Op}inski sud Sarajevouspostavljene veze, CEFTA sporazum i konkurentnu cijenu na{ih roba na ovom tr`i{tu, potrebno je omo-gu}iti i pomo}i na{im kompanijama da ostvare {to ve}e prisustvo

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine2

GLASNIKPrivredna / Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina XIII

Broj 116 - 117Maj/svibanj - juni/lipanj 2012.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,Amela Ke~o,

odgovorni urednik,~lanovi:

Mira Idrizovi}, [emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}

i Meliha Veli},sekretar Redakcije.

Adresa:Privredna / Gospodarska

komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/566-300

E-mail: [email protected]:

033/566-222 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o.

Sarajevo

Op}inski sud SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"[tampa: Suton d.o.o.

Vara`dinska 2, [iroki BrijegBesplatan primjerak

Shodno iskazanom interesovanju bosanskohercego-va~kih poduze}a za saradnju sa Kosovom, na sajmuodrànom, u junu, sa privrednim subjektima u~estvo-vala je i Privredna/Gospodarska komora FBiH uokviru dogovorenih aktivnosti nosilaca zajedni~kihposlova po projektima komora u BiH

Izlaga~i iz na{e zemlje koji su se predstavili na ovo-godi{njem sajmu su: TEM MANDEKS [iroki Brijeg,SCAME [iroki Brijeg, MEKOM Visoko, WELTPLASTPosu{je, SUTON [iroki Brijeg, EP-HERCEGTISAK [irokiBrijeg, MAJEVICA Srebrenik uz predstavnike Komore.

Ova sajamska manifestacija je najve}i privrednidoga|aj na Kosovu, koji se odràva na 4.060 m2 zatvo -renog izlo`benog prostora. Osim Bosne i Hercegovine,predstavila su se i poduze}a iz Albanije, Hrvatske,Srbije, Crne Gore, Makedonije, Gr~ke, Italije, Austrije,Njema~ke. U~estvovalo je oko 120 izlaga~a (40%stranih i 60% proizvo|a~a sa Kosova).

Sajam je otvorila Mimoza Kusari Lila, ministar zatrgovinu i industriju Kosova, i zajedno sa ostalim ~la-novima delegacije Kosova posjetila {tandove bh. kom-panija i vodila razgovore. [tand bh. kompanija obi{aoje i Besim Beqaj, ministar za integracije Kosova.

Kompanije koje su bile prisutne u Pri{tini uprili~ilesu razgovore sa poslovnim ljudima sa Kosova, moè sere}i uspje{no, jer nekima od njih je to bilo prvo poja-vljivanje na ovom trì{tu.

U strukturi roba koje se izvoze iz BiH nalaze se lije-kovi, èljezne {ipke, ~elik, naftni derivati, gra|a, prehra -

mbeni proizvodi, namje{taj, toalet papir, mesni proizvo-di, cigarete i dr. Uvozila se koà, {e}er, proizvodi odgume, slad, mineralne vode, zavarene cijevi i dr.

S obzirom na to da Kosovo jo{ uvijek nema razvijenevelike proizvodne kapacitete, bh. proizvo|a~i imajuveliku mogu}nost plasmana svojih proizvoda u ovojzemlji. To se moglo vidjeti i na terenu. Postojalo je velikointeresovanje kosovskih privrednika za bh. kompanije injihove proizvode. Potra`nja je za proizvodima meta-lske, elektro, prehrambene, drvne i drugih industrija.

Veliki problem za saradnju privrede BiH i Kosovapredstavljaju vize za poslovne ljude Kosova, koji zadolazak u BiH trebaju garantno pismo i odlazak uAmbasadu BiH u Skoplje po vizu.

U razgovoru sa Safetom Gergelyu, predsjednikomPrivredne komore Kosova, i njegovim saradnicima re-~eno je da BiH ima veliku {ansu da njene kompanijeu~estvuju u razvoju i izgradnji Kosova. Privredne ko-more nisu zadovoljne obimom robne razmjene i pri-jedlog je da treba traìti vi{e oblike saradnje (zajed-ni~ka ulaganja, kooperacija i nastup na tre}im trì-{tima), kao i to da se proslijede opravdani zahtjevi ko-mpanija nadle`nim institucijama BiH o uvo|enju bez-viznog reìma za gra|ane Kosova.

Imaju}i u vidu sve pogodnosti ovog trì{ta: nje-govu blizinu, veliku potra`nju za svim vrstama roba,uspostavljene veze, CEFTA sporazum i konkurentnucijenu na{ih roba na ovom trì{tu, potrebno je omo-gu}iti i pomo}i na{im kompanijama da ostvare {tove}e prisustvo na Kosovu i u~e{}e na tenderima.

[emsa ALIMANOVI]

[email protected]

Me|unarodni op}i sajam — Pri{tina 2012

Uspje{an nastup bh. kompanija

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

Ulazak Republike Hrvatske u Evropsku uniju,za sve zemlje potpisnice CEFTA, posebno zaBosnu i Hercegovinu, otvara brojna pitanja, alii probleme. ^lanstvo Hrvatske u EU donosipromjene u trgovini, carinskim propisima, po-stupcima, procedurama, certifikatima, te otva -ra pitanje grani~nih prijelaza i dr.

Nastavljaju}i jedanaestogodi{nju tradicijususreta predsjednika komora zemalja biv{e Jugo -sla vije, ovogodi{nji 19. susreti su odràni upravoo temi unaprije|enje regionalne saradnje u kon-tekstu ulaska Republike Hrvatske u EU. Susret pre -dsje dnika privrednih komora zemalja biv{e Jugo-slavije odràn je 12. 6. 2012. godine u Hrva tskojgospodarskoj komori u Zagrebu.

Uz doma}ina Nadana Vido{evi}a, predsjednikaHGK, na skupu su bili predsjednici Vanjskotrgovin -ske/Spolnotrgovinske komore BiH Bruno Boji},Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH AvdoRapa, Privredne komore Republike Srpske Borko \u -ri}, Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu, Priv-redne komore Crne Gore Velimir Miju{kovi}, Stopa-nske komore Makedonije Branko Azeski, Privrednekomore Srbije Milo{ Bugarin, Privredne komoreVojvodine Ratko Filipovi}, savjetnik predsjednika Go-spodarske zbornice Slovenije Andrej Friedl, te potpre-dsjednik Vlade RH za unutra{nju, vanjsku i evropskupolitiku Neven Mimica.

Predsjednik HGK Nadan Vido{evi} istaknuoje kako je tema susreta od vitalnog zna~aja zasve zemlje regije. Kazao je da su posljednjih de-setak godina primjenom zone slobodne trgo -vine, te Sporazuma CEFTA-e ostvareni vrlo dobriposlovni rezultati i zabiljeèn rast robne razm-jene i do 300 posto. Ulaskom Hrvatske u EU,kako je konstatovao, u regiji }e nastat problemu prometu robe na tehni~koj razini (akreditiranelaboratorije). Problema bi moglo biti posebno urobnoj razmjeni Hrvatske i BiH zbog ~ega }e,kako je kazao, komorske strane uloìti napor ka-ko ne bi nastale i ve}e {tete.

Predsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa je mi{lje-nja da ulazak Hrtvatske kao nama strate{ki zna -~ajne dràve u BiH otvara niz problema. Neki odnjih }e, kako je istakao, biti rje{avani istovremeno

sa ispunjavanjem pojedinih uslova za pristupanjeBiH u EU.

Kao oblast u kojoj }e predstoje}e promjene uvanjskotrgovinskim reìmu biti evidentnije je po -ljoprivredno-prehrambeni sektor, te je neo phodno{to prije prona}i najprihvatljivije rje{e nje za svestrane. Kako ispunjavati veterinarske, sanitarne i fito-sanitarne standarda i uvjete EU? Naglasio je da }eP/GKFBiH i dalje podràvati sve aktivnosti usmje-rene na regionalnu saradnju u cilju olak{avanja nas-tupa svojih ~lanica na trì{tima zemalja regiona.

Predsjednik V/SKBiH dr. Bruno Boji} je kazaoda su zemlje regije me|usobno jedna drugoj va-`ni privredni partneri, posebno u pogledu vanj-skotrgovinske razmjene. On je naglasio potreburazvijanja me|usobne saradnje i zajedni~kog nas-tupa na tre}im trì{tima, te podsjetio i na obe}anupomo} Hrvatske zemljama regije u pribliàvanjuevropskim integracijama.

Predsjednik Boji} je ukazao i na nerije{eneimovinsko-pravne odnose sa Hrvatskom, pitanjegrani~nih prijelaza za izvoz poljoprivrednih pro -izvoda, te potrebu da Hrvatska i EU na{oj zemljiomogu}e prijelazni period primjene propisa EUza plasman bh. proizvoda na trì{te Hrvatske dotrenutka njenog punopravnog ~lanstva u EU,odnosno do 30. 6. 2013. godine.

Na inicijativu predsjednika Boji}a dogov-oreno je da se jubilarni 20. susreti predsjednikakomora ze malja biv{e Jugoslavije odrè u sep-tembru u Sarajevu.

Amela KEÔ, dipl. pravnik

[email protected]

Sastanak u Zagrebu

Susret predsjednika privrednihkomora biv{e Jugoslavije


Povodom analize projektnog zadatka na izradiStrategije razvoja tekstila, odje}e, koè i obu -}e u FBiH za period od 2013. do 2023. godine,te aktuelnoj problematici u ovoj industriji, kra-jem maja, u Komori je odràn radni sastanaksa predstavnicima kantonalnih ministarstva zaindustriju

Odràvanje ovog skupa inicirala je VladaFBiH, s obzirom na to da aktivnosti vezane zaakcioni plan provodi Federalno ministarstvoenergije, rudarstva i industrije u saradnji saP/GKFBiH.

Prema rije~ima Marinka Bo{njaka, pomo -}nika ministra, radi se na tome da se, primar no,pomogne tekstilnoj industriji dok strategija nebude pripremljena u potpunosti.

- Ministarstvo sada radi na potencijalnimsredstvima koja }e se realizirati pomo}u Ra -zvojne banke. Dio sredstava koja su ranije bilaplasirana kroz grantove usmjerit }emo ka Raz -vojnoj banci, kako bi se subvencionirale kama -tne stope. Na taj na~in bismo konkretno pom-ogli tekstilnoj, ali i drugim industrijskim grana-ma - kazao je ministar Bo{njak.

Uz pomenutu, pripremaju se i strategije zadrvnu, metalsku, gra|evinsku i elektroindustriju.

- Nakon izrade pojedina~nih strategija slije-di izrada akcijskog plana za svaku od njih. Bit}e precizirano ko je nositelj odre|enih aktivno -

sti, rokovi i drugi detalji koje je potrebno defi -nirati - kazao je Bo{njak.

Tekstilnu i koàrsko-prera|iva~ku industriju,kao i druge industrijske grane, prate brojni prob-lemi, nekontrolirani uvoz, carinska ograni ~enja,nepostojanje stimulacije izvoza, visoki dopri-nosi i cijene energenata potrebnih za proizvod-nju.

- Ovo je prva vlada koja je, nakon1995. go -dine, prepoznala da je potrebno napraviti stra - tegiju za industriju tekstila, koè i obu}e i da sene smije dozvoliti njihova propast. U ovimindustrijama u BiH zaposleno je oko 30 hiljadaradnika, u FBiH oko 20 hiljada - kazao je HrvojeBrajkovi}, sekretar Udruènja tekstilne, koàrs -ko-pre ra|iva~ke industrije pri P/GKFBiH.

Izvoz u tekstilnoj i koàrsko-prera|iva~kojindustriji lani je iznosio oko 950 miliona KM,{to pokazuje da ova grana stagnira.

- U BiH vi{e nema proizvodnje tkanina, pre-diva i sve sirovine se uvoze. Tekstil iz BiH najvi{ese izvozi u Njema~ku, Holandiju, Belgiju i Italiju,a obu}a u Italiju - pojasnio je Brajkovi}.

Analizu dosada{njih aktivnosti na izradi Stra -tegije prezentirao je Senad Zeki}, iz Federalnogministarstva energije, rudarstva i industrije. Pre manjegovim rije~ima, radna grupa za izradu pr oje -ktnog zadatka formirana je u martu, dok se oko-n~anje izrade Strategije o~ekuje krajem septem-bra. Usvajanje prijedloga strategije od Vlade FBiHplanirano je za oktobar, nakon ~ega slijedi usva-janje na Parlamentu FBiH.

- Iako ve}ina klju~nih aktera u izradi stra te-gije ima konstruktivan pristup, izraèna je neak-tivnost privrednih dru{tava. Od 70 anketiranih,njih 46 je odgovorilo na dostavljeni upitnik -precizirao je Zeki}.

Ova strategija }e odrediti namjeru dràve uoblasti tekstila, koè i obu}e kako bi svako pri-vredno dru{tvo i pojedinac imali jasne smjerni-ce za svoje poslovne aktivnosti. Modernizacija irestrukturiranje ove industrijske grane u trì{ -nom, kadrovskom, proizvodnom, organizacio-nom i tehnolo{kom pogledu neki su od defini-ranih ciljeva strategije.

Selma D@INI]

Industrija tekstila, odje}e, koè i obu}e

Unaprije|enje ambijenta za proizvodnju

5Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Mediteran

Nedovoljno iskori{ten potencijalNa poziv Murata Yal~inta{a, predsjednikaIstanbulske trgova~ke i industrijske komore,Avdo Rapa, predsjednik P/GKFBiH, prisustvo-vao je godi{njoj Skup{tini Asocijacije trgova~kihi industrijskih komora Mediterana (ASCAME),odrànoj, po~etkom juna, u Istanbulu

Tokom dvodnevnog boravka ostvareno jenekoliko bilateralnih sastanaka sa predstavnici-ma Komore, koju ~ine ~lanice 23 zemalje {iromMediterana. Od 2007. godine Skup{tinom pred-sjedava Murat Yal~inta{. Raspravljalo se o poli-ti~koj i ekonomskoj budu}nosti Sredo zemlja.Osim ministara privrede, industrije i trgovine ze-malja ~lanica, me|u govornicima su bili i pred-stavnici Europske investicijske banke, Meditera-nske parlamentarne skup{tine, te vi{ih organiza-cija kao {to su mediteranske unije.

Kao jedan od najva`nijih razloga neiskori{te-nosti raspoloìvih privrednih potencijala na gla{enje nedostatak privredne saradnje, uklju~uju}itrgovinu, osobito izme|u mediteranskih zemalja.

Prema navodima Tamare Obradovi} Mazal,zamjenice ministra privrede Republike Hrvat ske,ova mediteranska zemlja u robnom pro-metu saLibanom u~estvuje sa simboli~ih 0,2% odukupnog uvoza, dok je robni promet Hrvatske saRepublikom Turskom ispod 2% od ukupnoguvoza.

Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra financi-ja Bosne i Hercegovine, je naglasio slabu pove -zanost regionalne trgovine i ulaganja, podsje -}aju}i na ulogu Mediterana u ne tako dalekojpro{losti kao „sredi{ta svijeta” u kom su cvjetalitrgovina, roba, ideje i dobra.

Prezentirao je privredne potencijale Bosne iHercegovine i pozvao u~esnike da investiraju uBiH, te da time ja~aju stabilnost i obezbje |ujuprosperitet Mediterana.

Nagla{eno je da, osim ekonomskih faktora,klju~nu ulogu igraju i politi~ki sa osvrtom nafenomen mediteranskog „arapskog prolje}a”.

Pitanje Kipra, krvavi konflikti u Siriji, sa jednestrane, te ekonomska kriza u Gr~koj, Italiji i [paniji,s druge, oslikavaju dramati~nost trenutka.

Nova uprava u Francuskoj, ~iji stav i djelo-vanje u me|unarodnim odnosima jo{ uvijek nije

mogu}e ta~no predvidjeti, holandske razlike umi{ljenju o upravi privrednih politika Njema~kei Europske unije nove su nepoznanice, na koje}e vrijeme pred nama dati prave odgovore.

U razgovoru sa predsjednikom Rapom, Ya -l~inta{ je potvrdio dolazak stotinu turskih fir mina tradicionalnu bienalnu izlo`bu turskihproizvoda, koja }e se odràti u Sarajevu od 19.do 22. septembra.

Nakon dva mandata, Murat Yal~inta{ mje stopredsjednika je ustupio svom nasljedniku Mo -hammedu Choucairu iz Libana.

Emir PA[I], dipl. ecc.

[email protected]

Organizovanje

Formirano Udruènje certificiranih osoba

Pri Privrednoj/Gospodarskoj komori Fede-ra cije BiH nedavno je osnovano Udruènje cer-tificiranih osoba za obavljanje funkcija u nad-zornim odborima i upravama privrednih dru-{tava s u~e{}em dràvnog kapitala.

^lanovi udruènja su osobe koje suzavr{ile postupak usavr{avanja i certificiran-ja po Uredbi i Programu usavr{avanja pred-sjednika i ~lanova nadzornih odbora i upra-va privrednih dru{tava s u~e{}em dràvnogkapitala. Edukacija je organizirana u vi{e cik-lusa od oktobra 2010. i jo{ se odvija. Dosada je certificirano 706 osoba.

Osnovni ciljevi osnivanja Udruènja su:trajno stru~no usavr{avanje ~lanova, statusnoobavljanje funkcija kao zasebne interdiscipli-narne profesije, profesionalno obavljanjeupravlja~ke i poslovne funkcije u privredi saspekta poduzetni~ke i zakonske odgovornos-ti i u skladu s kodeksom profesionalne etike, terazvoj dobre prakse korporativnog upravljanja.

Svoje funkcije Udruènje }e obavljati uokviru organizacione strukture P/GKFBiH.

Predsjednik Udruènja certificiranih oso -ba za obavljanje funkcija u nadzornim odbori-ma i upravama privrednih dru{tava s u~e{}emdràvnog kapitala je prof. dr. Aziz [unje.


Na sjednici Odbora, odrànoj u junu, razmatrana su aktuelna zbivanja u ovom sektoru, predstavljena jenovopokrenuta proizvodnja u poslovnoj jedinici te{anjske Pobjede, te pre zentiran Izvje{taj o stanju regulative uoblasti za{tite okoli{a u sektoru metalske i elektroindustrije, sa aspekta okoli{ne dozvole, uklju ~uju}i primjenu najbo-lje raspoloìve tehnike i razvoja registra zaga|iva~a i zaga|ivanja

O rezultatima vanjskotrgovinske razmjene, vrijednostima i vrstama indikatora zna~ajnih za ovaj sektor, kao i utje-cajima okoline na sektor metala govorila je Nafija [ehi} - Mu{i}, sek retar Udruènja.

Dijagram pokazuje poziciju sektora metala (rude, metali i prizvodi; ma{ine, aparati... ) u ukupnom izvozuBiH, po sektorima (izvor: V/STKBiH)

Bilo je rije~i i o dokumentu „Prilog strategiji razvoja FBiH i BiH, kroz prizmu razvoja metalske i elektro indus-trije FBiH” do 2014. godine.

Proizvodne kapacitete livnice Pobjede Te{anj - predstavio je Armin ]ostovi}, uklju~uju}i na~in obnoveglavnih i prate}ih djelatnosti, proizvodni progam i perspektivu.

Prema njegovim rije~ima, trenutnemogu }nosti livnice su, sivi liv od SL 10 -SL 25., proizvodi od SL, ku}i{ta pumpi zavodu i ulje, poklopci za pumpe, impeleriza pumpe za vodu, remenice za pumpe,poklopci sa okvirom, re{etke, vrtni pro-gram (stubovi, klupe, stolovi...), ko~ionepapu~e za èljeznice, te pojedina~ni di -jelovi po narud`bi.

Planirana proizvodnja u livnici je od10% do15% liv nièg kvaliteta, 30% do40% nodularni liv, te SL boljeg kvaliteta(SL 22 - SL 25 ). Kapacitet livnice u jednojsmjeni je 3.000 tona godi{nje kada je rije~o manjim odlivcima, uz mogu }nost izradeodlivaka teìne do pet tona. Planiranaproizvodnja za ovu godinu iznosi 720tona (50% kanalizacioni, 50% motorniliv). Cilj je 8.000 tona godi{nje.

Odbor Udruènja metalske i elektro industrije (OUMEI)

Nedovoljno okolinskih dozvola


O stanju regulative u oblasti za{tite okoli{a u sek-toru metalske i elektro industrije, sa aspekta okoli{nedozvole, izvijestio je Mladen Rude`, pomo}nik minis-tra Mi ni starstva okoli{a i turizma FBiH (FMOiT).Prezentirao je zakonska i podzakonska akta, vezano zaokoli{nu dozvolu, zna~aj BAT i BREF dokumenata, uzosvrt na metalsku industriju.

Zaprimljeni zahtjevi za metalsku industriju od2004. do juna 2012.

Broj zaprimljenih zahtjeva za izdavanje ok oli{nedozvole za metalsku industriju u odnosu na ukupan

broj od 2004. do juna 2012.

Izdate okoli{ne dozvole za metalsku indu striju u FederacijiBiH od 2004. do 2012. u odnosu na ukupan broj

^lanovi Odbora UMEI izrazili su nezadovoljstvobrojem prijavljenih i dobijenih okolinskih dozvola nesamo sa aspekta za{tite oko li{a nego i aspekta konkurent-nosti proizvoda ~lanica Udruènja. U narednom perio-du, Od bor }e u saradnji sa FMOiT, raditi na ubrzanjuaktivnosti tako {to }e utjecati na {irenje saznanja i infor-macija o va`nosti uvo|enja okolinskog upravljanja iizrade plana aktivnosti na izdavanju okolinskih dozvola.

Suada Numi}, stru~na saradnica u FMOiT, govorila jeo Registru o postrojenjima i zaga|ivanjima- BH PRTR. Pre d stavila je zakonski temelj oformiranju Registra i uputstva o unosu po -dataka o postrojenju, Eksport/Import poda -taka, te pojasnila:

l Postrojenje podatke eksportuje jed-nom godi{nje, najkasnije do 30. juna te-ku}e za prethodnu godinu i dostavlja na-dle`nom enti tetskom ministarstvu;

l U FMOiT podaci se importuju uRegistar, koji sadrì devet formi za pop-unjavanje godi {njeg izvje{taja;

l Podaci se do 30. novembra teku}eza prethodnu godinu eksportuju ka Mi-nistarstvu vanjske trgovine i ekonomskihposlova BiH.

Bilo je rije~i i o zakonskim aktima, koji suu proceduri kao {to je Nacrt zakona o ener-

getskoj efikasnosti i Prijedlog zakona o upra vljanju drà -vnim kapitalom u privrednim dru{tvima.

Ovi dokumenti su dostupni na web stranici VladeFBiH, stoga ~lanovi Odbora svoje, eventualne, prim-jedbe i sugestije mogu uputiti preko Komore ili direkt-no na meritorne adrese.

Vezano za pripreme za odràvanje Foruma metala-ca, prisutnima je dostavljen prioritetni program opera-tivnih aktivnosti na provo|enju mjera iz Manifesta met-alske industrije BiH, u formi prijedloga. Potrebno je da sekonkre tiziraju aktivnosti, upute primjedbe i sugestije, teda se {to vi{e privrednih subjekata uklju~i u realizacijuovih aktivnosti. Svoje sugestije mo gu dostaviti pre ko Ko -more ili direktno, koordinatoru operativnog ti ma, e-mail:[email protected]

N. [EHI] - MU[I]

[email protected]


U Bosni i Hercegovini je prosje~an brojzapo slenih u januaru 2012. godine smanjen za0,7% g/g i iznosi 689,1 hiljada lica. Od togbroja, najve}i procenat ubjedljivo se odnosi nagra|evinarstvo.

Samo u Federaciji Bosne i Hercegovine, vri-jednost izvr{enih gra|evinskih radova u januaru2012. u odnosu na prosje~nu vrijednost pro{legodine manja je za 44,8%, dok je u odnosu naisti mjesec pro{le godine manja za 5,7%. Naobjekte visokogradnje odnosilo se 56,5%, naobjekte niskogradnje 43,5%. Ovaj podatakmoèmo komentarisati kao ohrabruju}i u smisluupo{ljavanja, jer kad je rije~ o selekciji gra|evin-skih radova, onda je visokogradnja definitivno takoja u ve}em procentu vr{i direktno upo{ljavan-je kadrova na gradil i{tu i to je za sveukupnu soci-jalnu klimu u na{oj zemlji dobro. Niskogradnjavi{e angaù je opremu, mehanizaciju, stru~nikadar itd. Me|utim, u zemlji, kao {to je na{a,realnije bi bilo o~ekivati snaàn odstup u real-izaciji radova u niskogradnji. S obzirom na to danemamo izgra|enu putnu mreù, da imamodovoljno i isprojektovanih dionica na autoputu,ali odo brenih sredstava, ne moèmo biti zado-voljni procentom realizacije gra|evinskih radovau niskogradnji. Trebalo bi da u~e{}e niskogradnjeu ukupnoj realizaciji radova gra|evinskog sekto-ra bude zna~ajno vi{e, za {to postoje realne {ansei time doprinese promjeni sveu ku pnog ekonom-skog stanja u na{oj zemlji. Intenziviranje radovana autoputu doprinijelo bi punom upo{ljavanjukapaciteta u gra|evina rstvu, ali i rastu uposlenihdrugih privrednih i vanprivrednih djelatnosti.

Broj uposlenih radnika na gradili{tu u januaruodnosio se na niskogradnju (55,9%), a na objek-te visokogradnje 44,1%. Ovakav od nos rezultat jevremenskih prilika, odnosno neprilika, snje`nihpadavina i poja~anih potreba na angaòvanjugra|evinske operative u ~i{}enju puteva.

Materijalne {teteStanje vremenskih nepogoda koje je obi-

ljeìlo prvi kvartal 2012. godine zna~ajno jeutjecalo na realizaciju gra|evinskih radova, up-o {ljavanje u gra|e vinarstvu, materijalne {tete popitanju odràvanja „hladnog pogona”, ma -terijalne {tete stajanja mehanizacije, koja je,uglavnom, kupljena na leasing, mje se~no ot -pla}ivanje je obavezno, bez obzira na objek-tivne nemogu}nosti angaòvanja te operative,pla}anje doprinosa radnicima isklju~ivo je bilona obavezi poslodavaca, dovedeno je u pitanjepo{tivanje rokova za zavr{etak radova i otvorenamogu}nost obra~una penala... Ugovori sklo-pljeni po me|unarodnom standardu Fidicu reg-ulisali su ovaj problem na na~in da se prijavinemogu}nost zavr{etka radova, pro gla{ava sestanje „Vi{e sile” i time omo gu}ava pro duà -vanje rokova. Me|utim, svi ugovori nisu sklo-plje ni prema Fidicu, postojala je realna opasnostda pojedini investitori iskoriste mogu}nost ob-ra~unavanja penala. Na sre}u, prate}i stanje naterenu, nismo upoznati da je bilo takvih pojava.Zna~ajnijih investicija u toku gradnje nismoimali u tom periodu, radovi na autoputu su biliobustavljeni u potpunosti, ali je rije~ o ugovori-ma premu Fidicu izme|u gra|evinskih privred-nih dru{tava i Direkcije autocesta i cesta Fede -racije Bosne i Hercegovine.

Kada je rije~ o anga`manu na inozemnomtrì{tu, svjedoci smo da smo u 2011. godini do - ̀ ivjeli gubitak velikog i zna~ajnog trì{ta, sa vi-{e aspekata, a to je trì{te Libije.

Privredna dru{tva iz FBiH, u 2011. godini,zabiljeìla su smanjenu realizaciju izvedenihgra|evinskih radova u inozemstvu za 68,7% uodnosu na 2010 godinu. Vrijednost ugovorenihgra|evinskih radova u inozemstvu bila je manjaza 36,5% u odnosu na 2010. godinu.

Aktuelno stanje gra|evinarstva

Smanjena realizacija gra|evinskih radova

Dostupni indikatori ukazuju na to da je po~etak 2012. godine pra}en osjetnim slabljenjem di namikeekonomske aktivnosti u BiH. Suo~eni smo sa problemom ekonomskog rasta, stagnacije u zapo{lja-vanju, industrijske proizvodnje maloprodaje... Izraèno je slabljenje rasta doma}e potra`nje, {to jeglavni uzrok pada vrijednosti robnog uvoza od 6,5%


Direktne materijalne {tete na{ih preduze}ana libijskom trì{tu iznose oko 110 miliona eu ra.Planira ni radovi i ugovoreni poslovi zahtijevali supoja~ano upo{ljavanje kapaciteta, stru ~nih ka -drova, koncentracija na libijsko trì{te, ali i isto-vremeno odbijanje drugih potencijalnih poslova,sa namjerom da se ozbiljno pristupi realizacijipotpisanih ugovora u Libiji. Sveukupna situacijadovela je brojna preduze}a u situaciju naglogotpu{tanja radnika i izazvala preokupaciju akti -vnostima na iznalaènju mogu}nosti naplate„okon~anih situacija” potpi sanih ugovora. Tre -nutno, moèmo re}i da postoji interesovanje zapovratak od na{ih preduze}a na libijsko trì{te,ali ne i realne {anse za to u ovom momentu. Prvo,zbog sigurnosne situacije, koja jo{ uvijek nije sta-bilna na cjelokupnom trì{tu Libije, a, drugo,zbog ~injenice da jo{ uvijek ne moèmo biti sig-urni u kom pravcu }e biti usmjerena vanjska poli-tika nove vladaju}e strukture u Libiji. Intereso va-nje na {ih gra|evinara je jasno, a to je da po liti~kestrukture u na{oj zemlji pruè po dr{ku na{im pre-duze}ima, na na~in da osiguraju dobre i pri-jateljske odnose sa novom vladaju}um str uktu-rom u Libiji.

Katarsko trì{teProcjenjuju}i nova potencijalna trì{ta koja

bi mogla biti „zamjensko” trì{te za Libiju to jeKatar. Planirane investicije u narednih pet godi-na na katarskom trì{tu su 232 milijarde do lara.Postoji interesovanje i potreba na{ih preduze}aza anga`man.

Pokrenuta je inicijativa u ime Udruènjagra |evinara P/GKFBiH za organizovanje zva-ni~ne dràvno-privredne delegacije BiH Kata-ru. U skladu sa vlastitim, kompetencijama Ko-mora je poduzela aktivnosti u tom pravcu.Uputili smo dopis Ministarstvu vanjskih poslovai Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH da podrè takvu inicijativu i dajusvoj doprinos u osiguravanju novog trì{ta zabh. gra|evinare. Nadamo se da }e zajedni~kodjelovanje u tom pravcu doprinijeti pobolj{anjuposlovanja gra|evinskog sektora, a time cje-lokupnih ekonomskih aktivnosti u zemlji i devi-znog priliva u zemlju.

Neophodna je konkretna pomo} vladaju}ihstruktura na{e zemlje i entitetskih vlada na osi -guravanju bankarskih garancija preduze}a, ko-ja imaju interesovanje i mogu}nosti izlaska nainozemno trì{te. Ovdje, prije svega, mislimo napodr{ku Razvojne banke. Entitetske vlade bi setrebale zalagati i osigurati sredstva Razvojnebanke za ovu namjenu.

Kada je u pitanju regionalna saradnja, ulazakRepublike Hrvatske u EU mogao bi imati negativan

odraz na izvoz i gra|evinskih usluga i gra|evinskihproizvoda. Uslovi CEFTE se ne}e primjenjivati zaHrvatsku definitivno od januara naredne godine,zakonodavstvo EU }e biti punosna`no u Hrva -tskoj, a samim ti i certificiranje proizvoda bit }estrogo nagla{eno... Na{a nada je da }e prevladatiobostrani ekonomski interesi ove dvije zemlje i da}e biti ostvaren neophodan anga`man na{ih pre-duze}a na certificiranju proizvoda, te da }e ulazakR Hrvatske u EU stvoriti povoljniju klimu me-|usobne saradnje, na na~in da se unaprijedi kva-litet poslovanja na{ih preduze}a.

Mr. Dènana HOD@I], sekretar sektora za gra|evinarstvo, IGM i

stambeno-komunalnu oblast P/[email protected]

Mogu}a rastere}enja u FBiH

Smanjenje doprinosa za

proizvodne djelatnosti

Poduzetnici u Federaciji BiH ve} odavnotraè rastere}enje gospodarstva kroz sman-jenje stopa doprinosa i parafiskalnih davanja,ali to, iako je bilo prijeko potrebno uraditi jo{na po~etku krize, nije ura|eno.

Nermin Nik{i}, federalni premijer, kaèda Vlada FBiH razmatra brojne opcije zarastere}enje gospodarstva, te da je jedna odnjih i smanjenje doprinosa.

Ipak, navodi, nije siguran da bi to na veloposlodavce da oni prijave radnike koji imrade na crno. Ono {to Vladu drì u gr ~u jeupravo mogu}nost da ne do|e do smanjen-ja sive ekonomije, a stope budu smanjene.

- Ne bismo htjeli i}i grlom u jagode. Bezpreciznih izra~una ne bismo ulazili u to, jerna taj na~in moèmo ugroziti stabilnostjavnih fondova koja je ionako na samojgranici - kaè Nik{i}.

Navodi da je nekoliko mjera o kojima serazmi{lja. Tu je, izme|u ostalog, i smanjenjedoprinosa samo za proizvodne djelatnosti,te osloba|anje od poreza na dobit ako seona reinvestira.

Izvor: eKapija


Me|udràvna saradnja

Unaprije|enje ekonomskih odnosa

U Ambasadi Republike Albanije u Sarajevu, krajem maja,odràni su „Dani turizma i agrobiznisa, Albanija - Bosna iHercegovina”

Ambasada Republike Albanije u BiH ovu manifestacijurealizirala je u suradnji s Federalnim ministarstvom okoli{a iturizma, Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodopri-vrede i {umarstva, Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Priv-rednom/Gospo darskom komorom Federacije BiH.

U sklopu trodnevne manifestacije u BiH boravila je privred-na delegacija Albanije koju su ~inili predstavnici kompanijapoljoprivrednog sektora, turisti~ki operateri i predstavnici medija,te resornih ministarstava. Tokom posjete gosti iz Albanije upoznalisu se sa resursima i potencijalima koje BiH ima u oblasti agro-biznisa i turizma.

U pozdravnom govoru Flamur Gashi, ambasador Repu-blike Albanije u BiH, istakao je da ekonomska suradnja izme-|u dvije zemlje nije na zadovoljavaju}em nivou, ali da sepobolj{ava i da ima jo{ mogu}nosti za unaprije|enje ekonom-skih, turisti~kih i kulturnih odnosa izme|u BiH i Albanije.

Kazao je da je pro{le godine oko 20.000 turista iz BiHposjetilo Albaniju, a samo tokom protekle sedmice 1.200turista iz Albanije boravilo je u BiH.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {uma-rstva Jerko Ivankovi}-Lijanovi} rekao je da robna razmjenanije ni blizu obima koji bi mogao biti ostvaren i dodao da jecilj ove manifestacije da se ta suradnja unaprijedi i da sAlbanijom nastavimo graditi dobre odnose. Akcenat je datna razmjenu u oblasti poljoprivrednih proizvoda.

- Jedna od pote{ko}a koja se pojavljuje, kada je rije~ orobi iz BiH na trì{tu Albanije, jeste da Albanija primjenjujereferentne cijene, tj. ne priznaje izvozne fakture iz BiH i nataj na~in podiè osnovicu i pove}ava naplatu PDV-a. Tooteàva na{im izvoznicima plasman proizvoda na albanskotrì{te, ali razgovaramo o tome i uskoro bismo taj problemtrebali rije{iti - izjavio je ministar Ivankovi}-Lijanovi}.

Federalna ministrica okoli{a i turizma Federacije BiHBranka \uri} kazala je da je cilj da se pove}a broj turista izAlbanije, kao i turista iz BiH koji }e posjetiti Albaniju.

Dobrodo{licu gostima iz Albanije, me|u ostalima, poèljelisu i Ermina Salki~evi}-Dizdarevi}, zamjenica ministra vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH, i Bruno Boji}, predsjednikVTKBiH.

Predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH AvdoRapa sa ostalim zvani~nicima prisustvovao je sastanku nakojem se razmatrala ekonomska suradnja dviju zemalja, kaoi prijedlog mogu}ih mjera za njeno pobolj{anje.

[emsa ALIMANOVI]

Prezentacija

ê{ka zainteresovana zakoridor 5c

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Herce govinei Republike ê{ke u pro{loj godini je iznosila 200miliona eura (150 miliona uvoza i 50 milionaizvoza u ê{ku), re~eno je na nedavno odrànojprezentaciji usluga ê{ke izvozne banke (ÊB) i~e{kog Izvoz-nog osiguravaju}eg dru{tva (EGAP)u Vanjskotrgo-vinskoj komori BiH

Pove}anje razmjenePredsjednik VTK-a BiH Bruno Boji} je

rekao da je pobolj{anje vanjskotrgovinskerazmjene stiglo zahvaljuju}i dobroj saradnjisa Ambasadom ê{ke, uz ~iju pomo} jeorganizovana ova prezentacija.

- U 2010. i pro{loj godini do{lo je do pove-}anja na{e vanjskotrgovinske razmjene. Naà-lost, investicija nije bilo mnogo, pa sam zatoambasadora ê{ke Tomasa Szunyoga zamolioda dovede ̂ e{ku investicijsku banku i da poku-{a pomo}i na{oj privredi kroz kreditna zaduè-nja koja imaju dobru kamatnu stopu za na{einvestitore. BiH je gladna i èdna za investicija-ma, na{a infrastruktura je u katastrofalnom stan-ju, a gospodarstvu treba dodatnih injekcija ikreditnih zaduènja. Investicije su posebno po-trebne u elektroenergetskom sektoru. Zamoliosam da se na|u sredstva za gradnju Bloka 8 uTE Kakanj, koji }e osigurati dodatnih 300 mega-vata elektri~ne energije koje bi se plasiralo uizvoz - kazao je Boji}, te dodaje kako mu jeèlja da se u narednom periodu uravnoteìvanjskotrgovinska razmjena BiH i ê{ke.

Podr{ka izvoznicimaDirektor izvoznih i finansijskih projekata

u ê{koj izvoznoj banci Martin Frelich jerekao kako ta banka isklju~ivo podràva~e{ke izvoznike i da joj je cilj da djeluje naBalkanu, u projektima energetike, ma{instva iinfrastrukture. Jedan od osnovnih uslova daova banka kreditira neki projekat u BiH jestetaj da u projektu ima 50 posto ~e{kog proi-zvoda. Cilj ÊB-a je podr{ka ~e{kom izvozu.Prema njegovim rije~ima, svi krediti koji sedaju po povoljnim kamatama su osiguranikod EGAP-a:

- @elimo da kreditiramo ~e{ke kompani-je koje bi preko nas u{le u izgradnju auto-ceste na koridoru 5c - kaè Frelich.

Izvor: Oslobo|enje


U Federaciji BiH u toku je realizacija projekta"Zajedni~ka akcija za "ozelenjavanje" industrije”, kojifinansira Evropska unija sredstvima iz programaPretpristupne pomo}i (IPA 2008). Projekat imple-mentira Centar za okoli{no odrìvi razvoj (COOR) upartnerstvu sa udruènjem Inicijativa i civilna akcija(ICVA)

Generalni cilj projekta je podsticanje partnerstvaizme|u vladinog i nevladinog sektora sa ciljem efek-tivne implementacije EU Direktive o integralnoj pre-venciji i kontroli zaga|ivanja (IPPC) u BiH.

Ideja za projekat nastala je kao rezultat evidentnosporog procesa izdavanja okolinskih dozvola u Fe de -raciji BiH, neefikasnog rada inspekcija zbog ne do-statka kadrova, te neadekvatnih kapaciteta industrija.Federalnom strategijom za{tite okoli{a (2008.) identifi-cirani su neki od potencijalnih uzroka neu ~inkovitostikada je u pitanju pravovremena provedba zakonskihzahtjeva u oblasti za{tite okoli{a. Ide ntificirani su upra-vo nedostatak kapaciteta industrija, kao izvora za-ga|enja za primjenu koncepta integralne prevencije ikontrole zaga|enja (IPPC), te nedostatak kapaciteta fe-deralnih i kantonalnih ministarstava za{tite okoli{a ka -da je u pitanju izdavanje okoli{nih dozvola i monitor-ing njihove provedbe. O~igledno je da vlada, ukolikobude radila sama, ne}e mo}i posti}i zadovoljavaju}erezultate u oblasti okolinskih dozvo la, te treba prih-vatiti doprinos nevladinog sektora koji ~esto ima boljeinformacije sa terena jer blisko sara|uje sa ljudima.

U projektu sudjeluju:• Institucije nadle`ne za implementaciju Zakona o

za{titi okoli{a i izdavanje okoli{nih dozvola, te nadzornad provedbom, odnosno kantonalna ministarstva zaokoli{, uklju~uju}i i Federalno, i inspektori okoli{a;

• Organizacije civilnog dru{tva iz oblasti za{titeokoli{a koje su pokazale inicijativu da djeluju u part-nerstvu sa spomenutim institucijama, iniciraju dijalogizme|u vlade i industrije, podijele informacije sa orga -nima vlasti vezano za industrijske aktivnosti u njiho vojzajednici, te izvr{e pritisak na industriju da djelujeokolinski odgovorno;

• Industrijska preduze}a u Federaciji BiH, koja suokoli{nom legislativom obavezna djelovati na oko-li{no odrìvi na~in, te postupati u skladu sa uslovima izokoli{ne dozvole, kao i

• Gra|ani Federacije BiH, koji imaju zakonskopravo ìvjeti u zdravom okoli{u i zbog toga biti info -rmirani o problemima uzrokovanim uticajem industri-jskog zaga|enja i na~inima za smanjenje ovog utica-ja u njihovim zajednicama.

„Watchdog” grupaU okviru projekta formirana je „Watchdog” grupa

odabranih organizacija civilnog dru{tva (OCD) iz svihdeset kantona u FBiH koje bi trebale postati vladini part-neri u rje{avanju problema industrijskog zaga|e nja.Uloga ove grupe je bila identificirati postoje}e industrijekojima je potrebna okolinska dozvola, kao i one koje sene pona{aju u skladu sa uvjetima propi sanim dozvolomkoja im je izdata. Organizacije, ~lanice grupe, u okviruprojekta ja~aju svoje kapacitete za vr{enje monitoringaodabranih industrija, te za uspostavu saradnje sa vladomkako bi zajedni~ki rje{avali specifi~ne okoli{ne problemekoje uzrokuju industrije.

Odabrane organizacije pripremljene su za ovaj pro-ces poha|anjem teorijske obuke koja je odràna umaju 2011. godine. Za ovu priliku projektni tim je pri -premio prakti~ni priru~nik kao vid pomo}i za realizaci-ju aktivnosti. Obukom i priru~nikom je posebno obra -|ena i komponenta izgradnje kapaciteta za kom uni-kaciju sa medijima i javno{}u. Organizacije su zatimzapo~ele konkretne aktivnosti pra}enja u~inka politikeza{tite okoli{a u podru~ju kontrole industrijskog zaga-|ivanja u FBiH, tj. njegovu provedbu od nadle`nih mi-nistarstava i industrije. U novembru 2011. godine u Sa-rajevu je odràn okrugli stol koji je bio prilika za razm-jenu informacija izme|u vladinog i nevladinog sektorau oblasti izdavanja okolinskih doz vola i inspekcijskognadzora dozvola na svim nivoima, kako bi se identifici-rali problemi i zajedni~ki ponudila rje{enja za industri-jsko zaga|enje u FBiH. Uvo|enje integralne okoli{nedozvole podrazumijeva dosta ulaganja od industrija imnogo posla, te se tro{kovi za ulaganje u za{titu okoli{aza postoje}e pogone i pos trojenja koja su dobila oko -li{nu dozvolu u FBiH procjenjuju na pribli`no milijarduKM. Federalno ministarstvo do danas je zaprimilo 568zahtjeva za izdavanje okoli{ne dozvole, a do ovog mo-menta je izdato 268 dozvola. Oko 100 zahtjeva je vra-}eno na postupanje na niì organ, dok trenutno u raduimaju 204 zahtjeva, a samo sedam djelatnika voditeljapostupka, od kojih, dakle, svaki ima oko 30 predmeta,{to jako oteàva i usporava posao ovog ministarstva. Naokruglom stolu je zaklju~eno da je sli~na situacija i nakantonalnom nivou, odnosno evidentan je nedovoljankapacitet ljudskih i tehni~kih resursa u sektoru okoli{akako pri ministarstvima i inspekciji tako i unutar industrija.

Projekti

Sporo izdavanje okolinskih dozvola

13Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

U okviru aktivnosti na uspostavi partnerstva u ma -rtu 2012. godine je odràn direktni sastanak izm e|upredstavnika Ministarstva okoli{a i turizma Fe deracijeBiH (FMOiT) i Uprave za inspekcijske poslove FBiH, tepredstavnika odabranih industrija sa ~lanovima „Wa-tchdog” grupe i projektnog tima. Sastanak je bio prilikaza zajedni~ku analizu „problem-uzrok” mo nitoringaindustrijske aktivnosti i zaga|iva~a. Ovom sastanku nafederalnom nivou su prethodili sastanci na nivou svihdeset kantona Federacije BiH. U saradnji sa kantonal-nim ministarstvima nadle`nim za za{titu okoli{a iinspekcijom za okoli{, svaka OCD je or ganizirala sas-tanak izme|u nadle`nih predstavnika spo menutih vla-dinih institucija, poduze}a kojima je izdata okolinskadozvola, COOR-a i ICVA-e. Cilj sastanaka je bio iden-tificiranje problema, nedoumica i nejasno}a vezano za

proceduru izdavanja okolinskih dozvola, primjene inadzora odredbi propisanih oko linskom dozvolom ucilju pobolj{anja i unaprije|enja primjene okoli{nogzakonodavstva na podru~ju svakog kantona/ùpanije.Neki od zaklju~aka sastanka „licem u lice” na federal-nom nivou bili su da je potrebno da FMOiT organiziraedukativne seminare i obuke o svim aspektima za{titeokoli{a za predsta vnike pogona i postrojenja, te da jepotrebno uraditi najbolje raspoloìve tehnike za tret-man razli~itih vrsta otpadnih tokova nastalog kao rez -ultat proizvodnih procesa. Ukazano je na to da min-istarstva nadle`na za izdavanje dozvola imaju nedo-statak kapaciteta ka ko na federalnom tako i na kanton-alnim nivoima, a i inspekcije, pa je potrebno {to prijeraditi na pro{irenju kapaciteta, naro~ito stru~nih ljudikoji }e raditi na pregledu dokumentacije koje podnesuindustrije i izdavanju okoli{nih dozvola, kao i onih koji}e vr{iti nadzor sprovo|enja izdatih okoli{nih dozvola,odnosno inspekcija.

Izvje{taj o monitoringuRezultati vi{emjese~nog monitoringa koje pro vode

OCD svaka u svom kantonu bi}e sumirani u Iz vje {tajuo monitoringu koji }e sadràvati rezultate ocjenjivanjaindustrija, te preporuke za pobolj{anje stanja. Analizeokolinskih dozvola za pet odabranih industrija u sva-kom od kantona/ùpanija koje su provele OCD u ok-viru „Watchdog grupe” }e biti prikazani u ovom Izvje-{taju, kao i liste industrija, po kantonima, sa prikazomindustrija koje imaju izdatu okolinsku dozvolu, onihkoje su u procesu izdavanja i onih kojima je potrebnaokolinska dozvola.

Kako bi se privukla pa`nja javnosti i upoznala sarezultatima provedenog monitoringa njegovi rezultati biti}e javno prezentirani u junu u Sarajevu. Javna prezen-tacija biti }e prilika da se gra|ani upoznaju sa pona {a-njem industrija kada su u pitanju okoli{ni propisi, te dabudu informirani o problemima uzrokovanim uticajemindustrijskog zaga|enja kao posljedice neadekvatne pro-vedbe propisa.

Provedbom projekta „Zajedni~ka akcija za "ozele-njavanje" industrije” napravljeni su prvi koraci u izgrad-nji kapaciteta jednog broja organizacija civilnog dru{tvaza monitoring pona{anja industrija. To bi, me|utim, tre-bao postati kontinuirani proces u kojem bi sudjelovalesve one organizacije koje se èle ozbiljno baviti brojnimproblemima u oblasti za{tite okoli{a. Na taj na~in }e sanjihove strane biti pruèna konkretna pomo} vladiniminstitucijama, te }e se mo}i smatrati partnerima koji za -jedni~ki rje{avaju specifi~ne okoli{ne probleme koje uz -rokuju industrije.

Privredna/Gospodarska komora FBiH aktivno jeu~estvovala u animiranju privrednika pri realizaciji ov-og projekta.

Nafija [EHI] - MU[I]

Sprije~avanje i kontrolazaga|enja

Komora je imala ulogu doma}ina press kon-ferencije i javne kampanje, uprili~ene sredinomjuna, kao zavr{nog doga|aja projekta. Prisustvo -vali su predstavnici Ministarstva okoli{a i turizmaFBiH i inspekcije nadle`ne za za{titu okoli{a uFBiH, te industrija i NVO-a koje su u~estvovale uprojektu.

Uz ostale, [eval \ulovi}, u ime tuzlanskeSola ne, osvrnuo se i na projekat - korisnost poduz-imanja mjera za okoli{, kao i na stanje industrijeuop{te kada je rije~ o ovom segmentu.

Nakon press konferencije uslijedila je javnakampanja pod nazivom "Pruìmo podr{ku primjeniokolinskih dozvola!". Kampanja je imala za cilj priv -la~enje pa`nje javnosti, shodno primjeni Zakona oza{titi okoli{a u FBiH, prema kojem svi pogoni ipostrojenja treba da stvore uslove i ambijent zaokoli{no odgovorno upravljanje. To je bila prilika dase gra|ani upoznaju sa pona{anjem industrija kadasu u pitanju okoli{ni propisi, te da budu info rmiranio problemima uzrokovanim uticajem industrijskogzaga|enja kao posljedice neadekvatne provedbepropisa. Evidentna je potreba za animiranjem indus-trija i preduze}a da se angaùju vi{e kako bi postiglistandarde EU, ali i animiranje organa vlasti, kao iFonda za za{titu okoli{a, da donesu zakone o pod-sticajima industrijama za provo|enje mjera i akti-vnosti iz okolinske dozvole, odnosno za sprije~a-vanje i kontrolu zaga|enja.

Komora pozdravlja ovakve aktivnosti, uz zah-valnost COOR-u na prepoznavanju njene uloge uaktivnostima vezanim za okoli{ i anga`manu uulozi doma}ina.


Od januara 2007. godine na snagu je stupio novi finansijski instrument Evropske komisije IPA (Instrument za pret-pristupnu pomo}). Zamjenjuje dosada{nje instrumente i ima pet komponenti: tranzicija i ja~anje institucionalnihkapaciteta, regionalna prekograni~na saradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj

Bosna i Hercegovina, kao i ostale dràve potencijalni kandidati, do sticanja statusa kandidata za ~lanstvo uEU, mogu koristiti sredstva iz prve dvije IPA komponente, dok dràve kandidati mogu u~estvovati u svih pet.

U oktobru 2009. godine Privredna/Gospodarska komora FBiH, sa Privrednom komorom Crne Gore i 16 part-nera iz BiH i 14 partnera iz CG, aplicirala je na javni poziv IPA prekograni~na saradnja BiH i Crna Gora, sa pro-jektom „Intenziviranje privre -dne saradnje kroz uspo stav-ljanje zajedni~kih institucio-nalnih veza i prostorne infra-strukture”.

Nakon obavljenih svih ut- v r|enih procedura, P/GKFBiHje obavije{tena da je aplikantispunio kriterije kvaliteta, alimu je dodijeljen manji broj bo -dova, te je stavljen na rezervnulistu. Projekat je ocijenjen saukupno 75 bodova od ukupnih100. Interesantna je sekcija„Finansijski i radni kapacitet”(15) koju dajemo u in ternomprevodu:

Drugi Javni poziv za program IPA Prekograni~na saradnja BiH - Crna Gora objavljen je u aprilu 2011. godine.Privredne komore FBiH i Crne Gore odlu~ile su da ponovno apliciraju sa istim projektom uz odre|ene korekci-je koje se odnose na smanjenje budèta, odnosno vrijednosti traènih sredstava od Evropske komisije i brojapartnera u projektu.

U predvi|enom roku komore FBiH i Crne Gore, zajedno sa pet partnera (jedan iz CG -Direkcija za mala isrednja preduze}a, ~etiri iz BiH- Federalni zavod za za po{ lja-vanje, Federalna turisti ~ka za-jednica, Bosansko-podrinjskikanton i Grad Sarajevo), apli-cirale su sa projektom „Razvojinstitucionalnih veza i prosto -rne infrastrukture”.

Nakon obavljenih svih utv-r|enih procedura DelegacijaEvropske komisije u BiH obav-ijestila je P/GKFBiH, krajemma ja (interni prevod):

Va{a aplikacija nije posti-gla minimalni traèni broj bo-dova u sekciji „Finansijski i ra-dni kapacitet” (12).

Koje bodovanje je objektivno, iz prve ili druge tabele? Mira IDRIZOVI][email protected]

IPA projekti

Upitna objektivnost bodovanja aplikanata

U organizaciji Kameleon M&M Group, uz podr{kuPrivredne/Gospodarske komore FBiH i Federalnogministarstva razvoja, poduzetni{tva i obrta, u aprilu, prviput dodijeljene su ”Gazela - BH. biznis nagrade 2011”

Rije~ je o firmama koje su u prethodne tri godine ostvar-ile najbolje rezultate u zapo{ljavanju, aktivnostima, kao i upri hodima i dobitima.

@iri koji je odlu~ivao o dobitnicima nagrada, osim eko-nomskih pokazatelja uspje{nosti firmi, mjerio je i njihovdru{tveni anga`man:

- Metodologija izbora zasnovana je na pouzdanim,zvani~nim podacima sadrànim u finansijskim izvje{tajimapreduze}a. U svakom od deset kantona izvr{en je izbor 300preduze}a. Kao kriterij dru{tvene odgovornosti uzeli su separametri: dru{tvena odgovornost prema sopstvenim upo-slenicima i prema zajednici u kojoj firma posluje, obim izvo-za i ulaganja u nove tehnologije - rekao je jedan od ~lanovaìrija profesor Boris Tihi sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

@iri u sastavu: akademik Boris Tihi, profesor emeritus,Eko-nomski fakultet Univerziteta u Sarajevu,

Avdo Rapa, dipl. iur., Privredna/Gospodarska komora FBiH,prof. dr. Vjekoslav Domljan, CRES (Centar za regionalneekonomske studije) Mostar,mr. sci. Dubravka Bo{njak, Razvojna banka FBiH,doc. dr. @eljko Ri~ka, Ekonomski fakultet UniverzitetZenica i Revicon d.o.o. Sarajevo,prof. dr. Bahrija Umihani}, Ekonomski fakultet Univer zi-teta u Tuzli,prof. dr. Najil Kurti}, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli,prof. dr. Kadrija Hodì}, Ekonomski fakultet Univerziteta uTuzli,Zlatko Berbi}, dipl. in`. arh., Kameleon M&M Group,izabrao je:

Mikro Gazele 2011.: Unsko-sanski kanton: LISOVA^KI KAMEN DOO CAZINPosavski kanton: DUBRI] DOO OD@AKTuzlanski kanton: AKTIVA DOO SREBRNIKZeni~ko-dobojski kanton: HAS SA DOO @EPÊBosansko-podrinjski kanton: WAND DOO GORA@DESrednjobosanski kanton: NEVRA DOO KRE[EVOZapadno-hercegova~ki kanton: BOJKA DOO LJUBU[KIKanton Sarajevo: SELES DOO VOGO[]AHercegova~ko-bosanski kanton: ÊKO DOO BOSANSKOGRAHOVO

Male Gazele 2011.: Unsko-sanski kanton: DOMOINVEST DOO BIHA]Posavski kanton: MLIN MAJI] DOO PRUD

Tuzlanski kanton: PLASTEX DOO GRAÂNICAZeni~ko-dobojski kanton: B&M COMERC DOO TE[ANJSrednjobosanski kanton: THERMO FLUX DOOHercegova~ko-neretvanski kanton: ADRIA HISHTILRASADNIK DOO ÂPLJINAZapadno-hercegova~ki kanton: MODRA STIJENA DOO[IROKI BRIJEGKanton Sarajevo: DEVLOGIC DOO SARAJEVOHercegova~ko-bosanski kanton: REGI COMMERCE DOOLIVNO

Srednje Gazele 2011.: Unsko-sanski kanton: MEGGLE MLJEKARA DOO BIHA]Posavski kanton: BRKI] TRADE DOOTuzlanski kanton: MONTING ENERGETIKA DOO@IVINICEZeni~ko-dobojski kanton: H-M PROMET DOO MAGLAJBosansko-podrinjski kanton: ONIPROM DOO GORA@DESrednjobosanski kanton: NOBIL DOO NOVA BILAHercegova~ko-neretvanski kanton: HTD ZENIT BRODOO NEUMZapadno-hercegova~ki kanton: AGENCIJA TOMI] DOOLJUBU[KIKanton Sarajevo: BROJLER DOO SARAJEVOHercegova~ko-bosanski kanton: COMPANY PRODEXDOO TOMISLAVGRAD

U kategoriji malih preduze}a dobitnik prve BH Biznisnagrade na nivou Federacije je firma Dev Logic d.o.o. iz Sa-rajeva, dok je u kategoriji srednjih preduze}a prva nagrada pri-pala firmi Montingenergetika d.o.o. iz @ivinica.

- Uprkos lo{oj politi~koj i ekonomskoj situaciji, ~injeni-ca da u BiH ima uspje{nih biznismena je ne{to {to nasohrabruje. Bez novih investicija ne moèmo naprijed u eko-nomskom smislu, i ovog puta se pokazalo da bez dobrogmenad`menta nema dobrih firmi - zaklju~io je u svom obra-}anju akademik Boris Tihi.

U okviru prve dodjele ovih nagrada uru~ene su i dvijespecijalne BH biznis nagrade:

- za najuspje{niju ènu poduzetnika Emini Kadri}, direk-toru firme PI Consulting iz Sarajeva, i za na~elnika koji podrà-va razvoj poduzetni{tva koja je ove godine pripala DèvaduBe}irevi}u, na~elniku Op}ine Centar/Sarajevo.

U sve~anoj dodjeli, tokom koje je uru~eno ukupno 30nagrada, osim predstavnika ìrija, u~estvovao je i dr. sci. SanjinHalimovi}, ministar Federalnog ministarstva razvoja, poduze-tni{tva i obrta, koji je izrazio podr{ku ovom projektu.

Nagla{eno je da projekat u narednim godinama trebarazvijati u pravcu pokrivanja cijele bosanskohercegova~keprivrede, uvaàvaju}i njegov afirmativan pristup mikro, ma-lim i srednjim preduze}ima.

Emir PA[I], dipl. ecc.


Mikro, mala i srednja poduze}a

Uru~eno ukupno 30 nagrada


Predstavljamo Mljekaru Livno, a na{ sagovornik jedirektor ove kompanije @eljko Marijan.

Mljekara Livno je na trì{tu BiH i zemalja regionaprisutna vi{e decenija. Kao prvi ~ovjek kompanije, kakodanas vidite Mljekaru?

- Ovo je danas, moderna mljekara sa najnovijomopremom spremna da udovolji svim zahtjevima suvre -menog trì{ta. Zahvaljuju}i desetlje}ima napornog ra -da i usavr{avanja, livanjski sir je postao nadaleko poz-nata i priznata robna marka ne samo na prostoru BiHnego i na trì{tima regiona, pa i {ire. Nositelji smo me-|unarodnih certifikata:

ISO 9001:2008 - sustav pra}enja kvaliteta proiz-voda, HACCP - sustav higijenske i zdravstvene isprav-nosti proizvoda, te okoli{ne dozvole.

Mljekarska industrija u BiH je jedna od onih oblastikoje se nalaze u krajnje nepovoljnom po loàju. [ta bi, poVa{em mi{ljenju, struka trebala napraviti kako bi doma}iproizvodi bili konku rentni na na{em, ali i na inotrì{tu, jerjo{ nisu iskori{teni svi doma}i potencijali proizvodnje?

- Da bi doma}i proizvodi bili konkurentni na na-{em, ali i na stranom trì{tu treba djelovati u dva prav-ca. Osiguravanje uvjeta za aktivno u~e{}e BiH mlje-karske proizvodnje na doma}em, EU i svjetskom trì-{tu mlijeka.

Poticati razvoj mljekarske proizvodnje koja je iz-voznoorijentirana i koja bi bila u funkciji smanjenja uvoza.

Uspostavljanje odgovaraju}e sistemske politike kojadugoro~no podràva stabilnost doma}eg trì{ta i izvoza.

Da li, po Va{em mi{ljenju, dràva moè obje kti vnopruìti kvalitetniju potporu doma}im proizvo|a~ima?

- Dràva moè i mora pruàti stalnu potporu do-ma}im proizvo|a~ima kako bi stvorili poslovni ambi-jent za daljnji razvoj.

Sistemske ak-tivnosti treba usm-jeriti na:

- Financiranjeizvozno orijentira-ne proizvodnje i iz-voza mlijeka i mli-je~nih proizvoda,prona}i odgovara-ju}e modele kojisu primjereni kara-kteru proizv odnogprocesa i plasma-na robe.

- Uspostavljanjeodgovaraju}e siste-mske politike kojadugoro~no podràva stabilnost doma}eg mlijeka i iz-voza (subvencije, izvoz, prag uvozne cijene).

Da li ste zadovoljni sada{njim pozicioniranjem natrì{tu, s obzirom na ~esto nelojalnu konkurenciju?

- Proizvodi Mljekare Livno dobro su pozicioniranina doma}em trì{tu, ali i na trì{tu regije, posebno Re-pu blike Hrvatske gdje prodajemo 70% cjelokupne pro-izvodnje livanjskog sira. Kako je livanjski sir specifi-~an, uvozni sirevi i nisu neka konkurencija.

Kako se BiH bude pribliàvala EU, proiz vo |a~i mli-jeka }e biti u sve teèm poloàju, jer }e se od njih traìti

Predstavljamo

Mljekara Livno d.o.o. Livno

Livanjski sir - vi{e od brendaTradicija proizvodnje sireva je duga, gotovo, koliko i civilizacija. Privredni razvoj dràva kojenjeguju proizvodnju autohtonih mlije~nih proizvoda jeste dokaz da npr. proizvodnja sireva nijesamo ostav{tina iz pro{losti ve} karta za budu}nost.

Rijedak primjer u bosanskohercegova~koj proizvodnji mlijeka koji uspijeva da uz spoj tradicionalnog sasavremenim tehnolo{kim dostignu}ina sa~uva ostav{tinu iz pro{losti i na njoj gradi budu}nost jeste Dru{tvoza preradu i proizvodnju mlijeka Mljekara Livno d.o.o. Livno.

Osnovana je 1970. godine. Danas je najve}i proizvo|a~ sira u Bosni i Hercegovini. Iako ima {irok asortimanproizvoda, ova kompanija je najpoznatija po robnoj marki livanjskom siru.

Razgovarala: Amela KEÔ, dipl. pravnik

[email protected]

@eljko Marijan


da kontinuirano pobolj{avaju kvalitet {to mnogi, poseb-no mali proizvo|a~i objektivno to ne}e mo}i zado-voljiti. Na sre}u, Mljekara Livno nema ovih problema.Naime, poznato je da ste u osavremenjavanje proiz -vodnih procesa uloìli mnogo sredstava i da pratitezahtjevne trendove. Kakvi su planovi za budu}nost?

- Ulaskom RH u EU nastati }e veliki problemi nesamo za proizvo|a~e mlijeka nego i za mljekare izvo-zne orijentacije. Mljekara Livno, kao {to sam rekao, za -dovoljava sada 90% uvjeta koje od nas traì EU. Me-|utim, dràva BiH nije uskladila legislativu sa EU ~ime}e i formalno onemogu}iti izvoz na ova trì{ta. Po{tose ovdje radi o pitanju tehni~kog karaktera, treba mak-simalno ubrzati njegovu realizaciju (dono{enje svihpravilnika sukladno zahtjevima EU).

Svjedoci smo velikog ulaganja kompanija u re -klamiranje, u nekim slu~ajevima to su, mogli bismo re-}i, „reklame bez pokri}a”, reklame kompanija, ali ne injene djelatnosti, proizvodnog asortimana, usluga. Saaspekta iskusnog privrednika, da li smatrate svrsishod-nije ulaganje u reklamu proizvoda, odnosno usluga ilireklamu kompanija?

- Svakako, ulaganje u reklamu proizvoda je svrsi -shodnije, jer dobra reklama mnogo utje~e na pona {a -nje kupaca. Ako imate jo{ i kvalitetan proizvod, kao {toje na{, onda smo napravili dobar posao.

Reklama kompanija je isto zna~ajna, ali u na{emslu~aju nije toliko, jer nas spominjanje imena Livanj-ske mljekare automatski asocira na livanjski sir ~ijaproizvodnja datira vi{e od 100 godina unazad.

Livanjski sir je zasigurno proizvod koji posebnonjegujete i na koji neosporno trebate biti ponosni. Toje jedan od na{ih najpoznatijih brendova. Istorija pro-izvodnje, koja datira jo{ od Austo-Ugarske monarhije,livanjski sir ~ini vi{e od brenda, odnosno robne marke.Recite nam ne{to o nastanku proizvodnje ovog sira i,svakako, dana{njim savremenim uslovima odràvanjaprovjerene recepture?

- Organizirana proizvodnja livanjskog sira po~elaje jo{ davne 1885. godine na tada{njem Poljoprivre-dnom dobru koju je organizirala Austro-Ugarska vlast.

Od tada do danas neprekidno se proizvodi na na{empodru~ju. Premda je nastao u pogonskim uvjetima pr-vo tnih sirana, livanjski sir moè se smatrati autohtonimsirom, jer se njegova proizvodnja uspje{no {irila i nadoma}instva {ireg podru~ja.

Temeljna receptura sira doìvjela je lokalne pre-inake i prilagodbe daju}i siru obilje`ja samoniklosti ispecifi~nosti (utjecaj klime, poloàj tla, vode, krmnogbilja, pasmine krava i ovaca, te tradicionalnih navika iobi~aja lokalnog stanovni{tva).

Na taj se na~in livanjski sir prepoznaje i razlikujeod drugih njemu sli~nih. Promijenila su se svojstva iproizvodnja livanjskog sira u uvjetima lokalnih sirarskihpogona. Najve}e promjene su nastale zbog uvo|enjapasterizacije mlijeka za sirenje, uvo|enjem mljekarskihkultura pobolj{anjem kvaliteta soljenja i zrenju sira. Pritom se nastojalo i nastoji da osnovni proizvodni para-metri i svojstva ovog sira ostanu jedinstveni i prepoz-natljivi (zrenje sira na drvenim daskama, temp. zrenja14 do 18 °C, apsolutna vlaga 85%).

Va{a kompanija je ~lan Skup{tine Pivredne/Go spo -darske komore Federacije BiH. Sma trate li da privred-nici dovoljno koriste mogu}nosti i nadle`nosti Komo-re, posebno za promovisanje i za{titu interesa?

- Mislim da privrednici, kao i ja sam, dovoljno nekoriste mogu}nosti P/GKFBiH za promoviranje podu-ze}a, iako su mogu}nosti velike. Svako organiziranjesastanaka u smislu razmjene mi{ljenja poslo vnih part-nera pomaè razvoj. Informacije od komore nisu do-voljno iskori{tene kod privrednika, iako ih sami teèpronalazimo. Komora je zami{ljena da bude produè-na ruka nama privrednicima i ja sam osobno zadovo-ljan suradnjom.

[ta }e biti sa mljekarama izvozno orijentiranimprema EU zbog neodgovaraju}e legislative?

- Jo{ jednom treba naglasiti da dràva BiH treba dashvati ozbiljnost situacije u kojoj }e se na}i mljekareizvozno orijentirane prema trì{tu EU zbog nedono-{enja odgovaraju}ih propisa i njihovog usugla {avanjasa propisima EU.


Prijedlog zakona o poljoprivrednim savjetodavnim slu`bama

Prijedlogom zakona o poljoprivrednim savjeto-davnim slu`bama, koji je Vlada FBiH utvrdila u skla -du sa primjedbama i sugestijama iz parlamentarneprocedure, stvaraju se osnove za osnivanje ovih slu-`bi u Federaciji BiH na na~in kako je to ura|eno urazvijenim zemljama Evrope.

Ove slu`be bi imale kvalifikovane i osposobljenesavjetodavce, planski rad po jedinstvenim metodama iobavezu da sprovode stalne procjene i u~inke rada sav-jetodavaca. Istovremeno se ovim zakonom stvarajuosnove za formiranje privatnih savjetodavnih slu`bi kaokonkurencija javnim, {to omogu}uje poljoprivrednimproizvo|a~ima da biraju kvalitetnije. U Prijedlog za -kona ugra|ene su primjedbe ve}ine op}ina koje seodnose na na~in organizovanja op}inskih poljoprivred-nih savjetodavnih slu`bi.

Prijedlog zakona o stvarnim pravimaVlada FBiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru

uputila Prijedlog zakona o stvarnim pravima, vode}i ra~unao prijedlozima i primjedbama datim u okviru javne rasprave,koja je, u skladu sa zaklju~cima Predstavni~kog domaParlamenta FBiH, obavljena o Nacrtu zakona.

Cilj ovog zakonskog projekta je da u cijelosti i najednom mjestu uredi ova prava, prvenstveno pravo vlas-ni{tva, kao osnovno stvarno pravo, zatim ograni~enjestvarnih prava, posjeda, kao i pitanje zakona koji bi pre-stali da vaè u momentu stupanja na snagu ovog zakona.

Nacrt zakona o za{titi potro{a~a korisnikafinansijskih usluga

Intencija utvr|enog Nacrta zakona o za{titipotro{a~a korisnika finansijskih usluga jeste uspostavamehanizama i instrumenata za{tite koji }e osiguratiinformisanost korisnika, pravi~an i fer tretman oddavalaca lizinga i pravo na efikasne i jeftine mehanizmemirnog rje{avanja sporova, kao alternative sudskim pos-tupcima. Prvi uvjet podrazumijeva obavezu da koris-niku budu na raspolaganju sveobuhvatne, pravovre -mene i razumljive informacije o uslugama finansijskoglizinga, koje osiguravaju dono{enje informisane odluke,drugi se odnosi na odgovorno odobravanje finansijskoglizinga i finansijsko prosvjedovanje korisnika, a tre}iuvjet je osnivanje institucije ombudsmena u ban-karstvu.

Propisivanjem za{tite korisnika finansijskih usluga vr{ise uskla|ivanje s pravnim tekovinama Evropske unije, kojase proteè preko op}ih uslova poslovanja davalaca finansi-jskih usluga, informisanja potro{a~a u predugovornoj fazipropisivanjem sadràja informacionog lista, na~ina za-klju~ivanja ugovora o pruànju usluge, sve do propisivanjaobaveznih elemenata takvih ugovora.

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona outvr|ivanju i realizaciji potraìvanja gra|ana u

postupku privatizacije Vlada FBiH je predloìla produènje roka za otkup

stanova u certifikatima za godinu dana, utvr|uju}i Prije -

dlog zakona o izmjeni Zakona o utvr|ivanju i real-izaciji potraìvanja gra|ana u postupku privatizacijekoji je upu}en u parlamentarnu proceduru po skra-}enom postupku.

Ovo iz razloga {to bi istekom zakonskog roka (30.juna 2012. godine), svim licima kojima se po okon-~anju procedure za povrat stanova dodijeli stan ili kojaostvare povrat stanova po osnovu stanarskog prava bilauskra}ena mogu}nost otkupa za certifikate.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunamaZakona o privrednim dru{tvima

Slijedom zajedni~ke izjave, potpisane sa Vije}emstranih investitora u Bosni i Hercegovini u Sarajevu 7.10. 2011. godine, kojim je prihva}ena obaveza kon-kretnijeg razmatranja 67 preporuka iz dokumenta „Bi-jela knjiga”, Federalna vlada je, u cilju otklanjanja pra-vnih i drugih prepreka za investiciona ulaganja u FBiH,utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Nacrt zakona o izm-jenama i dopunama Zakona o privrednim dru{tvima.

Predloèno je uvr{tavanje nove zakonske odredbekoja nadle`ni organ obavezuje da donese rje{enje ozabrani obavljanja djelatnosti privrednom dru{tvu uko-liko u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da onodjelatnost obavlja protivno odredbama Zakona.

Jednom od izmjena, doma}im i stranim privrednimdru{tvima omogu}ava se osnivanje podru`nica na teri-toriji FBiH, s tim da se one registruju u skladu sa Za-konom o registraciji poslovnih subjekata u FBiH. Ovo jeu skladu i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruìvanjukojim je utvr|eno da }e Bosna i Hercegovina omogu}itidru{tvima Zajednice, kad je u pitanju njihovo nastanji-vanje na teritoriji na{e dràve, ne manje povoljan tret-man od onog koji imaju doma}a preduze}a. S obziromna mogu}nost osnivanja podru`nica stranih privrednihdru{tava koja nisu upisana u registru poslovnih sub-jekata kod doma}ih sudova, bi}e potrebno izmijenitiZakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH.

U skladu sa preporukom da se preciznije reguli{efinansiranje kupovine dionica/udjela, jednom od dop-una Zakona je definirano da dioni~ko dru{tvo ne moèdavati zajmove, kredite ili obezbje|enja za sticanje svo-jih dionica, s ~ime se saglasila Komisija za vrijednosnepapire Federacije BiH. Ista zakonska odredba dopunje-na je i stavom kojim se ostavlja mogu}nost pla}anjadionica nove emisije i na na~in koji nije ure|en Zako-nom o privrednim dru{tvima, ali samo ako je to pred-vi|eno posebnim zakonom.

Nacrt zakona o finansijskoj konsolidacijiprivrednih dru{tava u FBiH

Izraèn problem odràvanja likvidnosti u poslo-vanju privrednih dru{tava jedan je od osnovnih razloga{to se Vlada FBiH odlu~ila pripremiti Nacrt zakon ofinansijskoj konsolidaciji privrednih dru{tava koji jeposlan u parlamentarnu proceduru.

Cijeni se da bi njegovim dono{enjem bili stvorenipreduslovi za u~estvovanje ovih dru{tava u postupkujavnog nadmetanja putem tendera za obavljanje rado-va i usluga na trì{tu, realizaciju kreditnih sredstava,rje{avanje problema dugovanja po osnovu nepla}enih

ZAKONI I PROPISI


doprinosa za ve}i broj radnika kojima oni nisuupla}eni, otklanjanje opasnosti od pokretanja ste~ajnogili likvidacionog postupka i sli~no.

Finansijska konsolidacija bi imala razli~it obim uovisnosti od strukture kapitala privrednog dru{tva kojese konsoliduje. Tako bi ona, za dru{tva sa 100 postot-nim u~e{}em dràvnog kapitala i dru{tva sa ve}inskimu~e{}em dràvnog kapitala, mogla obuhvatiti dospjela,nenapla}ena dugovanja po osnovu doprinosa za zdr -avstveno osiguranje i za osiguranje od nezaposlenosti,poreza (osim na dodanu vrijednost), dugovanja za isp-oru~enu vodu, struju, komunalne usluge i druga dugo-vanja komunalnim dru{tvima, te dugovanja prema do-bavlja~ima za isporu~ene robe i usluge i prema zapo-slenicima. Ista dugovanja, ali u manjem obimu, obuh-vatila bi finansijska konsolidacija privrednih dru{tava sau~e{}em dràvnog kapitala do 50 posto i ona sa sto-postotnim u~e{}em privatnog kapitala.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunamaZakona o poticanju razvoja male privrede

Jedan od razloga zbog kojih je Vlada FBiH utvrdi-la izmjene i dopunu Zakona o poticanju razvoja maleprivrede i u formi Nacrta poslala u parlamentarnu pro-ceduru jeste uskla|ivanje postoje}ih rje{enja sa Pre-porukama Komisije EZ od 6. 5. 2003. godine, kao iAktom o malim poduze}ima.

U skladu s tim definirano je da malu privredu ~inesubjekti male privrede koji sudjeluju u privrednoj dje-latnosti bez obzira na njihov pravni oblik, uklju~uju}isamostalno zaposlene osobe i obiteljske poduzetnikekoji se bave obrtom ili drugim djelatnostima, kao i part-nerstva ili udruènja koja redovno obavljaju privrednedjelatnosti pod uvjetima da su samostalni u poslovanju,da zapo{ljavaju prosje~no godi{nje manje od 250osoba, ostvaruju godi{nji prihod manji od 97.500.000konvertibilnih maraka i/ili ~iji je godi{nji bilans stanjamanji od 84.000.000 KM. Na ovim kriterijima,Zakonom su definirani mikro, mali i srednji subjektimale privrede.

Nacrt zakona o oduzimanju imovinske koristipribavljene krivi~nim djelom i prekr{ajem

Zastupni~ki dom Parlamenta Federacije BiH pri-hvatio je Nacrt zakona o oduzimanju imovinskekoristi pribavljene krivi~nim djelom i prekr{ajem, zakojeg Federalna vlada, kao predlaga~, tvrdi da }eomogu}iti efikasnu borbu protiv korupcije i krimi-nala. Zastupnici su usvojili i Zaklju~ak da o ovomnacrtu zakona, prije nego {to bude utvr|en u formiprijedloga, bude odràna javna rasprava koja }e tra-jati 60 dana.

Nacrt zakona o preuzimanju dioni~kih dru{tavaNacrt zakona o preuzimanju dioni~kih dru{tava,

koji je federalna Vlada utvrdila i uputila u parlamentar-nu proceduru, izraz je potrebe izmjene i dopune posto-je}ih rje{enja iz 2005. godine, radi pobolj{anja za{titeinteresa malih dioni~ara kod preuzimanja dioni~kihdru{tava i uskla|ivanja sa odgovaraju}om direktivom

Evropske unije radi osiguranja pravne sigurnosti kodpreuzimanja ovih dru{tava.

Novina je to {to se prvi put definira i multilateralnatrgovinska platforma, koja je, zapravo, preuzeta izdirektive EU. Predvi|ena su tri na~ina preuzimanja:pomo}u Registra vrijednosnih papira, berze ili drugogure|enog javnog trì{ta i ovla{tenog u~esnika za bro-kerske poslove.

Do prijema BiH u EU preuzimanje }e se vr{itipreko berze i ovla{tenog u~esnika, a nakon togaisklju~ivo kroz Registar vrijednosnih papira.

Nacrt novog zakona o privrednim komoramau FBiH

Polaze}i od potrebe da se uloga privrednih ko-mora uredi primjereno savremenim uslovima ure|e-nja privrednog sistema, sukladno zemljama okruè-nja i ve }ini zemalja Evropske unije, Vlada FBiH jeutvrdila Na crt novog zakona o privrednim komoramau FBiH, koji se temelji na kvalitetnijim odnosima s or-ganima vlasti i uprave Bosne i Hercegovine i Federa-cije BiH, a radi: pobolj{anja poslovnog ambijenta zaprivredne subjekte, bolje promocije izvoza, adekvat-nije pomo}i na projektima, bolje za{tite doma}e proi-zvodnje i smanjenja deficita u spoljnotrgovinskoj raz-mjeni. U njegovoj pripremi sudjelovali su predstavni-ci Udruè nja poslodavaca FBiH i Privredna komoraFBiH, a ura|en je u skladu sa Uredbom o na~inu pri-preme, procjeni utjecaja i odabiru politike u postup-ku izrade akata koje predlaù i donose Vlada FBiH ifederalna ministarstva, odnosno prema metodologijiUNDP-ija.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o jedinstvenom sistemu registracije,

kontrole i naplate doprinosaPredstavni~ki dom Parlamenta Federacije Bosne

i Hercegovine prihvatio je Prijedlog zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o jedinstvenom sistemuregistracije, kontrole i naplate doprinosa. Izmjenamai dopunama aktuelnog federalnog zakona iz teoblasti,

Vlada je predloìla ukidanje obaveze podno-{enja godi{nje prijave podataka o doprinosima, {to }erezultirati smanjenjem tro{kova poslodavaca i Pore-zne uprave Federacije BiH.

Grani~ni prijelaziVije}e ministara BiH donijelo je Odluku o

odobravanju Projekta izgradnje objekata za region-alne centre Uprave za neizravno oporezivanje Bosnei Hercegovine - Mostar, Tuzla, Sarajevo i Banja Luka,izgradnje grani~nog prijelaza Gradi{ka, rekonstrukci-je grani~nih prijelaza Vardi{te, Deleu{a, Uvac,Gorica i U{ljebi} i obavljanja pripremnih radova zaizgradnju grani~nih prijelaza Bija~a i Svilaj, koji }e seuvrstiti u program vi{egodi{njih kapitalnih ulaganjaod 2011. do 2014. godine.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

ZAKONI I PROPISI

Indeks potro{a~kih cijena Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u

maju ove godine na mjese~nom nivou zabiljeèna jedeflacija od 0,1%. Cijene proizvoda i usluga koje sekoriste za li~nu potro{nju u Bosni i Hercegovini mje -rene indeksom potro{a~kih cijena, u maju u odnosuna april, u prosjeku, su niè za 0,1%.

U odjeljku Prijevoz zabiljeèn je pad cijena od1%, a u odjeljku odje}a i obu}a za 0,9%, namje{taj,ku}anski ure|aji i redovno odràvanje ku}e, te alko-holna pi}a i duhan pali su za 0,1%. Pad cijena u od-jeljku prijevoza prouzrokovan je padom cijene gori-va za 2,3%.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni po-tro{nje (COICOP), u maju u odnosu na april, u pros-jeku, je zabiljeèn rast cijena u odjeljcima hrana ibezalkoholna pi}a za 0,2%, ostala dobra i usluge za0,2%, stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i dr-ugi energenti i zdravstvo za po 0,1%.

U ostalim odjeljcima prema namjeni potro{nje(COICOP), za isti period nisu zabiljeène prosje~nemjese~ne promjene nivoa cijena.

Godi{nja inflacija u maju 1,9%Cijene u maju 2012. u odnosu na maj 2011. go -

dine, u prosjeku, su vi{e za 1,9%.

Prosje~ni rast cijena je zabiljeèn u odjeljcimaalkoholna pi}a i duhan za 9,8%, stanovanje, voda,elektri~na energija, plin i drugih energenti za 6%,prijevoz za 4,3%, restorani i hoteli za 2,1%, komu-nikacije za 1,5%, namje{taj, ku}anski ure|aji i re-dovno odràvanje ku}e za 1,3%, hrana i bezalko-holna pi}a za 0,8%, rekreacija i kultura za 0,5%, tezdravstva za 0,1%.

Sniènja cijena, u prosjeku, su zabiljeèna samou odjeljcima odje}e i obu}e za 6,5% i obrazovanjaza 0,5%.

Pokrivenost uvoza izvozom 51,8%Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove

godine ostvarila izvoz u vrijednosti od tri milijarde i126 miliona KM, {to je za 7,2% manje u odnosu naisti period prethodne godine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, utom periodu, uvoz je iznosio {est milijardi i 38 mil-iona KM, {to je za 1,2% vi{e u odnosu na isti periodprethodne godine. Pokrivenost uvoza u tom periodubila je 51,8%.

U prvih pet mjeseci ove godine BiH je u robnomprometu s inostranstvom ostvarila trgovinski deficit uvrijednosti od dvije milijarde i 911 miliona KM, {to jeza 12,1% vi{e nego u istom periodu prethodne godine.

Najzna~ajniji vanjskotrgovinski partneri BiH idalje su Hrvatska i Njema~ka.

Vi{e gra|evinskih radovaVrijednost novih narud`bi koje su gra|evinske

firme iz BiH imale u inostranstvu u prvom kvartaluove godine u odnosu na prethodni kvartal ve}a je za182,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova u inos-transtvu u prvom kvartalu ove godine u odnosu naisti period prethodne godine ve}a je za 21,6 posto.

Prema vrstama gra|evina, u prvom kvartalu2012. godine, od ukupno izvr{enih gra|evinskih ra -dova na zgrade otpada 20,7 posto, a na ostale gra|e-vine 79,3 posto.

Od ukupne vrijednosti izvr{enih gra|evinskih ra-dova u prvom kvartalu 2012. godine, na zemlje Ev-rope odnosi se 59,4 posto, na zemlje Afrike 35,9posto i na zemlje Azije 4,7 posto.

U zemljama Evrope u ukupno izvr{enim gra|evi-nskim radovima objekti visokogradnje u~estvuju sa34,9 posto, a objekti niskogradnje sa 65,1 posto.


AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE


Indeks potro{a~kih cijenaPrema podacima Federalnog zavoda za statis-

tiku, ukupan indeks potro{a~kih cijena u maju nije semijenjao u odnosu na prethodni mjesec. Posmatranopo odjeljcima COICOP klasifikacije(Classification ofIndividual Consuption by Purpose), rast cijena reg-istrovan je u odjeljku hrana i bezalkoholna pi}a za0,4%, stanovanje, voda, elektri~na energija, plin idrugi energenti i ostala dobra i usluge za 0,3%.

U odjeljku odje}a i obu}a cijene su niè za 1,5%,prevoz za 1,1% i rekreacija i kultura za 0,1%. U ostalimodjeljcima cijene se nisu mijenjale u ovom mjesecu.

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u maju vi{i jeza 2,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine iza 1,7% u odnosu na decembar 2011. godine.

Za pet mjeseci ove u odnosu na isti periodprethodne godine ukupan indeks potro{a~kih cijenaje vi{i za 2,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu naprethodnih dvanaest mjeseci vi{i je za 3,1%.

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u maju vi{i jeza 2,3% u odnosu na prosjek 2011., a u odnosu naprosjek 2010. godine vi{i je za 5,9%.

Indeksi cijena proizvo|a~a industrijskih proizvodaUkupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih

proizvoda u maju vi{i je za 0,2% u odnosu naprethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim industrijskim gru-pacijama, indeks cijena intermedijarnih proizvodaosim energije vi{i je za 0,2%, a energije i netrajnihproizvoda za {iroku potro{nju za 0,1%.

U ostalim grupacijama indeksi cijena se nisumijenjali.

Posmatrano prema podru~jima KD-a, indekscijena je vi{i u podru~ju va|enja ruda i kamena za0,3%, a u podru~ju prera|iva~ke industrije za 0,1%.

U podru~ju proizvodnje i snabdijevanja elek-tri~nom energijom, plinom i vodom indeks cijena senije mijenjao.

Posmatrano po oblastima, rast indeksa cijenaregistrovan je kod proizvodnje elektri~nih ma{ina iaparata d.n. za 3,7%, va|enja uglja i lignita; va|enjatreseta za 0,6%, proizvodnje hemikalija i hemijskihproizvoda za 0,3%, proizvodnje prehrambenihproizvoda i pi}a, prerade drveta i proizvoda od drve-ta i pluta, osim namje{taja; proizvodnje predmeta odslame i pletarskih materijala za 0,2%, proizvodnjeceluloze, papira i proizvoda od papira i proizvodnjeostalih proizvoda od nemetalnih minerala za 0,1%.

Pad indeksa cijena registrovan je kod proizvod-nje koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva za 3,2%,reciklaè za 1,2%, {tavljenja i obrade koè; proiz -vodnje kofera i ru~nih torbi, sedlarskih i sara~kih pr-

oizvoda i obu}e za 0,6%, proizvodnje baznih meta-la za 0,3% i proizvodnje proizvoda od gume i plas-ti~nih masa za 0,1%.

U ostalim oblastima indeksi cijena se nisu mijen-jali u ovom mjesecu.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda u maju vi{i je za 4,7% u odnosu na istimjesec prethodne godine, a u odnosu na decem-bar/prosinac 2011. godine vi{i je za 1,2%.

Za pet mjeseci ove u odnosu na isti period pret-hodne godine ukupan indeks cijena proizvo|a~a in-dustrijskih proizvoda vi{i je za 2,6%, a u posljednjihdvanaest u odnosu na prethodnih dvanaest mjesecivi{i je za 3,7%.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskihproizvoda u maju vi{i je za 2,2% u odnosu na pros-je~an indeks iz 2011. godine. U odnosu na decem-bar 2006. godine (bazni mjesec) vi{i je za 11 %.

Blagi porast pokrivenosti uvoza izvozomFederacija BiH je u maju ostvarila izvoz u ukup-

noj vrijednosti 462.022 hiljade KM, {to je za 26.848hiljada KM ili 6,2% vi{e u odnosu na april, odnosnoza 406 hiljada KM ili 0,1% manje u odnosu na majprethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvozu vrijednosti 865.736 hiljada KM, {to je za 7.419 hil-jada KM ili 0,8% manje u odnosu na april, odnosnoza 16.155 hiljada KM ili 1,8% manje u odnosu namaj prethodne godine.

Od januara do maja izvoz je prosje~no svakogmjeseca rastao za 4,4%, a uvoz je prosje~no rastaoza 7%.

U~e{}e Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosnei Hercegovine za maj je 65,4%, a u ukupnom uvozu65,8%.

U istom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom uFederaciji BiH je 53,4% i vi{i je za 3,6% u odnosuna april kada je bila 49,8%.

Proizvodnja i prodaja drvnih sortimenataUkupna proizvodnja {umskih sortimenata od

januara do maja ove u odnosu na isti period pro{legodine manja je za 117.000 m3 ili 15,7%. Proizvo-dnja sortimenata od ~etinara manja je za 70.000 m3(19,4%), dok je proizvodnja sortimenata od li{}aramanja za 47.000 m3 (12,2%).

Ukupna prodaja {umskih sortimenata u ovom uodnosu na isti period lani manja je za 120.000 m3(17,2%).

Prodaja sortimenata od ~etinara manja je za75.000m3 (22%) dok je prodaja sortimenata od li{ -}ara manja za 44.000 m3 (12,4%).

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU


Razvoj alternativnih na~ina rje{avanja sporo-va je od posebnog interesa za svaku dràvu~lanicu i kandidata za pridruìvanje Evropskojuniji zbog utjecaja tog sistema na nacionalnopravosu|e, na gospodarsko-socijalni razvoj ina me|unarodnu pravosudnu saradnju

Alternativni na~ini rje{avanja sporova dire -ktno doprinose ostvarenju prava na pravi~nosu|enje u razumnom roku koje je zagaranto-vano Konvencijom o ljudskim pravima i teme-ljnim slobodama. Poticanje, izvansudskog rje-{avanja sporova, gdje je to prikladno, doprinosismanjenju radnog optere}e nja sudova (Pre-poruka Vije}a Evrope o sprije~avanju i smanji-vanju prekomjernog opte re}enja sudova R (86)12). Olak{avanjem i poticanjem, gdje je to prik-ladno, medijacije i ostalih alternativnih na~inarje{avanja sporova, pojednostavljuje se i ubrza-va sudski postupak. (Preporuka Vije}a Evrope omjerama za pove}anje dostupnosti pravosu|aR (81) 7).

Dostupnost pravosu|a je jedan od glavnihciljeva Evropske unije na uspostavljanju pod-ru ~ja slobode, sigurnosti i pravde, gdje fizi~ke ipravne osobe ne}e biti onemogu}ene ili obe-shrabrene u izvr{avanju svojih prava neuskla-|eno{}u ili sloèno{}u pravnog i upravnog sis-tema dràva ~lanica. Na~elo „dostupnosti pra-vosu|a” u {irem smislu mora uklju~ivati i pro-micanje dostupnosti prikladnih postupaka rje-{avanja sporova za pojedince i poslovne sub-jekte, a ne samo dostupnost pravosudnog siste-ma (Nacrt Direktive EU o medijaciji u gra|a-nskim i trgova~kim predmetima COM (2004)718). Razvojem alternativnih na~ina rje{avanjasporova, gra|anima i pravnim osobama se om-ogu}ava da, uz sudski postupak, mogu izabratii druge postupke za rje{avanje sporova, kojizbog brzine, jednostavnosti i tro{kova mogubiti prikladniji od samog sudskog postupka.

Alternativni na~ini rje{avanja sporova po-ti~u stvaranje tolerantnog okruènja, o~uvanjedobrih odnosa izme|u stranaka u sporu (trgo-

va~ki sporovi), smanjenje ekonomskog i dru -{tvenog tro{ka (porodi~ni sporovi), rje{a vanjeinteresnih sporova koji se ne mogu rje{avati usudskom postupku (kolektivni radni sporovi).

Osiguravanjem mehanizama za izvansud-sko rje{avanje sporova s me|unarodnim ele-mentom, posebno u porodi~nim, trgova~kim ipotro{a~kim sporovima, doprinosi se me|una -rodnoj suradnji u skladu s mjerama Evropskeunije na stvaranju „podru~ja slobode, sigurnos-ti i pravde».

Organiziranje, odràvanje i razvoj alterna-tivnih na~ina rje{avanja sporova, u skladu s na -~elima koja garantuju kvalit usluge izvansud-skog na~ina rje{avanja sporova, pravo su i ob-veza nadle`nih dràvnih tijela, organizacija ko-je pruàju usluge alternativnog na~ina rje {a-vanja sporova, te profesionalnih udruènja ~ijise ~lanovi mogu na}i u interesnim i pravnimsporovima.

Me|unarodna saradnja Vije}e Evrope razvija me|unarodnu surad-

nju na pove}anju efikasnosti nacionalnih pra-vosu|a i pove}anju dostupnosti pravosu|a, pri~emu alternativni na~ini rje{avanja sporova za-uzimaju va`no mjesto.

Preporuka Vije}a Evrope o porodi~noj me -dijaciji (R (98) 1), uvaàvaju}i pove}ani brojporodi~nih sporova, {tetne posljedice spora zaporodicu, visok dru{tveni i ekonomski tro{ak zadràvu, potrebu da se osigura za{tita interesa idobrobiti djece, preporu~uje dràvama ~lani-cama da poti~u obiteljska mirenja, odnosnooja~aju postoje}i sistem porodi~nog mirenja.Preporuka odre|uje osnovne principe poro-di~nog mirenja. Dràve bi trebale osigurati me-hanizme za izbor i obu~avanje miritelja, te na-dzirati standarde koje miritelji moraju posti}i.

Preporuka Vije}a Evrope o mirenju u gra-|anskim predmetima (R (2002) 10) preporu-~uje dràvama ~lanicama da omogu}e mirenjeu gra|anskim predmetima gdje god je to mo-gu}e, te da poduzmu sve mjere koje smatrajunu`nim za provedbu osnovnih na~ela ovePreporuke. Preporuka se odnosi na sve pred-

EVROPSKA UNIJA

Pravosu|e

Razvoj alternativnih na~inarje{avanja sporova


mete koji uklju~uju gra|anska prava i obve ze,uklju~uju}i trgova~ke, potro{a~ke i rad ne pred-mete. Dràve trebaju osigurati standarde za iz -bor, odgovornost, obu~avanje i kvalifikacije mi -ritelja, kao i informirati gra|ane o mirenju, po -sebno o efikasnosti i tro{kovima mirenja.

Preporuka Vije}a Evrope o mirenju u kaz-nenim predmetima (R (99) 19), uvaàvaju}i pre -dnosti mirenja, potrebu aktivnijeg uklju~ivanjao{te}enog i osumnji~enog u kazneni postupak,pravo o{te}enog na ispriku i od{tetu, va`nostja~anja osje}aja odgovornosti kod po~initeljakaznenog djela, preporu~uje dràvama ~lanica-ma da kod razvoja mirenja u kaznenim pred-metima uvaè na~ela navedena u preporuci.Pod uvjetom da o{te}eni i osumnji~eni pristanuna mirenje, mirenje bi trebalo omogu}iti dos-tupnim u svim fazama kaznenog postupka.Usluga mirenja mora udovoljavati odre|enimstandardima i eti~kim pravilima, te je potrebnonadzirati postupak odabira, obu~avanja i ocjen-jivanja miritelja.

Preporuka Vije}a Evrope o alternativamasudskom postupku izme|u upravnih tijela i pri-vatnih stranaka (R (2001) 9) preporu~uje drà -vama strankama da potaknu postupke izvansu -d skog rje{avanja sporova u upravnim sporovi-ma (upravni akti, ugovori, nov~ane naknade)kad je to mogu}e. Primjena nekih alternativnihna~ina rje{avanja sporova moè se propisatikao preduvjet za zapo~injanje pravnog postupka.

Evropska unijaPoticanje alternativnih na~ina rje{avanja

sporova je jedan od politi~kih prioriteta Evro -pske unije, {to je potvr|eno i dono{enjem Ze-lene knjige o alternativnim na~inima rje{avanjasporova u gra|anskom i trgova~kom pravu i is-ticanjem va`nosti izvansudskog na~ina rje{a-

vanja sporova u Zelenoj knjizi za dostupnost po-tro{a~a pravdi i rje{avanju potro{a~kih sporova.

Direktiva EU o prekograni~nim kreditnimtransferima (97/5/EC) propisuje, izme|u osta-log, obvezu za dràve ~lanice da osiguraju od -govaraju}e i efikasne postupke àlbe i nakna-de {tete za rje{avanje mogu}ih sporova izme|ukorisnika i financijskih institucija.

Nacrt Direktive EU o mirenju u gra|anskimi trgova~kim predmetima (COM (2004) 718)ima za cilj omogu}iti dostupnost rje{avanja sp-or ova promicanjem kori{tenja mirenja i osigu-rati ~vrste odnose izme|u postupka mirenja isudskog postupka. Dràve ~lanice morale biosigurati efikasnu kontrolu pruànja medijacij-skih usluga, kao i promicati obu~avanje miritelja.

Akcijski plan za dostupnost potro{a~a pra -vdi i rje{avanje potro{a~kih sporova na jedin-stvenom trì{tu potvrdio je va`nost izvansud-skih mehanizama za za{titu prava potro{a~a.

Direktiva EU o nalozima za za{titu potr-o{a~kih interesa (98/27/EC) obvezuje dràve damoraju omogu}iti neovisnim javnim tijelima iorganizacijama potro{a~a da poduzmu mjereprotiv odre|enih poslovnih postupanja.

Preporuka Komisije EU o na~elima za tije-la koja provode izvansudski na~in rje{avanjapotro{a~kih sporova (98/257/EC) navodi slje-de}a na~ela: neovisnost, transparentnost, ra-spra vnost, efikasnost, zakonitost, dispozitivno-st, zastupanje.

Preporuka Komisije EU o na~elima tijela zaizvansudsku nagodbu koja provode dogovornorje{avanje potro{a~kih sporova (2001/310/EC) navo-di na~ela: neovisnost, transparentnost, u~in kov-itost, pravi~nost.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

EVROPSKA UNIJA

116-117-1116-117-2

Documents

Op}inski sud Sarajevouspostavljene veze, CEFTA sporazum i konkurentnu cijenu na{ih roba na ovom tr`i{tu, potrebno je omo-gu}iti i pomo}i na{im kompanijama da ostvare {to ve}e prisustvo