Oporezivanje inozemnih dohodaka i plaćanje obveznih doprinosa · Nerezidentima se za porezno razdoblje priznaje olakšice po osnovi: ∑ osnovnog osobnog odbitka za vlastito uzdržavanje,

42 POREZNI VJESNIK 5/2016.

Oporezivanje inozemnih dohodaka i plaćanje obveznih doprinosa

Iva Uljanić Škreblin, Dražen Opalić i Ksenija Cipek

Oporezivanje inozemnih dohodaka i plaćanje obveznih doprinosa

1. UvodUlazak Hrvatske u EU, otvaranje granica zbog primjene četiriju sloboda na kojima se

temelji EU, napose slobodan protok ljudi i kapitala, povećava pokretljivost radnika. Sve više hrvatskih poduzeća šalju radnike na privremen rad u inozemstvo, radi obavljanja poslova društva, suradnje na odre�enim projektima, te stjecanja novih znanja i iskustava u povezanim društvima i slično, a posljednjih nekoliko godina velik utjecaj na mobilnost imaju i ekonomske migracije hrvatskih državljana zbog velike stope nezaposlenosti. U ovome članku donosimo prikaz poreznog tretmana plaća i drugih primitaka u takvim prekograničnim aktivnostima, osobito kad hrvatski rezident u RH prima plaću, zara�enu radom u drugoj zemlji, od inozemnoga poslodavca, kad hrvatski rezident prima plaću za rad u ustanovama EU-a (Europska komisija, Europski parlament, Europska središnja ban-ka), a prikazujemo i način utvr�ivanja rezidentnosti, primjenu bilateralnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, plaćanje predujmova poreza na dohodak i podnošenje propisanih izvješća, obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, primjenu metoda za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i dr.

Pritom se primjenjuje sljedeće tuzemne propise: Opći porezni zakon1 (OPZ) koji u čl. 13. propisuje da je porezni obveznik (obveznik) svaka osoba koju takvom odre�uju zakoni što ure�uju pojedinu vrstu poreza; Zakon o porezu na dohodak2 te Pravilnik o porezu na dohodak3, što propisuju odredbe o utvr�ivanju i oporezivanju dohotka, i odnose se na sve fizičke osobe koje stječu dohodak i po toj su osnovi obveznici poreza na dohodak.

2. Pojam poreznog obveznika rezidenta i nerezidentaObveznik rezident svaka je fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno

boravište. Rezident je i svaka fizička osoba koja u Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi i po toj osnovi prima plaću.4

1 Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13. i 26/15)2 Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13,

148/13, 83/14, 143/14. i 136/15)3 Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09. ∑ ispr., 146/09, 123/10,

137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14. i 137/15)4 Članak 3. Zakona o porezu na dohodak

OPOREZIVANJE INOZEMNIH DOHODAKA I PLAĆANJE OBVEZNIH DOPRINOSA 43

Obveznik nerezident svaka je fizička osoba koja u RH stječe oporeziv dohodak, a tu nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište.

Odre�ivanje rezidentnosti vrlo je važno za obveznika, jer utječe na njegovu obvezu poreza na dohodak. Pri utvr�ivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, naime, uzima se u obzir, ukupnu svotu dohotka iz svih izvora (primitaka po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primi-taka), što ih rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu. Na rezidenta se, dakle, prim-jenjuje načelo svjetskoga dohotka i on ima neograničenu obvezu poreza na dohodak. Nerezidentu se, pak, za porezne svrhe uzima u obzir dohodak što ga stekne samo u tu-zemstvu (u Hrvatskoj), što znači da se na nj primjenjuje načelo tuzemnog dohotka.

Prebivalište za potrebe oporezivanja odre�uje OPZ5, prema kojemu obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvjema kalendarskim godinama, s tim da boravak u stanu nije obvezan. Ako obveznik u RH ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište odlučujuće za oporezivanje utvr�uje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za obveznika samca prema mjestu u kojemu se pretežito zadržava ili iz kojeg pretežito odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. Ako obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. Uobičajeno boravište, po tome Zakonu, ima obveznik u mjestu u kojemu se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da u tome mjestu ili području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim se boravištem pak smatra stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju najmanje 183 dana u jednoj ili u dvjema kalendarskim godinama. Za odre�ivanje uobičajena boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka kakvi ne traju dulje od jedne godine.

Prema navedenim odredbama OPZ-a, ako obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu6, ali ta odredba može imati ograni-čenu primjenu. Ustav RH, naime, propisuje da me�unarodni ugovori sklopljeni i potvr�e-ni sukladno Ustavu i objavljeni, te su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka, i prema pravnoj su snazi iznad zakona.7 Pravilnik propisuje da pri utvr�ivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i više stranih me�u-državnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona o porezu na dohodak što znači, kad neka fizička osoba ima stan u RH, ali ima prebivalište i u nekoj drugoj državi ugovornici, kako radi utvr�ivanja rezidentnosti, treba voditi raču-na o odredbama me�unarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, jer su sastavnim dijelom hrvatskoga pravnog poretka.

Odre�ivanje rezidentnosti, osim radi utvr�ivanja porezne obveze, važno je i zbog moguće primjene tuzemnih propisanih olakšica poreza na dohodak. Tako se rezidentu pri utvrđivanju porezne osnovice priznaje:

∑ osnovni osobni odbitak za pokriće osnovnih osobnih životnih potreba,∑ dio osobnog odbitka za članove uže obitelji koje uzdržava,∑ dio osobnog odbitka za invalidnost i invalidnost članova uže obitelji koje uzdržava,∑ dio osobnog odbitka za svotu plaćenu za zdravstveno osiguranje, ako nije drukči-

je obvezno osiguran,∑ dio osobnog odbitka za dana darovanja u tuzemstvu pod propisanim uvjetima i za

propisane svrhe.

5 Članak 38. OPZ-a6 Članak 38. st. 3. OPZ-a7 Članak 141. Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10. i 5/14. ∑ Odluka USRH)


Rezidentima se priznaje i uvećan dio osnovnoga osobnog odbitka, ako su u poreznom razdoblju imali prebivalište i boravili na području jedinica lokalne samouprave razvrsta nih u potpomognuta područja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju i na podru čju Grada Vukovara, prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, te uvećan dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, ako imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara.

Nerezidentima se za porezno razdoblje priznaje olakšice po osnovi:∑ osnovnog osobnog odbitka za vlastito uzdržavanje,∑ dijela osobnog odbitka po osnovi plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u

tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa te∑ dijela osobnog odbitka pod propisanim uvjetima i do propisane svote za dana

darovanja.

No, ako fizička osoba rezident članice EZ-a ili Europskoga gospodarskog prostora (EGP), osim RH, u Hrvatskoj stekne dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelat-nosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugi dohodak, u godišnjem obračunu poreza na dohodak može iskoristiti i osobni odbitak za članove uže obitelji koje uzdržava te dio osobnog odbitka za invalidnost, vlastitu i članova uže obitelji koje uzdr-žava, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da dohodak ostvaren u RH čini naj-manje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka u poreznom razdoblju i da je izuzet ili oslobo�en oporezivanja u članici u kojoj je rezident, što znači ∑ ako nerezident ne ispuni uvjete propisane tuzemnim poreznim propisima (da nije rezident članice EU-a ili EGP-a), jer ukupan dohodak nije stečen pretežito u RH, da taj dohodak nije izuzet ili oslobo�en oporezivanja u članici u kojoj je rezident) ∑ kako nema pravo na priznavanje olakšica po osnovi dijela osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i djece, dijela osobnog odbitka za vlastitu invalidnost i invalidnost uzdržavanih članova uže obitelji.

U nastojanju da se provede načelo pravednosti u oporezivanju, primjenjuje se unila-teralne mjere ili bilateralne ugovore, radi otklanjanja dvostrukog oporezivanja. Cilj je, dakle, onemogućiti dvostruko oporezivanje, i to u državi rezidentnosti, a i u državi obvez-nikova izvora dohotka, tj. otkloniti mogućnost da neki obveznici za jednak porezni objekt istodobno plaćaju istovrstan porez dvojici vjerovnika jednakoga ranga.

3. Predujam poreza na dohodak izravno iz inozemstva i izvješćivanje (iz zemlje s kojom RH ne primjenjuje poseban ugovor ili me�unarodni sporazum)

3.1. Prijava u registar poreznih obveznikaObveznici koji počinju primati dohodak izravno iz inozemstva Poreznoj upravi mora-

ju prijaviti početak obavljanja djelatnosti i stjecanja dohotka, u roku osam dana od početka obavljanja djelatnosti ili stjecanja dohotka,8 radi osiguranja podataka nužnih za utvr�iva-nje poreza, odnosno vo�enje evidencija o primicima. Obveznici, odnosno opunomoćenici ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenu boravištu moraju podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak na Obrascu RPO. Prijavu radi upisa u registar obveznika podnosi se, uz ostalo, za dohodak od:

8 Članak 58. Zakona o porezu na dohodak


∑ nesamostalnog rada izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno konzular-nom predstavništvu strane države i me�unarodnoj organizaciji te predstavništvu ili organizaciji koja u RH ima diplomatski imunitet,

∑ samostalne djelatnosti iz inozemstva,∑ imovine i imovinskih prava iz inozemstva,∑ kapitala i drugog dohotka iz inozemstva.9

Pri prestanku stjecanja dohotka iz inozemstva, obveznici moraju nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku osam dana. Obveznici koji primaju dohodak iz inozemstva moraju podnijeti prijavu radi upisa u regi-star obveznika ∑ Obrazac RPO, svejedno ima li RH, prema međunarodnim ugovorima, pravo oporezivati taj dohodak ili ne.

3.2. Obračunavanje i plaćanje predujma poreza na dohodakU vezi s plaćanjem predujma poreza na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak

propisuje opću odredbu prema kojoj predujam poreza kojeg se plaća po odbitku stjecatelji oporeziva primitka (rezidenti RH) izravno iz inozemstva uplaćuju u roku osam dana po naplati primitka,10 što znači kako, sam obveznik preuzima obvezu obračunavanja i plaća-nja predujma poreza na dohodak.

Oporezive primitke od kojih obveznik mora platiti porez u tuzemstvu, a stečeni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunava se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju HNB-a na dan primitka. Ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj HNB-a iznimno se obav-lja 31. prosinca godine u kojoj je oporeziv primitak u inozemstvu ostvaren, a kad je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, posljednjeg dana u mjesecu završetka toga kraćeg poreznog razdoblja.11

Kada se, dakle, radi o izravnu plaćanju iz inozemstva, isplatitelja se ne može obveza-ti ako nema podružnicu ili neki drugi oblik stalne poslovne jedinice (SPJ) u RH te ako nema posrednika koji će za nj i u njegovo ime isplaćivati primitak, pa tada obvezu obra-čunavanja i plaćanja poreza te dostave propisanih izvješća preuzima sam obveznik rezi-dent. To se primjenjuje uz uvjet da me�unarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne ure�uju drukčije, o čemu više u nastavku (u toč. 5).

4. Doprinosi za obvezna osiguranja

4.1. Obveze doprinosa temeljem rada za poslodavce sa sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj članici EU-aNakon ulaska u EU, Hrvatska je postala dio jedinstvenog tržišta rada, što znači da

poslodavci s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugim članicama EU-a mogu zapošljavati hrvatske državljane, a istodobno i hrvatski poslodavci mogu zapošljavati državljane drugih članica. Jedno je od bitnih prava svih osoba zaposlenih na području EU-a pravo na socijalnu sigurnost, što ga se iskorišćuje osiguranjem u odre�enoj državi. Pitanje načina ure�enja socijalne sigurnosti prepušteno je svakoj članici, što znači kako u

9 Ta obveza očito nije propisana za dohodak od osiguranja, jer ga se po toj osnovi ne utvr�uje, ako je primitak po osnovi osigurane svote životnog ili dobrovoljna mirovinskog osiguranja stigao izravno iz inozemstva.

10 Članak 2. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak11 Članak 8. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak


vezi s tim nije provedeno uskla�ivanje na razini Unije, kao npr. u pogledu PDV-a. S obzi-rom na činjenicu da su države različito uredile prava iz obveznih osiguranja i obveze s osnove tih osiguranja, te činjenicu da se želi izbjeći osiguravanje odre�ene osobe u dvje-ma članicama istodobno, ili da uopće ne bude osigurana, premda bi prema radnom sta-tusu to trebala biti, Parlament i Vijeće EU-a donijeli su uredbe o uskla�enju sustava soci-jalne sigurnosti, i to:

∑ Uredbu (EZ) broj 883/04. Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o uskla�ivanju sustava socijalne sigurnosti

∑ Uredbu (EZ) broj 987/09. od 16. rujna 2009. što utvr�uje postupak provedbe Ured-be iz 2004.12

Glavni je cilj donošenja tih uredba osigurati slobodno kretanje osoba te pridonijeti poboljšanju standarda i uvjeta zapošljavanja.

Uredbe se primjenjuje na članice EU-a i EGP-a13 te Švi carsku14, a prema pravnoj su snazi iznad domaćih propisa i primjenjuje ih se izravno.

U Glavi II. Uredbe 883/04. ure�uje se, uz ostalo, pitanje odre�ivanja primjenjiva za-konodavstva za zaposlene i samozaposlene osobe. Poslodavci sa sjedištem ili mjestom rada u EU morat će, sukladno tome, ponekad obvezu doprinosa za svoje zaposlenike utvr�ivati prema hrvatskim propisima.

Važno je da se obvezu doprinosa za hrvatske državljane zaposlene u poslodavaca sa sjedištem ili mjestom rada u drugim članicama plaća prema hrvatskim propisima samo u određenim okolnostima, kada to proizlazi iz Uredbe 883/04, dok se u preostalima obvezu doprinosa plaća prema propisima drugih članica. Moguće je da će poslodavac sa sjedištem ili mjestom rada u drugoj članici morati, prema hrvatskim propisima, obračunavati dopri-nose za osobu državljanina te članice. O svemu tome opširnije u nastavku.

4.1.1. Odre�ivanje primjenjiva zakonodavstva

Kako je već rečeno, pitanje odre�ivanja primjenjiva zakonodavstva ure�uje se u Gla-vi II, čl. 11. do 16. Uredbe 883/04. Osnovno je pravilo pri utvr�ivanju primjenjiva zako-nodavstva da se nadležno zakonodavstvo odredi prema mjestu rada (lex loci laboris), pa se tako na osobu koja obavlja djelatnost kao zaposlenu u članici primjenjuje zakono-davstvo te države članice, što znači kako će se na osobu zaposlenu u RH primjenjivati hrvatsko zakonodavstvo i kad je ta osoba zaposlena u poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj članici.

Iznimkom su od ovog pravila osobe zaposlene u poslodavca koji redovno obavlja dje-latnost u drugoj članici, a poslodavac ih je uputio (izaslan) na rad u RH, uz uvjet da pred-vi�eno trajanje posla nije dulje od dvadesetčetiri mjeseca i da nisu poslane kako bi zamije-nile druge osobe. Na njih se primjenjuje zakonodavstvo članice iz koje su upućene na rad.

Uredba, uz to, ure�uje pitanje odre�ivanja primjenjiva zakonodavstva kad odre�ena osoba obavlja djelatnost zaposlene osobe u dvjema ili više država članica, pa se tada pri-mjenjuje:

12 Osim navedenih, u primjeni su i Uredba 988/09, Uredba 1231/10, Uredba 124410, Uredba 465/12 te Uredba 1224/12.

13 Norveška, Island i Liechtenstein, kao države članice EGP-a, primjenjuju uredbe EU-a za uskla�ivanje u odnosima s RH, počevši od 12. travnja 2014.

14 Švicarska, kao članica EGP-a, primjenjuje uredbe EU-a za uskla�ivanje sustava socijalne sigurnosti, ali još nije odre�en datum od kojeg će te uredbe primjenjivati i u odnosima s RH. U me�usobnim odnosima još se primjenjuje odredbe me�udržavnog ugovora o socijalnom osiguranju. Švicarska u odnosima s Hrvatskom primjenjuje vlastite odredbe.


∑ zakonodavstvo države u kojoj zaposlenik ima boravište, ako obavlja znatan dio djelatnosti u toj članici ili ako ga zapošljavaju različita poduzeća ili različiti poslodavci čije je registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u različitim članicama,

∑ zakonodavstvo članice u kojoj je registrirano sjedište ili mjesto poslovanja podu-zeća ili poslodavca koji ga zapošljava, ako ne obavlja znatan dio djelatnosti u članici u kojoj ima boravište.

Znatnim dijelom djelatnosti zaposlene osobe smatra se onu čiji je udjel u ukupnoj djelatnosti, prema mjerilima radnoga vremena i/ili naknade za rad, veći od 25%.

Sukladno tima mjerilima, premda su zaposlene u dvjema članicama, zakonodavstvo RH primjenjivat će se na sljedeće osobe:

∑ osobu zaposlenu u RH i u drugoj članici, ali u Hrvatskoj ima boravište i obavlja barem 25% ukupne djelatnosti zaposlene osobe,

∑ osobu zaposlenu u RH i u drugoj članici, ali u RH nema boravište i obavlja barem 75% ukupne djelatnosti zaposlene osobe, odnosno u članici gdje ima boravište obavlja manje od 25% djelatnosti,

∑ osobu koja ima boravište u RH, a zaposlena je u više poslodavaca kojima je sjedi-šte ili mjesto rada u različitim članicama.

Važno je da te odredbe služe isključivo za određivanje primjenjiva zakonodavstva15, odnosno njima se ne odre�uje hoće li, i kako, neka osoba biti osigurana te kako će plaćati doprinose. Tek nakon što se odredi primjenjivo zakonodavstvo, status u osiguranju uređuje se sukladno zakonodavstvu te države, pa se prema statusu u osiguranju za tu osobu obračunava i doprinose.

HZMO se u nas smatra ustanovom nadležnom za odre�ivanje zakonodavstva o soci-jalnoj sigurnosti kojeg se primjenjuje prema uredbama EU-a o uskla�ivanju sustava soci-jalne sigurnosti.

4.1.2. Obveza doprinosa prema plaći i ostalim primicima uz plaću

Sukladno čl. 21. st. 1. Provedbene uredbe 987/09, poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja izvan nadležne članice mora ispuniti ukupne obveze utvr�ene u zakonodavstvu kojeg se primjenjuje na njegove zaposlenike, napose uplatiti doprinos, kao da ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u nadležnoj članici.

Obvezu doprinosa redovito se utvr�uje temeljem statusa u osiguranju što su ga pret-hodno utvrdili HZMO i HZZO, pa svi poslodavci koji zapošljavaju osobe na koje se prim-jenjuje hrvatsko zakonodavstvo za njih moraju podnijeti prijavu na obvezna osiguranja16.

Članak 19a. Zakona o doprinosima (NN 84/08. do 41/14) propisuje obvezu dopri-nosa za osiguranika po osnovi rada u poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj članici prema kojemu se, sukladno propisima EU-a o uskla�enju sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo RH.

Sukladno st. 1. toga članka, obveznik je doprinosa iz osnovice osiguranik, a obveznik doprinosa na osnovicu poslodavac sa sjedištem ili mjestom rada u drugoj članici ili druga

15 Nadležna je ustanova za odre�ivanje zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti ∑ što ga se primjenjuje pre-ma uredbama EU-a o uskla�ivanju sustava socijalne sigurnosti ∑ HZMO.

16 Prije podnošenja prijave na obvezna osiguranja, poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom rada u drugoj članici mora podnijeti zahtjev za dodjeljivanje osobnog identifikacijskog broja (OIB), sukladno Zakonu o OIB-u i provedbenim propisima donesenima na temelju toga Zakona, što je posve jasno kad poslodavac u EU zapošljava osobu sukladno hrvatskim propisima o radu (radnik će raditi u RH), ali još nije riješeno pitanje prethodne prijave, kad radnik radi za poslodavca iz EU-a u drugoj članici a primje-njuje se hrvatsko zakonodavstvo.


osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću. Obveznik je obračunavanja i plaćanja ukupnih doprinosa poslodavac ili druga osoba koja umjesto njega osiguraniku isplaćuje plaću.

Mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa čini plaća. Plaća je primitak što ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi ili ga je morao isplatiti radniku/osiguraniku po osnovi radnog odnosa za rad u odre�enu mjesecu, prema ugovoru i pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a od tog se primitka, prema propisima o porezu na doho-dak, utvr�uje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupna (bruto) svota primitka sadrži doprinos iz osnovice te poreza i prirez porezu na dohodak i neto-svotu.

Osim na plaću, poslodavac doprinose mora obračunati i na ostale primitke, oporezive porezom na dohodak, što ih povrh mjesečne plaće isplaćuje zaposleniku.

Prema navedenim osnovicama, obračunava se doprinose kako slijedi:

Vrsta doprinosa StopaDoprinosi iz osnovice

Doprinos za mirovinsko osiguranje 20% ili 15%

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane šted-nje (za osiguranika toga osiguranja)

5%

Doprinosi na osnovicu

Doprinos za zdravstveno osiguranje 15%

Doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5%

Doprinos za zapošljavanje 1,7%

Obveze doprinosa obračunava se pojedinačno za svakog osiguranika i prema plaći za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu je radnik bio u radnom odnosu, odnosno prema svakome pojedinačno isplaćenu ostalom primitku, i dospijevaju na naplatu u roku osam dana po isplati. Ako poslodavac nije isplatio plaću ili dio plaće do posljednjeg dana u mjesecu za prošli, doprinosi prema toj plaći ili dijelu plaće iznimno dospijevaju u roku osam dana od posljednjeg dana u mjesecu za prošli mjesec.

Doprinosi što ih se obračunava prema plaći ili dijelu plaće kakvu poslodavac s regis-triranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugim članicama daje u naravi ili u obliku iskorištenja prava dospijevaju na naplatu u roku osam dana od posljednjeg dana mjeseca u kojemu je obavljeno davanje ili iskorišteno pravo, ali najkasnije u roku osam dana od posljednjeg dana u mjesecu za prošli mjesec.

O vrsti i svoti obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugima utvr�enim podacima, obveznik obračunavanja sastav-lja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće ∑ Obrazac JOPPD i dostavlja ga Poreznoj upravi.

Bitno je da i ti poslodavci pri obračunu doprinosa prema plaći primjenjuju odredbe o najnižoj ili najnižoj mjesečnoj osnovici te najvišoj godišnjoj osnovici za obračun doprinosa.

4.1.3. Obveza doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem

Poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj članici, kada zapošljava osobu prema kojoj se, sukladno propisima EU-a o uskla�enju sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo RH i koja je sukladno propisima o stažu osigu-ranja što ga se računa s povećanim trajanjem i posebnim propisima, zaposlena na radnome mjestu na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ili koja obavlja poslove


zanimanja za koja se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, za tu osobu mora obračunati i uplatiti dodatne doprinose za staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Mjesečna je osnovica za obračun plaća i prema njoj se obračunava sljedeće doprinose na osnovicu:

1. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem2. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane

štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika toga osiguranja)

U nastavku je pregled stopa za obračun dodatnih doprinosa za staž osiguranja s pove-ća nim trajanjem:

Stope za I. stup MOStaž Osiguranik

samo I. stupaOsiguranik I. i

II. stupaKada se 12 mjeseci staža računa kao 14 mjeseci 4,86% 3,61%

Kada se 12 mjeseci staža računa kao 15 mjeseci 7,84% 5,83%

Kada se 12 mjeseci staža računa kao 16 mjeseci 11,28% 8,39%

Kada se 12 mjeseci staža računa kao 18 mjeseci 17,58% 13,%

Stope za II. stup MOStaž Stopa za osiguranika II. stupaKada se 12 mjeseci staža računa kao 14 mjeseci 1,25%

Kada se 12 mjeseci staža računa kao 15 mjeseci 2,01%



Doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem obračunava se istodobno s obra-čunom ostalih doprinosa prema plaći i dospijevaju na naplatu istodobno s ostalim dopri-nosima što h se obračunava prema plaći.

O svoti obveze tih doprinosa, osnovici prema kojoj su obračunani i razdoblju na koje se obveza odnosi poslodavac mora sastaviti obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće ∑ Obrazac JOPPD dostavlja ga Poreznoj upravi.

4.1.4. Obveza posebnog doprinosa za iskorištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

Ako poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom rada u drugoj članici EU-a zapošljava osobu na koju se primjenjuje zakonodavstvo RH, ponekad će za tu osobu biti obveznik obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za iskorištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, npr. kad:

∑ zaposlenik po nalogu poslodavca službeno boravi ili∑ zaposlenik po nalogu poslodavca boravi na službenom putu u državi koja nije

članica EU-a ili onoj s kojom RH nema zaključen me�unarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili onoj s kojom ima zaključen me�unarodni ugovor o socijalnom osi-guranju, ali njegove odredbe ne ure�uju pitanje iskorištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu.

Službenim boravkom u inozemstvu, sukladno Zakonu o doprinosima, smatra se bora-vak osiguranika u inozemstvu po nalogu poslodavca radi obrazovanja, stručnog usavr-šavanja ili poslijediplomskoga studija ili drugih razloga a u tom razdoblju nije prekinut radni odnos niti osiguranje po istoj osnovi, u trajanju duljem od 30 dana neprekidno.


Službeni put u inozemstvo boravak je osiguranika u inozemstvu po nalogu poslo-davca u trajanju do 30 dana neprekidno.

Kad postoji obveza doprinosa u vezi s boravkom osiguranika u inozemstvu, poslodavac mora obračunati poseban doprinos za iskorištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu prema mjesečnoj osnovici (plaći) što dospijeva na naplatu istodobno s dospijećem ostalih dopri-nosa, odnosno u roku osam dana po isplati plaće. Ako se za boravka u inozemstvu plaću ne isplaćuje, poseban doprinos dospijeva do 15. u mjesecu za prošli mjesec. Poseban dopri-nos za službeni boravak u inozemstvu obračunava se uz primjenu stope 10%.

Ako zaposlenik boravi na službenom putu u inozemstvu i kada po toj osnovi postoji obveza posebnog doprinosa za iskorištenje zdravstvene zaštite, poslodavac ga mora obra-čunati prema osnovici što je čini umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,35, razmjerno broju dana u mjesecu u kojemu je zaposlenik boravio na putu. Doprinos se obračunava uz primjenu stope 20%, a obveza dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prošli mjesec.

4.1.5. Preuzimanje obveze doprinosa

Članak 22. st. 2. Provedbene uredbe 987/09. propisuje da se poslodavac kojemu mjesto poslovanja nije u članici čije se zakonodavstvo primjenjuje mora sa zaposlenikom sporazumjeti da zaposlenik može ispunjavati poslodavčeve obveze u pogledu uplate dopri-nosa u njegovo ime, ne dovodeći u pitanje poslodavčeve temeljne obveze, te poslodavac obavijest o takvom dogovoru mora poslati nadležnoj ustanovi te članice.

Zakon o doprinosima uskla�en je s tom odredbom, pa tako čl. 248a. propisuje da umjesto poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj članici, sukladno čl. 21. st. 2. Uredbe (EZ) br. 987/09, obvezu doprinosa može preuzeti osigura-nik zaposlenik, i to obveze doprinosa prema plaći i ostalim primicima uz plaću, za staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebnog doprinosa za iskorištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

Obvezom doprinosa što je može preuzeti zaposlenik smatra se obračunavanje i plaćanje doprinosa iz osnovice i na osnovicu te podnošenje izvješća, a sam preuzimatelj, sukladno OPZ-u, odgovara za svotu obračunanoga doprinosa kao jamac platac.

Status preuzimatelja obveze doprinosa stječe se na temelju podneska, što ga potpisuju poslodavac i zaposlenik preuzimatelj obveze doprinosa, a predaje ga se Poreznoj upravi na Obrascu ∑ ≈Sporazum o preuzimanju obveze doprinosa« (INOPRE ∑ DOP). Bitno je istaknuti da se obveze doprinosa i pri preuzimanju u zaposlenika i ubuduće evidentira na OIB-u poslodavca.

4.1.6. Utvr�ivanje obveze doprinosa za primitke što ih se prema poreznim propisima smatra dohotkom od nesamostalnog rada, prema propisima o doprinosima drugim dohotkom

Poslodavci sa sjedištem ili mjestom rada u drugim članicama kadšto će bivšim zaposlenicima na koje se primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo isplaćivati i primitke od kojih se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvr�uje dohodak od nesamostalnog rada, a taj se primitak ne odnosi na naknadu za rad za trajanja radnog odnosa niti je stečen u razdoblju trajanja radnog odnosa. To, u pravilu, mogu biti sljedeće vrste primitaka:

∑ primitak isplaćivan nasljednicima po osnovi rada bivšega zaposlenika, osim mje-sečne plaće bivšeg radnika,

∑ primitak po osnovi povoljnije kamate pri odobravanju kredita bivšem zaposleniku,∑ prigodne nagrade, naknade i pomoći bivšim radnicima ili izabranim i imenovanim

osobama ∑ iznad neoporezivih svota,


∑ naknada plaće što je poslodavac isplaćuje bivšem zaposleniku po osnovi ugovore-ne zabrane tržišne utakmice, sukladno posebnom propisu, te

∑ ostali slični primici.

U takvoj se okolnosti obvezu doprinosa obračunava na način propisan za drugi doho-dak, a s obzirom da se radi o primitku kojega neposredno isplaćuje poslodavac iz inozem-stva, obveznik je obračunavanja primatelj primitka ∑ bivši zaposlenik.

Osnovicu za obračun doprinosa čini svota primitka, i na osnovi nje se obračunava samo doprinose za mirovinska osiguranja, dok se obveze doprinosa za zdravstveno osig-uranje, sukladno čl. 113. st. 2. Zakona, ne obračunava.

4.1.7. Način uplate doprinosa iz inozemstva

Doprinose što ih je obračunao poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom po-slovanja u drugoj članici može se uplatiti iz inozemstva ili u RH.

Doprinos iz inozemstva može se uplatiti u kunama ili u drugoj valuti, kako slijedi:

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti temeljem radnog odnosaBanka: Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb

SWIFT/BIC: NBHRHR2X

Broj računa HR12 1001 0051 8630 0016 0

Korisnik: Ministarstvo financija RH, Katančićeva 5, 10000 Zagreb

Opis plaćanja: HR68 ∑ 8168 ∑ OIB poslodavca ∑ oznaka Obrasca JOPPD

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje temeljem radnog odnosaBanka: Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb

SWIFT/BIC: NBHRHR2X

Broj računa HR76 1001 0051 7000 3600 1

Korisnik: REGOS, Gajeva ulica 5, 10 000 Zagreb


Doprinos za zdravstveno osiguranje temeljem radnog odnosaBanka: Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb

SWIFT/BIC: NBHRHR2X

Broj računa: HR65 1001 0051 5501 0000 1

Korisnik: HZZO, Margaretska 3, 10 000 Zagreb


Doprinos za zaštitu zdravlja na radu temeljem radnog odnosaBanka: Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb

SWIFT/BIC: NBHRHR2X

Broj računa: HR65 1001 0051 5501 0000 1




Doprinos za zapošljavanjeBanka: Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb

SWIFT/BIC: NBHRHR2X

Broj računa HR12 1001 0051 8630 0016 0

Korisnik: Ministarstvo financija RH, Katančićeva 5, 10000 Zagreb


Poseban doprinos za iskorištenje zdravstvene zaštite u inozemstvuBanka: Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb

SWIFT/BIC: NBHRHR2X

Broj računa: HR65 1001 0051 5501 0000 1


Opis plaćanja HR68 - 8508 ∑ OIB poslodavca ∑ oznaka Obrasca JOPPD

4.1.8. Izvješćivanje o obvezi doprinosa

Poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom rada u drugoj članici mora, dakle, o vrsti i visini obveze doprinosa, osnovici za obračun, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugima utvr�enim podacima, sastaviti obračunsku ispravu te sastaviti izvješće ∑ Ob-razac JOPPD i dostaviti ga Poreznoj upravi17, i to na dan obračunavanja i plaćanja ili na-jkasnije sljedeći dan.

Obrazac JOPPD podnosi se, u pravilu, u elektroničkom obliku, putem ePorezne, a ako poslodavac prikazuje obvezu za manje od tri radnika, iznimno ga se može podnijeti putem nadležne ispostave Porezne uprave. Poslodavac sa certifikatom za uporabu ePorezne Obrazac JOPPD mora podnijeti putem ePorezne, neovisno o broju zaposlenih radnika.

Ako su se poslodavac i zaposlenik sporazumjeli da će zaposlenik preuzeti obvezu i o tome obavijestili Poreznu upravu na Obrascu INOPRE ∑ DOP, zaposlenik postaje obveznik podnošenja Obrasca JOPPD, ali se obvezu doprinosa evidentira na OIB-u poslodavca.

S obzirom da Zakon o porezu na dohodak osobi koja prima dohodak od nesamostalnog rada iz inozemstva propisuje obvezu obračuna i uplate poreza na dohodak prema tome dohotku, izvješće o dohotku te predujmu poreza na dohodak i prirezu podnosi se na odvo-jenu Obrascu JOPPD, te se obveze poreza i prireza evidentira na OIB-u zaposlenika.

4.2. Obveze doprinosa temeljem rada za poslodavce sa sjedištem ili mjestom poslovanja u trećim zemljamaAko radnik radi za poslodavca sa sjedištem ili mjestom poslovanja u državi izvan EU-a

ili EGP (osim Švicarske), na osobni se zahtjev može prijaviti na obvezna osiguranja, i to:• temeljem zaposlenja u inozemstvu u međunarodnih organizacija, stranih posloda-

vaca i u ustanovama EU-a ∑ obvezno osigurane osobe prema:∑ članku 15. st. 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju,∑ članku 7. st. 1. toč. 3. i st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,∑ članku 6. st. 1. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti ili.

17 Do daljnjega se Područni ured Zagreb (ispostava Maksimir, porezno mjesto Medveščak) smatra nadlež-nim područnim uredom/ispostavom za sve poslodavce koje imaju registrirano sjedište ili mjesto poslo-vanja u drugim članicama EU-a, a u RH nemaju registriranu podružnicu.


• temeljem zaposlenja u tuzemnog poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nema registriranu podružnicu u tuzemstvu ∑ obvezno osigurane osobe prema:∑ članku 15. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,∑ članku 7. st. 1. toč. 3. i st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,∑ članku 6. st. 1. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti.

Ovdje su radnici osiguranici sami za sebe obveznici doprinosa, o čemu Porezna upra-va donosi rješenje.

Doprinos se obračunava prema mjesečnoj osnovici propisanoj u Naredbi što je, na temelju čl. 254. Zakona o doprinosima, donosi ministar financija, i to kao umnožak svote prosječne plaće i koeficijenta 1,0 (za 2016. propisana je osnovica 8.037,00 kn) neovisno o visini stvarnoga primitka.

Prema propisanoj mjesečnoj osnovici obračunava se doprinose na osnovicu, i to: 1. doprinos za mirovinsko osiguranje ∑ po stopi 20, odnosno 15% za osiguranika

mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje,2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

(za osiguranika toga osiguranja) ∑ po stopi 5%, 3. doprinos za zdravstveno osiguranje ∑ po stopi 15% 4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu ∑ po stopi 0,5%5. doprinos za zapošljavanje ∑ po stopi 1,7%.

Mjesečne svote obveza doprinosa dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prošli mjesec.

S obzirom da se ukupne obračunane doprinose smatra doprinosima na osnovicu, ne može ih se priznati kao izdatak pri utvrđivanju porezne obveze.

Ako radnik nije osiguran po osnovi rada za stranog poslodavca, ostvareni primitak, sukladno Zakonu o doprinosima, smatra se drugim dohotkom prema kojemu primatelj (radnik), u roku osam dana po primitku, mora obračunati, obustaviti i uplatiti doprinose iz osnovice ( za mirovinsko osiguranje i/ili za mirovinsko osiguranje na temelju individual-ne kapitalizirane štednje).

Primjer 1.Obveznik Ivo Ivić iz Zagreba, rezident RH, primio je plaću za ožujak 2015. od poslodavca iz

SAD-a za rad on-line, u svoti 1.500,00 USD, što je isplaćeno 5. travnja 2016. Obveznik uzdržava dijete. RH s SAD-om ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te se oporezivanje utvrđuje sukladno tuzemnim propisima. Primatelj je osiguran u obveznom osigu-ranju temeljem zaposlenja u tuzemstvu u poslodavca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaja registriranu podružnicu u tuzemstvu i plaća doprinose temeljem rješenja Porezne uprave. Ob-veznik je, dakle, obvezan obaviti sljedeće:

∑ u roku osam dana, odnosno do 13. travnja 2016, podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu/uobičajenu boravištu, prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak (Obrazac RPO).

∑ upisati dijete u karticu PK, također u nadležnoj Poreznoj upravi, ako želi iskoristiti dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana pri obračunu predujma poreza na dohodak temeljem plaće iz SAD-a. To mora učiniti prije 13. travnja 2016, ako želi iskoristiti taj dio osobnog odbitka već pri obračunu plaće isplaćene 5. travnja 2016. ili podatke upisati na dan obračuna i plaćanja poreza te podnošenja Obrasca JOPPD,

∑ obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak u roku osam dana nakon isplate plaće najkasnije do 13. travnja 2016, pri čemu se plaću preračunava u kunsku protuvrijednost uz primjenu srednjeg tečaja HNB-a na dan isplate plaće,


∑ podnijeti Obrazac JOPPD u roku osam dana nakon isplate plaće, odnosno 13. travnja 2016.

Nema obvezu obračunati doprinos prema primitku, zato što plaća doprinose temeljem rješe-nja Porezne uprave.

Srednji devizni tečaj HNB-a 5. travnja 2016. za jedan američki dolar bio je 6,610774 kn pa je preračunana svota plaće 9.916,16 kn (bruto). Obveznik mora primiti plaću na tekući račun u banci, svejedno je li u Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Obračun predujma poreza i prireza:

OPIS UKUPNO1 5

SVOTA PLAĆE ∑ BRUTO 9.916,16

1. SVOTA PLAĆE ∑ PRIMITAK 9.916,16

2. IZDACI UKUPNO (od 2.1. + 2.2)18 0,002.1. doprinos za mir. osiguranje I. STUP 0,002.2. doprinos za mir. osiguranje II. STUP 0,003. DOHODAK (1. ∑ 2) 9.916,164. NEOPOREZIVI ODBITAK 3.900,005. POREZNA OSNOVICA (3. ∑ 4.) 6.016,16

5.1. osnovica za primjenu stope od 12% 2.200,00

5.2. osnovica za primjenu stope od 25% 3.816,166. POREZ NA DOHODAK UKUPNO (6.1. + 6.2) 1.218,046.1. porez po stopi 12% 264,006.2. porez po stopi 25% 954,046.3. prirez porezu na dohodak 219,257. UKUPNO POREZ I PRIREZ (6. + 6.3) 1.437,298. SVOTA NETO-PLAĆE 8.478,87

Obveznik predujam poreza 1.437,29 kn mora uplatiti u korist računa grada/općine prema prebivalištu, u ovome primjeru Grada Zagreba: HR1110010051713312009, a u polje ≈model« upisuje broj modela ≈HR68« te u polje ≈poziv na broj primatelja«, kao podatak prvi, pripadajuću brojčanu oznaku vrste poreza i prireza na dohodak što ga se uplaćuje (u ovom primjeru 1880), kao podatak drugi, OIB što ga dodjeljuje Ministarstva financija ∑ Porezna uprava te, kao podatak treći, oznaku izvješća JOPPD prema kojemu se obavlja uplatu (5 znamenka), stoga u polje ≈poziv na broj primatelja« obveznik upisuje: 1880-11111111111-16104.

Predujam poreza obvezan je uplatiti 13. travnja 2016, a u istom roku obvezan je podnijeti i Obrazac JOPPD nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu/uobičajenu boravištu i Obrazac RPO. Samo po osnovi plaće iz SAD-a nije obvezan podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak.

18

18 S obzirom da su doprinosi za mirovinska osiguranja obračunani i plaćeni temeljem rješenja Porezne uprave o doprinosu na osnovicu, obveznik ne može obračunan i uplaćen doprinos iskoristiti kao porezno priznat izdatak.





Primjer 2.Obveznik Pero Perić iz Zagreba, rezident RH, primio je plaću isplaćenu 9. travnja 2016. za

ožujak 2015. od poslodavca iz SAD-a za rad on-line, u svoti 2.000,00 USD. Obveznik nema uz-državanih članova. RH i SAD ne primjenjuju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te se oporezivanje utvrđuje sukladno tuzemnim propisima o porezu na dohodak. Primatelj nije osiguran u obveznom osiguranju temeljem zaposlenja u tuzemstvu u poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu.

Obveznik, dakle, mora obaviti sljedeće:

∑ u roku osam dana, do 17. travnja 2016, podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenu boravištu, prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak (Obrazac RPO), te zahtijevati izdavanje porezne kartice (Obrazac PK),

∑ obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak u roku osam dana nakon isplate plaće, najkasnije do 17. travnja 2016, pri čemu se plaću obračunava u kunskoj protuvrijednosti uz primjenu srednjeg tečaja HNB-a na dan isplate plaće,

∑ obračunati i uplatiti doprinose iz osnovice prema primitku na način propisan za drugi dohodak, zato što u RH nije osiguran po toj osnovi niti je Hrvatska zaključila sa SAD-om ugovor o socijalnom osiguranju,

∑ podnijeti Obrazac JOPPD u roku osam dana nakon isplate plaće ∑ 17. travnja 2016.

Srednji devizni tečaj HNB-a 9. travnja 2016. za američki dolar bio je 6,636191 kn, te je pre-računana svota plaće 13.272,38 kn (bruto). Obveznik mora primiti plaću na tekući račun u banci, svejedno u Hrvatskoj ili inozemstvu.


OPIS UKUPNO1 5

SVOTA PLAĆE ∑ BRUTO 13.272,38


2. IZDACI UKUPNO (od 2.1. + 2.2) 2.654,482.1. doprinos za mir. osiguranje I. STUP 1.990,86

2.2. doprinos za mir. osiguranje II. STUP 663,62

3. DOHODAK (1. ∑ 2) 10.617,904. NEOPOREZIV ODBITAK 2.600,005. POREZNA OSNOVICA (3. ∑ 4) 8.017,905.1. osnovica za primjenu stope od 12% 2.200,005.2. osnovica za primjenu stope od 25% 5.817,906. POREZ NA DOHODAK UKUPNO (6.1. + 6.2) 1.718,486.1. porez po stopi 12% 264,006.2. porez po stopi 25% 1.454,486.3. prirez porezu na dohodak 309,337. UKUPNO POREZ I PRIREZ (6. + 6.3) 2.027,808. SVOTA NETO-PLAĆE 8.590,10

Obveznik predujam poreza 1.437,29 kn mora uplatiti u korist računa grada/općine prema prebivalištu, u ovome primjeru Grada Zagreba: HR1110010051713312009, a u polje ≈model« upisuje broj modela ≈HR68« te u polje ≈poziv na broj primatelja«, kao podatak prvi, pripadajuću brojčanu oznaku vrste poreza i prireza na dohodak što ga se uplaćuje (u ovom primjeru: 1880), kao podatak drugi, OIB što ga odjeljuje Ministarstvo financija ∑ Porezna uprava te, kao podatak treći, oznaku izvješća JOPPD prema kojemu se obavlja uplatu (5 znamenaka), stoga u polje ≈poziv na broj primatelja« obveznik upisuje: 1880-22222222222-16108.


Obračunan doprinos uplaćuje se na sljedeće uplatne račune:

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti temeljem radnog odnosaNaziv računa: Državni proračun Republike Hrvatske

IBAN: HR12 1001 0051 8630 0016 0

Model: HR68

Poziv na broj primatelja: 8176 ∑ 22222222222 ∑ 16108

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje temeljem radnog odnosaNaziv računa: Doprinos za mirovinsko osiguranje za starost na

temelju individualne kapitalizirane štednje

IBAN: HR76 1001 0051 7000 3600 1

Model: HR68

Poziv na broj primatelja: 2291 ∑ 22222222222 ∑ 16108

Predujam poreza obvezan je uplatiti 17. travnja 2016, a u jednakome roku mora podnijeti i Obrazac JOPPD nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu/uobičajenom boravištu i Obrazac RPO. Obveznik samo po osnovi plaće iz SAD-a ne mora podnijeti godišnju prijavu pore-za na dohodak.




5. Podnošenje godišnje porezne prijavePorez na dohodak obračunava se godišnje, na temelju dohotka za kojeg se podnosi

godišnju poreznu prijavu. Godišnji način obračuna poreza na dohodak primjenjuje se i na kraća porezna razdoblja19. Utvr�uje ga se prema poreznoj osnovici iz čl. 6. Zakona, a od utvr�enoga godišnjeg poreza odbija se svotu plaćena predujma poreza po svima iskazanim dohocima te utvr�uje razliku za uplatu ili povrat poreza.

Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i rezident kad u poreznom razdoblju izravno iz inozemstva primi:

∑ dohodak od nesamostalnog rada u dvaju ili više poslodavca istodobno, i/ili∑ dohodak od samostalne djelatnosti, i/ili∑ ako oporeziv dohodak, prema čl. 5. Zakona, primi izravno iz inozemstva, pri čemu

predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu plaćeni u tuzemstvu i/ili jesu u svoti manjoj od one što bi je se obračunalo prema tome Zakonu.20

Obvezu podnošenja godišnje porezne prijave imaju i rezidenti izaslani na rad u ino-zemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca u inozemna društva za rad u tim društvima, ako u tuzemstvu nije plaćen predujam poreza na dohodak, osim ako se taj dohodak, sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u RH izuzima od oporezivanja. Obvezu podnošenja prijave imaju i rezidenti koji dohodak od nesamostalnog rada, prema poseb-nom zakonu, stječu kao članovi posade broda u me�unarodnoj plovidbi.

Obveznik je tada obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi mora iskazati dohodak za kojeg je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada. No, ako uz dohodak za kojeg mora podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, iskaže i dohodak iz ostalih oporezivih izvora iz čl. 5. Zakona, mora iskazati ukupan dohodak u poreznom razdoblju, prema čl. 5. Zakona. Važno je znati kako se porez na dohodak procjenom utvr�uje i obveznicima poreza na dohodak koji moraju podnijeti godišnju prijavu, a ne podnesu je, ili ako su podaci u njoj netočni ili nepotpuni.

Ako je rezident stekao dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i tamo platio porez što se podudara s tuzemnim, porez plaćen u inozemstvu uračunava se, prema propisima, u tuzemni porez na dohodak.21

U godišnju se poreznu prijavu, Obrazac DOH, podatak o inozemnom dohotku unosi pod toč. 4.7, uz podatke o dohotku kojeg je rezident stekao u poreznom razdoblju u inozemstvu (svejedno podliježe li oporezivanju u RH ili ne), dakle o inozemnom porezu i podatak o predujmu poreza plaćenog u tuzemstvu. Mogućnost oporezivanja odnosno primjene pri-padajuće porezne stope, primjenu metode uračunavanja ili izuzimanja s progresijom utvr�uje nadležna ispostava Porezne uprave na temelju iskazanih podataka o primitku što je izvor ostvarenog dohotka, sukladno ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i me�u-na rodnim ugovorima. Iskazuje se podatke o izvoru dohotka, sukladno čl. 5. Zakona, državi

19 Porez na dohodak, sukladno čl. 7. Zakona, utvr�uje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje), ali porezno razdoblje može biti i kraće od kalendarske godine u sljedećim okolnostima:

1. ako rezident tijekom isteka kalendarske godine postane nerezident ili obratno, kad porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,

2. u povodu ro�enja ili smrti obveznika. Zakonska su prava tada u korist obveznika na pune mjesece. Ako obveznik tijekom poreznog razdob lja

promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvr�ivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se, sukladno Zakonu i Pravilniku, jednu godišnju poreznu prijavu. Ako tijekom kalendarske godine rezident postane nerezident i obrnuto, obveznik poreznoj prijavi mora priložiti podatke o pojedinim razdobljima stjecanja dohotka. Za oba razdoblja izra�uje se jedan godišnji obračun.

20 Članak 39. st. 2. Zakona o porezu na dohodak21 Članak 37. st. 4. Zakona o porezu na dohodak


u kojoj je ostvaren, svoti inozemnog dohotka (umanjenoj za uplaćene obvezne doprinose), svoti uplaćenog inozemnog poreza i o uplaćenu predujmu poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu. Podatke se popunjava na osnovi potvrda inozemnih isplatitelja, inozemnih poreznih tijela i propisanih evidencija i izvješća samoga obveznika.22

Rezidenti koje je tuzemni poslodavac uputio na rad u inozemstvo podatke o inozem-nom dohotku od nesamostalnog rada (plaći) iskazuju pod 4.1.1, a ne pod 4.7. godišnje porezne prijave, osim ako je porez na dohodak plaćen u tuzemstvu i u inozemstvu, ili samo u inozemstvu, pa se tada podatke o dohotku i uplaćenom porezu upisuje pod 4.7. godišnje porezne prijave.

5.1. Poseban postupakNo, od 1. siječnja 2016. uveden je poseban postupak utvr�ivanja godišnjeg poreza na

dohodak i prireza. Posebnim se smatra postupak na osnovi kojega obveznici koji u porez-nom razdoblju ostvare dohodak za kojeg se obvezno podnosi poreznu prijavu, uz propi-sana izuzeća, nemaju više obvezu podnositi godišnje porezne prijave, nego će Porezna uprava, temeljem prikupljenih podataka u tijeku poreznog razdoblja, obaviti godišnji obračun i obveznicima dostaviti privremeno porezno rješenje. To će učiniti i za obvezni-ke koji bi dobrovoljnim podnošenjem godišnje porezne prijave iskoristili pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak.

Vrlo je važno da se pravila o obveznom ili dobrovoljnom utvr�ivanju godišnjeg do-hotka i godišnjeg obračuna poreza na dohodak te prireza, navedena u prethodnoj točki, te pravila o dohotku za kojeg se ne može utvrditi godišnju svotu, nisu izmijenila u uspo-redni s onima što su vrijedila za podnošenje godišnjih poreznih prijava za prijašnja porez-na razdoblja, počevši od 2010.

Izmjena se odnosi isključivo na način podnošenja godišnje porezne prijave te se po-seban postupak utvr�ivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak primjenjuje na:

1. obveznike koji prema čl. 39. Zakona i čl. 85. Pravilnika moraju podnositi godišnje porezne prijave:

kad primaju dohodak od nesamostalnog rada dvaju ili više poslodavca istodob-no (u tuzemstvu i inozemstvu i/ili samo u inozemstvu),

koji steknu oporeziv dohodak prema čl. 5. Zakona izravno iz inozemstva, pri če mu predujmovi poreza na dohodak od toga dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili jesu u svoti manjoj od one što bi je se obračunalo prema tome Zakonu, a ispla-titelj ili sam obveznik o tome je izvijestio Poreznu upravu u tijeku poreznog razdoblja na Obrascu JOPPD,

rezidenti izaslani na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca u inozemna društva za rad u tim društvima, ako u tuzemstvu nije plaćen predujam poreza na dohodak, a poslodavac je o tome izvijestio Poreznu upravu u tijeku poreznog razdoblja na Obrascu JOPPD, sve uz uvjet da taj dohodak, sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, RH ne izuzima od oporezivanja,

rezidenti koji primaju dohodak od rada u svojstvu zastupnika u Europskom par-lamentu, ako u tuzemstvu nije plaćen predujam poreza na dohodak, a o tome su izvijestili Poreznu upravu u tijeku poreznog razdoblja na Obrascu JOPPD,

2. obveznike koji prema čl. 40. Zakona i čl. 86. Pravilnika ne moraju podnositi godišnje porezne prijave, a temeljem godišnjeg obračuna ostvaruju razliku za povrat poreza.

Odre�eni obveznici koji primaju dohodak izravno iz inozemstva i ubuduće moraju podnositi Obrazac DOH ∑ do 29. veljače 2016. To su obveznici:

22 Članak 88. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak


koji ostvare dohodak od samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona i djelatnosti u kojih se dohodak utvr�uje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema čl. 19. do 24. Zakona izravno iz inozemstva (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvr�uju na temelju poslovnih knjiga),

članovi posade broda u me�unarodnoj plovidbi koji stječu dohodak od nesamo-stalnog rada po osnovi rada na brodu u me�unarodnoj plovidbi, dok su sukladno čl. 85. st. 1. toč. 6. Pravilnika rezidenti (pomorci),

za koje Porezna uprava nema podatke o dohotku u/iz inozemstva u poreznom razdoblju, ili oni obveznici koji su u poreznom razdoblju primali oporeziv dohodak u/iz inozemstva o kakvome poslodavac, isplatitelj primitka ili sam obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku i na propisanu izvješću (npr. obvez-nici rezidenti RH koji su stekli dividendu iz inozemstva, temeljem koje nije plaćen, a trebao je biti, predujam poreza u RH, niti su o tome izvijestili Poreznu upravu na Obrascu JOPPD),

koji prema čl. 40. Zakona i čl. 86. Pravilnika ne moraju podnositi porezne prijave, a postižu razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza za uplatu, ili razlike nema, a nisu predali zahtjev za priznavanje prava na porezne olakšice u posebnom po-stupku (Obrazac ZPP-DOH) do kraja veljače tekuće godine za prošlu godinu, čime bi stekli pravo na povrat poreza na dohodak i prireza.

6. Porezni tretman plaće ostvarene u/iz zemlje s kojom RH primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanjaRH sa 60 država primjenjuje ugovore u kojima se, uz ostalo, rješava i pitanje uklanjanja

dvostrukog oporezivanja pri isplati dohotka od nesamostalnog rada. U pravilu to u ugovo-rima ure�uje čl. 15. st. 1. Prema općem pravilu, taj dohodak oporeziv je u državi zaposlenja, gdje se obavlja rad, i to na mjestu gdje je radnik fizički nazočan i za taj rad prima plaću. Jedna od posljedica može biti da se rezidenta države ugovornice koji prima plaću iz izvora u drugoj državi, ne može oporezivati u drugoj državi samo zato što je učinak toga rada iskorišten u toj drugoj državi. Primjenjuje se, me�utim, i odre�ena izuzeća od toga općeg pravila, najčešće u vezi s državnom službom te sportašima i umjetnicima. Stoga su propi-sana tri uvjeta što ih se mora ispuniti kumulativno, kako bi se moglo primijeniti iznimku i taj dohodak od nesamostalnog rada oporezovati isključivo u zemlji rezidentnosti.

U ugovorima što ih primjenjuje RH propisano je da se:∑ primanje na osnovi nesamostalnog rada u drugoj ugovornici, može i oporezivati

u toj drugoj državi (opće pravilo),∑ neovisno o st. l. prihod rezidenta države ugovornice od nesamostalnog rada u

drugoj državi oporezuje samo u prvospomenutoj državi, ako su cjelovito ispunje-ni sljedeći uvjeti:

a) da primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima što ukupno ne traju dulje od 183 dana u kalendarskoj godini (ili bilo kojemu dvanaestomjeseč-nom razdoblju što počinje ili završava u poreznoj godini ili u bilo kojem dva-naestomjesečnom razdoblju), i

b) da primanje isplati poslodavac nerezident druge države ili ih se isplati u njego-vo ime, te

c) da primanje ne tereti SPJ ili stalno sjedište poslodavca u toj drugoj državi.

Osobite su odredbe propisane za radnike u me�unarodnom prometu (brod, zrakoplov, cestovno transportno vozilo).

Ne ispuni li se, dakle, ta tri uvjeta (ako npr. izaslan radnik boravi u drugoj zemlji du lje od 183 dana), zemlja izaslanja može oporezivati plaću izaslanog radnika sukladno naci-onalnim poreznim propisima.


Me�unarodno zakonsko dvostruko oporezivanje može se, me�utim, pojaviti kada svaka od država ugovornica oporezuje istu osobu (kad npr. hrvatski rezident rad obavlja u Hrvats-koj za inozemnog poslodavca). Država rezidentnosti tada mora odobriti poreznu olakšicu, odnosno umanjenje ili oslobo�enje, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje. Ugovor može odrediti (najčešće u čl. 23) da se dvostruko oporezivanje tada rješava tako da se isključivo pravo oporezivanja da jednoj od država ugovornica, te će primitak ≈biti oporeziv jedino« u državi ugovornici rezidentnosti obveznika. Riječi ≈biti oporeziv jedino« u državi ugovornici onemogućuju drugu ugovornicu u oporezivanju, radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanje.

U ugovorima što ih RH primjenjuje dva su vodeća načela za uklanjanje dvostrukog oporezivanja u državi gdje je obveznik rezident:

∑ metoda izuzimanja (osloba�anja),∑ metoda uračunavanja.

Prema metodi izuzimanja, država rezidentnosti ne oporezuje primitak što ga se, pre-ma ugovoru, može oporezivati u državi izvora, a ne oporezuje se, naravno, ni primitak oporeziv jedino u državi izvora. Metodu izuzeća dijeli se na dvije glavne vrste:

∑ ≈potpuno izuzimanje«: primitak što ga se može oporezivati u državi izvora, država rezidentnosti ne uzima u obzir za potrebe vlastitih poreza, no, država rezident-nosti nema pravo izuzeti tako izuzet primitak pri utvr�ivanju poreza što će ih se primijeniti na ostale primitke,

∑ ≈izuzimanje s progresijom«: primitak kojeg se može oporezivati u državi izvora ne oporezuje se u državi rezidentnosti, ali ona zadržava pravo taj primitak uzeti u obzir pri utvr�ivanju poreza kojeg će se primijeniti na ostale primitke.

Prema metodi uračunavanja, država rezidentnosti izračunava porez na temelju ukup-noga obveznikovog primitka, uključivši primitak iz druge države (države izvora) što ga se, prema ugovoru, može oporezivati u državi izvora (ali bez primitka oporezivoga jedino u državi izvora). Pritom daje poreznu olakšicu kroz odbitak od vlastitog poreza za svotu pore-za plaćenu u drugoj državi. Metodu uračunavanja tako�er se dijeli se na dvije glavne vrste:

∑ ≈potpun odbitak«: država rezidentnosti dopušta odbijanje ukupne svote poreza plaćenoga u drugoj državi za primitak što ga se može oporezovati u njoj,

∑ ≈redovan odbitak«: odbitak što ga država rezidentnosti odobrava za porez plaćen u drugoj državi ograničen je na dio poreza u svoti primjenjivoj na primitak kojeg se može oporezovati u drugoj državi.

Temeljna je razlika dviju metoda u tome što se metoda izuzimanja usredotočuje na primitak, a metoda uračunavanja na porez.

U najvećeg broja ugovora što ih je Hrvatska zaključila i primjenjuje rabi se metodu uračunavanja, i to ≈redovan odbitak«, ako je pravo oporezivanja dano i zemlji izvora, a za dohodak što ga se izuzima od oporezivanja (ako je pravo oporezivanja dano samo zemlji izvora) može se primijeniti metodu izuzimanja s progresijom. Takve su odredbe ugovorene sa sljedećim državama:

Albanija, Armenija, Austrija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Češka, Čile, Danska, Finska, Gruzija, Indija, Iran, Irska, Island, Izrael, Srbija, Kanada, Mađarska, Makedonija, Malta, Maroko, Moldova, Nizozemska, Oman, Poljska, Portugal, Rumunjska, San Marino, Sirija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska, Turkmenistan, Ukrajina.

Prema nekim se ugovorima u RH za dohodak što ga se može oporezivati i u Hrvatskoj i u zemlji izvora, primjenjuje samo metodu uračunavanja (redovan odbitak) za dohodak kojeg rezident stekne: npr. u Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Grčkoj, Indoneziji, Italiji, Jordanu, JAR-u, Kataru, Kini, Kuvajtu, Maleziji, Mauricijusu, Rusiji i Turskoj, što zapravo znači da se za dohodak za kojeg pravo oporezivanja, prema ugovorima, ima samo zemlja izvora, RH primjenjuje metodu potpunog izuzimanja.


U preostalim ugovorima primjenjuje se metodu izuzimanja s progresijom, a samo se za neke primitke može primijeniti metodu uračunavanja (uobičajeno dividende, kamate, autorske naknade i sl.). Države su s kojima RH primjenjuje takve odredbe ugovora: Bel-gija, Estonija, Francuska, Koreja, Latvija, Litva, Norveška, Njemačka, Švedska i UK.

Nakon što se utvrdi koju se metodu izbjegavanja dvostrukog oporezivanja može pri-mijeniti pri godišnjem obračunu poreza na dohodak, obračun i provo�enje metode propi-suju čl. 82. i 82a. Pravilnika.

6.1. Uračunavanje poreza na dohodak uplaćenog u inozemstvu23

Ako je rezident primio dohodak iz inozemstva i platio inozemni porez na dohodak što se podudara s tuzemnim, uračunava ga se u tuzemni porez (čl. 37. st. 4. Zakona) do visine ob računanoga tuzemnog poreza na inozemni dohodak (čl. 82. st. 3. Pravilnika)24, osim ako ugovori ili višestrani me�udržavni ugovori i sporazumi ne odrede drukčije (čl. 82. st. 1. Pravilnika). Porez plaćen u inozemstvu ura čunava se u tuzemnu poreznu obvezu, kako slijedi:

1. iz razmjera svote ukupno obračunanog tuzemnoga godišnjeg poreza na dohodak i ukupnoga godišnjeg dohotka (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plaće novozaposlenih osoba, za svotu državne potpore za obrazo-vanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim pro-pisima, za svotu izdataka za istraživanje i razvoj i za prenesen gubitak) i prije umanjenja za osobni odbitak, utvr�uje se prosječnu poreznu stopu (čl. 82. st. 5. toč. 1. Pravilnika);

2. primjena prosječne porezne stope na svotu inozemnog dohotka daje najveću vri-jednost do kakve se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu uplaće-na svota poreza manja od najviše moguće svote za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćen porez (čl. 82. st. 5. toč. 2. Pravilnika).

Uračunavanje inozemnog poreza u tuzemnu poreznu obvezu obavlja se u godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave (čl. 82. st. 5. toč. 3. Pravilnika).

6.2. Metoda izuzimanja s progresijomDruga je metoda izbjegavanja dvostrukog oporezivanja propisana u Pravilniku izuzi-

manje s progresijom, koju se primjenjuje samo pri dobrovoljnom podnošenju porezne prijave, kad obveznici u prijavi moraju iskazati sveukupan dohodak što su ga stekli u tuzemstvu i inozemstvu i kad mogućnost primjene te metode propišu me�unarodni ugovori što ih je zaključila i primjenjuje Hrvatska. Tada se u godišnjoj poreznoj prijavi iskazuje i dohodak rezidenta koji je prema me�unarodnom ugovoru oporeziv samo u inozemstvu, a koji bi prema tuzemnim propisima podlijegao oporezivanju u tuzemstvu i uzet će ga se u obzir pri godišnjem obračunu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Kad npr. radnik hrvatski rezident, upućen na rad u Belgiju, Estoniju, Francusku, Koreju, Latviju, Litvu, Norvešku, Njemačku, Švedsku i UK dobrovoljno podnese godišnju poreznu prijavu, morao bi iskazati i plaću zara�enu tijekom izaslanja u tim zemljama, jer će se na nju pri-mijeniti metodu izuzimanja s progresijom, jednako kao pri utvr�enju temeljem godišnjeg obračuna da obveznik ima pravo na povrat poreza, te će se pri obra čunu godišnje porezne

23 Kada se primitak ostvari u zemlji s kojom Hrvatska nema u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primjenjuje se samo metodu uračunavanja. Uračunavanje inozemnog poreza moguće je do visine tuzemnog poreza obračunanog na inozemni dohodak, a to pravo obveznik može iskoristiti na godišnjoj razini podnošenjem godišnje porezne prijave.

24 Svote stečenog dohotka i plaćenog poreza u inozemstvu preračunava se u kune prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja poreza (čl. 82. st. 4. Pravilnika).


obveze u obzir uzeti i taj dohodak kojeg se izuzima sukladno ugovoru, ali će se primi-jeniti metodu izuzimanja s progresijom.

Na temelju obračunane ukupne godišnje porezne obveze izračunat će se prosječnu poreznu stopu što će je se potom primijeniti samo na oporeziv dohodak (dohodak iz ino-zemstva se izuzima). Cilj je zapravo, kad obveznik prijavi ukupan dohodak (dobrovoljno), odnosno kad mu se temeljem godišnjeg obračuna poreza na ukupan dohodak utvrdi da ima pravo na povrat poreza i provede poseban postupak, da se u izračun uračuna i taj dohodak iz inozemstva što ga, sukladno ugovoru, RH nema pravo oporezivati, ali će se temeljem njega, u pravilu, odnosno ovisno o visini ostalih ostvarenih primitaka, primi-jeniti višu poreznu stopu na dohodak stečen samo u Hrvatskoj, odnosno i za ostali doho-dak ostvaren u inozemstvu što ga RH ima pravo oporezivati.

Izuzimanje s progresijom utvr�uje se, sukladno čl. 82a. st. 2, kako slijedi:1. iz razmjera svote ukupno obračunanoga tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak

(prije popisanih umanjenja poreza) na ukupan godišnji dohodak rezidenta (uklju čivši dohodak iz inozemstva što ga RH, prema ugovoru, nema pravo oporezivati, uma njen za zakonom propisane obvezne doprinose u inozemstvu) te svote ukupnoga go-dišnjeg dohotka (u tuzemstvu i inozemstvu), utvr�uje se prosječnu poreznu stopu,

2. prosječnu se poreznu stopu iz toč. 1. primjenjuje na ukupan godišnji dohodak rezi-denta umanjen za dohodak iz inozemstva kojeg RH, prema ugovoru, nema pravo oporezivati i utvr�uje se godišnju obvezu poreza i prireza, odnosno razliku poreza i prireza za uplatu ili povrat, pri čemu se ne uračunava porez plaćen u inozemstvu na dohodak iz inozemstva što ga RH, prema ugovoru, nema pravo oporezivati.

Na osnovi toga se može zaključiti kako metodu uračunavanja iz čl. 82. Pravilnika rezi-dent može primijeniti za porez plaćen u inozemstvu iz dohotka što, prema tuzemnim pro-pisima, podliježe oporezivanju u tuzemstvu, kada se ne primjenjuje me�unarodni ugovor i kad, prema ugovoru, dohodak mogu oporezivati zemlja izvora i zemlja rezidentnosti te je metoda uračunavanja utvr�ena kao metoda za izbjegavanje dvostrukog opore zivanja, dok se metodu izuzimanja s progresijom iz čl. 82a. Pravilnika primjenjuje kad RH, prema ugov-oru, nema pravo oporezivanja, ali kao zemlja rezidentnosti može primijeniti metodu izuzi-manja s progresijom pri obračunu tuzemnog poreza na preostali oporeziv dohodak. Ako ugovor odre�uje da se primjenjuje potpuno izuzeće, tako ostvaren dohodak uopće se neće uzeti u obzir pri izračunu godišnje obveze poreza na dohodak.

6.3. Izuzeće od plaćanja predujma prema čl. 2. st. 4. PravilnikaAko rezident RH prima oporeziv primitak izravno iz inozemstva, od društva reziden-

ta države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u tijeku poreznog razdoblja mora obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak na primitak, iako je, prema ugovoru, pravo oporezivanja porezom na dohodak po odbitku dano i zemlji izvora dohotka (taj se primitak npr. oporezuje u zemlji rezidentnosti društva koje ga isplaćuje), i tada neće morati podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali je može pod-nijeti dobrovoljno, radi iskorištenja propisanih prava (npr. uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu, osobnog odbitka i slično, jer će se tada primijeniti poseban postupak, ali obveznik mora podnijeti Obrazac ZPP-DOH, do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu, u kojeg će upisati podatke o plaćenu porezu u inozemstvu, uzdržavanim članovima koji nisu prijavljeni na kartici PK i dr.), ali će morati iskazati ukupno ostvaren dohodak.

Kako bi se spriječilo da obveznik u tijeku poreznog razdoblja istodobno plati porez u inozemstvu i u Hrvatskoj, čl. 2. st. 4. Pravilnika propisuje iznimku, prema kojoj obveznik rezident, sukladno ugovoru u primjeni, kad po osnovi primitka iz ili u inozemstvu u tije-ku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak iz toga primitka plaća u inozemstvu,


ne mora plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali tada mora podnijeti godiš-nju poreznu prijavu, prema čl. 39. st. 2. Zakona o porezu na dohodak, u kojoj će iskaza-ti samo dohodak za kojeg mora podnijeti godišnju poreznu prijavu (samo za dohodak iz inozemstva) i dohodak od nesamostalnog rada, odnosno i na nj će se primijeniti poseban postupak, ako Porezna uprava uma ukupne podatke nužne za obračun poreza, te uz uvjet da RH, sukladno ugovoru, ima pravo oporezivati taj primitak.

Odluči li obveznik u tijeku poreznog razdoblja da neće platiti predujam poreza (ako su ispunjeni navedeni uvjeti), isplatitelj ili sam obveznik mora pisano izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito o:

∑ općim podacima o isplatitelju i/ili obvezniku (OIB, adresa sjedišta, prebivališta//uobičajenog boravišta),

∑ državi u ili iz koje dolazi primitak,∑ izvoru primitka,∑ razdoblju izaslanja na nesamostalan rad i∑ ostalim podacima, uz poziv na ugovor temeljem kojeg je oslobo�en obveze plaća-

nja predujmova u tuzemstvu, i to u roku osam dana po isplati ili naplati primitka.

Neovisno o poreznom oslobo�enju i podnesenoj pisanoj izjavi, isplatitelj primitka ili sam obveznik, na zahtjev Porezne uprave mora dostaviti isprave što dokazuju pravo na porezno oslobo�enje.

Ako, dakle, prema ugovoru, zemlja izvora ima pravo oporezivati primitak što ga is-plati njezin rezident (npr. banka u Austriji isplaćuje kamatu hrvatskom rezidentu i Aus-trija ima pravo oporezivati te kamate do 5% bruto-primitka), obveznik ne mora uplatiti predujam poreza po osnovi tog primitka u RH u roku osam dana, ali ako odabere tu mogućnost, o tome pisano mora izvijestiti Poreznu upravu u roku osam dana nakon isplate primitka. Porez plaćen u inozemstvu obveznik može uračunati u tuzemnu poreznu obve-zu, prema čl. 82. Pravilnika, do visine obračunanoga tuzemnog poreza na inozemni doho-dak (pri posebnom postupku, obveznik može podnijeti prigovor, kako bi mu se uzelo u obzir porez plaćen u inozemstvu).

Obrazac JOPPD podnosi se i kad rezident stječe dohodak iz inozemstva kojeg se, sukladno ugovoru, može oporezivati i u RH i u inozemstvu, ali je obveznik odlučio isko-ristiti mogućnost iz čl. 2. st. 4. Pravilnika da ne plati predujam poreza i u Hrvatskoj. Obrazac se podnosi i kada se dohodak, sukladno ugovoru, oporezuje samo u inozemstvu (osim za mirovine) ili ako iz inozemstva stiže neoporeziv primitak za kojeg postoji obve-za podnošenja izvješća u RH, pa se može primijeniti čl. 76. st. 7. Pravilnika, prema koje-mu se izvješće za neoporezive primitke podnosi Poreznoj upravi najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak ostvaren (isplaćen) u prošlome mjesecu te se podnosi zbirno izvješće za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po jednakoj osnovi.

Tablica što slijedi iskazuje koju se metodu izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje sukladno ugovoru, kad je mogućnost oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada dana i zemlji izvora i zemlji rezidentnosti (uračunavanje ili izuzimanje s progresijom), odnosno samo zemlji izvora (izuzimanje s progresijom ili potpuno izuzimanje), način iskazivanja te isplate u Obrascu JOPPD (oznaka neoporeziva primitka, kada se primjenju-je čl. 2. st. 4. Pravilnika, odnosno kad pravo oporezivanja ima samo zemlja izvora) te obvezu podnošenja godišnje porezne prijave (kada se primjenjuje čl. 2. st. 4, odnosno kad pravo oporezivanja ima samo zemlja izvora), po pojedinoj državi s kojom RH ima sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja:


Red

.br

ojD

RŽA

VA

Poče

tak

prim

jene

NN

∑ M

EĐU

N.

UG

OV

OR

IPr

avo

opor

eziv

anja

pla

će im

aju

obje

dr

žave

ugo

vorn

ice

Prav

o op

orez

ivan

ja p

laće

ima

sam

o ze

mlja

izvo

ra

Met

oda

za iz

bjeg

avan

je

dvos

truk

og o

pore

ziva

nja

Ozn

aka

neop

. pr

imitk

a (J

OPP

D)

Obv

eza

podn

ošen

ja

god.

por

. pri

-ja

ve

Met

oda

za iz

bjeg

avan

je

dvos

truk

og o

pore

ziva

nja

Ozn

aka

neop

. pr

imitk

a (J

OPP

D)

Obv

eza

podn

ošen

ja

god.

por

. pr

ijave

1.A

lban

ija1.

1.19

98.

13/9

5U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

DA

2.

Arm

enija

1.1.

2011

.13

/09

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37D

A

3.A

ustr

ija1.

1.20

02.

3/01

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37D

A

4.A

zerb

ajdž

an1.

1.20

14.

2/13

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Potp

uno

izuz

iman

je37

DA

5.Be

lgija

1.1.

2005

.6/

03Iz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

E

6.Bj

elor

usija

1.1.

2005

.3/

04U

raču

nava

nje

36D

APo

tpun

o iz

uzim

anje

37D

A

7.Bi

H1.

1.20

06.

2/05

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37D

A

8.Bu

gars

ka1.

1.19

99.

3/98

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37D

A

9.Cr

na G

ora

3.6.

2006

.3/

03U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

DA

10.

Češk

a1.

1.20

00.

8/99

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37D

A

11.

Čile

1.1.

2005

.10

/04

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

12.

Dan

ska

1.1.

2010

.12

/08

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

13.

Esto

nija

1.1.

2005

.8/

03Iz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

E

14.

Fins

ka8.

10.1

991.

53/9

1U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

15.

Fran

cusk

a1.

1.20

06.

7/04

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

EIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

16.

Grč

ka1.

1.19

99.

18/9

7U

raču

nava

nje

36D

APo

tpun

o iz

uzim

anje

36D

A

17.

Gru

zija

1.1.

2014

.12

/13

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

18.

Indi

ja1.

1.20

16.

2/15

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

19.

Indo

nezi

ja1.

1.20

13.

13/0

9U

raču

nava

nje

36D

APo

tpun

o iz

uzim

anje

36D

A

20.

Irsk

a1.

1.20

04.

16/0

3U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

21.

Iran

1.1.

2009

.10

/04

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

22.

Isla

nd1.

1.20

12.

3/11

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

23.

Italij

a1.

1.20

10.

10/2

002

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Potp

uno

izuz

iman

je36

DA

24.

Izra

el1.

1.20

08.

11/0

6U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

25.

Jord

an1.

1.20

07.

11/0

5U

raču

nava

nje

36D

APo

tpun

o iz

uzim

anje

36D

A


Red

.br

ojD

RŽA

VA

Poče

tak

prim

jene

NN

∑ M

EĐU

N.

UG

OV

OR

IPr

avo

opor

eziv

anja

pla

će im

aju

obje

dr

žave

ugo

vorn

ice

Prav

o op

orez

ivan

ja p

laće

ima

sam

o ze

mlja

izvo

ra

Met

oda

za iz

bjeg

avan

je

dvos

truk

og o

pore

ziva

nja

Ozn

aka

neop

. pr

imitk

a (J

OPP

D)

Obv

eza

podn

ošen

ja

god.

por

. pri

-ja

ve

Met

oda

za iz

bjeg

avan

je

dvos

truk

og o

pore

ziva

nja

Ozn

aka

neop

. pr

imitk

a (J

OPP

D)

Obv

eza

podn

ošen

ja

god.

por

. pr

ijave

26.

JAR

1.1.

1998

.17

/97

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Potp

uno

izuz

iman

je36

DA

27.

Kan

ada

1.1.

2000

.12

/99

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

28.

Kat

ar1.

1.20

10.

1/09

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Potp

uno

izuz

iman

je36

DA

29.

Kin

a1.

1.20

02.

3/01

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Potp

uno

izuz

iman

je36

DA

30.

Kor

eja

1.1.

2007

.7/

06, 1

/07

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

EIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

31.

Kuv

ajt

1.1.

2004

.15

/02

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Potp

uno

izuz

iman

je36

DA

32.

Latv

ija1.

1.20

02.

3/01

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

EIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

33.

Litv

a1.

1.20

02.

3/01

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

EIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

34.

Ma�

arsk

a1.

1.19

99.

11/9

7U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

35.

Mal

ta1.

1.20

00.

7/99

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

36.

Mak

edon

ija1.

1.19

97.

13/9

5U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

37.

Mal

ezija

1.1.

2005

.6/

03U

raču

nava

nje

36D

APo

tpun

o iz

uzim

anje

36D

A

38.

Mar

oko

1.1.

2013

.1/

09, 4

/09

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

39.

Mau

rici

jus

1.1.

2004

.10

/03

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Potp

uno

izuz

iman

je36

DA

40.

Mol

dova

1.1.

2007

.3/

06U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

41.

Niz

ozem

ska

1.1.

2002

.3/

01U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

42.

Nor

vešk

a8.

10.1

991.

53/9

1Iz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

E

43.

Nje

mač

ka1.

1.20

07.

9/06

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

EIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

44.

Om

an1.

1.20

12.

9/20

10U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

45.

Poljs

ka1.

1.19

97.

13/9

5U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

46.

Port

ugal

1.1.

2016

.4/

15U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

47.

Rum

unjs

ka1.

1.19

97.

11/9

6U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

48.

Rusi

ja1.

1.19

98.

11/9

6U

raču

nava

nje

36D

APo

tpun

o iz

uzim

anje

36D

A

49.

San

Mar

ino

1.1.

2006

.10

/05

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

50.

Siri

ja1.

1.20

10.

12/0

8U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA


Red

.br

ojD

RŽA

VA

Poče

tak

prim

jene

NN

∑ M

EĐU

N.

UG

OV

OR

IPr

avo

opor

eziv

anja

pla

će im

aju

obje

dr

žave

ugo

vorn

ice

Prav

o op

orez

ivan

ja p

laće

ima

sam

o ze

mlja

izvo

ra

Met

oda

za iz

bjeg

avan

je

dvos

truk

og o

pore

ziva

nja

Ozn

aka

neop

. pr

imitk

a (J

OPP

D)

Obv

eza

podn

ošen

ja

god.

por

. pri

-ja

ve

Met

oda

za iz

bjeg

avan

je

dvos

truk

og o

pore

ziva

nja

Ozn

aka

neop

. pr

imitk

a (J

OPP

D)

Obv

eza

podn

ošen

ja

god.

por

. pr

ijave

51.

Slov

ačka

1.1.

1997

.11

/96

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

52.

Slov

enija

1.1.

2006

.8/

05U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

53.

Srbi

ja1.

1.20

05.

3/03

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

54.

Špan

jols

ka1.

1.20

07.

3/06

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

55.

Šved

ska

8.10

.199

1.53

/91

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

EIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

56.

Švic

arsk

a1.

1.20

00.

8/99

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

57.

Turk

men

ista

n1.

1.20

16.

3/15

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

36D

A

58.

Turs

ka1.

1.20

01.

5/99

Ura

čuna

vanj

e36

DA

Potp

uno

izuz

iman

je36

DA

59.

Ukr

ajin

a1.

1.20

02.

11/9

7U

raču

nava

nje

36D

AIz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m36

DA

60.

UK

1.1.

2016

.5/

15Iz

uzim

anje

s p

rogr

esijo

m37

NE

Izuz

iman

je s

pro

gres

ijom

37N

E

* Po

slod

avac

mož

e iz

abra

ti d

a ne

će p

latiti p

redu

jam

por

eza

na d

ohod

ak u

Hrv

atsk

oj, s

ukla

dno

čl. 2

. st.

4. P

ravi

lnik

a, s

amo

ako

se n

e is

pu-

ni s

va t

ri u

vjet

a iz

ugo

vora

. U

pro

tivn

om,

iskl

juči

vo p

ravo

opo

rezi

vanj

a im

a H

rvat

ska

pa p

oslo

dava

c m

ora

obra

čuna

ti,

obus

tavi

ti i u

plat

iti

pred

ujam

por

eza

na d

ohod

ak p

ri is

plat

i pla

će.


Primjer 3.Obveznik Ivo Ivić iz Zagreba, rezident RH, prima plaću od poslodavca iz Italije za rad on-line

s povremenim boravcima u Italiji, u svoti 1.500,00 eura s uračunanim porezom plaćenim u ino-zemstvu, odnosno na račun mu je isplaćeno 1.300,00 eura. Plaća je isplaćena 5. travnja 2016. Obveznik uzdržava dijete. Hrvatska i Italija primjenjuju Ugovor o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja te se pravo na oporezivanje utvrđuje sukladno Ugovoru. Prema čl. 15. Ugovora, plaću se može oporezivati i u RH i u Italiji, jer nisu ispunjeni uvjeti iz st. 2. toga članka. No, prema čl. 23. st. 2, kad rezident Hrvatske stječe dohodak što ga se, sukladno Ugovoru, može oporezovati u Italiji, RH će rezidentu odobriti odbitak od poreza na taj dohodak, u svoti jednakoj porezu na dohodak plaćen u Italiji, ali takav odbitak ne smije premašiti dio poreza na dohodak utvrđen prije odbitka, što ga se pripisuje dohotku kojeg se može oporezivati u Italiji, što znači da će mu se porez plaćen u Italiji uračunati u poreznu obvezu pri godišnjem obračunu poreza na dohodak. Obveznik, dakle, mora učiniti sljedeće:

∑ u roku osam dana (do 13. travnja 2016) podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenu boravištu, prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak (Obrazac RPO),∑ upisati dijete u karticu PK, također u nadležnoj Poreznoj upravi, ako želi iskoristiti dio

osobnog odbitka za uzdržavanog člana pri obračunu predujma poreza na dohodak teme-ljem plaće iz Italije. To mora učiniti prije 13. travnja 2016, ako želi iskoristiti taj dio osobnog odbitka već pri obračunu plaće isplaćene 5. travnja 2016, odnosno podatke se mora upisati na dan obračuna i plaćanja poreza te podnošenja Obrasca JOPPD,∑ obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak u roku osam dana nakon isplate plaće,

najkasnije do 13. travnja 2016, pri čemu se plaću obračunava u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a važećem na dan isplate plaće ili nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti izjavu o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu, na vlastiti zahtjev, u roku osam dana po isplati plaće, najkasnije do 13. travnja 2016.∑ podnijeti Obrazac JOPPD u roku osam dana po isplati plaće, najkasnije do 13. travnja

2016, ako će obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak ili podnijeti Obrazac JOPPD do 15. svibnja 2016, odluči li da neće platiti predujam poreza na dohodak temeljem čl. 2. st. 4. Pravilnika.

Srednji devizni tečaj HNB-a na dan 5. travnja 2016. za euro bio je 7,512484, a preračunana je svota plaće 11.268,73 kn (bruto). Obveznik plaću mora primiti na tekući račun u banci, u Hrvatskoj ili u inozemstvu.


OPIS UKUPNO1 5

SVOTA BRUTO-PLAĆE 11.268,73


2. IZDACI UKUPNO (od 2.1. + 2.2) 2.654,482.1. doprinos za mir. osiguranje I. stup 1.690,31

2.2. doprinos za mir. osiguranje II. stup 563,44

3. DOHODAK (1. ∑ 2) 8.614,254. NEOPOREZIV ODBITAK 2.600,005. POREZNA OSNOVICA (3. ∑ 4) 6.014,255.1. osnovica za primjenu stope 12% 2.200,005.2. osnovica za primjenu stope 25% 3.814,256. POREZ NA DOHODAK UKUPNO (6.1. + 6.2) 1.217,566.1. porez po stopi 12% 264,006.2. porez po stopi 25% 953,566.3. prirez porezu na dohodak 219,167. UKUPNO POREZ I PRIREZ (6. + 6.3) 1.436,728. SVOTA NETO-PLAĆE 7.177,53


Obveznik svotu predujma poreza 9.432,44 kn mora uplatiti u korist računa grada/općine prema prebivalištu, odnosno u ovom primjeru Grada Zagreba: HR1110010051713312009, a u polje ≈model« upisuje broj modela ≈HR68« te u polje ≈poziv na broj primatelja«, kao podatak prvi, pripadajuću brojčanu oznaku vrste poreza i prireza na dohodak što ga se uplaćuje (u ovom pri-mjeru: 1880), kao podatak drugi, OIB što ga dodjeljuje Ministarstvo financija ∑ Porezna uprava te, kao podatak treći, oznaku izvješća JOPPD prema kojemu se obavlja uplatu (5 znamenaka), stoga u polje ≈poziv na broj primatelja« obveznik upisuje: 1880-11111111111-16104.

Predujam poreza obvezan je uplatiti do 13. travnja 2016., a u jednakom roku mora podni-jeti i Obrazac JOPPD nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu/uobičajenu boravištu i Obrazac RPO. Ako odluči da neće platiti predujam poreza na dohodak, temeljem čl. 2. st. 4. Pravilnika, mora podnijeti izjavu do 13. travnja 2016. i Obrazac JOPPD do 15. svibnja 2016. te godišnju poreznu prijavu za 2016, odnosno na nj će se primijeniti poseban postupak te neće morati podnijeti Obrazac DOH, nego samo Obrazac ZPP-DOH do kraja veljače 2017, ako želi da mu se uračuna porez plaćen u Italiji.

Primjer 4.Obveznik Ivo Ivić iz Zagreba, rezident RH, stekao je plaću plaću u poslodavca u Belgiji, gdje

je tri mjeseca radio prema ugovoru, u svoti 1.500,00 eura s uračunanim porezom plaćenim u inozemstvu, odnosno na račun mu je isplaćeno 1.300,00 eura, i to 5. travnja 2016. Obveznik uzdržava dijete. Hrvatska i Belgija primjenjuju Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te se pravo na oporezivanje utvrđuje sukladno tome Ugovoru. Prema čl. 15. Ugovora plaću se može oporezivati i u Belgiji i u Hrvatskoj, jer nisu ispunjeni uvjeti iz st. 2. toga članka. No, prema čl. 23. st. 2. toč. a), dohodak ostvaren u Belgiji što ga se sukladno Ugovoru oporezuje u Belgiji, izuzima se od oporezivanja u Hrvatskoj, ali to izuzimanje nema nikakav učinak na pravo RH da uzme u obzir dohodak izuzet od oporezivanja pri utvrđivanju vlastite porezne stope, što znači da obveznik na plaću iz Belgije ne mora obračunati i uplatiti porez na dohodak, ali će mu se pri možebitnom godišnjem obračunu poreza na dohodak u dobrovoljna podnošenja godišnje porezne prijave uzeti u obzir pri izračunu prosječne porezne stope za primjenu na dohodak ostvaren u Hrvatskoj, odnosno ostali dohodak iz inozemstva što ga Hrvatska može oporezivati (odnosno primijenit će se izuzimanje s progresijom). Obveznik, dakle, mora učiniti sljedeće:

∑ u roku osam dana (do 13. travnja 2016) podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenu boravištu, prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak (Obrazac RPO),∑ podnijeti Obrazac JOPPD do 15. svibnja 2016. s iskazanim neoporezivim primitkom pre-

računanim u kunskoj protuvrijednosti (oznaka neoporeziva primitka: 37).

Srednji devizni tečaj HNB-a na dan 5. travnja 2016. za euro bio je 7,512484, a preračunana svota plaće 11.268,73 kn (bruto).

Prema toj osnovi ne mora podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2016, ni Obrazac ZPP-DOH do kraja veljače 2017. za porez plaćen u Belgiji, jer mu ga se ne može uračunati u tuzemnu po-reznu obvezu.

7. POREZNI TRETMAN PLAĆE ZA RAD U SVOJSTVU ZASTUPNIKA U EUROPSKOM PARLAMENTUStatut za zastupnike u Europskom parlamentu (Statute for Members of the European

Parliament /2005/684/EC, Euratom, OJ L 262/) ure�uje, uz ostalo, pitanje plaća i oporezi-vanja te, sukladno čl. 9. st. 1. Statuta zastupnici u Europskom parlamentu imaju pravo na primjerenu plaću radi očuvanja njihove neovisnosti što je se, sukladno čl. 12. st. 1. opore-zuje u korist zajednica EU-a pod jednakim uvjetima kakve odre�uje čl. 13. Protokola o povlasticama i imunitetu zajednica, za dužnosnike i ostale službenike zajednica EU-a (Protocol on the Privileges and Immunities of the European Union, OJ C310/261).

Prema čl. 12. st. 3. toga Statuta, neovisno o st. 1. toga članka, članice su ovlaštene na plaće zastupnika u Parlamentu primijeniti nacionalne porezne propise, uz uvjet da se


spriječi dvostruko oporezivanje. Ovaj se članak primjenjuje i na prijelazne dodatke i sta-rosne, invalidske i obiteljske mirovine, što ih tako�er propisuje Statut. Primici, dakle, što ih hrvatski rezidenti, zastupnici u Parlamentu ostvare po toj osnovi podliježu tuzemnima poreznim propisima.

Članak 14. st. 1. toč. 4. Zakona o porezu na dohodak propisuje da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatra ukupne primitke što ih poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima što ure-�uju radni odnos, uz ostalo primitke (plaću) članova predstavničkih i izvršnih tijela dr-žavne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, što im se isplaćuje za rad u tim tijelima i jedinicama. Prema čl. 16. Zakona, izdacima kakve se oduzima iz pri-mitaka od nesamostalnog rada pri utvr�ivanju dohotka od nesamostalnog rada smatra se uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka.

Sukladno čl. 45. st. 2. Zakona, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se, obustavlja i uplaćuje pri svakoj isplati, prema propisima što važe na dan isplate. Prema st. 4. i 5. toga članka, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice što je čine ukupni primici od nesamostalnog rada, sukladno čl. 14. Zakona tijekom jednoga mjeseca, umanjeno za uplaćene izdatke iz čl. 16. te za svotu mjesečnoga osobnog odbitka iz čl. 36. st. 1. i 2. Zakona.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu obvezni su stoga iz primitaka po toj osnovi sami obračunati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada, uz primje-nu propisanih poreznih stopa 12, 25 i 40% na poreznu osnovicu što je čini bruto-plaća (s uračunanim porezom EU-a) umanjena za uplaćene doprinose iz primitka i za osobni od-bitak iz čl. 36. Zakona (pod uvjetom da obveznik ima poreznu karticu dobivenu u Poreznoj upravi), te zajedno s predujmom prireza porezu na dohodak uplatiti na propisane uplatne račune u roku osam dana po naplati primitka. U jednakome roku mora podnijeti i Obrazac JOPPD. Porez EU-a uračunat će mu se u poreznu obvezu u godišnjem obračunu temeljem Obrasca ZPP-DOH, ali ne mora podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Prema čl. 2. st. 7. Pravilnika, me�utim, zastupnik u Europskom parlamentu u poreznom razdoblju ne mora plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali mora podnositi godišnju poreznu prijavu, prema čl. 39. st. 2. Zakona te pisano izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, u roku osam dana nakon isplate, odnosno naplate toga primitka. Do 15. u mjesecu za mjesec prije mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Obrazac JOPPD i tada neće morati podnijeti Obrazac DOH, nego će se na nj primijeniti poseban postupak, no, ako želi da mu se uraču-na porez plaćen u EU, morat će podnijeti Obrazac ZPP-DOH do kraja veljače tekuće za prošlu godinu. Zastupnik u Europskom parlamentu tada mora svakog mjeseca dostavljati Obrazac JOPPD (do 15. dana u mjesecu za prošli mjesec) u kojemu će iskazati privremeno neoporeziv primitak uz oznaku 36 (dohodak ∑ bruto-primitak umanjen za doprinose iz osnovice plaćene u Belgiji). Obračun poreza na dohodak za plaću zastupnika u Europskom parlamentu jednak je kao u primjeru 2. u prethodnoj točki.

8. POREZNI TRETMAN PLAĆA DUŽNOSNIKA I OSTALIH SLUŽBENIKA U USTANOVAMA EU-aPorezni tretman plaća, nadnica i ostalih prihoda dužnosnika i ostalih službenika

utvr�uje Protokol o povlasticama i imunitetu EU-a (Protocol /No 7/ on the privileges and immunities of the European Union, OJ C 326, 26. listopada 2012, str. 266. do 272). Prema čl. 12. tog Protokola, dužnosnici i ostali službenici EU-a moraju plaćati porez na plaće,


nadnice i prihode isplaćene u EU, sukladno uvjetima i postupku što ga utvr�uje Vijeće, prema odlukama na prijedloge EK-a. Oslobo�eni su plaćanja nacionalnih poreza na plaće, nadnice i prihode isplaćene u EU. Prema čl. 13. toga Protokola, kada se primjenjuje porez na dohodak, porez na bogatstvo i porez na nasljedstvo te Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što su je potpisale članice EU-a, za dužnosnike i ostale službenike koji isključivo radi obnašanja dužnosti u službi EU-a imaju boravište na državnom području članice koja nije zemlja njihove porezne rezidentnosti, u trenutku stupanja u službu EU-a, u zemlji njihova stvarnog boravišta i zemlji njihove porezne rezidentnosti, smatra se da su zadržali rezidentnost u potonjoj zemlji, uz uvjet da je članica EU-a. Tu se odredbu primjenjuje i na bračnoga druga, ako se ne bavi vlastitim plaćenim zanimanjem, i na djecu koju uzdržavaju i o kojoj skrbe osobe iz tog članka.

Sve se to, prema Protokolu, primjenjuje i na članove EK-a, suce, neovisne odvjetnike, tajnika i pomoćne izvjestitelje Suda te djelatnike Europske središnje banke i Europske investicijske banke.

Documents

Oporezivanje inozemnih dohodaka i plaćanje obveznih doprinosa · Nerezidentima se za porezno razdoblje priznaje olakšice po osnovi: ∑ osnovnog osobnog odbitka za vlastito uzdržavanje,