicija, posljedice promjene političkih

sustava (migracije, druženje različitih kultura, politička svijest i sudjelovanje u procesu

donošenja odluka, lobiranje, organizacija lokalne zajednice), dob i obrazovna struktura

stanovništva (postotak starih ljudi koji nisu skloni promjenama u usporedbi s mladim

poduzetnicima), svijest o kulturnom nasljeđu i tradicionalnim vrijednostima;

Prirodni potencijal područja (klimatski i hidrološki uvjeti, kvaliteta tla, šuma, podjela

naselja);

Gospodarski faktori – udaljenost do tržišta, naročito većih gradskih centara, struktura i

organizacija lokalnog tržišta, pristup osnovnoj infrastrukturi, financijska snaga lokalnog

proračuna, ekonomska učinkovitost tvrtki, poduzetništvo;

Administrativni faktori – zakoni i propisi njihovo provođenje, stupanj lokalnog

sudjelovanja u donošenju odluka, učinkovitost administracije.

SWOT analiza Općine Tinjan temelji se na prikupljenim i analiziranim podacima, kao i na

stručnim i razvojnim dokumentima koji su dobiveni na uvid. Uz to, korištene su i informacije

dobivene od učesnika radionica, općinske uprave te razni članci dostupni na elektronskim

medijima. Uzimajući u obzir analizu stanja stvorena je polazišna osnova za definiranje

prijedloga institucionalnog modela razvoja općine Tinjan. Sljedeća tablica daje prikaz

unutarnjih snaga i slabosti te vanjskih prilika i prijetnji raspoređenih na prethodno nabrojana

razvojna područja.


44

Tablica 2: SWOT analiza općine Tinjan

SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI,

OKOLIŠ, PROSTOR I INFRASTRUKTURA

Povoljan geostrateški položaj unutar

Istarske županije s blizinom pristupa

Istarskom ipsilonu

Dobra prometna povezanost sa širom

regijom

Ugodna mediteranska klima

Bogatstvo i raznolikost prirodnih

resursa

Ekološki očuvane i atraktivne prirodne

ljepote, kultivirani značajni krajobrazi

Veliki prostor i potencijal daljnjeg

razvoja

Pristupačnija obrazovanost mladih

Entuzijazam mladih za uključenjem u

javne aktivnosti



Nedovoljno iskorišten geoprometni

položaj

Neučinkovito gospodarenje otpadom:

neriješena divlja odlagališta,

nepostojanje odlagališta građevinskog

otpada

Neizgrađen sustav kanalizacije i

odvodnje otpadnih voda za sva naselja

Nedovoljno razvijena prometna

infrastruktura u svim naseljima

Nedovoljno organiziran lokalni javni

prijevoz

Nepostojanje planova nižeg reda i

konzervatorske podloge

Sve veća starost stanovništva i prisutna

depopulacija manjih naselja

Dotrajalost infrastrukture u starim

jezgrama naselja Tinjan, Kringa i

Muntrilj

GOSPODARSTVO

Duga tradicija malog i srednjeg

poduzetništva

Duga tradicija proizvodnje

Veliki broj malih poduzetnika

Heterogeni – disperzirani razvoj

poduzetništva na području općine

Tinjan

Međusobna suradnja malih poduzetnika

na području općine

Sve više obrazovanih mladih stručnjaka

koji završavaju visoke škole te

posjeduju najnovija znanja iz raznih

područja tehnike, poduzetništva,

zdravstva, obrazovanja, inovacija i dr.

Čista industrija bez većih zagađivača

GOSPODARSTVO

Neiskorištenost potencijalnih prostora i

resursa (pr. bivše Purisove farme)

Smanjenje industrijske proizvodnje,

zastarjela tehnologija i nedostatak

značajnijih investicija

Devastirana područja na kojima se

vadio kamen

Nedostatak ponude tradicijskih obrta i

registriranih majstora tradicijskih obrta

Neusklađenost obrazovne strukture sa

potrebama tržišta rada

Nedovoljna pripremljenost za

dobivanje sredstava iz EU fondova

Nedostatnost vlastitih izvora

financiranja za nova ulaganja i nove

projekte


45

Blizina obalnog područja i mogućnost

plasmana vlastitih proizvoda i usluga

prema turističkom tržištu

Nesređeni imovinsko pravni odnosi

Pravna nesigurnost

Visoke kamatne stope

Nedostatak efikasnih mjera za

povećanje izvoza

Nedostatne potpore za poduzetnike

Nedostatak poslovne infrastrukture za

mikropoduzetnike

TURIZAM

Sastavni dio područja koje već ima

snažni brand (Istra)

Značajan potencijal za razvoj turizma i

pozicioniranje općine Tinjan kao

prepoznatljive ruralne turističke

destinacije

Prepoznatljivi kulturni i turistički

proizvodi (Internacionalni sajam pršuta,

ruralne kuće za domor s bezenima itd.)

Bogata nematerijalna kulturna baština

Mogućnost revitalizacije starogradskog

dijela naselja Tinjan

Postojeća biciklistička i pješačka staza

TURIZAM

Ne postoji samostalna turistička

zajednica koja bi strateški osmišljavala

turistički razvoj općine

Nema većih turističkih objekata koji bi

bili pokretači razvoja i podizanja

turističke ponude (hotelski smještaj ili

sl.)

Nedovoljno diferencirana turistička

ponuda

Nedovoljno razvijena turistička

infrastruktura: pješačke i biciklističke

staze, odmorišta, izletišta

Nedovoljna promocija turističkih

potencijala

Sezonalnost turističke ponude

Nedovoljno valorizirani i iskorišteni

prirodni resursi, kulturna i povijesna

baština

POLJOPRIVREDA

Područje plodne zemlje crvenice koja je

bogata raznim mineralima

Velika površina zemljišta pogodnog za

uzgoj mediteranskih kultura

Mogućnost parcijalnog zalijevanja

poljoprivrednih površina

Tradicijsko znanje bavljenja

poljoprivredom

Povoljni klimatski uvjeti za podizanje

plastenika i staklenika

Dugogodišnja tradicija uzgoja vinove

loze i proizvodnje vina

POLJOPRIVREDA

Nedovoljno razvijena poljoprivredna

proizvodnja i poljoprivredna

infrastruktura

Neracionalna iskorištenost

poljoprivrednog područja

Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta,

neusklađenost stanja u zemljišnim

knjigama sa stanjem u katastru i na

terenu

Nezadovoljavajuća organiziranost i

povezanost poljoprivrednih

proizvođača


46

Dugoročni postupci davanja državnog

zemljišta u zakup

Ne postoji sustav navodnjavanja

Slaba povezanost poljoprivredne

proizvodnje s turizmom i trgovinom

Nedovoljno uključeni poljoprivrednici

u turističke pakete

Visoka cijena zemljišta

Nepostojanje centralnog skladišta ili

centralnog frižidera za poljoprivredne

proizvode

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

I CIVILNI SEKTOR

Velika uključenost stanovništva u rad

kulturnih udruga

Duga tradicija sportskih aktivnosti te

uključenosti mladih u sport

Stipendiranje studenata

Osiguran rad dječjeg vrtića i osnovne

škole

Održavanje raznih kulturnih i sportskih

manifestacija

Dovoljan broj kvalitetnog ljudskog

kadra koji je spreman uključiti se u razne

javne aktivnosti i organizacije raznih

manifestacija


I CIVILNI SEKTOR

Nedostatak sportsko rekreacijskih

objekata s popratnim sadržajima

(dvorana i dr.)

Mali udio visokoobrazovanog

stanovništva

Nedostatak konsantne

zainteresiranosti za rad u civilnom

sektoru

Sve manji broj djece u osnovnoj školi

Ne postoji sustavna ponuda kulturnih

događanja (kazalište, predstave ili sl.)

PRILIKE PRIJETNJE



Razvoj prometne infrastrukture:

rekonstrukcija cesta i makadamskih

puteva

Mogućnosti korištenja EU fondova za

realizaciju raznih infrastrukturnih

projekata

Korištenje poticaja za obnovljive izvore

energije i energetsku učinkovitost


OKOLIŠ, PROSTOR I NFRASTRUKTURA

Neracionalno korištenje resursa

Devastacija okoliša zbog pojačanog

turističkog razvoja te intenzivne

poljoprivrede uz neodgovarajuću

izgrađenost sustava kanalizacije,

odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda, te neučinkovitog sustava

upravljanja otpadom

Nedovoljno razvijena ekološka svijest


47

Mogućnost izgradnje sustava

kanalizacije i pročišćavanja otpadnih

voda

Učinkovito gospodarenje otpadom:

izgradnja pretovarne stanice, selektivno

prikupljanje otpada

Izgradnja komunalne infrastrukture u

poslovnim zonama

Zaštita i valorizacija nematerijalnog

kulturnog nasljeđa

Daljnji razvoj telekomunikacijske mreže

Prenamjena neiskorištene infrastrukture

(industrijski objekti, stare škole, domovi)

Očuvanje objekata i imovine od daljnjeg

propadanja

Donošenje planova upravljanja i mjera

zaštite zaštićenih područja

Povećano ulaganje u obnovljive izvore

energije i energetsku učinkovitost

Podizanje ekološke svijesti stanovništva

Izgradnja domova za starije i nemoćne

Porast broja visokoobrazovanih osoba

Nizak stupanj korištenja inovacija i

novih tehnologija rezultira

obavljanjem djelatnosti s niskom

dodanom vrijednošću

Neodgovarajuća obrazovna struktura

predstavlja ograničavajući čimbenik

razvoja

Depopulacija lokalnog stanovništva

Emigracija mladih i obrazovanih

kadrova

Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i

preklapanje ingerencija različitih

nadležnih institucija

Neučinkovita i spora državna

administracija

Nedostatak analiza i alternativa u

slučaju klimatskih promjena

GOSPODARSTVO

Razne mogućnosti korištenja povoljnih

poduzetničkih kredita i EU fondova za

malo i srednje poduzetništvo

Mogućnosti korištenja raznih oblika

javno – privatnog partnerstva

Valorizacija neiskorištene industrijske

infrastrukture (stare farme i dr.) za

potrebe razvoja

Korištenje potencijala gospodarskih zona

koje su uvrštene u prostorno-plansku

dokumentaciju

Povećanje investicijskih ulaganja u svim

djelatnostima posebno u turizmu,

poljoprivredi, industriji, prometu

Dostupnost inovativnih tehnologija za

jačanje konkurentnosti gospodarstva

Poslovno pozicioniranje na novim

tržištima

Otvaranje novih radnih mjesta

GOSPODARSTVO

Utjecaj ekonomske krize na lokalno

gospodarstvo

Nedovoljna zainteresiranost

investitora za ulaganje

Nedovoljan interes poduzetnika,

koncesionara, nedovoljna kvaliteta

usluga

Nekonkurentnost proizvodnje i

gospodarskih subjekata zbog zastarjele

tehnologije i loše organizacije

Nedostatak kvalificirane radne snage

Neusklađenost katastra i zemljišnih

knjiga

Nedovoljni izvori financiranja i visoke

kamatne stope

Brojnost, neusklađenost, neizvjesnost i

nedorečenost zakonskih propisa i

njihovih tumačenja


48

Stvaranje sinergije između turističkog,

poljoprivrednog i industrijskog sektora

Poticanje raznih oblika udruživanja i

umrežavanja gospodarstvenika: zadruga,

klastera

Poticanje razvoja OPG-a, obrtništva,

malog i srednjeg poduzetništva

Modernizacija obrazovnog sustava i

njegova prilagodba tržištem radne snage

Razvoj telekomunikacijske infrastrukture

i interneta

Revitalizacija starih obrta i zanimanja

Neuvažavanje povratnih učinaka i

iskustava koja gospodarstvenici i JLS-

i imaju u svom poslovanju

Negativni utjecaji novih zakonskih

izmjena na proračune jedinica lokalne

samouprave

Rasprodaja javne i privatne imovine

Prijevoz opasnih tereta

Pritisak strane konkurencije na

nespremne domaće proizvođače

Velike oscilacije cijena energenata

TURIZAM

Razne mogućnost korištenja EU fondova

za izgradnju novih turističkih kapaciteta i

atraktivnosti

Rastući interes emitivnih tržišta za

ruralnim turizmom

Razni programi razvoja turizma i

spremnost države na financijske potpore

Mogućnost vezivanja branda općine uz

naziv „Istra“ kao jednog od najjačih

brandova u Republici Hrvatskoj

Valorizacija starog naselja i jezgre

naselja Tinjan

Razvoj selektivnih oblika turizma

Razvoj cjelogodišnjeg turizma

Turističko povezivanje priobalja i

unutrašnjosti

Poboljšanje konkurentnosti turističke

ponude uz osvajanje novih tržišta

Osmišljavanje turističkih projekata

vezanih uz razne oblike ruralnog turizma

Izgradnja nove turističke infrastrukture u

cilju dugoročno održivog razvoja

ruralnog turizma

Potpore privatnim iznajmljivačima i

malim hotelima

Stvaranje autohtonih suvenira

TURIZAM

Promjena trendova na tržištu

Globalna konkurencija

Konkurencija ostalih istarskih ruralnih

destinacija

Potencijalno zagađenje

Vizualna degradacija prostora

Turbulentno i nepredvidljivo

okruženje

Nemogućnosti dobivanja povoljnih

kredita za nove investicije

Nedovoljno ulaganje u obrazovanje i

edukaciju vlasnika objekata u

ruralnom turizmu

Razvoj industrijske proizvodnje i

eksploatacija mineralnih sirovina

negativno može utjecati na razvoj

turizma

Nedovoljno dobra suradnja svih

pružatelja ugostiteljskih usluga u

općini (zajedničke marketinške akcije i

dr.)


49

POLJOPRIVREDA

Velika mogućnost korištenja Europskog

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj

Razvoj ekološke poljoprivrede

Korištenje komparativne prednosti za

ekološki uzgoj voća i povrća

Rastući interes tržišta za poljoprivredne

proizvode koji u svom tehnološkom

postupku koriste prirodne karakteristike

područja

Stvaranje udruženja proizvođača

Podizanje kvalitete i kvantitete

proizvodnje mediteranskih kultura i

razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih

proizvoda

Davanje poljoprivrednih površina u

državnom vlasništvu u dugoročnu

koncesiju i zakup

POLJOPRIVREDA

Nemogućnost dobivanja potpora i

sredstava EU onih koji nisu upisani u

Upisnik

Nekontroliran uvoz poljoprivrednih

proizvoda i nekonkurentnost domaće

proizvodnje (uvozni lobi)

Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta

usporava unaprjeđenje tehnologije i

mehaniziranost poljoprivredne

proizvodnje

Zagađenje tla

Konkurencija poljoprivrednih

proizvođača iz ostalih zemalja EU

Nemogućnost izgradnje sustava

navodnjavanja zbog neriješenih

imovinsko-pravnih pitanja


I CIVILNI SEKTOR

Mogućnosti korištenja vanjskih izvora

sredstava za izgradnju društvene

infrastrukture

Poticanje nataliteta i naseljavanja mladih

obitelji

Daljnji razvoj odgojno-obrazovnog

sustava, izgradnja dvorane, izgradnja

novog vrtića i opremanje

Rekonstrukcija osnovne škole

Povećanje razine obrazovanja

Stambeno zbrinjavanje mladih

Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga,

te usluga za starije i nemoćne osobe

Informatizacija cjelokupnog društva

Jačanje civilnog sektora kroz aktivnije

uključivanje mladih


I CIVILNI SEKTOR

Smanjen interes za kulturu zbog

tehnoloških dostignuća

Opadanje motiva kod mladih ljudi za

bavljenje društvenim djelatnostima

Nemogućnost izgradnje kvalitetne

društvene infrastrukture

Nemogućnost financiranja potrebnog

kadra te održavanja prostora i opreme

zbog smanjenja fiskalnih prihoda

Smanjenje standarda zdravstvene

zaštite zbog ograničenih sredstava

državnog proračuna i zakonske

regulative

Nedovoljna osjetljivost društvene

zajednice prema određenim socijalnim

kategorijama

Izostanak financijske potpore civilnom

društvu

Socijalna isključenost ugroženih

skupina ljudi


50

5. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE TINJAN

Uzimajući u obzir sve karakteristike Općine Tinjan kao sastavnog dijela središnje Istre,

rezultate SWOT analize i prijedloga sudionika radionica vezanih uz izradu Programa ukupnog

razvoja, definirana je vizija općine Tinjan koja glasi:

OPĆINA ISTARSKOG PRŠUTA, RAZVIJENOG RURALNOG TURIZMA, POLJOPRIVREDE

I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI, OSNAŽENE PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE I

PREPOZNATLJIVE SURADNJE JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA

Vizija općine Tinjan definirala se uzimajući u obzir prijedloge sudionika radionica, strateške

projekte Općine Tinjan te nužnost potrebe da se sve relevantne institucije, fizičke i pravne osobe

uključe u kreiranje novih ideja, projekata i znanja, a sve u cilju ostvarenja dugoročnog održivog

razvoja općine Tinjan na svim područjima. Sama izjava o viziji bila je predložena u širem obliku

gdje su naznačene potrebe razvoja ekološke svijesti na cijelom ciljanom području, potrebe

kompletiranja infrastrukture u komunalnoj i institucionalnoj formi, kao i visoke razine socijalne

osviještenosti, razvijenog civilnog društva, poduzetnički iskoristivog potencijala i drugo što je

bilo navedeno u SWOT analizi, a bilo je prikazano kao iskoristiv potencijal. Ideja definiranja

vizije Općine, bila je vođena mišlju stanovništva kako želi vidjeti svoju općinu za pet do deset

godina te plansko socio-ekonomskim razvojem, odnosno uspješnim gospodarenjem. Da bi se

postigao i u konačnici valorizirao takav menadžerski pristup u razvoju općine, potrebno je

pretpostaviti nekoliko važnih komponenti tj. odgovoriti na konkretna pitanja:

Što drugi govore o općini Tinjan i po čemu je Općina Tinjan prepoznatljiva? (usporedba

sa sličnim jedinicama lokalne samouprave po određenim kriterijima; stav medija; stav

susjednih općina i gradova; status u Istarskoj županiji; status u RH; status u Europi i

šire?)

Koje djelatnosti zapošljavaju najviše osoba te u kojim se djelatnostima može

akumulirati dodatna potreba za novim zapošljavanjem? (uključenost lokalne zajednice;

kvalifikacija; potrebne vještine; doseljena i sezonska radna snaga; demografska slika;

položaj uposlenika; socijalni status; mogućnost obrazovanja i perspektiva?)


51

Koje su najvažnije gospodarske aktivnosti općine Tinjan? (koji su nosioci; koliko

doprinose razvoju općine; s kolikim učešćem su u proračunu općine; kako iskorištavaju

resurse; kakvi su daljnji potencijali i kako djeluju na okoliš?)

Koje su usluge na raspolaganju u općini te koja je njihova kvaliteta? (vrste i kvaliteta

usluga; nedostatak usluga; cijene usluga; pravovremenost i trend pružanja usluga?)

Definirana vizija opisuje očekivanu budućnost općine Tinjan kakva se očekuje u narednih

desetak godina. To je konačni ili ukupni cilj Programa ukupnog razvoja općine Tinjan na

osnovu kojeg će se donijeti ostale odluke vezane uz izradu i kasniju implementaciju projekata

od strateškog značaja za lokalnu zajednicu i poduzetnike s područja općine.

Predložena vizija općine Tinjan „Općina istarskog pršuta, razvijenog ruralnog turizma,

poljoprivrede i društvenih djelatnosti, osnažene poduzetničke orijentacije i prepoznatljive

suradnje javnog i privatnog sektora“ realno i izvedivo treba opisati sliku i imidž općine Tinjan

kroz najvažnije gospodarske aktivnosti uključujući i usluge uz jasno definiranje kvantitete i

kvalitete zapošljavanja. Vizija je najvećim dijelom bazirana na neposrednim pokazateljima

osnovne SWOT analize. Općina Tinjan je već od ranije prepoznatljiva po svojim

komparativnom prednostima (gospodarskim, kulturnim i turističkim), ali je neophodno

uskladiti niz drugih potencijalnih čimbenika koji također sudjeluju u kreiranju slike ciljanog

područja. Bez promišljenog i planskog razvoja gospodarstva nemoguće je ostvariti dugoročno

održivi razvoj lokalne zajednice pa je iz tog razloga gospodarstvo dominantna tema strateškog

plana, no ipak izjava o viziji uključuje sve elemente društvenih aktivnosti. No, isto tako, nikako

se ne smije zanemariti obveza realnosti same izjave, jer iako zvuči vrlo jednostavno s

elementima vrlo uspješne i marketinški prihvatljive parole, izjava o viziji općine Tinjan jasno

ukazuje na oportunitetnu želju za poboljšanom institucionalnom organizacijom i potrebom

određenog restrukturiranja postojećeg gospodarskog, poljoprivrednog, turističkog i društvenog

sektora kao i identificiranja novih gospodarskih mogućnosti. Upravo tu leži snaga uključivanja

lokalne zajednice u prepoznavanju i definiranju pravaca razvoja što dokazuje transparentnost i

osigurava održivost. Vizija razvoja općine Tinjan je usklađena sa svim postojećim strateškim

operativnim planovima na regionalnoj, nacionalnoj i višim razinama po vertikalnoj, kao i

srodnim planovima i nacrtima na horizontalnoj liniji.


52

U cilju ostvarenja vizije, a vodeći računa o sinergiji gospodarskih, poljoprivrednih, turističkih

i društvenih resursa te socijalne uključivosti i zaštite okoliša identificirana su četiri strateška

cilja razvoja općine Tinjan kao prvi korak u ostvarenju vizije i to:

1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

2. Razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede

3. Izgradnja i rekonstrukcija javne infrastrukture

4. Zaštita okoliša i dugoročno održivi razvoj

Da bi došlo do ostvarenja vizije potrebno je definirati strateške prioritete kao „temeljne

stupove“ postizanja općinske razvojne vizije, a u nastavku je dat grafički prikaz definiranih

prioriteta razvoja.

Slika 6: Vizija i strateški razvojni ciljevi općine Tinjan

VIZIJA

Općina istarskog pršuta, razvijenog ruralnog turizma, poljoprivrede i društvenih djelatnosti, osnažene poduzetničke orijentacije i prepoznatljive

suradnje javnog i privatnog sektora

STRATEŠKI

CILJ 1:

RAZVOJ MALOG I

SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA

STRATEŠKI

CILJ 2:

RAZVOJ

SELEKTIVNIH

OBLIKA

RURALNOG

TURIZMA I

POLJOPRIVREDE

STRATEŠKI

CILJ 3:

IZGRADNJA I

REKONSTRUKCIJA

JAVNE

INFRASTRUKTURE

STRATEŠKI

CILJ 4:

ZAŠTITA OKOLIŠA I

DUGOROČNO ODRŽIVI RAZVOJ


53

6. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Uzimajući o obzir informacije s provedene rasprave, analizu postojećih čimbenika koji najviše

utječu na cjelokupni održivi razvoj područja općine Tinjan i definiranu viziju, u nastavku su

obrazloženi strateški ciljevi tako da ih se povezuje s prije utvrđenim razvojnim potrebama,

mogućnostima, opasnostima i prijedlozima.

7.1. STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Vrlo važno područje i fokus ulaganja i investiranja u svekolikom razvoju zemalja, a posebice

onih koje su netom ušle u Europsku uniju zauzima razvoj konkurentnog gospodarstva.

Osnaživanjem gospodarstva s posebnim naglaskom na proizvodne djelatnosti s visokim

stupnjem dodane vrijednosti omogućuje se zauzimanje bolje početne pozicije prilikom

otvaranja velikog i prihodovno snažnog europskog tržišta, a osigurava se istovremeno i

zadovoljenje domaće potražnje što u postojećem stanju gospodarstva Republike Hrvatske

svakako treba predstavljati prioritet. Poseban naglasak je pritom neophodno pridati pokretanju

malog poduzetništva te njegovom jačanju i razvoju, budući se na taj način potiče najefikasnija

valorizacija raspoloživih materijalnih i nematerijalnih resursa pojedinog područja čime se

njegovi postojeći resursi preoblikuju u konkurentne prednosti i omogućuju pojedinoj lokalnoj

samoupravi i gospodarskim subjektima s tog područja dobro pozicioniranje na tržištu i

ostvarivanje pozitivnih financijskih rezultata.

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kao prvi strateški cilj, svoje ishodište ima u tradiciji

proizvodnih djelatnosti na području općine Tinjan, geoprometnom položaju te raspoloživoj

infrastrukturi. Svjesna važnosti i uloge proizvodnih djelatnosti u općem gospodarskom razvoju,

Općina Tinjan postavila je na prvo mjesto razvoj prvenstveno malog proizvodnog gospodarstva

ne umanjujući pritom značenje ostalih djelatnosti, među kojima su one za razvoj najznačajnije,

zauzele zasluženo mjesto, kako u ovom, tako i u zasebnom razvojnom cilju. Uz moderno

oživljavanje nekad snažnih proizvodnih djelatnosti prvim ciljem obuhvaćen je također i razvoj

konkurentnog gospodarstva čime Općina želi povećati zaposlenost i materijalni standard svojih


54

žitelja. Strateški cilj razvoja malog i srednjeg poduzetništva obuhvaća ukupno četiri prioriteta

s ukupno 14 mjera te su prikazani u sljedećoj tablici.

Tablica 3: STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Prvi prioritet u okviru strateškog cilja razvoja i poticanja malog i srednjeg poduzetništva je

revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva kroz razne mjere jačanja malog i srednjeg

poduzetništva. Bez ulaganja u gospodarstvo i poduzetništvo nema stvaranja nove vrijednosti u

društvu te je osiguranje kvalitetne infrastrukturne opremljenosti postojećih gospodarskih zona,

uz istodobno osmišljavanje raznih programa poticanja poduzetništva i davanja olakšica

poduzetnicima koji će razvijati projekte od strateškog značaja za općinu Tinjan, jedan od

PRIORITET MJERA

Mjera 1.1.1. Dovršetak izgradnje infrastrukture u

postojećim gospodarskim zonama s ciljem

jačanja proizvodne djelatnosti

Mjera 1.1.2. Povećanje primjene znanja, inovacija i novih

tehnologija u gospodarstvu

Mjera 1.1.3. Povezivanje malih i srednjih poduzetnika u

razne oblike udruživanja u cilju racionalizacije

poslovanja (klasteri, zadruge i dr.)

Mjera 1.2.1. Osiguranje novih prostornih kapaciteta

postojećim i novim poduzetnicima

Mjera 1.2.2. Programi poticanja poduzetništva

Mjera 1.2.3. Programi poticaja poduzetništva putem raznih

olakšica vezanih uz komunalna davanja

Mjera 1.3.1. Programi edukacije putem specijalističkih

programa namijenjenih potrebama

gospodarstva

Mjera 1.3.2. Programi poticanja cjeloživotnog obrazovanja

Mjera 1.3.3. Osnivanje savjetodavnog centra za

poduzetnike

Mjera 1.3.4. Stipendiranje i sufinanciranje deficitarnih

zanimanja

Mjera 1.4.1. Programi poticanja mladih poduzetnika

Mjera 1.4.2. Programi stručnog osposobljavanja mladih

poduzetnika

Mjera 1.4.3. Programi edukacije mladih poduzetnika

Mjera 1.4.4. Programi poticajne stanogradnje za mlade

Prioritet 1.2. Poticanje ulaganja

Prioritet 1.4. Poticanje mladih ljudi da se bave

poduzetništvom

Prioritet 1.1.

Izgradnja poslovne infrastrukture i

jačanje suradnje malog i srednjeg

poduzetništva

Prioritet 1.3.Edukacija stanovništva i

poduzetnika


55

najbitnijih strateških prioriteta. Tradicija malog poduzetništva na području općine Tinjan

ponajviše je rezultat raspada velikih gospodarskih subjekata 90-ih godina prošloga stoljeća na

području središnje Istre, nakon čega su stručne osobe iskoristile svoje znanje i mogućnost

pokretanja privatnog posla (nakon osamostaljenja Republike Hrvatske) i osnovale uspješne

tvrtke koje do dana današnjeg uspješno posluju. Po formiranju značajnijeg broja malih

poduzetnika nije uslijedilo njihovo daljnje jačanje i okrupnjavanje što je neophodno za

oživljavanje i razvoj konkurentnog gospodarstva.

Sa svojom dugom tradicijom malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Općina Tinjan je vrlo

agilna općina u Istarskoj županiji, a da bi se ta činjenica dodatno potvrdila, potrebno je izgraditi

infrastrukturu u gospodarskim zonama s ciljem započinjanja prave proizvodne djelatnosti,

povećati primjenu znanja, inovacija i novih tehnologija kod lokalnih poduzetnika te povezati

male i srednje poduzetnike u razne oblike udruživanja. Kako bi došlo do stvaranja dodatne

sinergije svih gospodarstvenika s područja općine Tinjan, potrebno je njihovo udruživanje u

klastere, zadruge ili druge oblika zajedničkog funkcioniranja radi uspješnijeg nastupa na sve

zahtjevnijem hrvatskom i europskom tržištu.

Dugoročni održivi gospodarski rast i razvoj konkurentnog gospodarstva nemoguć je bez

dostatnih i kvalitetnih ljudskih resursa. U tom smislu, Općina Tinjan definirala je više Mjera u

cilju edukacije stanovništva putem specijalističkih programa namijenjenih potrebama

gospodarstva, poticanja cjeloživotnog obrazovanja, osnivanja savjetodavnog centra za

poduzetnike te stipendiranjem i sufinanciranjem deficitarnih zanimanja. Posljednja zbivanja u

globalnom gospodarstvu ukazuju na činjenicu da su mladi ljudi najugroženija radno sposobna

populacija koja sve teže pristupa tržištu rada. Iz tog razloga poticanje mladih ljudi da se bave

poduzetništvom je definirano kao jedan od prioriteta općine Tinjan, a da bi se to ostvarilo

Općina će sukladno vlastitim financijskim mogućnostima i mogućnostima dobivanja sredstava

od vanjskih izvora osmisliti programe poticaja za mlade poduzetnike, programe stručnog

osposobljavanja mladih poduzetnika te programe edukacije za mlade poduzetnike.


56

7.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede

Prirodni položaj općine Tinjan i navedeni reljefni oblici pogoduju razvoju poljoprivredne

djelatnosti s naglaskom na mediteranske kulture, a u posljednje vrijeme sve više na važnosti

dobivaju i selektivni oblici turizma. Prepoznavši raspoloživost niza prirodnih i nematerijalnih

resursa, Općina Tinjan je definirala razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede

sukladno načelima održivog razvoja kao drugi strateški cilj. Općina Tinjan svjesna je da

demografska kretanja u većini zemalja obilježavaju naglašeni pritisci na gradske sredine,

odnosno koncentriranost stanovništva u tim sredinama što je slučaj i u Republici Hrvatskoj.

Navedeno vrlo često rezultira zapuštanjem ruralnih predjela uz istovremenu pojavu niza

problema svojstvenih pritiscima na urbane sredine. Sukladno tome, Općina Tinjan je u ovom

strateškom cilju integrirala razvoj ruralnih predjela i to ponajprije putem razvoja selektivnih

oblika ruralnog turizma i poljoprivrede. Strateški cilj razvoja selektivnih oblika ruralnog

turizma i poljoprivrede s posebnim naglaskom na razvoj ruralnih predjela sadrži osam prioriteta

koja su razrađena kroz ukupno 43 mjere.

Tablica 4: STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika ruralnog turizma i poljoprivrede

PRIORITET MJERA

Mjera 2.1.1. Programi poticanja razvoja turističkih

punkteva za ruralni turizam

Mjera 2.1.2. Programi poticanja za nove turističke

projekte

Mjera 2.1.3. Programi poticanja izgradnje ugostiteljskih

objekata

Mjera 2.1.4. Programi poticanja razvoja seoskog turizma

Mjera 2.1.5. Programi poticanja razvoja lovnog turizma

Mjera 2.1.6. Programi poticanja gastro i eno turizma

Mjera 2.1.7. Programi poticanja razvoja izletničkog i

sportskog turizma

Mjera 2.1.8. Programi poticanja za razvoj kulturnog

turizma

Mjera 2.1.9. Programi poticanja konjičkog turizma

Mjera 2.1.10. Poboljšanje kvalitete turističkih smještajnih

kapaciteta na području općine Tinjan

Razvoj selektivnih oblika turizmaPrioritet 2.1.


57

PRIORITET MJERA

Mjera 2.1.11. Trasiranje i izgradnja pješačkih, biciklističkih,

planinarskih staza

Mjera 2.1.12. Poticanje izgradnje kušaona, izletišta i ostalih

ugostiteljsko - turističkih objekata u kojima

će se nuditi lokalni poljoprivredni proizvodi

Mjera 2.1.13. Stvaranje preduvjeta za izgradnju novih

turističkih naselja

Mjera 2.1.14. Poticanje otvaranje malih uzletišta i sletišta za

ultralight zrakoplovstvo

Mjera 2.1.15. Promocija turističkih sadržaja

Mjera 2.2.1. Kvantitativno i kvalitativno poboljšanje

turističko-ugostiteljske usluge

Mjera 2.2.2. Turistička valorizacija postojećih prirodnih i

kulturnih resursa u općini Tinjan

Mjera 2.2.3. Podizanje kvalitete i kvantitete turističke

ponude

Mjera 2.2.4. Turistička valorizacija starogradskih naselja

Tinjan, Kringa i Muntrilj

Mjera 2.2.5. Zaštita i obnova graditeljske baštine

Mjera 2.2.6. Povezivanje turizma i ugostiteljstva s

poljoprivrednom proizvodnjom i

industrijskom baštinom

Mjera 2.2.7. Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih

obrta u funkciji turizma

Mjera 2.3.1. Organizacija stručnih radionica o

mogućnostima korištenja domaćih i EU

fondova

Mjera 2.3.2. Organiziranje seminara, edukacija, stručnih

skupova i putovanja o temama bitnim za

razvoj turizma i ugostiteljstva

Mjera 2.3.3. Izrada web portala i poboljšanje

komunikacije i razmjene informacija

(informiranje internetom, izdavanjem

promidžbenih materijala, organiziranje

događaja)

Mjera 2.4.1. Poticanje marketinških aktivnosti za pojedina

događanja i manifestacije

Mjera 2.4.2. Poticanje zajedničke promocije na tuzemnom

i inozemnom tržištu

Prioritet 2.1.

Prioritet 2.3.

Razvoj turističke ponude

osmišljavanjem novih turističkih

proizvoda

Prioritet 2.2.

Edukacija dionika u turističkoj

djelatnosti

Prioritet 2.4. Promocija i marketing

Razvoj selektivnih oblika turizma


58

Uzimajući u obzir turističke pokazatelje, Istarska županija (kao i područje cijelog obalnog

prostora Republike Hrvatske) ima naglašeni sezonalni karakter dolazaka i noćenja turista (ljetni

mjeseci), no odgovarajućom valorizacijom prirodnih i kulturnih resursa putem razvoja

selektivnih oblika turizma, općina Tinjan bitno može utjecati na povećanje broja gostiju i izvan

središnje ljetne sezone. Upravo zato razvoj kulturnog, zavičajnog, gastronomskog i ostalih

oblika selektivnog turizma, programi poticanja novih turističkih projekata, razni programi

poticanja izgradnji ugostiteljskih objekata, ulaganje u podizanje kvalitete turističkog smještaja

i sadržaja, izgradnja pješačkih i biciklističkih staza te promocija postojećih turističkih sadržaja

mogu pozitivno utjecati na dugoročno održivi rast turističke ponude i potražnje u općini Tinjan.

PRIORITET MJERA

Mjera 2.5.1. Udruživanje i zajednički nastup proizvođača

poljoprivrednih proizvoda

Mjera 2.5.2. Osnivanje zadruge ili klastera proizvođača

poljoprivrednih proizvoda

Mjera 2.5.3. Brandiranje autohtonih poljoprivrednih

proizvoda

Mjera 2.6.1. Okrupnjavanje poljoprivrednih površina

Mjera 2.6.2. Sufinanciranje nabavke sadnica

Mjera 2.6.3. Programi poticanja razvoja vinogradarstva i

vinarstva

Mjera 2.6.4. Programi poticanja razvoja maslinarstva,

voćarstva i povrtlarstva

Mjera 2.6.5. Programi poticanja razvoja pčelarstva

Mjera 2.6.6. Programi poticanja razvoja stočarstva

Mjera 2.6.7. Programi poticanja ekološke poljoprivredne

proizvodnje

Mjera 2.6.8. Izgradnja sustava za navodnjavanje

Mjera 2.7.1. Organizacija putovanja s ciljem stjecanja

znanja iz primjera dobre prakse

Mjera 2.7.2. Organizacija edukativnih tečajeva za

poljoprivrednike

Mjera 2.7.3. Organizacija tematskih predavanja za

poljoprivrednike

Mjera 2.8.1. Poticanje nastupa na poljoprivrednim

sajmovima i manifestacijama

Mjera 2.8.2. Poticanje zajedničkog oglašavanja

Poticanje prerade poljoprivrednih

proizvoda u finalne proizvodePrioritet 2.5.

Prioritet 2.6.Poticanje selektivnih oblika

poljoprivredne proizvodnje

Prioritet 2.7.Edukacija poljoprivrednih

proizvođača

Poticanje poljoprivrednih

marketinških aktivnosti Prioritet 2.8.


59

Općina Tinjan iz godine u godinu nastoji osmisliti razne načine podizanja kvalitete turističko –

ugostiteljskih usluga na svome području u cilju održivog razvoja turizma i ukupne turističke

ponude te turistički valorizirati starogradsko naselje Tinjan i Internacionalni sajam pršuta –

ISAP. Isto tako, biti će potrebno povezati turističku i ugostiteljsku djelatnost s poljoprivrednim

proizvođačima i industrijskom baštinom te poticati očuvanje starih zanata i tradicijsko-

umjetničkih vještina. Da bi došlo do bržeg razvoja turizma na području općine, potrebna je

intenzivna edukacija svih turističkih dionika u javnom i privatnom sektoru, a to se prije sve

odnosi na organizaciju stručnih radionica o mogućnostima korištenja domaćih i EU fondova,

organizaciju seminara, stručnih skupova i putovanja. U cilju bolje promocije turističkih

projekata i usluga s područja općine Tinjan, bit će potrebno izraditi web portal radi bolje,

uspješnije prezentacije turističke ponude i bolje komunikacije svih dionika te osmisliti razne

promotivne i marketinške aktivnosti u cilju stvaranja prepoznatljivog branda destinacije.

Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede u drugom strateškom cilju obuhvaća četiri prioriteta, i

to: poticanje selektivnih oblika poljoprivredne proizvodnje, poticanje prerade poljoprivrednih

proizvoda u finalne proizvode, edukaciju poljoprivrednih proizvođača i marketinške aktivnosti.

Selektivni oblici poljoprivredne proizvodnje prvenstveno se odnose na vinogradarstvo,

maslinarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, pčelarstvo i stočarstvo u okviru kojega posebno mjesto

zauzima uzgoj vinove loze, maslina i povrća. Uz poticanje navedenih grana poljoprivrede

odgovarajućim programima, neophodno je, također poduzeti aktivnosti usmjerene ka

okrupnjavanju poljoprivrednih posjeda, izgradnji sustava za navodnjavanje te sufinanciranju

nabavke sadnica i repromaterijala.

U cilju ostvarenja prioriteta prerade poljoprivrednih proizvoda potrebno je organizirati sustav

prerade poljoprivrednih proizvoda kroz zadruge ili klastere, omogućiti zajednički nastup

proizvođača poljoprivrednih prerađevina na lokalnom, regionalnom i nacionalnom tržištu kao

i brandiranje izvornih vrsta poljoprivrednih proizvoda (uz već postojeći zaštićeni proizvod –

Istarski pršut – oznakom izvornosti) uz isticanje zemljopisnog porijekla. Uzimajući u obzir

kontinuirani razvoj tehnologije i poljoprivredne struke, sustavni razvoj poljoprivrede nemoguć

je bez odgovarajuće educiranosti poljoprivrednika i osoba uključenih u poticanje i razvoj

poljoprivredne proizvodnje. Iz tog se razloga poboljšanje postojećeg sustava edukacije


60

poljoprivrednika namjerava provesti organizacijom edukativnih tečajeva i tematskih

predavanja te organizacijom stručnih putovanja s ciljem stjecanja znanja na primjerima dobre

prakse. Kako bi se autohtoni lokalni poljoprivredni proizvodi mogli bolje i uspješnije plasirati

na tržište biti će potrebno osmisliti razne marketinške aktivnosti, promociju tih proizvoda na

raznim sajmovima i manifestacijama te poticati zajedničko oglašavanje u lokalnim i

nacionalnim medijima.

7.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja i rekonstrukcija javne infrastrukture

Izgradnja suvremene javne infrastrukture (komunalne i društvene) pretpostavka je razvoja svih

djelatnosti unutar općine Tinjan, a ujedno i značajan čimbenik kvalitete života stanovništva. U

nastojanju da izgradi kvalitetno polazište svekolikog razvoja, Općina Tinjan kao treći razvojni

cilj postavila je izgradnju i rekonstrukciju javne infrastrukture sukladne razvojnim potrebama

u okviru kojeg je utvrđeno devet prioriteta za naredno razdoblje s ukupno 47 mjera.

Tablica 5: STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja i rekonstrukcija javne infrastrukture

PRIORITET MJERA

Mjera 3.1.1. Priprema natječajne dokumentacije za

domaće i EU fondove

Mjera 3.1.2. Izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog

sustava

Mjera 3.1.3. Izgradnja sustava odvodnje i pročistača

Mjera 3.1.4. Izgradnja reciklažnog dvorišta

Mjera 3.1.5. Proširenje i rekonstrukcija elektroenergetske

infrastrukture i javne rasvjete

Mjera 3.1.6. Proširenje i rekonstrukcija

telekomunikacijske i mrežne infrastrukture

Mjera 3.1.7. Osiguranje dovoljnog broja parkirališnih

mjesta

Mjera 3.1.8. Uređenje javnih površina i javnih prostora u

vlasništvu Općine (ulice, trgovi, parkovi,

tržnice te ostale javne površine i prostori)

Mjera 3.1.9. Rekonstrukcija starogradskih ulica

Mjera 3.1.10. Uređenje pješačko - biciklističkih staza

Mjera 3.1.11. Proširenje groblja

Mjera 3.1.12. Izgradnja, rekonstrukcija ili uređenje

nerazvrstanih cesti, šumskih, protupožarnih i

poljskih puteva

Prioritet 3.1.

Rekonstrukcija i izgradnja

infrastrukturnog sadržaja na

području općine Tinjan


61

PRIORITET MJERA

Mjera 3.2.1. Izgradnja i kompletiranje prometne

infrastrukture u gospodarskim zonama

Mjera 3.2.2. Izgradnja i kompletiranje elektroenergetske

mreže u gospodarskim zonama

Mjera 3.2.3. Izgradnja i kompletiranje sustava

vodoopskrbe i odvodnje u gospodarskim

zonama

Mjera 3.2.4. Izgradnja telekomunikacijske mreže u

gospodarskim zonama

Mjera 3.2.5. Uređenje okoliša u gospodarskim zonama

Mjera 3.3.1. Izgradnja sportske zone

Mjera 3.3.2. Uređenje i opremanje sportskih igrališta

Mjera 3.3.3. Izgradnja sportske infrastrukture

Mjera 3.3.4. Izgradnja sportske dvorane

Mjera 3.3.5. Edukacija voditelja sportskih aktivnosti

Mjera 3.3.6. Programi poticanja svih dobnih skupina za

bavljenje sportom

Mjera 3.4.1. Izgradnja doma i osiguranje dnevnog boravka

za samce, starije i nemoćne osobe

Mjera 3.4.2. Realizacija programa pomoći u kući starijim

osobama

Mjera 3.4.3. Izrada informativnog vodiča za starije osobe

Mjera 3.5.1. Izgradnja i uređenje novog dječjeg vrtića

Mjera 3.5.2. Rekonstrukcija i opremanje osnovne škole sa

sportskom dvoranom

Mjera 3.5.3. Organizacija različitih programa cjeloživotnog

obrazovanja

Mjera 3.6.1. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje

društvenih domova

Mjera 3.6.2. Očuvanje i obnova prioritetnih objekata

kulturne baštine

Mjera 3.6.3. Osiguranje potrebnog stručnog kadra

zaduženog za područje kulture

Mjera 3.6.4. Izgradnja i/ili rekonstrukcija, uređenje i

opremanje tematskih muzeja

Mjera 3.6.5. Uređenja multifunkcionalnog centra

namijenjenog kulturnim događanjima

Mjera 3.7.1. Osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite za

osobe s posebnim potrebama

Mjera 3.7.2. Organizacija preventivnih zdravstvenih

programa

Mjera 3.7.3. Osiguranje specijalističkih djelatnosti

sukladnih potrebama stanovništva

Mjera 3.7.4. Osiguranje prostora za primarnu zdravstvenu

zaštitu

Prioritet 3.7.Poboljšanje kvalitete zdravstvene

zaštite

Prioritet 3.2.Infrastrukturno opremanje

gospodarskih zona

Prioritet 3.5.Podizanje kvalitete u sustavu

odgoja i obrazovanja

Prioritet 3.6.Razvoj kulturnih sadržaja i očuvane

kulturne baštine

Briga o starijim i nemoćnim

osobamaPrioritet 3.4.

Prioritet 3.3. Unapređenje sporta i rekreacije


62

U cilju ostvarenja strateškog cilja 3 - Projekti rekonstrukcije i izgradnje infrastrukture u

naseljima općine Tinjan, potrebno je dovršenje izgradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog

sustava, izgradnja sustava odvodnje i mini pročistača, uređenje prometnica, dovršetak javne

rasvjete te unapređenje telekomunikacijske i elektroenergetske infrastrukture kako bi se

osigurale pretpostavke razvoja djelatnosti u tim područjima te spriječilo iseljavanje

stanovništva. S obzirom da se većina manifestacija na području općine održava upravo u naselju

Tinjan, potrebno je u neposrednoj blizini osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za sve

potencijalne posjetitelje.

Uzimajući u obzir bogatu povijesnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, poznati županski stol i

otvaranje zavičajne zbirke Enrika Depiere, naselje Tinjan postaje sve interesantnije turističko

odredište mnogim prolaznicima i ljubiteljima povijesti, a da bi se omogućio kvalitetniji prijem

svih tih gostiju i posjetitelja, potrebno je dodatno urediti javne površine, dovršiti rekonstrukciju

starogradskih ulica te izgraditi nekoliko pješačko – biciklističkih staza oko naselja Tinjan.

Infrastrukturno uređenje gospodarskih zona podrazumijeva izgradnju novih infrastrukturnih

sadržaja. Infrastrukturno opremanje gospodarskih zona pretpostavka je razvoja gospodarstva i

to posebice proizvodnih djelatnosti.

PRIORITET MJERA

Mjera 3.8.1. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje

vatrogasnog doma

Mjera 3.8.2. Uključivanje osoba s invaliditetom i djece s

teškoćama u razvoju u život zajednice

Mjera 3.8.3. Organizacija radionica za osobe s posebnim

potrebama

Mjera 3.8.4. Osiguravanje nužnog smještaja za osobe bez

stana (smještaja)

Mjera 3.8.5. Umrežavanje i veća suradnja socijalnih

ustanova i udruga

Mjera 3.9.1. Promocija aktivnosti civilnog sektora

Mjera 3.9.2. Uređenje prostora za predstavnike civilnog

sektora

Mjera 3.9.3. Organizacija raznih radionica i edukacija za

predstavnike civilnog sektora

Mjera 3.9.4. Potpora programima civilnog društva

Prioritet 3.9. Razvoj civilnog sektora

Prioritet 3.8.Unapređenje ostalih društvenih

sadržaja


63

Suvremeni trendovi utječu na sve manje fizičko kretanje stanovništva što ukazuje na činjenicu

da lokalna samouprava treba voditi računa o izgradnji sportske i rekreativne infrastrukture za

svoje stanovništvo kako bi aktivno sudjelovalo u prevenciji raznih problema koji nastaju uslijed

smanjene pokretljivosti. Ovim se programom definira više mjera u cilju ostvarenja ovog

prioriteta s posebnim naglaskom na izgradnju nove polivalentne sportske dvorane, uređenje i

opremanje sportskih igrališta te izgradnju dodatne sportske infrastrukture.

Briga o starijim i nemoćnim osobama predstavlja jedan od najbitnijih prioriteta o čemu Općina

Tinjan mora posebice voditi računa, budući da demografska kretanja ukazuju na relativno staro

stanovništvo čije će potrebe u budućnosti biti vjerojatno sve naglašenije. Programom je

predviđena izgradnja doma za starije i nemoćne osobe (ili uređenjem postojećeg prostora za

sličnu namjenu), osmišljavanje programa pomoći u kući starijim osobama te izrada

informativnog vodiča za skupinu starijih osoba kojima bi se na taj način olakšale svakodnevne

aktivnosti.

S ciljem podizanja kvalitete u sustavu odgoja i obrazovanja definirano je više mjera s

naglaskom na izgradnju i opremanje novog dječjeg vrtića. Osim toga, planom je predviđena

rekonstrukcija osnovne škole i opremanje iste. Razvoj kulturnih sadržaja i očuvanje kulturne

baštine općine Tinjan prepoznate su kao potrebe kojima je u narednom razdoblju potrebno

također ozbiljno pristupiti te je Općina Tinjan definirala mjere koje se uglavnom odnose na

osiguranje materijalne osnove za kvalitetno organiziranje kulturnih sadržaja, sanaciju

prioritetnih objekata kulturne baštine te osiguranje stručnog kadra zaduženog za područje

kulture.

Poboljšanje kvalitetne zdravstvene zaštite kao postavljeni prioritet obuhvaća osiguranje

kvalitetne zdravstvene zaštite djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom,

organizaciju preventivnih zdravstvenih programa, osiguranje specijalističkih djelatnosti te

osiguranje prostora za primarnu zdravstvenu zaštitu. U prioritetu unapređenja različitih

društvenih sadržaja definirane su mjere čija je svrha organizacija radionica za osobe s posebnim


64

potrebama, izgradnja vatrogasnog doma, osiguranje nužnog smještaja za osobe bez smještaja

te umrežavanje i veća suradnja socijalnih ustanova i udruge.

U cilju dugoročnog razvoja civilnog sektora, kao sfere društvenog života koja ne pripada niti

državnom, niti privatnom - profitnom sektoru, predložene su mjere kojima će se promovirati

aktivnosti civilnog sektora, urediti prostor za predstavnike civilnog sektora, organizirati razne

radionice i edukacije te omogućiti potporu daljnjem razvoju civilnog sektora. Razvijeni civilni

sektor znači aktivan odnos građanki i građana prema javnim službama i poslovima: od

sudjelovanja u javnim raspravama u utjecaju na formiranje političke volje, preko konkretnih

inicijativa usmjerenih na određene političke i pravne mjere, do preuzimanja dijela javnih

poslova kojeg država i javne institucije ne mogu obaviti uopće, u potpunosti, ili dovoljno

kvalitetno. Civilni sektor može se ustrojiti u obliku udruga, zaklada i fundacija, privatnih

ustanova, sindikata i neformalnih građanskih inicijativa.

7.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita okoliša i dugoročno održivi razvoj

Općina Tinjan četvrtim je strateškim ciljem utvrdila ulogu zaštite okoliša i dugoročno održivog

razvoja u svojem razvoju. Ovim strateškim ciljem naglašena su tri prioriteta s ukupno 17

provedbenih mjera. Izrada i donošenje odgovarajućih strateških i prostorno-planskih

dokumenata u kojoj su znanstveno utemeljeno razrađene odrednice relevantne za prostorno

planiranje, stavljajući pritom poseban naglasak na zaštitu prirode i okoliša koji predstavljaju

jedan od temeljnih razvojnih resursa, te u kojoj su uvažene razvojne potrebe, neizostavan je

element koji zaslužuje odgovarajuću pozornost prilikom razmatranja dugoročnog strateškog

održivog razvoja. Sljedeća tablica daje prikaz strateških prioriteta i mjera.


65

Tablica 6: STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita okoliša i dugoročno održivi razvoj

U cilju očuvanja okoliša i zaštite prirode u Programu je definirano da je potrebno prilagoditi

prostorno – plansku dokumentaciju novim zakonskim uvjetima i strateškim odrednicama

Europske unije, očuvati bioraznolikost područja i okoliša, nastaviti s kvalitetnim zbrinjavanjem

otpada te poticati korištenje obnovljivih izvora energije. Da bi se ostvarili predloženi prioriteti

PRIORITET MJERA

Mjera 4.1.1. Izrada ili izmjena i dopuna Prostornog plana

uređenja

Mjera 4.1.2. Izrada i izmjena Urbanističkih planova nižeg

reda za građevinska, gospodarska i turistička

područja

Mjera 4.1.3. Izrada i izmjena ostalih planova definiranih

prostornim planom uređenja i zakonskim

aktima

Mjera 4.1.4. Izrada ili izmjena i dopuna strateškog

razvojnog programa

Mjera 4.1.5. Izrada ili izmjena i dopuna strateških planova

razvoja pojedinih gospodarskih sektora

Mjera 4.1.6. Izrada ili izmjena i dopuna planova zaštite i

upravljanja koji se odnose na područja

visoke prirodne vrijednosti

Mjera 4.2.1. Kontinuirano utvrđivanje kvalitete zraka, tla,

vode te razine buke

Mjera 4.2.2. Analiza i prikupljanje postojećih podataka o

bioraznolikosti područja

Mjera 4.2.3. Analiza vrijednog krajobraza u cilju njegove

zaštite i turističke eksploatacije

Mjera 4.2.4. Definiranje i zaštita postojećeg stanja

pojedinih lokaliteta i učinkovito gospodarenje

Mjera 4.2.5. Izgradnja, uređenje protupožarnih puteva

Mjera 4.2.6. Održivo gospodarenje šumama

Mjera 4.3.1. Sanacija i zatvaranje zatečenih starih

("divljih") deponija

Mjera 4.3.2. Edukacija stanovništva vezana uz zbrinjavanje

otpada, zaštitu okoliša i korištenje obnovljivih

izvora energije

Mjera 4.3.3. Organizacija selektivnog prikupljanja otpada

Mjera 4.3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije

Mjera 4.3.5. Povećanje energetske učinkovitosti u

sektorima industrije, zgradarstva, prometa i

javne rasvjete

Prioritet 4.3.Zbrinjavanje otpada i korištenje

obnovljivih izvora energije

Prioritet 4.1.Izrada i ažuriranje planova za razvoj

općine

Prioritet 4.2.Očuvanje bioraznolikosti područja i

okoliša


66

biti će nužno svakih nekoliko godina uskladiti Prostorni plan općine Tinjan s trenutnim

potrebama, a vodeći maksimalno računa o zaštiti okoliša i očuvanju prirode te donijeti ostale

planove nižih razina kojima će se definirati mogućnosti i zaštite intervencija u prostoru. Da bi

se postigli kvalitetni uvjeti življenja svih stanovnika predlaže se kontinuirano utvrđivanje

kvalitete zraka, tla, vode i buke, analiza bioraznolikosti na području općine te obilježavanje

zaštićenih lokaliteta i učinkovito gospodarenje istima.

Utjecajem sve veće globalizacije i suvremenog načina života dolazi do sve veće prijetnje zaštiti

prirode i okoliša, a poseban naglasak u tom je smislu usmjeren na otpad. Općina Tinjan je

odredila zbrinjavanje otpada kao jedan od vrlo važnih prioriteta za naredno razdoblje u okviru

kojeg će se sanirati i zatvoriti sva postojeća stara („divlja“) odlagališta te organizirati selektivno

prikupljanja otpada. U cilju očuvanja kvalitete prirode i okoliša potrebno je organizirati razne

akcije usmjerenih na edukaciju stanovništva i njihovog aktivnog uključivanja u aktivnosti

zaštite prirode i okoliša.


67

7. FINANCIJSKI PLAN REALIZACIJE RAZVOJNIH PROJEKATA

U cilju realizacije strateških projekata, Općina Tinjan je u svojim dugoročnim planovima za

razdoblje 2015.-2020. godine definirala Financijski plan koji okvirno daje prikaz alokacije

sredstava prema izvorima financiranja, strateškim ciljevima i vremenskim razdobljima.

Metodologija korištena pri izračunu raspodjele sredstava prema izvorima financiranja

podrazumijeva planiranje na osnovu slijedećih pokazatelja:

vlastite financijske mogućnosti

financijske mogućnosti privatnih subjekata na području općine

mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova

mogućnosti korištenja sredstava iz domaćih fondova Ministarstava

kreditna sredstva

Počevši od začetka gospodarske krize (2008. godina) Republika Hrvatska bilježi konstantan

pad gospodarskih aktivnosti što ima svoje negativne implikacije na proračune lokalnih

samouprava čiji prihodi ovise o trendu rasta, odnosno pada gospodarskih kretanja u okruženju.

Pretpostavka je da će lokalne samouprave (uključujući i općinu Tinjan) u narednom razdoblju

još teže dolaziti do realizacije raznih infrastrukturnih projekata kako u javnom, tako i u

privatnom sektoru, bez pomoći iz domaćih ili stranih (EU fondova) institucija. Proračun Općine

Tinjan nije dovoljan za financiranje čak ni dijela projekata koji su zadani svim prioritetima i

mjerama u ovome Programu, već se proračunom financiraju tekući troškovi funkcioniranja

Općine, sufinanciranja rada društvenog sektora, sporta i kulture te ulaganja u manje

infrastrukturne projekte od bitnog značaja za širu zajednicu. Sljedeći grafikoni prikazuju

projekciju ukupnih prihoda Općine Tinjan, prihoda od komunalnog doprinosa i naknada te

projekciju planiranih rashoda za ulaganje u komunalne djelatnosti i pomoći građanima i

kućanstvima do 2020. godine.


68

Grafikon 5: Projekcija ukupnih prihoda Općine Tinjan do 2020. godine u kn

Izvor: Izrađeno na temelju dostupnih podataka na: www.minf.hr i procjene

Grafikon 6: Projekcija ukupnih prihoda od komunalnog

doprinosa do 2020. godine u kn


http://www.minf.hr/

http://www.minf.hr/


69

Grafikon 7: Projekcija ukupnih prihoda od komunalne

naknade do 2020. godine u kn


Grafikon 8: Projekcija ukupnih prihoda od komunalnog doprinosa

i komunalne naknade do 2020. godine u kn


http://www.minf.hr/

http://www.minf.hr/


70

Grafikon 9: Pomoći građanima i kućanstvima do 2020. godine u kn

Izvor: www.minf.hr

Uzimajući u obzir ostvarenje proračuna u proteklih nekoliko godina, stanje gospodarstva i

buduću procjenu, iz prethodnih je grafikona vidljivo da Općina Tinjan trenutno ostvaruje

ukupne proračunske prihode u visini od cca. pet milijuna kuna što je dostatno za pokrivanje

tekućih troškova funkcioniranja svih djelatnosti na području općine te ulaganja u manje

infrastrukturne projekte. U 2014. godini ostvareni su nešto veći prihodi zbog isplate sredstava

za realizirani IPARD projekt. Veće se investicije, a sukladno tomu i prihodi, očekuju u 2017.

i 2020. godini zbog projekata koji će se financirati iz EU fondova. U projekciji ukupnih prihoda

do 2020. godine planira se realizirati izgradnja i opremanje novog dječjeg vrtića u 2017. godini

te nekoliko većih infrastrukturnih projekata u 2020. godini. Projekcija ukazuje na optimistično

promišljanje općinske uprave u kontekstu oporavka ukupnog gospodarstva, cjelokupne

gospodarske situacije, početka realizacije investicijskih projekata, što će se u konačnici odraziti

i na povećanje prihoda lokalnog proračuna. Općina Tinjan trenutno ostvaruje prihode od naplate

komunalnog doprinosa u iznosu od 700 tisuća kuna (u 2014. godini bio je nešto veći prihod po

ovoj namjeni zbog legalizacije objekata) te komunalne naknade 300 tisuća kuna. U projekciji

predmetnih prihoda do 2020. godine očekuje se konstantno povećanje istih te njihovo ulaganje

u izgradnju i rekonstrukciju postojeće i nove infrastrukture uz istodobno korištenje ostalih

izvora financiranja (EU fondovi, sredstva Ministarstava, razne druge potpore iz proračuna te

http://www.minf.hr/


71

sufinanciranje projekata od strane privatnih partnera). Općina Tinjan želi dugoročno ostati

socijalno osjetljiva sredina, a projekcija izdataka za pomoći građanima i kućanstvima kroz

razne naknade pokazuje trend njihovih povećanja do 2020. godine, što će u konačnici rezultirati

ostvarivanjem cilja socijalne pravednosti i osiguravanjem minimalnog životnog standarda svim

stanovnicima s područja općine Tinjan.

7.1. Financijski instrumenti kohezijske politike Europske unije za razdoblje 2015.-2020.

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (01.07.2013.) javnim i privatnim osobama

omogućeno je da svoje projekte apliciraju na razne natječaje koji se objavljuju od strane

fondova Europske unije. Nakon korištenja pretpristupnih fondova (IPA) Republici Hrvatskoj je

dana mogućnost korištenja svih fondova kohezijske politike kao što je to i prikazano na

sljedećoj slici.

Slika 7: Instrumenti kohezijske politike i EU fondovi za razdoblje 2014.-2020.

Izvor: www.mrrfeu.hr

http://www.mrrfeu.hr/


72

Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije sudjeluje u provedbi zajedničkih

europskih strategija i politika u okviru višegodišnjeg financijskog razdoblja od 2014. do 2020.

godine. Pristupanjem Europskoj uniji, Republika Hrvatska postaje i dio zajedničkog prostora

s ciljem postizanja gospodarske i teritorijalne kohezije europskog prostora. Republici Hrvatskoj

i svim njenim regionalnim i lokalnim područjima se ulaskom u Europsku uniju značajno

povećavaju mogućnosti društvenog i gospodarskog rasta i razvoja kroz financiranje razvojnih

projekata iz dostupnih EU fondova. Za očekivati je da će i Općina Tinjan te poduzetnici s

područja općine bar djelomično koristiti europske fondove u tom razdoblju za izgradnju

infrastrukture i održivi gospodarski razvoj u svim sektorima, od poljoprivrede i ruralnog razvoja

do novih tehnologija i inovacija. Da bi se maksimalno iskoristili fondovi Europske unije važno

je razumjeti prioritete i ciljeve Europske unije, njene strateške i programske dokumente te

fondove koji ih prate. Dogovorenom zajedničkom politikom svih zemalja članica, ciljevi

Europske unije se prenose u sve nacionalne strategije i daju im okvir unutar kojeg svaka zemlja

članica može definirati svoje vlastite nacionale prioritete kako bi oni bili usklađeni i na taj

način pravilno iskorištena sredstva. Projekt koji se želi financirati iz fonda Europske unije mora

biti usklađen sa strateškim razvojnim dokumentima lokalne samouprave, te pridonositi EU

prioritetima i ciljevima, inače neće moći ostvariti financiranje iz EU fondova te su iz tog razloga

u ovom Programu obuhvaćeni svi strateški projekti bitni za dugoročni održivi razvoj općine

Tinjan.

Kao ispodprosječna razvijena zemlja Europske unije, Republika Hrvatska može kao

punopravna članica, koristiti većinu instrumenata kohezijske politike, kao jedne od najvažnijih

politika Europske unije koja ima za cilj ujednačiti razvoj svih članica unije. Kohezijska politika

stavlja na raspolaganje članicama Europske unije sredstva Kohezijskog fonda i Strukturnih

fondova. Strukturni fondovi su Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond.

Republika Hrvatska u sklopu Kohezijske politike ima na raspolaganju sredstva iz Fonda za

pomorstvo i ribarstvo te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Regionalna, odnosno kohezijska politika, je s aspekta utjecaja na razvoj regija i ulaganja u

regionalne razvojne projekte najznačajnija politika Europske unije. Ogleda se to u iznosu

financijskih sredstava kojima raspolažu instrumenti / fondovi kohezijske politike. Ta su

sredstva raspoređena u Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond


73

(ESF), Kohezijski fond te novi financijski instrument Connecting Europe Facility. Strukturni

fondovi i Kohezijski fond glavni su instrumenti kojima Europska unija financira i provodi tzv.

Kohezijsku politiku. Promatrajući financijske pokazatelje može se zaključiti da je riječ o

financijski drugoj po redu najznačajnijoj politici, odmah iza Zajedničke poljoprivredne politike,

na koju u aktualnoj sedmogodišnjoj perspektivi Europske komisije otpada 35,7% ukupnog

proračuna Unije, odnosno 308 milijardi eura. Kohezijskom politikom, koja se naziva još i

politikom solidarnosti, Europska unija osigurava sredstva za manje razvijene regije, odnosno

slabije razvijene zemlje članice Europske unije.

Kao instrument poravnavanja razlika među regijama - Kohezijska politika značajno treba

pridonijeti dugoročno održivom rastu pomažući i potičući investicije i projekte koji dotiču

energetsko, klimatsko i područje zaštite okoliša. Nova europska inicijativa koja potiče

učinkovito korištenje resursa naglašava značaj snažnije upotrebe fondova za regionalni razvoj

(strukturni i kohezijski) u ovom važnom području. Pretpostavka je da će korištenje europskih

fondova dodatno potaknuti nacionalna javna sredstva ali i privatna ulaganja. Kohezijska

politika konstantno financira projekte vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom

pomažući regijama postići ciljeve zacrtane direktivama za ova područja. Isto tako, sve se više

naglašava potreba učinkovitog korištenja resursa, energetska učinkovitost, smanjenje

negativnih učinaka na klimu smanjenom emisijom stakleničkih plinova, prilagodba klimatskim

promjenama, smanjenje negativnog učinka na okoliš u svim područjima ljudskog djelovanja te

poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Jedan od glavnih prioriteta kohezijske politike predstavlja uključivi rast, a u sklopu tog će se

prioriteta poticati i financirati projekti ulaganja u ljudski kapital, obrazovni sustav, programi

obuke i cjeloživotno obrazovanje. Sastavni dio kohezijske politike je poticanje programa

modernizacije tržišta rada, restrukturiranja i prekvalifikacije te diversifikacije djelatnosti u

gospodarstvu. Kohezijska politika također sudjeluje u unapređenju usluga i projekata u

zdravstvu, održivosti socijalnog sustava, borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva.

Dostizanje definiranih ciljeva u glavnoj strategiji razvoja Europske unije – „Europe 2020“ u

značajnom će dijelu ovisiti i o odlukama koje će se donositi na lokalnoj i regionalnoj razini.

Razni instrumenti politike kohezijskog razvoja najvećim dijelom trebaju potaknuti razvojne


74

projekte i potencijale Europske unije promičući razvoj u svim regijama. Kohezijska politika to

može postići tako da poboljša uvjete za pametan rast, uvjete za obrazovanje i inovacije, potičući

istraživanja i razvoj, investicije zasnovane na znanju i novim tehnologijama te aktivnosti koje

rezultiraju visokom dodanom vrijednošću. Kohezijska politika zauzima središnju ulogu u

uključivanju i promicanju investiranja prema projektima koji potiču održivi rast, zaštitu okoliša

i razvoj solidarnosti.

Jedna od najvažnijih zadaća kohezijske politike jest smanjiti značajne gospodarske, socijalne i

teritorijalne razlike koje postoje između EU regija, ali također i jačati globalnu konkurentnost

europskog gospodarstva. Pri tome Europska unija nastoji djelovati po takozvanom principu

„catching up“ sukladno kojem stope rasta slabije razvijenih regija trebaju dostići stope rasta

natprosječno razvijenih regija, međutim pri tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija.

Okosnicu Kohezijske politike čini djelovanje u smjeru ostvarenja tri temeljna cilja, a to su:

konvergentnost, konkurentnost i zapošljavanje te europska teritorijalna suradnja.

7.2. Financiranje strateških projekata u općini Tinjan

Komunalni doprinos, komunalna naknada i ostali lokalni porezi, izrada i izmjena prostornog

plana, formiranje raznih udruženja – klastera i sufinanciranje strateških djelatnosti, samo su

neki od institucionalnih mehanizama na koje općinska uprava može utjecati u cilju dugoročnog

razvoja svog prostora. Korištenjem mogućnosti takvog utjecaja općinska uprava može ubrzani

razvitak i efikasnije korištenje svih resursa na području općine Tinjan kao posebnom području

Istarske županije koje je karakteristično po nedovoljno iskorištenom gospodarskom i

turističkom potencijalu, ali i velikom potencijalu bogate kulturne i povijesne baštine, te očuvane

prirodne ljepote. Analizirajući skromni proračun lokalne samouprave, stanje cjelokupnog

gospodarstva, no i otvaranje mogućnosti korištenja kohezijskog, strukturnih i drugih fondova

može se zaključiti da općina Tinjan ima velike komparativne prednosti za razvoj raznih

gospodarskih, poljoprivrednih i turističkih djelatnosti uz istovremenu brigu o socijalnom

statusu svojeg stanovništva. Da bi se to provelo, potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose

na parcelama na kojima se želi graditi nova infrastruktura ili rekonstruirati postojeća, u

kontinuitetu svakih nekoliko godina uskladiti prostorno-plansku i stratešku dokumentaciju s


75

razvojnim ciljevima te ishoditi potrebne dozvole za sve one projekte koje se želi aplicirati na

objavljene natječaje. Uzimajući u obzir sadašnji financijski kapacitet, realno je za očekivati da

će se većina projekata realizirati uz korištenje vanjskih izvora sufinanciranja te korištenjem

povoljnijih dugoročnih kredita. S obzirom na dane mogućnosti korištenja EU sredstava sljedeći

grafikon prikazuje predviđenu projekciju financiranja javnih projekata u kojima će Općina

Tinjan biti nositelj.

Grafikon 10: Projekcija izvora financiranja projekata čiji će nositelj biti Općina Tinjan za

razdoblje 2015.-2020.

Izvor: Procjena općinske uprave

Analizom grafikona vidljivo je da bez sufinanciranja javnih projekata od strane EU fondova

neće biti moguća njihova realizacija, odnosno, procjenjuje se da će udio EU sredstava u ukupnoj

realizaciji projekata vezanih uz investicije Općine Tinjan iznositi cca. 80%. Osim EU sredstava

Općina će u svojim proračunima predvidjeti i dio vlastitih sredstava, prvenstveno za rješavanje

imovinsko-pravnog stanja nekretnina i ishodovanje potrebne dokumentacije. Dio sufinanciranja


76

se očekuje iz proračuna Istarske županije, dio iz državnog proračuna, a onaj dio koji ne bude

moguće ishoditi kroz sufinanciranje (po procjeni cca. 9%) realizirati će se uz uzimanje

dugoročnih kredita kod komercijalne banke ili Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Prilikom realizacije projekata od javnog značaja postoji mogućnost većeg sufinanciranja u

odnosu na projekte čiji je nositelj privatni investitor. Dakle, privatni investitori također imaju

na raspolaganju razne mogućnosti korištenja domaćih i EU sredstava, no postotak

sufinanciranja takvih projekata je manji u odnosu na projekte od javnog značaja. Ovisno o vrsti

natječaja i investitoru, sljedeći grafikon daje prikaz procjene financiranja projekata u privatnom

sektoru na području općine Tinjan u razdoblju 2015.-2020.

Grafikon 11: Projekcija izvora financiranja projekata na području općine Tinjan

čiji će nositelji biti privatni investitori za razdoblje 2015.-2020.

Izvor: Procjena općinske uprave

Iz grafikona je vidljivo da procjena ukazuje na podatak da će privatni investitori s područja

općine Tinjan za realizaciju vlastitih projekata (po procjeni općinske uprave) u razdoblju od

2015.-2020. godine koristiti cca. 20 % vlastitih sredstava, 4 % pomoći iz državnog proračuna,

20 % EU sredstva, dok će najveći dio financirati sredstvima dugoročnih kredita kod

komercijalnih banaka ili povoljnijim kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).


77

8. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA OPĆINE TINJAN

Na temelju izrađene SWOT analize te dobivenih podataka i pokazatelja o poljoprivrednom,

gospodarskom i turističkom sektoru općine Tinjan, može se zaključiti da je područje općine

Tinjan posebno s obzirom na prirodne, ljudske, kulturne i povijesne resurse te je vrlo teško doći

do takvog analitičko-ekonomskog institucionalnog modela razvoja koji bi bio „optimalan“ i

primjenjiv u svakoj situaciji i na svakome području. Ipak, moguće je konstruirati takav

„prihvatljivi model“ kojim bi se trebali rukovoditi predstavnici javnog sektora prilikom izrade

strategije razvoja općine Tinjan, vodeći računa o uključivanju svojih stanovnika u sve strateške

projekte razvoja. Takav prihvatljivi model bi trebao uzeti u obzir analizu stanja, dosadašnje

iskustvo u zemlji i inozemstvu, komparativne prednosti kraja, želje stanovnika, mišljenje

javnog, ali i privatnog sektora o njihovim potrebama i očekivanjima te ekonomsku opravdanost

pojedinog projekta bez koje projekti sami po sebi nemaju smisla. U sljedećim su poglavljima

objašnjene pretpostavke uvođenja takvog modela, kako bi on trebao izgledati te je objašnjeno

koji su očekivani učinci Institucionalnog modela razvoja općine Tinjan (IMR).

8.1. Pretpostavke uvođenja institucionalnog modela razvoja

Da bi došlo do izrade „prihvatljivog“ analitičko-ekonomskog institucionalnog modela razvoja,

korištene su razne metode, izvori literature, iskustva sličnih lokalnih samouprava te zakonska

osnova. Najprije se pošlo od osnovnih postulata menadžmenta koji govori o tome da se svaki

proces sastoji od pet koraka i to: analize i planiranja, organiziranja, kadroviranja, vođenja i

kontroliranja. Nakon detaljne analize stanja na nekome području, potrebno je definirati

dugoročnu strategiju razvoja, viziju, prioritete i mjere sa što preciznijim aktivnostima koje treba

provesti. Nakon što se javni i privatni sektor usuglase oko zajedničke strategije dugoročnog

razvoja područja, treba definirati osnovne akcije i radnje koje su potrebne u cilju početka

realizacije te strategije. U tom smislu planiranje predstavlja proces utvrđivanja ciljeva i izbor

instrumenata adekvatnih za realizaciju te strategije. Planiranje mora omogućiti predstavnicima

javnog i privatnog sektora da bolje sagledaju koje je njihovo glavno područje djelovanja, da

znaju koje su dobre i loše strane realizacije pojedinih zadataka, da mogu identificirati i


78

uspostaviti odgovarajuće standarde performansi te da definiraju pravila ponašanja koja će

slijediti sudionici u projektu u izvršavanju ciljeva projekta.

U fazi organiziranja dolazi do izgradnje strukture, postupaka i primjene sredstava važnih za

uspješnu provedbu Programa ukupnog razvoja lokalne samouprave. Kadroviranje predstavlja

fazu u kojoj se okupljaju svi potrebni stručnjaci koji moraju sudjelovati u procesu

implementacije programa. Nakon kadroviranja tima koji vodi postupak realizacije i provedbe

programa razvoja, važno je motivirati ljude kako bi pridonijeli ostvarenju tog programa –

potrebno je ustrojiti vodstvo i podijeliti zadatke s točno definiranim rokovima izvršenja. U

završnoj se fazi (tijekom realizacije) primjenom odgovarajućih aktivnosti provodi se mjerenje

i korekcija performansi, a radi ostvarenja funkcija provedbe definiranog programa. To se

ostvaruje na način da se postavljaju standardi, mjeri uspješnost, uspoređuju standardi sa

ostvarenjem i poduzimaju akcije u cilju uklanjanja uočenih nedostataka.

8.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja

Vodeći računa o definiranoj hipotezi da je nemoguće formirati takav optimalni Institucionalni

model razvoja (IMR) općine Tinjan koji bi bio univerzalni, u nastavku je dan prijedlog

prihvatljivog modela IMR-a. Za model je od krucijalne važnost da ukaže svim nositeljima

javnih i privatnih aktivnosti u općini Tinjan na jedan novi način promišljanja i osmišljavanja

strategija razvoja. Model mora prilagođavati odluke stvarnim potrebama, biti u službi podizanja

razine općeg obrazovanja, bolje upotrebe svih dostupnih resursa, te potrebe za iznalaženjem

dodatnih i alternativnih načina financiranja projekata od strateškog značaja za Općinu.

Institucionalni model razvoja (IMR) obuhvaća tri faze i to:

1. Izrada IMR grafikona i njegova analiza;

2. Davanje prijedloga za poboljšanje IMR koeficijenta;

3. Provedba predloženih mjera.


79

Sljedeći grafikon prikazuje faze IMR procesa koji se stalno nadopunjuje novim idejama,

prijedlozima i načinima povećanja IMR koeficijenta, na način da se za svako postojeće stanje

traže novi prijedlozi koji će poboljšati i unaprijediti postojeće stanje.

Shema 1: IMR proces

Predložena shema prikazuje međusobnu povezanost između IMR grafikona, novih prijedloga i

provedbe predloženih mjera u cilju stalnog traženja boljih rješenja i uspostave kontinuiranog

procesa dugoročnog razvoja. Temeljem izrađene analize stanja u općini Tinjan izrađen je IMR

grafikon koji se analizira i temeljem analize se predlažu konkretne mjere u cilju dugoročnog

razvoja. Nakon definiranja konkretnih mjera potrebno je predložene mjere provesti te nakon

toga ponovno izraditi analizu stanja i procijeniti koliko se situacija poboljšala. Nakon toga

ponovno se izrađuje IMR grafikon, izračunava se IMR koeficijent te se postupak ponavlja u

težnji da IMR koeficijent postane maksimalan (IMR=1).

9.3. Grafikon Institucionalnog modela razvoja (IMR) općine Tinjan

Da bi se izradio IMR grafikon bilo je potrebno izraditi detaljnu analizu stanja u općini Tinjan

te doći do realnih i relevantnih pokazatelja koji utječu na ukupni gospodarski razvoj.

Prijedlozi za poboljšanje

IMR koeficijenta

Provedba predloženih

mjera

IMR

grafikon i analiza


80

Temeljem analize stanja, odrađenih radionica i prikupljenih informacija došlo se do spoznaje

da postoji pet pokazatelja pomoću kojih se može izmjeriti razina razvoja općine Tinjan a to su:

1. Razvoj malog konkurentnog gospodarstva

2. Razvoj poljoprivrede i ruralnog turizma

3. Komunalna infrastruktura

4. Društvena infrastruktura

5. Zaštita prirode i okoliša

Kod IMR grafikona svi se čimbenici ocjenjuju ocjenama od jedan do pet (1..5) i to na sljedeći

način:

1= uopće nije razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i vrlo negativno utječe

na ukupni razvoj;

2= slabije je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i negativno utječe na

ukupan razvoj;

3= srednje je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i nema utjecaja na

ukupni razvoj;

4= vrlo dobro razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i pozitivno utječe na

ukupni razvoj;

5= odlično razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i predstavlja veliku snagu

u cilju ukupnog razvoja.

Sljedeći grafikon prikazuje Osnovni IMR grafikon koji se sastoji od peterokuta koji su

međusobno povezani linijama koje označavaju jedinice pomoću kojih se vrši analiza ili

ocjenjivanje postojećeg stanja na terenu.


81

Grafikon 12: Osnovni IMR grafikon

Osnovni IMR grafikon predstavlja ukupnu površinu između pet pokazatelja, a računa se kao:

P = 2

)72sin(**5 2a, gdje je

P = površina IMR grafikona

a = maksimalna veličina ocjenjivanja varijable (max. vrijednost =5)

sin(72) = sinus od 360/5

S obzirom da peterokut IMR grafikona zatvara puni kut od 360 stupnjeva, svaki kut trokuta ima

72 stupnja, a sinus od 72 iznosi 0,951057. Iz toga proizlazi da je poznat i taj podatak pa je

površina IMR grafikona:

P= 59,44103

Površina Realnog IMR grafikona računa se na način da se zbroje površine svih trokuta koje

zatvaraju s ishodištem grafikona, a računa se kao:

P = 2

)72sin(**ba +

2

)72sin(**cb +

2

)72sin(**dc +

2

)72sin(**ed +

2

)72sin(** fe,

ili:

P = 0,475528 * (a*b + b*c + c*d + d*e + e*f), gdje je:


82

a = ocjena razvoja malog konkurentnog gospodarstva u općini Tinjan

b = ocjena razvijenosti selektivnih oblika poljoprivrede i turizma

c = ocjena kvalitete izgrađenosti komunalne infrastrukture

d = ocjena kvalitete izgrađenosti društvene infrastrukture

e = ocjena stanja očuvane prirode i okoliša

Nakon izrade Realnog IMR grafikona može se izračunati Koeficijent institucionalnog modela

razvoja općine Tinjan (k (IMR)), a on predstavlja omjer između površine Realnog IMR grafikona

i Osnovnog IMR grafikona ili:

k (IMR) = R

O

P

P, gdje je:

k (IMR) = koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Tinjan

PO = površina Realnog IMR grafikona

PR = površina Osnovnog IMR grafikona

Koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Tinjan k (IMR) mjeri stupanj razvoja Općine.

Temeljem izvršenog istraživanja i izrađenih tablica stupanj razvoja može se pozicionirati u pet

kategorija i to:

1. 0 ,00 <k (IMR) >0,04 – nazadovoljavajuće

2. 0,04 <k (IMR) >0,16 – slabo

3. 0,16 <k (IMR) >0,36 – dobro

4. 0,36 <k (IMR) >0,64 – vrlo dobro

5. 0,64 <k (IMR) >1,00 – odlično

Sljedeći grafikon prikazuje Realni IMR koji je izračunat na osnovi analize stanja, provedenih

radionica i prikupljenih podataka o čimbenicima koji najviše utječu na ukupnu kvalitetu

dugoročnog razvoja općine Tinjan.


83

Grafikon 13: Realni IMR općine Tinjan

Na temelju provedenog istraživanja i izrade Realnog IMR-a općine Tinjan može se izračunati

Koeficijent Institucionalnog modela razvoja k(IMR) te na osnovi njega zaključiti na kojem je

stupnju razvoja općina Tinjan, uzimajući u obzir subjektivnu procjenu izrađivača Programa

ukupnog razvoja. Računajući k(IMR) dolazi se do podatka da on iznosi 0,352, a to znači da su

čimbenici koji utječu na dugoročni razvoj prostora općine Tinjan dobro razvijeni, te da teže

granici vrlo dobre razvijenosti, no da i dalje traže kontinuirano ulaganje posebice u izgradnju

društvene infrastrukture.

Nakon izrade Institucionalnog modela razvoja za Općinu potrebno je odrediti smjernice razvoja

i poboljšanja onih značajki koje utječu na cjelokupan razvoj pojedinog područja unutar općine

Tinjan, tj. potrebno je definirati daljnje korake vezano uz razvoj konkurentnog gospodarstva,

definiranje strategije koja će omogućiti razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, i turizma,

izgradnju potrebne infrastrukture, strategije i aktivnosti zaštite prirode i okoliša te strategiju

razvoja društvenih djelatnosti i civilnog sektora.


84

10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Realizacija definirane vizije, prioriteta i mjera sastavni je dio Programa ukupnog razvoja općine

Tinjan za razdoblje 2015.–2020. godine. Provedbenim planom osigurava se implementacija

Programa ukupnog razvoja tako da se u provedbi strateških ciljeva, prioriteta i pripadajućih

mjera određuju nositelji i njihove nadležnosti. U sljedećoj shemi prikazana je odgovornost za

cjelokupnu provedbu Programa ukupnog razvoja.

.

Shema 2: Odgovornost za provedbu cjelokupnog PUR-a

Izvor: Izrađeno na temelju procjene općinske uprave.

Napomena: Nazivi funkcija u muškome rodu imaju jednoznačno značenje i za ženski rod.

Iz sheme je vidljivo da načelnik(ca) sa zamjenikom(com) preuzima odgovornost za provedbu

cjelokupnog Programa ukupnog razvoja, o čemu redovito trebaju izvještavati Općinsko vijeće,

političke stranke i građane općine Tinjan (javnost). Način i dinamika izvještavanja bit će definirani

posebnim aktom kojeg će donijeti Općinsko vijeće Općine Tinjan.

NAČELNIK

&

ZAMJENIK

NAČELNIKA

OPĆINSKO VIJEĆE

POLITIKA

STRATEŠKI CILJ 4STRATEŠKI CILJ 3STRATEŠKI CILJ 2STRATEŠKI CILJ 1

JAVNOST


85

Kontinuirano praćenje i vrednovanje provedbe Programa ukupnog razvoja općine Tinjan

omogućit će transparentnu i učinkovitu provedbu programa. Pri ocjeni učinkovitosti provedbe

Programa analizira se i vrednuje:

1. opravdanost- utvrđivanje potrebe postojanja PUR-a;

2. relevantnost- kvaliteta i potpunost informacija sadržanih u PUR-u u odnosu na trenutno

stanje u općini;

3. dosljednost ciljeva, prioriteta i mjera- njihova međusobna usklađenost i usklađenost sa

strategijama i programima više razine;

4. ostvarenje ciljeva, prioriteta i mjera, te efikasnost u korištenju dostupnih resursa općine.

Vrednovanje provedbe i kontinuirano izvješćivanje prema nadležnom tijelu (Općinskom

vijeću) omogućit će stalnu informiranost nositelja predstavničke i izvršne vlasti u Općini o svim

aktualnostima, projektima koji se namjeravaju provoditi, koji se provode te onima koji se tek

namjeravaju realizirati. Redovitim se izvješćivanjem mogu poboljšati učinci različitih mjera i

programa, a sukladno metodologiji izrade i načinu vrednovanja Općina će pratiti sljedeće

osnovne skupine pokazatelja:

stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera;

ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih

sredstava;

ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru;

sudjelovanje i doprinos partnerstva;

učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe;

periodički računati IMR koeficijent i uspoređivati ga s prethodnim razdobljem.

Praćenje provedbe PUR-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o

rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Općinsko vijeće i to najkasnije

do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.


86

11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA

U nastavku su nabrojani glavni razvojni projekti općine Tinjan s ciljem dugoročno održivog

razvoja u koje se ubrajaju projekti izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, turističke,

poljoprivredne, socijalne, okolišne i energetske infrastrukture. U bazi razvojnih projekata

nabrojane su i druge potporne infrastrukture, za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih,

kulturnih, znanstvenih i drugih kapaciteta, jačanje i izgradnju društvene infrastrukture te drugi

projekti kojima se pridonosi lokalnom ili regionalnom razvoju.

Općina Tinjan je na temelju realnih potreba u gospodarstvu, kulturi, obrazovanju, sportu i

ostalim društvenim djelatnostima kreirala bazu podataka većih infrastrukturnih i

neinfrastrukturnih projekata koje bi trebalo realizirati u cilju bržeg i kvalitetnijeg razvoja

područja općine. Općina Tinjan će izrađeni popis projekata iz područja gospodarstva,

poljoprivrede, turizma, društvenih djelatnosti i civilnog sektora jednom godišnje revidirati

(usklađivati) te na taj način održavati ovaj Program „živim dokumentom“ koji će realno

prikazivati stanje stvari u općini. Na taj će način Popis potencijalnih projekata biti relevantan s

obzirom na trenutno stanje i mogućnosti financiranja u danom trenutku. U nastavku je dat

prikaz potencijalnih projekata Općine Tinjan za proračunsko razdoblje 2015.-2020.


87

Tablica 7: Projekti u općini Tinjan za obračunsko razdoblje 2015.-2020.

R.br. Naziv Projekta Opis projekta Područje

1Izgradnja sustava odvodnje u naselju Tinjan, Kringa, Muntrilj te

okolnim manjim mjestimaOpćina Tinjan

2Izgradnja pročistača otpadnih voda u naselju Tinjan, Kringa,

Muntrilj te okolnim manjim mjestimaOpćina Tinjan

3 Izgradnja reciklažnog dvorišta u naselju Tinjan. Kringa i Muntrilj Općina Tinjan

4 Obnova zvonika u Tinjanu Tinjan

5 Proširenje groblja Muntrilj Muntrilj

6Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete naselja Tinjan, Kringa i

MuntriljTinjan, Kringa, Muntrilj

7Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete u drugim naseljima Općine

TinjanOpćina Tinjan

8 Asfaltiranje nerazvrstanih cesta Općina Tinjan

9 Uređenje protupožarnih puteva Općina Tinjan

10 Uređenje ostalih nerazvrstanih cesti na području općine Općina Tinjan

11Izgradnja skretnog kolosjeka s državne ceste na cestu prema

Sv.Petru u ŠumiTinjan


KringiTinjan


MuntriljuTinjan

14 Poticajne mjere za razvoj poljoprivrede Općina Tinjan

15 Edukacija poljoprivrednika i poduzetnika Općina Tinjan

16 Poticajne mjere za mlade poduzetnike Općina Tinjan

17 Poticajne mjere za razvoj malog gospodarstva Općina Tinjan

18 Poticanje ugradnje obnovljivih izvora energije Općina Tinjan

19Poticajne mjere za otvaranje ugostiteljskih objekata u kojima će se

služiti autohtoni lokalni proizvodiOpćina Tinjan

20 Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Tinjan Općina Tinjan

21 Izrada i/ili izmjena Programa ukupnog razvoja općine Tinjan Općina Tinjan

22 Izrada, izmjene i dopune UPU-a Gospodarskih zona Općina Tinjan

23 Izrada UPU-a Turističkih zona Općina Tinjan

24Izrada geodetskih podloga-usklađenje katastarskih mapa sa

stanjem na terenu i u zemljišnim knjigamaOpćina Tinjan

Komunalna infrastruktura

Gospodarstvo


88

R.br. Naziv Projekta Opis projekta Područje

25 Izgradnja i opremanje novog dječjeg vrtića Tinjan

26 Obnova pročelja i krovova na javnim i vjerskim zgradama Općina Tinjan

27Uvođenje bežićnog interneta

Općina Tinjan

28Izgradnja, uređenje Doma za samce, starije i nemoćne osobe

(moguće u suradnji s privatnim sektorom)Općina Tinjan

29 Izgradnja sportske dvorane u Tinjanu Tinjan

30 Rekonstrukcija zgrade stare škole u Muntrilju Muntrilj

31 Rekonstrukcija zgrade stare škole u Kringi Kringa

32 Izgradnja društvenog doma u naselju Muntrilj Mutrilj

33 Izgradnja ili rekonstrukcija vatrogasnog doma Općina Tinjan

34 Izgradnja društvenog doma u naselju Tinjan Tinjan

35 Izgradnja kulturnog centra Općina Tinjan

36 Rekonstrukcija Osnovne škole u Tinjanu Tinjan

37 Poticajna stanogradnja za mlade Općina Tinjan

38 Izgradnja sportske zone Općina Tinjan

39 Izgradnja autobusne stanice Općina Tinjan

40 Uređenje ostalih zgrada javne namjene u vlasništvu Općine Tinjan Općina Tinjan

41 Uređenje sportskog kompleksa Tinjan

42 Izgradnja dodatnih smještajnih kapaciteta Općina Tinjan

43Rekonstrukcija i opremanje Interpretacijskog centra

(Kuća pršuta)Tinjan

44 Izrada konzervatorske podloge naselja Tinjan s ciljem zaštite Tinjan

45 Uređenje naselja, zeleni otoci Općina Tinjan

46 Izgradnja biciklističko-pješačkih i tematskih staza Općina Tinjan

47 Valorizacije legende o Juri Grandu Kringa

48 Uređenje igrališta za djecu po naseljima Općina Tinjan

49 Uređenje info-punkta na državnoj cesti Poreč - Pazin Državna cesta Poreč - Pazin

50

Razvoj postojećih turističkih atrakcija i manifestacija

(Internacionalni sajam pršta - ISAP, Dan Općine - Folklorna

večer, Dan voda, Konjičke manifestacije) i kreacija novih

Općina Tinjan

51 Postavljanje info-ploča Tinjan, Kringa, Muntrilj

Društvena infrastruktura

Razvoj turizma

Documents

OPĆINE TINJAN...Program ukupnog razvoja općine Tinjan 4 1. UVOD Općina Tinjan je svoj prvi Program ukupnog razvoja izradila 2009. godine, no od tog trenutka gospodarske, kulturne,