..
UvodEkonomika znanstveno prouavanje kako drutva upotrebljavaju
sredstva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih razliitim
ljudima istraivanje kako ljudi pomou ogranienih resursa pokuavaju
zadovoljiti svoje neograniene elje kljune su dvije zamisli: dobra
su oskudna drutvo mora efikasno upotrebljavati svoja sredstva
oskudnost ogranienost dobara, a elje i potrebe su neograniene
efikasnost nenazonost rasipnosti ili upotreba ekonomskih sredstava
to je mogue efikasnije da bi se zadovoljile potrebe i elje ljudi
konkretnije, ekonomija proizvodi efikasno kad ne moe proizvesti vie
jednog dobra bez da proizvede manje neeg drugog
Tri problema ekonomske organizacije- svako drutvo mora imati
nain za odreivanje:1. koje e se robe proizvoditi i u kojim
koliinama?2. kako e se ta dobra proizvoditi? Drutvo mora odrediti
tko e ostvariti proizvodnju, s kojim sredstvima i koje tehnike e
upotrijebiti, i 3. za koga e se ona proizvoditi? Drutvo treba
odrediti tko e uivati plod ekonomskih napora. ekonomija prouava
ekonomske aktivnosti ljudi vezane za alokaciju resursa Ekonomija
pitanje alokacije resursa svako drutvo posjeduje nekakav mehanizam
drutvene koordinacije i kooperacije izmeu ljudi Ekonomija navodi
velik broj razliitih ljudi da poduzimaju povezane i isprepletene
aktivnosti koje rezultiraju proizvodnjom dobara i usluga koje znae
opstanak i napredak ljudskog drutva.Naini alokacije resursa1.
CENTRALIZIRANA ALOKACIJA RESURSA (SOCIJALISTIKA EKONOMIJA) drava
donosi sve odluke o proizvodnji i potronji drava posjeduje veinu
sredstava za proizvodnju (zemlja i kapital) drava odluuje kako se
ukupna proizvodnja drutva treba razdijeliti na razliita dobra i
usluge drava u naredbodavnoj (centraliziranoj) ekonomiji odgovara
na glavna ekonomska pitanja preko svog vlasnitva nad sredstvima i
njezine moi da iznudi odluke uspjeno funkcioniranje ovakvog sustava
pretpostavlja zadovoljenje slijedeih uvjeta: savrena (potpuna)
informiranost donositelja gospodarskih odluka drava u kratkom
vremenu treba preraditi informacije i donijeti velik broj
relevantnih odluka poslunost2. DECENTRALIZIRANA ALOKACIJA RESURSA
(KAPITALISTIKA EKONOMIJA) iskljuuje postojanje makroekonomskog
autoriteta (vidljive ruke); sve alokacijske odluke donose
posredstvom nevidljive ruke trita u trinoj ekonomiji pojedinci i
privatna poduzea donose glavne odluke o proizvodnji i potronji
sustav odreuje to, kako i za koga proizvoai proizvodei svoja dobra
nastoje maksimalizirati svoj profit potroai nastoje realizirati onu
kombinaciju dobara i usluga koja najbolje odgovara njihovim
potrebama vjeruje se da profit (motiv) i trite (mehanizam
koordinacije) jae stimuliraju proizvodnju nego u centralnom
planiranju ekstreman sluaj trine ekonomije laissez-faire
ekonomija
3. MJEOVITA EKONOMIJA najei oblik ekonomije u svijetu
kombinacija trine i naredbodavne ekonomije nikada nije postojala
sto postotna trina ekonomija veina odluka u zapadnim zemljama
donosi se na tritu drava donosi zakone i propise koji ureuju
ekonomski ivot, prua osnovne obrazovne i politike usluge te
regulira zagaenost i poslovanje
Orijentacija u razvitku ekonomske misli- Adam Smith "teorijski
otac kapitalizma" (Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda,
1776.) korektno je izloio osnovna naela trine ekonomije
utemeljitelj mikroekonomike (grana ekonomike koja se bavi ponaanjem
pojedinanih entiteta - trita, poduzea i kuanstva) u Bogatstvu
naroda razmatra kako se odreuju pojedinane cijene, cijene zemlje,
rada i kapitala te je istraivao prednosti i slabosti trinog
mehanizma identificirao je jedinstveno efikasno svojstvo trita,
"nevidljivu ruku" koja dovodi do ope dobrobiti iz djelovanja
pojedinca za vlastiti probitak porast dobara i nadnica, izazvane
kapitalistikom ekonomijom, nije meutim za sve znaila porast
bogatstva i blagostanja
- David Ricardo (Visoka cijena zlatnih poluga kao dokaz
obezvrjeivanja novanica, 1810., Rasprava o utjecaju niske cijene
ita na profit od kapitala, 1815., O naelima politike ekonomije i
oporezivanja, 1817. i dr.) i Thomas Robert Maltus (Rasprava o naelu
populacije, 1798.) su razloge postojanja niskih nadnica vidjeli u u
pretjeranom mnoenju radnika ("Rad je skup, kad je rijedak, a
jeftin, kad ga ima obilno" Ricardo, D., Naela politike ekonomije)
priznali su da kapitalistika ekonomija nije u stanju sve uiniti
bogatima i zadovoljnima socijalni darvinizam (Spenser, H.)
kapitalistiku ekonomiju doivljava kao arenu u kojoj samo
najsposobniji preivljavaju ovakav nain razmiljanja
("laisssez-faire") smatra trite najboljim i najefikasnijim oblikom
drutvene organizacije budui da je najslinije prirodnom svijetu
razloge isticanja vlastitog, sebinog interesa i ponaanja (u prirodi
i u ljudskom drutvu) valja traiti u oskudici
- Marx, Karl (Kapital, Kritika politike ekonomije, 1867.)
izvrgao je kapitalistiku ekonomiju kritici naslijedivi teoriju
radne vrijednosti i tezu da samo rad stvara bogatstvo pokuao je
razotkriti zakone kretanja ljudskog drutva smatrao je da
kapitalistiku ekonomiju zbog eksploatacije (viak vrijednosti koji
radnik proizvede prisvaja vlasnik kapitala), unutranjih razarajuih
snaga (akumulacija koja nastaje pri porastu organskog sastava
kapitala nuno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom
vlasnitvu izgraenu ekonomiju) te zbog ekonomskih kriza nastalih
zbog hiperprodukcije treba zamijeniti drugi mehanizam alokacije
koja bi se obavljala u uvjetima drutvene-dravne kontrole nad
sredstvima za proizvodnju
- Marshall, Alfred (Naela ekonomike, 1890.) pokuava pomiriti
klasinu (politiku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje prihvaa
teoriju slobodnog poduzetnitva (slobodne konkurencije) analizom
ravnotee ponude i potranje pridonosi teoriji vrijednosti i cijene;
razrauje pojam elastinosti potranje prvi upozorava da djelovanje
laissez-fairea ne moe rijeiti probleme siromatva i ostvariti
blagostanje, pa se zalae za reforme koje e ouvati privatno
vlasnitvo i individualnu inicijativu velika ekonomska kriza
(1929.-1933.) ukazuje na svu ranjivost kapitalistike ekonomije
- najistaknutiji ekonomist tog doba bio je John Maynard Keynes
(Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca, 1936.) u sreditu njegova
istraivanja je problem nezaposlenosti kao trajna pojava u drutvu
(ukoliko tednja premai investicije smanjit e se potronja pa dolazi
do gomilanja zaliha i zastoja u proizvodnji, a to traje sve dok se
taj proces ne uravnotei na razini nepotpune nezaposlenosti) ovaj
problem ne moe rijeiti mehanizam kapitalistikog gospodarstva pa je
potrebna intervencija drave koja svojim mjerama treba poveavati
sklonost potronji i davati poticaj investicijama za Keynesovo ime
vezana je suvremena makroekonomska teorija snano je utjecao na
prouavanje nacionalnog dohotka te na povezivanje ekonomske teorije
s politikom i praksom gospodarskog ivota
- suparnici Keynesove teorije su neoliberalni ekonomisti: Hayek,
F. i Friedman, M. oni, kao suvremeni zagovornici Quesnayovih i
Smithovih ideja (laissez-faire ekonomija) upozoravaju na ogromno
znaenje trita te na opasnosti ukljuivanja drave u proces alokacije
suvremeni tuma moderne ekonomske znanosti je Samuelson, P.
(Ekonomija, vie izdanja) smatra da kapitalistika ekonomija postaje
mjeovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka
i "vidljiva" Keynesova ruka (drava).
Granica proizvodnih mogunosti s danim sredstvima i tehnologijom,
izbor proizvodnje izmeu takvih dvaju dobara kao to su maslac i
revolveri moe se saeti u granici proizvodnih mogunosti
(Production-possibility frontier PPF) PPF prikazuje kako se
proizvodnja jednog dobra (kao to su revolveri) razmjenjuje s
proizvodnjom nekog drugog dobra (kao to je maslac)
Popis alternativnih proizvodnih mogunosti neke zemlje
Alternativne proizvodne mogunosti
MogunostiMaslac (mil kg)Revolveri (000)
A015
B0,514
C112
D1,59
E25
F2,50
toke izvan granice (toka I) nemogue su i nedostine bilo koja
toka od krivulje prema ishoditu (toka U) pokazuje da se odreena
koliina sredstava ne koristi ili ne upotrebljava na najbolji mogui
nain
Pomaci granice proizvodnih mogunosti (PPF) dalje od ishodita
zbog ekonomskog rasta
Siromana zemlja Zemlja s visokim dohotkom prethodni grafikoni
predouju uinak ekonomskog rasta na proizvodne mogunosti zemlje
kao rezultat porasta utroka kapitala i rada i unapreenja
tehnologije, granica proizvodnih mogunosti (PPF) pomie se dalje od
ishodita (zemlja moe imati vie svih dobara kad njezina ekonomija
raste
Prikaz kako ekonomije moraju birati izmeu javnih dobara i dobara
osobne potronje
Gradsko drutvoGranina (siromana) zemlja
prethodni grafikon opisuje nain na koji birai moraju birati
izmeu dobara osobne potronje (kupljenim po cijeni) i javnih dobara
(plaenim porezima) siromane zemlja mogu si priutiti malo javnih
dobara (javno zdravstvo, znanstvena istraivanja i dr.), a
ekonomskim rastom, javna dobra kao i kvaliteta okolia oduzimaju vei
dio proizvodnje Prikaz kako ulaganje za buduu potronju zahtijeva
rtvovanje tekue potronje
Poslije ulaganjaGranina (siromana) zemlja prethodni grafikon
zorno prikazuje kako ekonomija bira izmeu (a) dobara tekue potronje
i (b) ulaganja ili kapitalnih dobara (strojeva, tvornica,...)
rtvujui tekuu potronju i proizvodei vie kapitalnih dobara,
nacionalna ekonomija moe rasti bre i u budunosti omoguiti vie
dobara obiju vrsta (potronih i kapitalnih) tri zemlje kreu
izjednaene (imaju istu granicu PPF), ali razliite stope ulaganja
(zemlja 1 uope ne ulae u budunost i ostaje u A1, a zemlja 3 rtvuje
veliki dio tekue potronje i obilno ulae) u slijedeim godinama,
zemlje koje ulau vie, probijaju se naprijed (tedljiva zemlja 3
pomaknula je PPF vrlo daleko, a zemlja 1 uope nije pomaknula svoju
granicu proizvodnih mogunosti)
Potranja i ponuda teorija ponude i potranje pokazuje kako
preferencije potroaa odreuju potroaevu potranju za robama, dok su
trokovi poslovanja temelj ponude roba
POTRANJAZakon potranje u trinoj ekonomiji, koliina robe koju
ljudi kupuju ovisi o njezinoj cijeni zakon potranje ako je nia
cijena nekog dobra bit e, uz ostale neizmijenjene uvjete, vea
njegova potraivana koliinaobrnuto to je vea cijena artikla, kada se
druge stvari ne mijenjaju, potroai su voljni kupiti manje
jedinica
Raspored potranje vezan uz traenu koliinu i cijenu
Raspored potranje za kukuruznim pahuljicama
MogunostiCijena ($ po kutiji)Traena koliina(mil. kutija
godinje)
A59
B410
C312
D215
E120
promjena cijene izaziva kretanje du krivulje potranje na nain da
via cijena smanjuje potraivanu koliinu i obrnuto
Necjenovne odrednice potranje promjena cijene nekog dobra znai,
uz ostale neizmijenjene uvjete, promjenu njegove potraivane koliine
promjene necjenovnih odrednica potranje uvjetuju promjenu (poveanje
ili smanjenje) potranje (pomicanje krivulje potranje udesno ili
ulijevo) "demand shifters"1. prosjeni dohodak kad dohoci rastu,
pojedinci kupuju skoro svega vie, ak ako se cijene ne mijenjaju. U
tom smislu razlikujemo normalna i inferiorna dobra2. cijene drugih
dobara njihova promjena moe izazvati poveanje ili smanjenje
potranje nekog dobra. Razlikujemo supstitute (dobro koje u potronji
moe zamijeniti neko drugo dobro) i komplemente (dobro koje se troi
zajedno s nekim drugim dobrom)3. veliina trita (stanovnitva) vee
stanovnitvo znai i veu potranju svih proizvoda i usluga (vrijedi i
obrnuto) 4. ukusi ili preferencije potroaa ukusi predstavljaju
raznolikost kulturnih i povijesnih utjecaja. Razliiti e ukusi
distribuirati dohodak na sasvim razliite naine5. oekivanja potroaa
glede budue cijene dobra oekivanje vie cijene ili oekivani poveani
dohodak navest e potroae da poveaju sadanju potronju (i obrnuto)6.
posebni utjecaji npr. kia pridonosi potranji za kiobranima, a
visoke temperature potranji Poveanje ili smanjenje potranje
PONUDAZakon ponude ponuda koliina nekog dobra koje su proizvoai
spremni proizvesti pri odreenim cijenama nekog dobra kako
potraivana koliina, tako i ponuena koliina nekog dobra ovisi o
njegovoj cijeni zakon ponude vioj cijeni nekog dobra odgovara, uz
ostale neizmijenjene uvjete, vea koliina istog dobra krivulja
ponude krivulja koja pokazuje minimalne cijene nekog dobra koje
provociraju odreene ponuene koliine
Raspored ponude vezan uz traenu koliinu i cijenu
Raspored ponude za kukuruznim pahuljicama
MogunostiCijena ($ po kutiji)Ponuena koliina(mil. kutija
godinje)
A518
B416
C312
D27
E10
promjena cijene inducira kretanje du krivulje ponude via cijena
= vea ponuena koliina; obrnuto, nia cijena = pad ponuene koliine
krivulja ponude je u pravilu pozitivnog nagiba, odnosno rastua
iznimno, nakon rastueg dijela krivulje moe doi do promjene nagiba
krivulja, odnosno da uslijedi njen opadajui dio (tzv. regresivna
krivulja ponude, npr. krivulja ponude rada)
Necjenovne odrednice ponude promjena cijene nekog dobra znai, uz
ostale neizmijenjene uvjete, promjenu njegove ponuene koliine
promjene necjenovnih odrednica ponude uvjetuju promjenu (poveanje
ili smanjenje) ponude (pomicanje krivulje ponude udesno ili
ulijevo) "supply shifters"
1. trokovi proizvodnje glavni element ma kojem se temelji
krivulja ponude (niski trokovi proizvodnje u odnosu na trinu cijenu
uvjetuju unosnu veliku proizvodnju ponuaa, obrnuto, kada su trokovi
proizvodnje visoki, u odnosu na cijenu, proizvoai proizvode malo,
prelaze na proizvodnju drugih proizvoda, ili prestaju s radom)2.
cijene utroaka, tehnoloka unapreenja prvenstveno odreuju trokove
proizvodnje. Cijene utroaka (rad, kapital, energija, postrojenja)
imaju znaajan utjecaj na trokove odreene razine proizvodnje3.
tehnoloka unapreenja sastoje se od promjena koje uvjetuju smanjenje
koliine utroaka neophodnih za proizvodnju iste koliine proizvoda
(praktina znanstvena dostignua, bolja primjena postojee
tehnologije4. cijene drugih dobara posebno onih koja se mogu lako
zamijeniti jedno za drugo unutar proizvodnog procesa (kada
proizvodnja jednog proizvodnog supstituta raste, ponuda drugog
supstituta e opadati)5. politika drave npr, razmiljanja o okoliu i
zdravlju odreuju tehnologije koje se mogu upotrijebiti, zatim
dravna politika razmjene (trgovine) itd.6. posebni utjecaji npr.
vrijeme utjee na poljoprivredu i industriju skija, industriju
raunala obiljeio je prodoran duh inovacije; oekivanja glede buduih
cijena Poveanje ili smanjenje ponude
TRINA RAVNOTEA potroai trae razliite koliine roba ovisno o
cijenama tih dobara, slino i proizvoai nude razliite koliine tih i
drugih dobara ovisno o njihovim cijenama cijena jest u stanju
pomiriti ove snage i stvoriti ravnotene uvjete, odnosno, izjednaiti
ponuenu i potraivanu koliinu nekog dobra takova cijena se zove
ravnotena cijena cijena pri kojoj ponuena koliina odgovara
potraivanoj koliini zato ovo nazivamo ravnoteom? Zato to su u tim
uvjetima ponuda i potranja izjednaene, nema potrebe da se ponuda i
potranja povea ili smanji, dok god se na promijene druge stvari
Spajanje potranje i ponude
Spajanje potranje i ponude kukuruznih pahuljica
Mogue cijene (kutija)Traena koliina(mil. kutija god.)Ponuena
koliina (mil.kutija god.)Stanje tritaPritisak na cijenu
A5918viakdolje
B41016viakdolje
C31212ravnoteaneutralan
D2157manjakgore
E1200manjakgore
RAVNOTEA PONUDE I POTRANJE pri ravnotenoj cijeni nema manjkova
ili vikova
Promjena trine potranje i ponude analiza promjena ponude i
potranje moe se upotrijebiti za predvianje utjecaja promjena u
ekonomskim uvjetima na cijene i koliine1. promjena veliine potranje
uz stalnu veliinu ponude
rast potranje dovodi do uinka poveanja cijene i poveanja koliine
u obrnutom sluaju doi e do pada cijene dobra i njegove ravnotene
koliine
2. promjena veliine ponude uz stalnu veliinu potranje ako se
ponuda pomakne ulijevo, pojavit e se manjak po originalnoj cijeni
to e utjecati na poveanje cijene i smanjenje koliine- obrnuto,
ukoliko trina ponuda raste (pomie se udesno) doi e do poveanja
koliine i smanjenja cijene
Uinak razliitih pomaka potranje i koliine na cijenu i koliinu
MogunostiPomaci potranje i ponudeUinak na cijenu i koliinu
Ako potranje rastekrivulja potranje se pomie udesnoCijena
Koliina
Ako potranje opadakrivulja potranje se pomie ulijevoCijena
Koliina
Ako ponuda rastekrivulja ponude se pomie udesnoCijena
Koliina
Ako ponuda opadakrivulja potranje se pomie ulijevoCijena
Koliina
Istodobni pomaci ponude i potranje na tritu su mogui i sloeniji
sluajevi istovremeno mijenjanje trine potranje i ponude krajnji e
rezultat ovisiti o snazi ovih dvaju suprotstavljenih uinaka,
odnosno o tome da li se u veoj mjeri poveala trina potranja ili
trina ponuda
Utjecaj useljavanja na nadnice
a) useljavanje b) useljavanje u rastue gradove Osnove ekonomske
teorije [I. kolokvij] 11- novi useljenici pomiu krivulju ponude
desno, to bi trebalo sniziti nadnice
- meutim, kod velikih i rastuih gradova dolazi i do pomicanja
krivulje ponude udesno pa nadnica ostaje ista (useljenici se
preseljavaju u velike gradove gdje mogu dobiti zaposlenja, tj. gdje
potranja raste zbog poduzetne lokalne ekonomije)
Racioniranje cijenama Za trinu ekonomiju karakteristina je
decentralizirana alokacija resursa gdje cijene formirane na tritu
djeluju kao signali koji vode, kako potroae, tako i proizvoae
(privatni interes snano reagira na promjene cijena, odnosno odluka
o tome to e se proizvoditi odreena je profitabilnou proizvodnje
Posredstvom sustava cijena proizvoai poveavajui proizvodnju
dobara koja se trae reagiraju na mogunost realizacije veeg profita
i obrnuto (pad cijene smanjuje profitabilnost proizvodnje)
Osim reakcijama na cijene dobra, profit je mogue poveati i
smanjivanjem trokova proizvodnje (nastojanjem u ekonomskoj
uinkovitosti, upotreba novih tehnika proizvodnje)
Trina ekonomija predstavlja onaj socioekonomski ambijent koji
mobilizira poduzetnitvo
Sustav cijena nije savren odnosi se prvenstveno na javna dobra
(iako je njihova proizvodnja potrebna, ona nije profitabilna)
Ponaanje potroaa koji besplatno koriste javna dobra ne
antipicirajui u njihovoj proizvodnji onemoguuje trite u proizvodnji
javnih dobara
Ovo se odnosi i na eksternalije (eksterni trokovi i eksterne
koristi koje osjeaju oni koji nisu neposredni proizvoai ili potroai
nekog dobra)
Funkcioniranje sustava cijena podrazumijeva savrenu konkurenciju
Monopoli priguuju ovaj sustav
Ovo sve predstavlja osnovu za dravnu intervenciju koja treba
poboljati performanse trita
