Osnove psihologije odgoja i obrazovanja

8/2/2019 Osnove psihologije odgoja i obrazovanja

1/26

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Socioloka skriptarnica E-mail: [email protected] 1

OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJANIKOLA PASTUOVI

I. NASTANAK I ZNAAJ PSIHOLOGIJE OBRAZOVANJA I ODGOJA ZA ZNANSTVENAISTRAIVANJA EDUKACIJE

- znanstvena empirijska istraivanja obrazovanja i odgoja zapoela su u psihologiji krajem 19.st. odakle su seproirila na druge odgojno-obrazovne znanosti

- empirijska istraivanja odgoja i obrazovanja zapoeta su u prvom laboratoriju za eksperimentalnu psihologijuto ga je osnovao Wilhelm Wundt 1879. u Leipzigu- treba napomenuti da istraivanja obrazovanja i odgoja nisu ukorijenjena u dru. nego prirodnim znanostima- empirijska su se istraivanja proirila u podruje obrazovanja putem znanstvene psihologije to je svoj razvojzapoela primjenom eksperimentalne metode preuzete od medicine i drugih prirodnih znanosti- psih. eksperimentalna istraivanja odgoja i obrazovanja doprinijela su razvoju tzv. eksper. pedagogije; dri seda pripada J.M. Riceu, ali na njega jo pretendiraju A. Binet, T. Simon, W.A. Lay i E. Meumann- u Francuskoj su osnivai empirijske znanosti o odgoju i obrazovanju A. Binet i T. Simon koji su izradili prvipravi mjerni instrument za mjerenje viih kognitivnih procesa, s velikom primjenom u obrazovanju- prvi laboratorije za eksperimentalnu psihologiju osnovao je Emile Claparde u enevi; on je prvi i napisaometodoloki prirunik o istraivanjima u obrazovanju i osnovao Institut J. J. Rousseau- Edward Lee Thorndike je najznaajniji predstavnik znanstvene orijentacije u istraivanju odgoja i obraz.; on jeprvi istraiva koji je objasnio postupke pouavanja pomou eksperimentalno provjerenih teorija uenja- u razdoblju od 1930. do 1960. ostvarena velika postignua u podruju kognitivnog razvoja i razvoja govora tenastale prve znanstvene teorije linosti koje su objasnile ulogu uenja u razvoju linosti; otkriveni su i osnovninaini uenja - uz pomo tih teorija nastala je psihologija pouavanja- 60-ih zapoinju sociopsihologijska istraivanja prosocijalnog ponaanja- 70-ih Kohlberg ostvario kapitalne doprinose u objanjenju moralnog razvoja- zahvaljujui razvoju psihometrije, prevladana je nepomirljivost izmeu kvantitativnih i kvalitativnihistraivanja, to je bilo omogueno razvojem neparam. statistike primjerene za stat. obradu kvalitativnih podataka- kolska psihologija integrira rezultate razvojne, kognitivne, bihevioralne, socijalne, komunalne psihologije,psihologije pouavanja, psihologije individualnih razlika te razvojne psihopatologije- 90-ih sve je jaa svijest da obrazovne znanosti samo zajedno mogu zahvatiti obrazovno-odgojne pojave u

njihovoj me

uovisnosti; primjena sustavskog pristupa u istraivanju obrazovnog sustava vodi prema izgradnjiedukologije, integrativne odgojno-obrazovne znanosti u kojoj su psiholoke spoznaje osnovom za objanjenjeunutarnje uinkovitosti edukacije, koja je uvjetom vanjske uinkovitosti- znanstvenu edukologiju ine psihologija, sociologija, ekonomika i antropologija obrazovanja i odgoja

II. PREDMET PSIHOLOGIJE CJELOIVOTNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA- psihologija edukacije istrauje zakonitosti organiziranog kognitivnog, psihomotornog i afektivnog uenja kojimse postiu tzv. unutarnji ciljevi odgoja i obrazovanja- psihologija odgoja i obrazovanja istrauje psiholoke zakonitosti ostvarivanja unutarnjeg cilja edukacije tepsiholoke imbenike- unutarnji cilj obrazovanja i odgoja jesu eljene kognitivne, psihomotorne i afektivne promjene osobe koje surezultat organiziranog uenja

- psiholoke promjene (to su unutarnji ciljevi obrazovanja i odgoja) ne moraju nuno oznaavati psiholoki razvojosobe, ako razvoj definiramo kao aktualizaciju potencijala osobe odnosno promjenu jednostavnih kognitivnih iuvstveno-motivativnih struktura u sloenije- do raskoraka izmeu obznanjenih i stvarnih ciljeva obrazovanja i odgoja dolazi zato jer drutvo razvijaobrazovno-odgojnu djelatnost prije svega radi postizanja vanjskih gospodarskih, politikih i kulturnih ciljeva, priemu je unutarnji cilj (promjena osobe) pretpostavka za postizanje vanjskih- ako se edukacija provodi za monotoni repetitivni rad, nedemokratine pol. odnose i represivne drutveneobiaje, ona ne vodi njihovom samoostvarenju nego otuenju- posebnost psihologije cjeloivotnog obrazovanja u odnosu na pedagogijsku psihologiju je to se ne bavi samomladou i djetinjstvom nego cijelim ivotom, a pritom se oslanja na rezultate cjeloivotnih studija kojima seistrauju promjene u fizikom i psihikom funkcioniranju ljudi- psiholoki cilj edukacije je promjena pojedinih osobina linosti pomou organiziranog uenja pa je gl. problem:

1. promjena linosti tijekom ivota2. glavni imbenici razvoja (uloga naslijea i okoline)3. objanjenje uenja i pamenja

- razvoj psiholokih interventnih mjera u kolskoj praksi predmetom je tzv. kolske psihologije


2/26



III. KONCEPT LINOSTI I NJEZINA STRUKTURA- linost = struktura vanih, relativno trajnih i univerzalnih osobina ovjeka koje odreuju pojedincu svojstvennain ponaanja- ponaanje osobe ne ovisi samo o njezinim osobinama ve i situaciji te prethodnom iskustvu u istoj ili sl. situaciji- gl. polja (faktori, osobine, crte, dimenzije) linosti su:

1. spoznajno (kognitivno) - razl. psihike sposobnosti o kojima ovisi efikasnost djelovanja osobe2. uvstveno (afektivno) - temperament - o njemu ovisi emocionalna reaktivnost pojedinca3. motivativno (konativno) - tzv. dinamike osobine linosti koje pokreu ljude na aktivnosti4. tjelesno - somatski faktori, tjelesna konstitucija

- linost = struktura psih. i tjelesnih osobina ovjeka kao vrste, a osobnost se odnosi na odreenog pojedinca- u potrazi za znanstvenom def. linosti valja se posluiti otkriima koja su ostvarena u psihologiji linosti- psiholoki sadraj pojma linost jasnije je odreen pomou razl. teorija linosti (A: Fulgosi), no i te teorije semeusobno razlikuju: npr. razlikuje se po tome kakvo znaenje u objanjavanju pridaju svjesnim, tj. iracionalnimprocesima ili npr. prema shvaanju o tome koliko je ovjek slobodan u odluivanju o svojim postupcima i svomrazvoju, tj, sposoban oduprijeti se okolini- potrebama psiholoke teorije obrazovanja i odgoja odgovara eklektika teorija linosti- psihologija linosti se openito vie zanima za uvstvenu i motivativnu nego spoznajnu sferu- linost je:

1. sustav ljudskih osobina - nije puki zbir pojedinih svojstava, nego je njihova nadsumativna integracija

2. vane osobine - one koje djeluju na ljudsko ponaanje u veem broju situacija3. trajne osobine - stabilne; npr - bolest nije4. univerzalne osobine - osobina linosti mora biti relativno univerzalna da bi bila mogua usporedbarazvijenosti ili zastupljenosti odreene osobine linosti u razl. osoba5. naobrazba - je osobina linosti jer je razmjerno trajno i vano svojstvo jer se prema svojoj obrazovanostipojedinci meusobno razlikuju i jer obrazovanost osobe djeluje na strukturu ostalih osobina linosti

- linost odreuje pojedincu svojstven nain ponaanja, no to ne znai da su linost i ponaanje istovjetni;ponaanje je uvjetovano ne samo osobinama linosti nego i svojstvima situacije, za ponaanje su vana onasvojstva situacije o kojima ovise pozitivne i negativne posljedice to ih pojedinac za svoje ponaanje snosi- da bi se protumailo neije ponaanje, potrebno je poznavati linost i situaciju, ali i prethodno iskustvo osobe utoj i sl. situacijama- ponaanje = funkcija osobina linosti, situacije i prethodnog iskustva

- sljedei skup psiholokih spoznaja vanih za psihologiju obrazovanja i odgoja odnosi se na sadraj linost, tj.na njezine glavne sastavnice- znaajka je faktorskih teorija linosti da se temelje iskljuivo na emp. istraivanjima linosti takve kakva ona je,bez oslanjanja na teorijske konstrukcije i spekulacije kakva bi trebala biti (Thurstone, Cattel, Guilford i Eysenck)

IV. RAZVOJ LINOSTI= poveanje njezine sloenosti to omoguuje bolju uinkovitost- imbenici psiholokog razvoja su naslijeene dispozicije te neposredno i posredno djelovanje okoline na njih- razvoj je nemogu bez aktivnosti osobe to je okolina omoguuje, potie ili oteava- socijalno uvjetovane promjene ponaanja mogu se objasniti biokemijskim djelovanjem nagrada i kazni- meudjelovanje nasljea i okoline objanjava se teorijom temeljenom na hipotezi praga te modelom

reaktivnog raspona- udio nasljea i okoline u razvoju pojedinih osobina linosti nije jednak; konkluzivni podaci o tome sadrani su unovoj disciplini: genetici ponaanja- razvojna psihologija istrauje promjene (razvoj) osobe kroz sva ivotna razdoblja- pri empiristikoj interpretaciji (Locke) ovjek je pri roenju tabula rasa po kojoj njegovo iskustvo ispisujenjegov lik; pri tome Locke nije nijekao postojanje uroenih individualnih razlika u inteligenciji i temperamentu,ali je vodeu ulogu u razvoju ljudskih osobina pridavao uenju- J. J. Rousseau naglaava ulogu uroenih, unutarnjih snaga organizma u njegovom razvoju; prema njegovommiljenju djeca su aktivna bia kojima valja dozvoliti razvoj uz to manje pritisaka drutvene okoline- razvojni psiholozi odreuju individualni razvoj kao sustavnu, trajnu, progresivnu promjenu, to se odvija krozdulje ivotno razdoblje te koja je povezana s porastom ivotne dobi i ivotnog iskustva


3/26



MEUDJELOVANJE NASLIJEA I OKOLINE- genotip = ukupnost genetskog nasljea pojedinca; bioloki naslijeene dispozicije za razvoj razliitih osobinalinosti- fenotip = aktualizirani izraaj genotipa, tj. realizirana osobina linosti; on je rezultat meudjelovanja svih vanihokolinskih imbenika, od trenutka zaea, s nasljednom osnovom- zbog velikih razlika u okolini, razliite su mogunosti pretvaranja genotipa u fenotip- dispozicije za bilo koju osobinu ili sklop osobina jesu materijalne naravi; sve psihike osobine to iz njihproizlaze imaju svoju neuroloku podlogu- psihike osobine su ustvari kompleksna fizioloka funkcioniranja potaknuta drugim fiziolokimfunkcioniranjima, a u samom organizmu ili materijalnim procesima izvan organizma; zbog toga se za svakuosobinu linosti koja se manifestira kroz ponaanje nastoji utvrditi njezina realna osnovica (Fulgosi)- okolina je vrlo sloen fenomen; ona je prirodna i drutvena; svaki je od ovih dijelova iznimno sloen i proizvodigolemi broj razliitih podraaja usmjerenih na organizam- faktore okoline to djeluju na individualni razvoj djelujui na dispozicije, mogue je prikazati pomou Hebboveklasifikacije faktora razvoja; prema Hebbu faktori okoline podijeljeni su na:

- kemijske (hranjive i otrovne supstance)- senzorne (prenatalni i postnatalni) i- traumatske (fizike) - tjelesne povrede

- okolina djeluje na organizam posredno i neposredno: neposredno putem hrane, lijekova, zraenja, povreda i sl.

pri emu je linost vie ili manje pasivna; posredno djeluje na dispozicije putem aktivnosti subjekta- dispozicije se preobraavaju u razliite osobine uz pomo odgovarajue aktivnosti- odgoj treba biti individualiziran jer podjednaki odgojni postupci proizvode razliite odgojne uinke- razvoj promjena linosti je induciran aktivnou, pri emu na razvoj osobe djeluju prehrana, povrede i bolesti- mentalne sposobnosti razvijaju se iz uroenih dispozicija na koje djeluju dogaaji u okolini; oni djeluju pomoukognitivnih procesa kao to su percipiranje, miljenje i pamenje- kognitivni procesi su procesi prijama, obrade, pohranjivanja, pronalaenja i uporabe informacija; oni suneurokemijski procesi to nastaju djelovanjem okoline na organizam- svaka osobina ima svoju organsku podlogu koja je uvjetovana nasljeem i djelovanjem okoline na nj- openito se moe zakljuiti da podraaji iz okoline proizvode neurokemijske promjene to onda djeluju napromjene socijalnog- na sadanjem stupnju spoznaje o biokemijskoj regulaciji ponaanja to se moe objasniti biokemijskim modelom

linosti utemeljenom na biokemijskom djelovanju nagrada (Zuckermann)- pojedinac se ponaa tako da nastoji ostvarivati kemijske procese i kem. stanja vlastitog mozga, a to se onda itakao osobina ili osobine njegove linosti (Fulgosi)- na socijalno ponaanje se nastoji djelovati i odgojem- odgoj je oblik djelovanja okoline na linost koji takoer temelji svoje uinke na biokemijskim mehanizmima- ti su mehanizmi osobito snano uvjetovani endokrinim sustavom i njegovim djelovanjem na funkcioniranjevegetativnog ivanog sustava- najbolji se uinci u modifikaciji soc. ponaanja mogu postii usklaenim djelovanjem svih nositeljasocijalizacije; time se postie njihovo sinergino biokemijsko djelovanje to se u pedagokom sustavu koncepataizraava naelom jedinstva odgojnih utjecaja- objanjenja meudjelovanja nasljea i okolina:

1. hipotezom praga (Jensen) - za normalno intelektualno funkcioniranje nuan je neki minimum kakvoe

okoline; ta se kakvoa sastoji u intelektualnoj stimulaciji; iznad tog praga razlike u okolini ne doprinoseznatno intelektualnom razvoju i poveanju int. razlika u inteligenciji; prema ovoj hipotezi o kvalitetiokoline ovisi hoe li se intelektualni potencijali moi ostvariti; ako intelektualna stimulacija iz okolineprelazi nuan prag, intelektualna razvijenost ovisi o intelektualnom potencijalu (dispozicijama)2. modelom reaktivnog raspona (Gottesmann) - odreeno obogaivanje/osiromaivanje okoline proizvodirazl. kognitivne uinke, ovisno o genetskoj osnovici pojedinca; osobe sa slabijom dispozicijskom osnovomimaju manji reaktivni raspon; gl. zakljuak je da je isti IQ rezultat razliitih kombinacija naslijea i okoline3. kombiniranim modelskim objanjenjem - isplati se ulagati u razvoj osobe i iznad praga kao i u manjedarovite osobe, ali je uinak takvih ulaganja manji

- za psih. obrazovanja i odgoja najvanije je da je razvoj linosti induciran aktivnou; psihika aktivnost kojomse razvijaju i mijenjaju pojedina psiholoka svojstva je uenje; zato se moe rei da je linost ovjeka rezultantanjegova heredita, neposrednog djelovanja fizikalno-kemijskih agensa na organizam te posrednog djelovanjaokoline na dispozicije i ve formirana svojstva, putem uenja - to znai: linost se ui !!!


4/26



UDIO NASLIJEA I OKOLINE U RAZVOJU LINOSTI- nije jednaka uloga genotipa i okoline u razvoju pojedinih ljudskih osobina- problem udjela naslijea i okoline u individualnom razvoju istrauje se preteito neizravno jer nije mogueidentificirati gene odgovorne za razvijenost odreene osobine- openito se moe rei da postoje velike razlike meu osobinama glede udjela genotipa u fenotipu- psih. su osobine osjetljivije na okolinske utjecaje od tjelesnih, ali i meu njima postoje velike razlike u genskojuvjetovanosti; utjecaj genotipa vei je u ranom djetinjstvu- rezultati istraivanja na blizancima usustavljeni su u novoj psihologijskoj disciplini bihevioralna genetika;drugi pristup istraivanju interakcije naslijea i okoline je eksperimentalno djelovanje na razvoj, a time se bavieksperimentalna razvojna psihologija

V. NASLIJEE I OKOLINA U RAZVOJU INTELIGENCIJE- danas se inteligencija opisuje i objanjava pomou

faktorskih teorija- ekonomino opisuju njezinu strukturu razvojnih teorija - usredotouju se na opisivanje i objanjavanje pojedinih faza njezina razvitka infromacijsko-procesnih teorija - odreuju inteligenciju u terminima operacija to ih pojedinac koristi pri

rjeavanju odreenog problema- fluidna inteligencija vie je determinirana genetski, dok kristalizirana ovisi o fluidnoj inteligenciji i intenzitetuintelektualnih aktivnosti

- intelektualne sposobnosti djeluju na kolska postignua vie nego to obrazovanje djeluje na razvoj sposobnosti- kreativnost se u nekoj mjeri moe razviti odgovarajuim vjebama- inteligencija je jedan od najvanijih subjektivnih imbenika uspjeha u obrazovanju; zato je inteligencijupotrebno to jasnije odrediti u svrhu daljnjeg razmatranja uloge okoline u njezinu razvoju- inteligencija se u starijih teoretiara opisuje na jedan od sljedeih naina (Robinson, Robinson):

kao kapacitet za uenje kao ukupnost znanja to ga pojedinac posjeduje kao sposobnost prilagoavanja novim situacijama u okolini

- inteligencija = sposobnost uspjenog snalaenja jedinke (ovjeka i viih ivotinja) u novim situacijama, tj.sposobnost rjeavanja problema (pod novim situacijama misli se na one ijim zahtjevima jedinka ne moeodgovoriti instinktivnim (uroenim) niti nauenim ponaanjem)

FAKTORSKE TEORIJE INTELIGENCIJE- nastoje pomou faktorske analize utvrditi broj i narav razmjerno visokih faktora, tj. intelektualne sposobnosti totvore intelekt- faktorsku analizu je uveo C. Spearman koji je predloio tzv. dvofaktorsku teoriju inteligencije; prema toj teoriji

jedan je generalni faktor u osnovi svih intelektualnih operacija; postojanje tog faktora dokazuju interkorelacijemeu razl. vrstama testova inteligencije; nepotpunost interkorelacija objanjava se postojanjem specifinih faktorato su neovisni o generalnom faktoru- E. L. Thorndike je zagovarao postojanje vie specifinih nezavisnih mentalnih sposobnosti umjesto jednoggeneralnog faktora- L. L. Thurstone je nizom faktorsko-analitikih istraivanja identificirao 7 primarnih sposobnosti o kojimaovisi uspjenost osobe u rjeavanju odreene skupine intelektualnih operacija; te sposobnosti su:

1. verbalno razumijevanje - v (verbalcomprehension)2. rjeitost- w (word fluency)3. numeriki faktor- n (facility with numbers)

4. spacijalni faktor- s (spatial visualization)5. asocijativno zapamivanje - m (rote memory)6.perceptivni faktor- p (perception)7.faktor rezoniranja - r (reasoning ability)

- J. P. Guilford je proirio Thorndikeovu multifaktorsku teoriju i razvio jedinstveni trodimenzijski modelinteligencije utemeljen na multifaktorsko-analitikom postupku kojim je nastojao zahvatiti sposobnosti to su ufunkciji ukupnog kognitivnog ponaanja; time je razvio svoj uveni model strukture intelekta (SI model) koji sesastoji od 150 jedinstvenih sposobnosti; te sposobnosti su odreene u terminima 3 razliite dimenzije:

1. operacije - glavni intelektualni procesi: kognicija, memorija, divergentna i konvergentna produkcija,evaluacija2. sadraji - iroki kategorije / tipovi informacija kojima se operira: figuralne, simbolike, semantike i

bihevioralne informacije3. produkti - organizacijski oblici to ih informacije poprimaju u procesu individualnog procesuiranja:jedinice, klase, odnosi, sustavi, transformacije i implikacije


5/26



- H. J. Eysenck - uskladio je razne poglede na narav inteligencije i predloio hijerarhijski model inteligencije;prema tom modelu postoji generalni faktor inteligencije koji lei u osnovi koreliranih primarnih sposobnosti(Thurstone); pri tome dri da je mogue dodavanje novih primarnih faktora unutar hijerarhijskog modela; uzgeneralni faktor i primarne intelektualne sposobnosti postoje brojni specifini faktori ili posebne sposobnostikojima se objanjavaju individualne razlike u rjeavanju specifinih intelektualnih zadataka- R. B. Cattel je predloio kvazihijerarhijsku teoriju inteligencije to obuhvaa 2 generalna faktora oznaena kaofluidna inteligencija (nespecijalizirana, apstraktna) i kristalizirana inteligencija (specijalizirana)

- kvocijent inteligencije = pokazatelj inteligencije pojedinaca u odnosu na njegove vrnjake; dok se inteligencijatijekom prvih 16-ak godina intenzivno razvija, IQ je razmjerno stabilan- IQ se odreuje tako da se mentalna dob (MD) podijeli s njegovom kronolokom dobi (KD), a dobiveni kvocijentpomnoi sa 100; mentalna dob odreuje se preciznim testovima inteligencije i izraava se godinama mentalnestarosti; IQ odraslih se rauna da se umjesto KD stavi 16 jer s toliko godina prestaje razvoj fluidne inteligencije- po gaussu postoje: mentalno zaostali, ispodprosjeni, prosjeni, natprosjeni i daroviti- uz pojam darovitosti usko je vezan koncept kreativnosti; najplodnija je interaktivna koncepcija kreativnosti -prema njoj je kreativnost kombinacija natprosjenih sposobnosti i trajne motiviranosti za natprosjeno postignueu nekom podruju; da su darovitost i kreativnost 2 relativno razliita koncepta vidljivo je po tome to imadarovitih koji nisu kreativni i obrnuto- kreativno ponaanje ovisi (osim o sposobnostima) i o konativnim osobinama linosti te objektivnim okolnostimau kojima se pojedinac razvija i djeluje; darovitost je manje rezultat uenja nego kreativnost

RAZVOJNE TEORIJE INTELIGENCIJE- faktorske teorije govore o strukturi i razvoju inteligencije, no ne govore o prirodnom razvoju strukture procesarjeavanja problema - tu je najpoznatija Piagetova teorija kognitivnog razvoja- po njemu se kognitivni razvoj sastoji u nepromjenjivom slijedu razvojnih faza, pri emu se postojee kognitivnestrukture ukljuuju u nove sloenije strukture svake sljedee faze; intelektualni napredak djeteta je rezultatadaptacije, tj. interakcije djetetove fizioloke zrelosti i okoline- adaptacija sadri 2 komplementarna procesa:

1. asimilaciju, tj. ukljuivanje karakteristika okoline u postojee strukture djeteta2. akomodacija, tj. modifikacija postojee reaktivne strukture na zahtjeve okoline

- kao rezultat asimilacije i akomodacije razvijaju se nove strukture to poboljavaju odnos djeteta i okoline;razvoj tih struktura se odvija kroz 4 sukcesivne faze:1. senzorno-motorna faza - od roenja do 18 mj, oituje se u poboljanju perceptivno-motorikekoordinacije2.predoperacijska faza - 2-7 g; dijete razvija svoju simboliku aktivnost to mu omoguuje rjeavatiprobleme bez neposrednih senzornih inputa; govor postaje gl. simboliki sustav i rabi se u simbolikimaktivnostima; igra ima funkcionalnu vrijednost vjebanja novih sposobnosti3. konkretno-operacijska faza - 7-11/12 g; dijete se osposobljava za pojmovno i konceptualno miljenjeime se istodobno dovodi u odnos vie razliitih dimenzija okoline; to je miljenje ireverzibilno i nije vieiskljuivo egocentrino, no miljenje je jo konkretno4.formalno operacijska faza - 11/12-odraslosti; razvija se sposobnost operiranja apstraktnim simbolima toomoguuje hipotetiko miljenje i rjeavanje apstraktnih problema te rezoniranje u skladu s nauenim

pravilima formalne logike- ove faze su univerzalne i prolaze ih sva djeca uz razlike u dobi- prema Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja obrazovanje ubrzava psiholoki razvoj prezentacijom optimalnostimulirajuih zadataka; djeca najbolje ue u interakciji s okolinom, manipulirajui njezinim elementima- Piagetov model je, zbog naglaavanja njegove slijednosti, u osnovi ipak sazrijevajui pa je kritiziran s okolinskepa ak i interakcionistike pozicije

INFORMACIJSKO-PROCESNE TEORIJE INTELIGENCIJE- ovaj pristup opisuje inteligenciju pomou procesa i operacija to ih pojedinac koristi rjeavajui odreeniproblem; to su operacija senzornog procesiranja, strategije kodiranja i dekodiranja te proces zapamivanja(memoriranja)- ovaj pristup analizira redoslijed faza to ih osoba rabi za rjeavanje razliitih zadataka te opisuje zbivanja unutar

odreene problemske situacije bez obzira na dob- jedan se inf-procesni pristup istraivanju inteligencije sastoji u raunalskoj simulaciji - ta simulacija se temeljina analizi izvjetaja ispitanika o procesu miljenja i tijeku njegova ponaanja za vrijeme rjeavanja problema teizradi raunalskog programa to podraava tako ponaanje


6/26



- druga inf-procesna teorija je komponentna ili triarhijska teorija ljudske inteligencije (Sternberg)- ovaj koncept ukljuuje 3 povezana sektora ljudskog iskustva to su analogni strukturi i funkcioniranju raunala- to su: komponentni, iskustveni i kontekstualni sektor; ovi sektori tvore sustav mentalnog operiranja osobe1. komponentni dio - opisuje unutarnje mehanizme mentalnog funkcioniranja kao komponente procesiranja

informacija; njegova zadaa je prevoenje osjetnih ulaza u mentalne reprezentante kao to su koncepti isheme ili motorne reakcije

- ove komponente proizvode 3 reakcije: metakomponente (koje senzorne podatke prevode u sheme),

komponente uinka (postupke kojima se obavlja neki zadatak)te komponente stjecanja znanja (sredstvostjecanja novog znanja)

- ovaj dio je uglavnom genetski uvjetovan i odgovara generalnom faktoru u faktorskim teorijama inteligencije teodgovara sredinjoj jedinici procesiranja u raunalu

2. iskustvena sposobnost- sastoji se u mogunosti uenja i miljenja pomou novih vrsta koncepata, tj. uprilagodbi novim situacijama; ova komponenta ukljuuje sposobnost automatiziranja mentalnih aktivnostipoput itanja, verbalnih, matematikih zadataka i sl.

3. kontekstualna komponenta - odnosi se na povezanost inteligencije s realnim ivotnim situacijama kojima setreba prilagoditi, to je tzv. praktina inteligencija

- ona ukljuuje kapacitet razumijevanja drugih ljudi i procjene svojih mogunosti- Sternberg dakle odreuje inteligenciju kao skup razliitih sposobnosti, a ne kao jednu jedinstvenu sposobnost,no on vie istie vanost kulturalne kontekstualiziranosti osobina o kojima ovisi uspjenost prilagodbe; uspjenostadaptacije ovisi o vjetinama koje pojedinac posjeduje i nainu njihove uporabe

UROENOST INTELIGENCIJE- Galton je uveo konkluzivnu metodu u istraivanja odnosa naslijea i okoline = metoda jednojajanih blizanacakoji imaju isti genotip pa se razlike u fenotipu mogu pripisat razlikama u okolini- metoda posvojene djece sastoji se u usporeivanju osobina posvojene djece s osobinama biolokih i adaptivnihroditelja; na individualne razlike u inteligenciji vei utjecaj ima naslijee od okoline- omjeri to izraavaju doprinos naslijea i okoline razvijenosti neke osobine nisu konstantni nego ovise ovarijabilitetu svakog faktora individualnih razlika- glavni dosadanji rezultat genetike ponaanja - udio u tumaenju individualnih razlika u inteligenciji:

naslijee / okolina = 50% / 50%

- naslije

e pove

ava individualne razlike u IQ u funkciji dobi- stabilnost IQ-a mogue je objasniti njegovom nasljednom osnovom; porast IQ-a je mogu korjenitimpoboljanjem okoline

ODNOS CJELOIVOTNOG OBRAZOVANJA I KOGNITIVNOG RAZVOJA- u psihologiji edukacije, obrazovanje ima status zavisne i nezavisne varijable - to znai da edu. psih. istraujedjelovanje psih. osobina pojedinaca na uspjeh u obrazovanju te uinke obrazovanja na pojedine osobine linosti- Woodrow je pokazao kako inteligencija nije prediktivna za uspjeh u uenju besmislenog materijala, ali dapovezanost inteligencije s koliinom nauenog i brzinom uenja raste s porastom nepoznatosti, sloenosti ismislenosti zadatka- uenje novih sloenih vjetina ovisi o razvijenostifluidne inteligencije dok uenje to se sastoji u proirivanjupostojeeg znanja i njegovoj primjeni vie ovisi o kristaliziranoj inteligenciji

- ovisnost odnosa sposobnosti i postignua o uporabljenoj metodi pouavanja istraivala su se u okviru pristupainterakcije sposobnosti i obrazovnih postupaka (aptitude-treatment-interaction, ATI); obrazovni postupak(treatment) odnosi se na organizirano obrazovno djelovanje u obrazovnoj-odgojnoj ustanovi- natprosjeno sposobni uenici ue bolje u uvjetima gdje sami strukturiraju obrazovne sadraje- pokazalo se nunim povezati psihologiju sposobnosti s psihologijom uenja - to je dovelo do kognitivnogpsiholokog pristupa koji se sastoji u istraivanju odnosa sposobnosti za uenje i uinkovitosti procesiranjainformacija; ovaj pristup objanjava uspjeh u stjecanju akademskog znanja i intelektualnih vjetina kognitivnimprocesima miljenja i pamenja kojima se rjeavaju problemi- teorijske pretpostavke istraivanja to polaze od kognitivnog psih. pristupa: poetno stanje kognitivnih ikonativnih potencijala za uenje djeluje na procese uenja to se odvijaju u odreenoj okolini i ti procesi djelujuna izlaze procesa uenja: kognitivni potencijal ovisi o sposobnostima, prethodnom znanju i vjetinama, kapaciteturadne memorije i brzini procesiranja inform.; konativni potencijal ovisi o uvstvenom stanju osobe i stilu uenja

- rezultati uenja ovise o tipu uenja - mogue je razlikovati 4 tipa uenja to djeluju na rezultate uenja:asocijativno uenje

proceduralno uenje

uenje induktivnim rezoniranjem

metakognitivno uenje


7/26



- budui da je svaki razvoj potaknut aktivnou, kognitivni je razvoj potaknut uenjem- moe se zakljuiti da je kristalizirana inteligencija u velikoj mjeri nauena, makar njezina razina ovisi ouroenoj fluidnoj inteligenciji !- budui da se kristalizirana inteligencija moe razvijati tijekom cijelog ivota, to je uloga cjeloivotnogobrazovanja u njezinom razvoju znatna- trima razdobljima odraslosti odgovaraju 3 faze razvoja kristalizirane inteligencije, a one ovse o vrsti ivotnihuloga to dominiraju u pojedinom razdoblju:

1. u ranoj odraslosti naglaene su intelekt. vjetine to se primjenjuju pri zasnivanju obitelji i ulasku u svijetrada2. doba stabilnosti i integracije te stjecanja sigurnosti dru. poloaja; pad brzine reagiranja, ali vie iskustva3. kasnija odraslost, intelektualna aktivnost je usmjerena na kontekst razliitih sadraja, a kognitivni je stilreintegrativan, tj. povezuje iskustva sabrana tijekom dugog ivotnog razdoblja

- kristalizirana inteligencija se vjeba uenjem intelektualnih vjetina i kognitivnih strategija- s gledita kognitivnog uinka najvie se isplati obrazovanje darovitih radi poveanja njihove kreativnosti

VI. RAZVOJUVSTVENIH I MOTIVATIVNIH OSOBINA LINOSTI- motivativna svojstvaovjeka su uroeni motivi te nauene vrijednosti, stavovi i navike- naueni motivi slue zadovoljavanju uroenih motiva, ali su drutveno uvjetovani

- prosocijalnost/asocijalnost osobe ovisi o dispozicijama za moralno ponaanje, o djelovanju razl. imbenikasocijalizacije te o odgojivosti osobe- prosocijalno/asocijalno ponaanje ovisi o prosocijalnosti osobe i situacijskim imbenicima- svestrani razvoj linosti i samoostvarenje 2 su alternativna obrazovno-odgojna ideala ija poeljnost iostvarivost nisu bezuvjetni- uvstvene, tj. motivativne odlike linosti su one sa znatno zastupljenom uvstvenom ili motivativnomsastavnicom- uvstva i motivi su stanja organizma to ga pokreu na aktivnost te djeluju na intenzitet i trajanje aktivnosti, alise razlikuju prema tome djeluju li na smjer aktivnosti- uvstva su vie situacijski odreena znaenjem to ga neka situacija ima; ona su ugodna ili neugodna, a moguistodobno biti ambivalentna; izazvana su nekim spoznajnim procesom: osjetom, percepcijom, predodbom iliuvidom te su obino popraena fiziolokim promjenama; esto su praena mimikom i gestikulacijom

- motivi su u veoj mjeri uzrokovani unutarnjim stanjima te vanjskim poticajima to usmjeravaju ponaanje kodreenom cilju; motivirano je ponaanje upravljeno jasno odreenom cilju, postizanje kojeg subjekt drisredstvom zadovoljenja odreene potrebe- veza izmeu uvstva i motiva je u tome to je (ne)zadovoljena potreba (motiv) izvore (ne)ugodnih uvstava- temperament je skup uvstvenih svojstava osobe to se oituje u nainu uvstvenog reagiranja pojedinca- karakter se oituje u openitim ciljevima to su pojedincu vani i nastoji ih postii svojim dugoronimdjelovanjem; zato se karakter osobe vie oituje u smjeru nego u jaini; = sustav relativno trajnih motiviranihsvojstava osobe

MOTIVATIVNA SVOJSTVA OVJEKA- motivativna svojstva = ona koja pokreu i usmjeravaju ponaanje te odreuju intenzitet i trajanje ponaanja- motivirana svojstva zovemo motivima

- dok su motivi vie ili manje trajna svojstva, motivacija je psihiki proces zadovoljavanja motiva- univerzalni motivi su oni koji se mogu identificirati u svim civilizacijama, kulturama, makar je njihov nainoitovanja i zadovoljavanja specifian- Maslow - hijerarhijska teorija motivacije: snaga razl. univerzalnih potreba nije ista i ovisi o vanosti njihovazadovoljavanja za preivljavanje- te potrebe su: fizioloke, potrebe za sigurnou, za pripadanjem i vezanou, za samopotovanjem i ugledom teza samoostvarenjem; slabija potreba ne moe postati motiv dok jaa nije zadovoljena- Clayton - smanjio na 3 nivoa te dopustio istovremeno pojavljivanje svim motiva: egzistencijalne potrebe (fiz. isigurnost), potrebe za odnose s ljudima te potrebe osobnog razvoja (samopotovanje i samoostvarenje)- Rogers i McClelland - tenja k samoostvarenju je sveproimajui ljudski motiv; oituje se u najmanje trimotivativna podruja:

1. motivacija za postignuem, odreena je kao tenja za kompetentnou, uinkovitou i znatieljom2. tenja za pripadanjem, uvstvenom vezanou i potporom3. tenja za moi i utjecajem

- edukacijom se osoba samoostvaruje ne samo ako se obrazovanjem razvijaju njezine sposobnosti, nego i ondakada je osposobljavana za uspjeno ostvarivanje svih vanih ivotnih uloga


8/26



- dugorono vani ciljevi, stavovi i navike takoer su motivi- univerzalnost motiva govori zapravo o njihovoj uroenosti- Rogers razvio je teoriju prema kojoj je svaka osoba itav ivot zauzeta samoostvarivanjem, usprkos zaprekamadrutvene okoline- motivacija koja potie iznutra, niim izazvana = intrizina motivacija- Hebb: motivacija za odravanjem optimalne uzbuenosti ivanog sustava- altruizam je temeljen na uvstvenoj empatiji ija se uroena organska osnova nalazi u funkcioniranju

endokrinog sustava; uroena org. osnova neuroticizma je osjetljivost vegetativnog ivanog sustava; psihoticizamje uvjetovan hormonski i funkcioniranje centralnog ivanog sustava- odnos uroenih i nauenih motiva - primjer gladi, motiv sigurnosti, novac- sekundarni potkrepljivai nisu naueni samo klasinim i instrumentalnim uvjetovanjem nego i uvidima unjihovu uinkovitost u zadovoljavanju viih potreba- suvremena kognitivna psihologija objanjava motivaciju takvog ponaanja pomou procesnog kognitivnogmodela oekivanja kojim se uzima u obzir oekivanja osobe da e se odreenim ponaanjem postii ciljevi- teorija oekivanja utemeljena je radovima Tolmana i Lewina- vrijednosti su najopenitiji ciljevi ijim se postizanjem zadovoljavaju uroeni egzistencijalni i neegzistencijalnimotivi; vrijednosti nisu uroene nego nauene; pojedinci i dru. skupine razlikuju se prema hijerarhiji svojihvrijednosti, tj. vrijednosnom orijentacijom- vrijednosti se mogu klasificirati prema skupinama motiva ijem zadovoljenju slue:

1. egzistencijske vrijednosti kojima se zadovoljavaju fizioloki motivi i motivi sigurnosti2. vrijednost pripadanja3.prestine vrijednosti4. samoostvarujue vrijednosti

- izbor ciljeva i naina njihovog postizanja, koji se ue, pod utjecajem je individualnih razlika u snazi uroenihpotreba, tj. motiva; djelovanje razlika u intenzitetu uroenih motiva na vrijednosne preferencije = sklonost- vrijednosti odreuju stavove; stav = tenja k uvstvenom reagiranju (pozitivnom ili negativnom) na neki objekt- stav se ne mora oitovati ponaanjem jer je u velikoj mjeri odreeno situacijom- navika je nauena tenja reagiranja na odreeni nain u odreenoj situaciji; navike su pod utjecajem vrijednosti

jer nastaju ponavljanjem uspjenog ponaanja; njima se postiu specifini ciljevi kojima se ostvaruje odreenavrijednost; na navike djeluju i stavovi, no i navike djeluju na stavove

- kvantitativni odnos: uro

eni motivi - nekolikovrijednosti - vei brojstavovi - mnotvonavike - mnotvo

- trajnost: uroena svojstva - univerzalni motivi - trajninauena svojstva - vrijednosti - najtrajnije

navike - jako trajnestavovi - lako promjenjivi

- psihologiju odgoja prvenstveno zanima kakve su mogunosti uenja navedenih vrsta motivativnih svojstavaovjeka te koji su naini uenja pojedinih motivativnih svojstava najuinovitiji

TEMELJNE UVSTVENO-MOTIVATIVNE DIMENZIJE LINOSTI

- temeljne uvstveno-motivativne dimenzije su bipolarne i nekorelirane; one su takoer neovisne o inteligenciji- temeljnim se -m dimenzijama linosti tedljivo opisuju koncepti temperamenta i karaktera- temperament se moe opisati i objasniti pomou dimenzije ekstravezrija-introverzija i dimenzijomneuroticizma (emocionalna (ne)stabilnost)- dispozicije su za prosocijalno-asocijalno ponaanje, tj. za uenje karakternih osobina linosti, objanjavaju seuglavnom pomou dimenzije psihoticizma- zbog negativnog konotativnog znaenja rijei neuroticizam i psihoticizam, koriste se rijei: emocionalnostumjesto neuroticizma i tvrdokornost/nepopustljivost umjesto psihoticizma- dimenzije karakternog (motivativnog) podruja linosti:

1. otvorenost2. spremnost za sporazumijevanje3. savjesnost

- Eysenckova trodimenzijska teorija linosti (E, N, P) sadri osim tedljivog opisa linosti i njeno organskookolinsko objanjenje- dimenzije:1. tipian ekstravert - drutven, zabavan, voli razgovarati, rizik, opasnosti, smijati se, sklon agresivnosti


9/26



2. tipian introvert - tih, miran, introspektivan, suzdran, planira, ozbiljan, pouzdan, pomalo pesimistian3. neurotina osoba - tjeskobna, zabrinuta, neraspoloena, depresivna, loe spava, iracionalna i kruta4. psihopat - osamljena, ne mari za ljude, ne uklapa se, bezosjeajna, ruga se, agresivna, nema suosjeanja- dimenzija psihoticizma je najkasnije otkrivena i najmanje istraena; za razliku od drugih bipolarnih osobinalinosti, psihoticizam je jednosmjerna osobina- temperament se moe opisati i dimenzijama ekstraverzije-introverzije i neuroticizma-emocionalne stabilnosti- Hipokratova podjela temperamenta jo vrijedi: melankolik, kolerik, sangvinik, flegmatik

- karakter se u njegovom uem znaenju moe povezati s dimenzijom psihoticizma, ali s dodatnim prosocijalnimpolom to je izostao iz opisa psihopata dobivenog na probranim zatvorskim i psihijatrijskim uzorcima- uobiajena podjela karaktera: dobar (prosocijalan) i lo (asocijalan ili ak antisocijalan); druga podjela je na jak(psihotini) i slab (empatini) karakter- zbog slabog vegetativnog ivanog sustava neurotici se bre umaraju, plaljiviji su i skloni odustajanju nakonzapreka; introverti se zbog vee osjetljivosti somatskog ivanog sustava lake socijaliziraju pa mogu bititvrdokorniji u zauzimanju vrijednosti

GENETSKA UVJETOVANOST TEMELJNIHUVSTVENO-MOTIVATIVNIH DIMENZIJALINOSTI I ODGOJIVOSTI

- istraivanja potvruju da su sve 3 temeljne uvstveno-motivativne dimenzije linosti u visokom stupnju uroene- to znai da je uloga uenja u njihovu formiranju drugorazredna- genetska osnova ektraverzije-introverzije sastoji se u razl. osjetljivosti somatskog iv. sustava, tj. upobudljivosti i brzini nastajanja inhibicije sredinjeg ivanog sustava- odnos izmeu ekscitatornih i inhibitornih procesa je u visokoj mjeri uroen i ovisan o djelovanju uzlaznogrektularnog aktivacijskog procesa- razlike izmeu ekstravetara i introverata:

ekstraverti introverti- manje osjetljiv somatski ivani sustav- slabije pobudljivi- uzbuenje tee nastaje i bre nestaje- izraena potreba za promjenom

- trae jake podraaje iz okoline- drutveniji

- osjetljiviji somatski ivani sustav- uzbuenja jaa i trajnija- izbjegavaju uzbudljive promjene- izbjegavaju jake podraaje iz okoline

- manifestno nesocijabilni, ali spremni na bogatijeafektivne odnose

- odgojne implikacijeintroverti ekstraverti

- lake su uvjetuju pa lake ue vrijednosti, stavove i navike- odgojivi, lake se socijaliziraju- u prosjeku uspjeniji uenici

- tee se uvjetuju- manje odgojivi- u prosjeku manje uspjeni uenici

- genetska osnova neuroticizma-emocionalne stabilnosti je osjetljivost vegetativnog ivanog sustava, tj.labilnog autonomnog ivanog sustava- neurotici imaju osjetljiviji vegetativni iv. sustav; k tome u emocionalno stabilnijih osoba bre se razvija

reaktivna inhibicija to smanjuje ivano uzbuenje- zbog preteite uroenosti osjetljivosti somatskog i vegetativnog iv. sustava i temperament je preteito uroen- na manifestni neuroticizam u znatnoj mjeri djeluje i okolina; za izbijanje neuroze potrebna je dovoljna koliinaizloenosti stresu; stres djeluje na neuroticizam djelujui na hormonalne i biokemijske procese u organizmu- odgojne posljedice neuroticizma: lako se uvstveno uvjetuju, iskrivljeno doivljavaju odgojne postupke, odgoj jesloeniji pa mora biti visoko individualiziran- najlake se odgajaju stabilni introverti, a najtee neurotini ekstraverti, osrednje su odgojivi neurotini introvertii stabilni ekstraverti; visok stupanj psihoticizma oteava odgoj u svim kombinacijama- genetska osnova psihopatije nije posve istraena, ali se o njoj mnogo zna; mogui genetski oznaiva psihopatije

je HLA-B27- bioloka osnova psihoticizma je oslabljena homeostaza sredinjeg ivanog sustava to upuuje na kortikalnoupravljanje subkortikalnim mehanizmima pobuivanja- psihopati se tee odgajaju: ne interioriziraju drut. vrijednosti, slabije se moralno razvijaju, tee ih je zaplaiti,spremni na vee opasnosti, recidiviraju


10/26



- budui da su temeljne -m osobine u velikoj mjeri genetski uvjetovane, a one djeluju na individualni odabirvanih ciljeva, moe se govoriti o relativnoj dispozicijskoj determiniranosti vrijednosnih orijentacija te stavova inavika to su odreenim vrijednostima uvjetovane- dru. okolina da bi funkcionirala uz to manje sukoba, nastoji smanjiti genetske varijacije, a ne poveati ih;veina ljudi koja ne postie ekstremne rezultate na skalama linosti, konformira se u veoma irokim granicamauei uvjetovanjem i oponaanjem- 4 zakljuka o ulozi genotipa i uenja u razvoju -m svojstava linosti:

1. uvstvena reaktivnost pojedinaca (temperament) je veim dijelom uroena; o temperamentu ovisiodgojivost2. univerzalni motivi su kao takvi uroeni, a ponaanje kojim se izraavaju i zadovoljavaju je naueno3. vani dugoroni ciljevi (vrijednosti), postizanjem kojih se univerzalni motivi zadovoljavaju, i naininjihova postizanja se ue, no postoje uroene sklonosti (dispozicije) za usvajanje odreenih vrijednosti4. individualne razlike u odgojivosti, tj. razlike u brzini i kvaliteti uenja vrijednosti, stavova i navika suuroeni i organski su uvjetovane

RAZVOJ MORALNE SVIJESTI- moralna svijest moe se operacijski definirati kao sustav moralnih vrijednosti to tvore moral- moral se pak moe odrediti kao skup pravila i norma to funkcioniraju kao standardi soc. ponaanja u drutvu- prema funkcionalistikom soc. miljenju moralne vrijednosti slue regulaciji soc. ponaanja u nekoj zajednicikako bi ona uspjeno funkcionirala- ono to je zajedniko veini moralnih sustava je to da negativno vrednuju nanoenje neposredne ili posrednetete drugim osobama, a pozitivno vrednuju brigu za druge ljude; stoga se moralno u veini sluajeva moepoistovjetiti s prosocijalnou

- situacijski imbenici prosocijalnog ponaanja = djeluju izvan osobe koja se vie ili manje prosoc. ponaa: utjecaj drugih ljudi - najjai utjecaj: nagrada i kazna; instrumentalnim uvjetovanjem i uenjem po modelu

uvruje se ono ponaanje to proizvodi (ne)ugodne posljedice nazonost drugih ljudi - poveanjem potencijalnih pomagaa smanjuje se vjerojatnost da e netko pomoi i

produuje se vrijeme reagiranja - fenomen pasivnog promatraa znaajke podraaja za prosocijalno ponaanje - stupanj jednoznanosti signala o neijoj potrebi za pomo;

to su manje jednozna

ne manja vjerojatnost pomo

i stupanj potrebe za pomo - djeluje na promatraevu procjenu teine situacije i teinu posljedica interpretacija uzroka nevolje - ako je krivnja nevolje vlastita, vjerojatnost pomoi manja cijena pomaganja / uskraivanja pomaganja - materijalne, dru. i unutarnje nagrade i odricanja- tek ponaanja dobivena novijim istraivanjima govore u prilog hipotezi o postojanju altruizma kao osobinelinosti to uvjetuje neegoistiko prosocijalno ponaanje- istraivanja altruistikog ponaanja provedenog pomou skala altruizma dokazala su postojanje altruizma kaoosobine linosti; istraivanja na blizancima - 50% razlika u altruizmu genetski uvjetovano- najtonija su ona predvianja prosocijalnog ponaanja to uzimaju u obzir i crte linosti i znaajke situacije;zbog toga u tumaenju soc. ponaanja prevladava interakcionistiko gledite prema kojem je pso/asocijalnoponaanje pod utjecajem i osobina linosti i situacije

TEORIJE MORALNOG RAZVOJA1. psihoanalitika teorija razvoja moralnosti- temelji se na povezivanju procesa usvajanja moralnih vrijednosti s psihoseksualnim razvojem- dijete je u poetku amoralno i hedonistiko; stoga okolina djeluje represivno ime se sputavaju sile id-a to sudru. nepoeljne; tako se razvija super-ego kojeg tvore interiorizirane dru. vrijednosti - u tome kljunu uloguimaju roditelji- moralna motivacija je egocentrina i ograniena na zadovoljavanje vlastitih potreba; osoba je u procesu svogamoralnog razvoja pasivna i proizvod je djelovanja vanjskih socijalizacijskih utjecaja

2. kognitivne teorije moralnog razvoja- temelje se na postavci da je intelektualni razvoj i razvijenost pretpostavka moralnog razvoja- moralni se razvoj operacionalizira pomou stupnjeva moralnog rasuivanja

- zrelost moralnog rasuivanja je nuan imbenik moralnog ponaanja- kognitivna teorija dri ovjeka aktivnim biem koje traga za moralnom istinom te u tome daje prednost viimrazinama moralnog rasuivanja- moralni uvidi koji omoguuju razlikovanje dobrog od zla, djeluju na moralno ponaanje


11/26



J. Piaget - na temelju svojih istraivanja provedenih na djeci 5-13 g utvrdio 2 stupnja razvoja: heteronomna moralnost- njoj je svojstven djetetov egocentrizam, tj. nemogunost uzimanja u obzir

stajalita drugih ljudi- dobro i zlo ponaanje razlikuje se prema posljedicama koje e ta osoba imati- pravila ponaanja se percipiraju kao objektivna, apsolutna i nepromjenjiva

autonomna moralnost- razvija se u ravnopravnoj interakciji s vrnjacima i na temelju veeg stupnjakognitivne razvijenosti

- to omoguava razumijevanje moralnih pravila, kazna i nagrada kao sredstva ostvarivanja ljudskih ciljeva ivrijednosti te shvaanje vanosti namjere za vrednovanje neijeg ponaanja

Kohlbergova teorija - osnovni postulati: moralne su promjene sekvencijalne i oituju se u 3 razine s po 2 stupnja na svakoj, to ini ukupno 6

stupnjeva moralne razvijenosti ( o ) svaki je stupanj strukturirana cjelina koja je kvalitativno razl. od ostalih redoslijed stupnjeva je stalan i univerzalan, a stupnjevi su hijerarhijski organizirani vii stupnjevi zamjenjuju nie, pri emu vii stupanj reintegrira nie razvojne strukture moralnog miljenja vii stupnjevi miljenja su nuan, ali ne i dovoljan uvjet vie razine moralnog rasuivanja glavni mehanizam razvoja moralnog rasuivanja je kognitivni sukob spremnost na djelovanje u skladu s moralnim prosudbama raste s razinom moralne razvijenosti

- stupnjevi moralnog razvoja odreeni su nainom definiranja to je ispravno, razlozima zato se neto driispravnim i prihvaanjem dru. gledita o tome to se dri ispravnim

- osnovne razine moralnog rasuivanja:o predkonvencionalna razina - ispravno je podravati se onih dru. pravila to su potkrijepljeni moi i

sposobnou kanjavanja te pokoravanje sili i autoritetu- 1. stupanj: ne uzimaju se u obzir interesi drugih, vlastito stajalite se ne razlikuje od stajalita autoriteta- 2. stupanj: razlikovanje vlastitih interesa od interesa drugih ljudi; svatko slijedi svoje interese

o konvencionalna razina - prihvaanje pravila, uloga i oekivanja drutva ili neke ue skupine- 3. stupanj: prihvaanje pravila radi soc. odobravanja i prihvaanja njoj vanih ljudi- 4. stupanj: podravanje dru. reda i ustanova radi ope dobrobiti ili dobrobiti skupine; krenje pravila

izaziva gubitak samopotovanja; prioritet dru. gleditima, ne individualnimo postkonvencionalna razina - naelna/principijelna - ispravno ono to je u skladu s univerzalnim pravilimai vrijednostima- 5. stupanj: ispravno ono to je u skladu s opim pravilima pojedinca i normama to ih drutvo prihvaa- 6. stupanj: stupanj univerzalnih etikih naela - naela jednakosti ovjekovih prava i potovanjadostojanstva osobe

- samo neznatan br. ljudi dosee najviu 6. razinu- empirijske provjere Kohlbergove teorije:

potvrena je sekvencijalnost i hijerarhinost faza moralnog razvoja; ljudi daju prednost viim fazamamoralnog rasuivanja i odbacuju nie kad dosegnu vie

kognitivna razvijenost je nuna, ali ne i dovoljna za moralni razvoj potvreno je kako je uenje moralnog rasuivanja pomou kognitivnog konflikta nadmono uenju

moralnog rasuivanja na osnovi identifikacije, odnosno modeliranjem/oponaanjem potvrena je univerzalnost prve 2 razine, tj. prva 4 stupnja postkonvencionalno rasuivanje je utvreno samo u gradskim uzorcima razvijenih zemalja nisu utvrene razlike meu enama i mukarcima kad su kontrolirani faktori obrazovanja i zaposlenja

- neke postavke nisu potvrene: djeca NISU nuno predkonvencionalna, NISU svi odrasli na viim stupnjevima- zakljuak: moralno ponaanje odreeno je ne samo stupnjem moralnog rasuivanja nego i moralnommotivacijom to nije povezana s moralnim rasuivanjem i karakteristikama situacije

3. teorija socijalnog uenja (Bandura)- objanjava moralno ponaanje uenjem po modelu, tj. supstitutivnim instrumentalnim djelovanjem- zamjensko potkrepljivanje i kanjavanje sastoji se u instrumentalnom uvjetovanju oponaanog modela- to je dominantni nain uenja motivativnih svojstava i sastoji se u imitaciji ponaanja uspjenih pojedinaca

- moralno ponaanje ne ovisi toliko o kognitivnoj razvijenosti i naelnom moralnom rasuivanju koliko oposljedicama to ih odreeno ponaanje ima za osobu koja se tako ponaa- ljudi ne ue samo na vlastitim posljedicama ve i na drugima - soc. uenje- ova teorija je kao nadopuna kognitivnoj jer objanjava odstupanja od sekvencijalnog moralnog razvoja


12/26



- ova teorija objanjava moralnu krizu bolje od ostalih: do moralne krize ne dolazi zato jer je kola odgojnopodbacila, nego u prvom razredu jer se dru. poeljno ponaanje odbacuje, ak i kanjava- zahvaljujui opservacijskom uenju, moralni razvoj tijekom ivota ne mora nuno biti istosmjeran, moe padati irasti to Kohlberg ne predvia!

- prema svim teorijama moralnosti, temeljni kriterij moralnosti je kriterij brige za druge ljude - zbog toga jemoralnije ono rasuivanje kojim se vodi rauna o potrebama veeg broja ljudi

- nesklad izmeu moralnog rasuivanja i moralnog ponaanja oito se mora objasniti pomou nekognitivnihosobina linosti - to su uvstvene osobine koje su bitne za altruistiku moralnu motivaciju

OBJANJENJA ALTRUISTIKOG PONAANJA- prosocijalno ponaanje = najiri pojam; namjerno ponaanje koje ima pozitivne posljedice za druge ljude - ovase def. zasniva na posljedicama ponaanja, ne motivima- moe biti sebino (korist) i nesebino (istinska briga)- altruistino ponaanje je nesebino prosocijalno ponaanje; postoji jo jedan element ovog ponaanja: elementkotanja (rtvovanje)- postavlja se pitanje ime objasniti motivaciju ponaanja koje nema pozitivne posljedice za onog koji ga izvodi? -taj fenomen se naziva altruistiki paradoks- taj paradoks se objanjava pomou unutarnjih samonagraujuih uvstvenih procesa - to moe biti empatija iliosjeaj moralne dunosti- za sada su prihvaeni sljedei kriteriji altruistikog ponaanja:

1. ponaanje mora biti voljno zapoeto2. mora biti poduzeto s namjerom poboljanja ili odravanja dobrobiti drugih ljudi3. mora iskljuivati oekivanje nagrada te izbjegavanje vanjske nelagode ili kazne

- uvstveno-motivativna svojstva to uvjetuju altruistiko ponaanje:A) pounutrene norme pomaganja - socijalno normativni pristup objanjava prosoc. ponaanje postojanjem dru.pritiska na osobu u smjeru pomaueg djelovanja i suzdravanja od sebinih postupaka prema drugima; norma zakoje je utvreno kako motiviraju takvo ponaanje su:

norma soc. odgovornosti propisuje pomo osobama koje su zavisne i potrebite pomoi

norma recipronosti propisuje kako ljudi trebaju pomo

i osobama koje su njima pomogle normapravednosti propisuje pomaganje ljudima koji su se bez svoje krivice nali u loijem poloaju- kritiari: norme su toliko openite da se na temelju njih ne moe predvidjeti kako e se netko ponaati- osobne norme ponaanja = vrijednosti to ih je osoba pounutrila ili ih je sama proizvela; one su motivi ijauvstvena sastavnica oblikuje osjeaj moralne dunosti- osjeaj moralne dunosti regulira ponaanje tako to ga usklauje s osobnim normama, ime se ostvarujezadovoljstvo, a izbjegava osjeaj stida i grizoduja- odnos izmeu razl. imbenika, to djeluju na odluku o pomaganju razrauje opi normativni model pomaganjadrugima (Schwartz i Howard) - model objanjava odnos opih dru. normi i osobnih normi te omoguujenormativno objanjenje altruistikog ponaanja koritenjem kognitivnih i afektivnih procesa- proces donoenja odluke:

1. percipiranje potrebe

2. osjeaj moralne dunosti (rezultat kognitivnih procesa percipiranja)3. evaluacija nagrada i kazna4. reinterpretacija situacije5. djelovanje

- opaanje osobe u nevolji izaziva u promatrau 2 vrste uvstvenih uzbuenja:1. neugodna uvstva to su usmjerena na vlastitu osobu promatraa - uznemirenost2. empatina briga za osobu u nevolji, tj. suuti

- pomaganje je egoistiko ako je njegov cilj smanjenje vlastite neugode, a altruistino je ako je njegov ciljdobrobit druge osobe - ono je motivirano doivljajem empatije- cijena pomaganja ukljuuje tjelesni napor te razne neugodnosti; cijena pomaganja ne razlikuje egoistino odaltruistinog ponaanja - u oba sluaja djeluje na smanjenje vjerojatnosti- cijena bijega ukljuuje dru. osudu i dr. kazne kojima drutvo sankcionira nepruanje pomoi

B) empatija i njene determinante - empatija = emocionalni odgovor koji proizlazi iz emocionalnog stanja iuvjeta dr. osobe i koji je sukladan njenoj situaciji ili emocionalnom stanju


13/26



- kognitivna empatija = razumijevanje i prihvaanje uloge i gledita dr. osobe pa je povezana s percipiranjem irazumijevanjem informacija o stanju drugih osoba- uvstvena empatija = emocionalni odgovor na uvjete u kojima se nalazi druga osoba i na uvstva to ih ona utim uvjetima doivljava- postoje velike individualne razlike u sposobnosti empatiziranja; te razlike uvjetuju u altruistikoj motivacijiprosoc. ponaanja to znai da djeluju i na samo prosocijalno ponaanje- uvstveno osjetljivije osobe imaju veu sklonost i potencijal empatiziranja; osobama s visokim rezultatima na

skali psihoticizma svojstvena je nesposobnost empatiziranja sposobnost empatije donekle je genetskiuvjetovana- ljudi se razlikuju prema intenzitetu empatije u odreenoj situaciji u ovisnosti o razvijenosti dispozicija zaempatiziranje

INTEGRATIVNO OBJANJENJE PROSOCIJALNOG PONAANJA- meudjelovanje onih osobina linosti koje doprinose objanjenju prosoc. ponaanja u odreenoj situaciji -interakcija kognitivnih i uvstvenih osobina- od svih slabih Kohlbergovih toaka, najslabija je uvstvena praznina njegove teorije- zato njegova teorija ne moe objasniti raskorak izmeu stupnja moralnog razvoja rasuivanja pojedinca injegovog moralnog ponaanja to se oituje u tome da se razl. osobe iste razine moralnog rasuivanja ponaajurazliito u istoj situaciji- uinci empatije na moralno ponaanje moderirani su zrelou moralnog rasuivanja; zato kognitivni razvoj iobrazovanje vie djeluju na altruistiko ponaanje osoba koje empatiziraju nego na altruistiko ponaanje osobakoje ne empatiziraju; takoer, prosoc. ponaanje povezanije je s emocionalnom empatijom nego s moralnimrasuivanjem; emocionalna empatija osnovni je medijator motiviranog prosoc. ponaanja

OBRAZOVNE I ODGOJNE IMPLIKACIJE SPOZNAJA O MORALNOM RAZVOJU- moralna edukacija poboljava kvalitetu altruizma i altruistikog ponaanja- interiorizacija vrijednosti se obavlja pomou razl. oblika uenja pa odatle proizlaze mogunosti obrazovnog iodgojnog djelovanja na altruistiki motivirano ponaanje- uinci socijalizacije ovise o:

1. nainu uenja vrijednosti to je tijekom socijalizacije primijenjen2.

uskla

enosti socijalizacijskog djelovanja razl. nositelja socijalizacije3. odgojivosti osobe4. njezinim dispozicijama za moralno ponaanje

- najmanja je mogunost djelovanja na sposobnost uvstvenog empatiziranja (genetski uvjetovana)- moralna pitanja odgoja promiljaju: normativna filozofija, teologija i normativna pedagogija

FILOZOFSKA ISTRAIVANJA MORALNOG RAZVOJA- filozofska refleksija usredotoena je na 2 osnovne skupine problema:

1. ciljeve moralnog odgoja2. promiljanje prikladnih sredstava za postizanje ciljeva

- pitanja vodeih moralnih vrijednosti kao ciljeva moralne edukacije filozofski se mogu razmatrati s ovih motrita:naturalistiko, intuitivno, idealistiko, pov., racionalistiko, teoloko, univerzalistiko, nevrijednosno znanstveno

- filozofske teorije odbacuju: indoktrinaciju, mehaniko uenje, uenje uvjetovanjem, vjebu bez razmiljanja ianalize, konformiranje pravilima bez prosuivanja njihove ispravnosti- definiranje specifinog formalnog proceduralnog znanja nuno je za razumijevanje i analizu vanih etikihkoncepata kao: moralna pravila i vrijednosti, etiki skepticizam, pojam dobra i zla, moralna odgovornost irasuivanje, relativizam i univerzalizam, razlika izmeu rasuivanja i ponaanja- primjenom Lakatoevog referencijalnog okvira filozofi znanosti kritiki ocijenili:

Kohlbergovu teoriju moralnog razvoja Piagetovu genetiku epistemologiju Hegelovu dijalektiku

- jedno od najistaknutijih podruja fil.-odgojnih istraivanja odnosi se na sadraje moralnog odgoja, ali ne usmislu kognitivnih vjetina potrebnih za moralnu analizu razl. pojava, nego u smislu sadraja samih dru. pojavato ih valja moralno ocijeniti

- jedna od trajno vanih tema fil. istraivanja moralnog odgoja je problem etikog relativizma - ona je rezultatpluralizma vrijednosnih orijentacija- postoje 3 odgojne reakcije na pluralizam: dogmatizam, relativizam i uravnoteeni pristup


14/26



- glavni pristupi moralnom odgoju mogu se klasificirati ovako:1.romantini pristup - dijete je a priori dobro, a drutvo je loe pa se odgoj svodi na zatitu djeteta od tetnog

djelovanja drutva (npr. Summerhill)2.tehnoloki pristup se sastoji u pukoj kulturnoj transmisiji - dijete je pasivni primatelj vrijednosti3.Kohlbergov progresivni pristup stvara moralnu neravnoteu u odgajaniku to vodi njegovoj veoj moralnoj

autonomiji4.pristup diskursa - dijete se ukljuuje u proces moralnog odluivanja ime razvija svoje moralne kompetencije

i moralnu odgovornost- pedagoki paradoks moralnog odgoja: odgajaniku se s jedne str. jami visok stupanj moralne autonomije, a sdruge se od njega zahtijeva uenje propisanih sadraja s kojima se on ne mora slagati

SVESTRANI RAZVOJ LINOSTI - MIT ILI STVARNOST?- normativne discipline propisuju ciljeve edukacije, nenormativne (soc, psih, ek) ih istrauju- u testiranju ostvarivosti svestranog razvoja linosti ograniit emo se na velike psiholoke teorije:biheviorizam, getalt psihologiju, humanistiku te kognitivnu psihologiju (psihoanaliza neprikladna)

1. biheviorizam - dio psihologije utemeljen na eksperimentalnom istraivanju i objektivnom mjerenju ponaanjaanalogno onome u prirodnim znanostima- koncept radikalnog biheviorizma (Watson) kasnije je dopunjen ukljuivanjem unutar. intervenirajuih varijabli- neobiheviorizam je postao jedan od najvanijih znanstvenih pristupa u psihologiji- doprinos biheviorizma istraivanju i rjeavanju:

odgoja u ranom djetinjstvu osnovnokolskog odgoja i obrazovanja obrazovanja uenika s posebnim potrebama programiranog uenja problema osobne prilagodbe modifikacijom ponaanja

- bihevioristiki pogled na razvoj linosti je u cjelini deterministiki; linost, oitovana ponaanjem, uvjetovana jeposljedicama operantnog ponaanja; operatno ponaanje nije reakcija na prethodni podraaj nego spontano izvireiz organizma i usmjereno je prema njegovoj okolini- ponaanje se modificira promjenom posljedica to ih izaziva - tu je pravilnost uoio Thorndike i formulirao ih

je u uvenomzakonu efekta- posljedice to poveavaju vjerojatnost pojavljivanja ponaanja su potkrepljenje- primarna potkrepljenja su ona ije je djelovanje na ponaanje uroeno- sekundarni potkrepljivai i kazne su one posljedice ponaanja to su znaaj potkrepljivaa ili kazne dobileuenjem povezanosti s primarnim potkrepljenjima i kaznama- suvremeni bihevioristi (Skinner) protiv su primjene represivnih mjera u odgoju i regulaciji ljudskog ponaanjauope, a zalau se za primjenu otkria biheviorizma na drutvo kao cjelinu- biheviorizam dri potencijal obrazovanja i odgoja dovoljnim za formiranje linosti prema idealnu njezinesvestrane razvijenosti

2. getalt psihologija i uenje - reakcija na strukturalistiku i ranu bihevioristiku psihologiju- cjelina nije zbroj dijelova nego njihova struktura - ponaanje nije kombinacija uvjetovanih reakcija nego

strukturirana cjelina (gestalt, njem. = organizirana cjelina)- zato uenje nije puko uspostavljanje veza meu podraajima i reakcijama nego je reorganizacija cjeline to sepostie uvidom u situaciju- Khler otkrio pokusima na ovjekolikim majmunima uenje uvidom to se koristi prilikom rjeavanja problema- doprinijelo uenju s uvidom (razumijevanjem), umjesto dotadanjeg mehanikog ponavljanja

3. humanistika psihologija i samoostvarenje nastala kao reakcija na biheviorizam i psihoanalizu- vodei psiholozi humanisti Maslow i Rogers dre kako ljudi imaju mogunost upravljati sudbinom jer ona nijedeterminirana izvana, to tvrde bihevioristi ili zlom nagonskom prirodom ovjeka to proizlazi iz psihoanalize- humanisti dre da je uroeni motiv za samoostvarenjem temeljni ljudski motiv, tj. potreba za ostvarenjemljudskih potencijala- ovjek se vidi kao kreativno prosocijalno bie koje se razvija u odnosu s drugim ljudima- ostvaren je onaj pojedinac koji je iskoristio svoje potencijale, tj. postao ono to s obzirom na svoje dispozicijemoe postati; stoga ljudima treba omoguiti slobodan razvoj u skladu sa svojim uroenim mogunostima- ovjek je po prirodi dobar, tj. prosocijalan, a antisocijalno ponaanje izaziva soc. okolina to onemoguujepojedincu zadovoljavanje njegovih izvornih potreba


15/26



- hum. psih. dri kako razvoj linosti treba biti edukacijski prioritet te da se sastoji u aktualizaciji uroenihpotencijala; taj cilj je ostvariv pod uvjetom da su odgojne intervencije usmjerene prije svega na otklanjanjevanjskih smetnja u prirodnom razvoju osobe- koncept samoostvarenja ne pretpostavlja svestranost linosti, nego je iskljuuje jer ljudske dispozicije zapojedine osobine nisu u pojedincu jednako zastupljene- svestrani razvoj nije ni ostvariv zbog 2 osnovna razloga:

1. ljudi se ne ele svestrano razvijati nego se ele ostvariti

2. svestranost bi bila nemogua i kad bi dispozicije za razliita svojstva bile ravnomjernije razvijene- u svjetlu navedenih spoznaja moe se zakljuiti kako se ljudi ne ele i ne mogu svestrano razviti, ali se eleostvariti u skladu sa svojim dispozicijama koje nisu jednako zastupljene za razliite osobine- ovjek je po naravi dobar; antisocijalnost je posljedica loih prilika- za testiranje hipoteze o dobroj naravi ovjeka vana su istraivanja kojima se provjerava sljedee:

1. postoje li osobine ovjeka o kojima ovisi prosoc. ponaanje ili je ono uvjetovano samo situacijom?2. ako takve osobine postoje, kakva je njihova geneza? jesu li te osobine rezultat socijalizacije ili su igenetski determinirane?

- zbog veliine individualnih razlika u prosocijalnosti i genetskoj uvjetovanosti, nije opravdano govoriti o dobrojnaravi ovjeka kao vrste- po Maslowu samo se discipliniranoj i odgovornoj osobi moe dopustiti da ini to hoe - pitanje: tko eodluivati tko moe, a tko ne- moe se zakljuiti kako aktualizacija svih potencijala u mnogih ljudi ne bi bila poeljna jer bi ometala razvojdrugih ljudi u njegovoj okolini koji bi morali trpjeti ponaanje asocijalnih pojedinaca- zatita od antisocijalnosti: odgojem i propisima i obiajima- situacijska regulacija ponaanja - tienje od asocijalnosti; demokracija je sustav kontrole vlasti- po Kohlbergovim istraivanjima veina ljudi ne internalizira dru. vrijednosti pa ne dosie drugi stupanjkonvencionalne moralnosti - to znai da ukupno djelovanje svih initelja socijalizacije, a kamoli sam odgoj, nijedovoljno za osiguranje prosoc. ponaanja - teite regulacije je na situacijskim imbenicima

4. kognitivna psihologija i njezina primjena u obrazovanju - bavi se istraivanjem kognitivnih procesa kao:uenje, pamenje, rjeavanje problema, odluivanja i sl.- istaknuti kognitivni psiholozi: Bertlett (koncept sheme), Piaget (istraivanja intelektualnog razvoja), Bruner

(razradio koncept mentalne strategije), Miller (koncept plana)- kognitivna psihologija je najvie doprinijela obrazovanju i odgoju, a kognitivna istraivanja su proizvela 3 vrstespoznaja to su primjenjive u edukaciji:

1. spoznaje o nainu stjecanja, pohrane i pronalaenja znanja2. spoznaje o razl. vrstama pogreaka i nedostacima u znanju3. spoznaje o samoprocjenjivanju, samoregulaciji i korektivnim mehanizmima

- spoznaje kognitivne psihologije neposredno su primijenjene u psihologiji pouavanja, tj. teoriji kurikuluma- kognitivna psihologija je ista tehnoloka teorija i govori o tome kako uspjeno postii odreene ciljeve to suutvreni nekom od tehnika ispitivanja- jedna kognitivna teorija linosti je teorija linosti Kellya o personalnim konstruktima - nije znatno utjecala naodgojno-obrazovne teorije i edukativnu praksu

VII. NAINI (OBLICI) UENJA- uenje je razmjerno trajna promjena subjekta i rezultat je vlastite psihike aktivnost, tj. spoznajnih i uvstvenihprocesa to se odvijaju u osobi koja ui- no mora se voditi rauna o tome da se uenje ne mora nuno oitovati u promjeni ponaanja jer je uenjepromjena subjekta to daje mogunost za novo ponaanje, a ne ponaanje samo- uenje kao promjenu subjekta valja razlikovati i od trajnih promjena ponaanja to su uzrokovane sazrijevanjem- ui se pomou temeljnih kognitivnih i uvstvenih procesa:percipiranjem, miljenjem i doivljavanjem uvstava- uenje ljudi moe se podijeliti na sljedee operativno odreene oblike:

1. uenje klasinim uvjetovanjem2. uenje instrumentalnim ili operantnim uvjetovanjem3. uenje po modelu ili opservacijsko uenje

4. uenje uvidom ili kognitivno uenje- osim tih oblika postoje jo 2 operativno odreena oblika uenja: uenje serija i uenje razlika- svi oblici uenja objanjavaju se pomou 2 teorije:


16/26



1. asocijativne - moe se razlikovati teorija dodira i teorija potkrepljivanja; one nastoje objasniti uenje klasinimi instrumentalnim djelovanjem2. kognitivne - subjekt ne ui vezu izmeu podraaja i reakcije nego odnose meu podraajima- prihvaeno je gledite da se jednim naelom ne mogu objasniti svi oblici uenja

UENJE KLASINIM UVJETOVANJEM- ovaj proces uenja sastoji se u tome da neki podraaj, koji prirodno, sam po sebi, ne izaziva odreenu reakciju,

poinje tu reakciju izazvati pod uvjetom da se dovoljno esto pojavi u paru, tj. zajedno neto prije podraaja totu reakciju prirodno, tj. bezuvjetno izaziva

- Pavlov - refleks slinjenja- nauena uvjetovana reakcija moe nestati, ugasiti se, ako nakon prvog uvjetnog podraaja bezuvjetni poloajizostane dovoljan broj puta; subjekt e se od nje oduiti jer je izgubila svoju adaptivnu vrijednost- uvstveno uvjetovanje otkrili su Watson i Raynor - ono sudjeluje u uenju onih osobina koje sadre uvstvenusastavnicu; budui da je moralna svijest sustav moralnih vrijednosti te moralnih stavova, vrijednosti i navika,moralni se razvoj odvija na temelju uenja klasinim uvjetovanjem- pounutrenje vrijednosti odvija se preteito klasinim i instrumentalnim uvjetovanjem - to znai da uvstvenouvjetovanje ima znaajnu ulogu u odgoju ljudi- proces uvstvenog uvjetovanja sastoji se u prenoenju uvstva, to ga neki podraaj prirodno izaziva po naeludodira - tako nastaju snani neobrazloeni strahovi i fobije, ali i ljubav prema osobama koje zadovoljavaju vanepotrebe subjekta - taj se nain uenja stavova obilato koristi u ekonomskoj i politikoj propagandi- na zakonitostima klasinog uvjetovanja temelji se behavior terapija kojom se mijenja neeljeno ponaanje

UENJE OPERANTNIM (INSTRUMENTALNIM) UVJETOVANJEM- pri klasinom uvjetovanju organizam je pasivan, on ui refleksno odgovarati na podraaje, a da pritom na njihaktivno ne djeluje - bez vlastitog djelovanja razvijeniji organizam ne moe zadovoljiti svoje potrebe- zbog toga subjekt ne eka podraaje iz okoline da bi na njih djelovao, nego reagira na stanja svojeg organizmakoja su uvjetovana njegovim potrebama - trai hranu, partnera... operantno ponaanje- uenje operantnim uvjetovanjem otkrio je Thorndike; pr. maka i jelo - uenje metodom pogreaka i postupaka- na temelju tih rezultata Thorndike je formulirao svojzakon efekta - vjerojatnost ponovnog pojavljivanjaponaanja poveava se ako ponaanje dovodi do poeljnih posljedica, a smanjuje ako dovodi do nepoeljnih

-Skinner

potvrdio da se na ljudsko ponaanje moe izuzetno efikasno djelovati pomo

u posljedica tog ponaanja- on uvodi pojam potkrepljenja - one posljedice koje poveavaju vjerojatnost ponovnog pojavljivanja- negativno potkrepljenje se sastoji u uklanjanju nekog neugodnog podraaja nakon ponaanja dok se kaznasastoji u zadavanju negativnih podraaja nakon ponaanja- eksperimentalno je utvreno kako djelovanje nagrade i kazne na ponaanje ovisi o sljedeim faktorima:

1. duljini vremena proteklog izmeu ponaanja i posljedice ponaanja - potkrepljenje/kazna moraju sedogoditi istodobno ili neposredno nakon ponaanja

2. dosljednosti u nagraivanju/kanjavanju3. intenzitetu nagrade/kazne4. osobinama pojedinaca o kojima ovisi njegova reakcija na razl. posljedice

- treba naglasiti da je nagrada/kazna subjektivna kategorija - ono to je nekome nagrada drugom moe biti kazna- doivljeni intenzitet nagrade/kazne ovisi o uvstvenoj reaktivnosti; nagraivanje/kanjavanje u odgoju zato treba

biti individualizirano ne samo vrstom nagrade/kazne, nego i doziranjem- primarni (bezuvjetno zadovoljavaju potrebe) i sekundarni potkrepljivai (tek kad se spare s primarnim) -vrijednosti su uglavnom sekundarni- ui se nagradama, oduava kaznama; u odgoju kazne treba izbjegavati i davati prednost nagradama (gdje je tomogue)- instrumentalno se mogu uiti: znanja, vjetine te konativne osobine: vrijednosti, stavovi i navike- programirano uenje visoko je individualizirano uenje to svakom ueniku omoguuje napredovanje brzinomovisnom o pozitivnim potkrepljenjima dobivenima za postignuti uinak- modifikacija ponaanja ima iroku primjenu u raznim kolskim i nekolskim odgojnim ustanovama - cilj ovetehnike je nauiti pojedinca novim, poeljnim oblicima ponaanja ili ga oduiti od nepoeljnih oblika ponaanja- pri mijenjanju ponaanja koriste se 3 naina uenja: klasino, instrumentalno uvjetovanje i uenje po modelu

UENJE PO MODELU (UENJE OPONAANJEM, PROMATRANJEM)- uvjetovanje: neracionalno (previe puta se mora ponoviti) i skupo (gubljenje vremena i trpljenje neg. posljedica)- uenje po modelu: ui se na temelju iskustva drugih - nuna je okolina pa se naziva i: socijalno uenje, uenjeimitacijom, identifikacijom, opservacijskim uenjem i sl.


17/26



- Bandura prvi uveo; po njemu uenje po modelu sadri znaajke svih navedenih varijeteta uenja po modelu- uenje po modelu ima 3 sastavnice:

1. subjekt promatra ponaanje druge osobe2. pamti ono to percipira3. izvodi zapameno kad je za to motiviran

- gl. razlog za uenje oponaanjem modela je stjecanje kognitivne i psihomotorne kompetencije kojom se mogulake zadovoljiti razl. potrebe

- oponaanja nema bez razl. oblika potkrepljenja: neposrednog, supstitutivnog i samopotkrepljenja- ne oponaa se bilo kakvo ponaanje, ve samo nagraivano- uenje po modelu, to se temelji na zamjenskom potkrepljivanju, je vrsta tedljivog instrumentalnog djelovanja- oponaaju se (osim uspjenih): neuspjene osobe ako ih subjekt cijeni, osobe s kojima se subjekt identificira,osobe s kojima je subjekt uvstveno povezan te osobe s kojima subjekt nije uvstveno povezan- oponaanjem se ue sve vrste ponaanja: verbalno, psihomotorno i uvstveno; pritom je mogue razlikovatinekoliko razina uenja oponaanjem:

1. imitacija - ponavljanje bez smisla onoga to se ui; npr. mehaniko ponavljanje2. uenje modeliranjem (oblikovanje) - uenje oponaanjem u kombinaciji s operantnim uvjetovanjem;sastoji se u potkrepljivanju ponaanja koje je sve slinije eljenom (npr. trener)3. verbalno modeliranje - sastoji se u opisivanju nekog ponaanja rijeima, a bez pokazivanja ponaanjauivo; njime se ue sloeni obrasci socijalnog ponaanja te opi pojmovi i pravila - apstraktno modeliranje;budui da se oponaaju poeljni modeli miljenja, naziva se i kognitivno modeliranje

UENJE UVIDOM (KOGNITIVNO, INTELIGENTNO UENJE)- u njemu prevladavaju vii kognitivni procesi, tj. miljenje; omoguava uenje odjednom- jedan od prvih koji je posumnjao da se svako uenje moe objasniti potkrepljivanjem je Tolman - promoviraokognitivnu teoriju uenja- uvid se sastoji u otkrivanju odnosa izmeu 2 ili vie simbola- gl. znaajke uenja uvidom:

1. do rjeenje (uvida) dolazi se odjednom (to ne znai odmah)2. nakon to je dolo do uvida, dolazi do naglog napretka jer se broj ranijih pogreaka drastino smanjuje3. naueno ponaanje uspjeno se primjenjuje ne samo u situaciji uenja, nego i u slinim situacijama

- iz tih zna

ajki, proizlaze glavne prednosti ove vrste u

enja: bre od ostalih oblika uenja (ovisi o smislenosti materijala) vea trajnost (logike veze se pamte bre od prostornih i vremenskih) vea transferna vrijednost znanja (lake uenje novog slinog znanja, omoguava distinkcije i

generalizacije) vie doprinosi razvoju kristalizirane inteligencije

- pri rjeavanju problema, uenje uvidom esto se kombinira s operantnim uenjem- uenje uvidom sudjeluje u svim sferama uenja - i u obrazovanju i u odgoju, ali ne u podjednakoj mjeri- uenje uvidom dominira u uenju intelektualnih vjetina i kognitivnih strategija

VII. PAMENJE I UENJE

- pamenje je proces usvajanja, zadravanja i koritenja informacija; proces se temelji na sposobnosti pamenja- sposobnost pamenja identificirana je faktorskom analizom kao jedna od primarnih sposobnosti- uenje - proces stvaranja trajnih ili relativno trajnih promjena osoba pomou njezine psihike aktivnosti- odnos pamenja i uenja objanjava se pomou koncepta procesiranja informacija; taj model sadri nekolikoosnovnih faza: stjecanje, zadravanje i koritenje informacija- tijekom 70-ih psiholozi su izradili model kognitivnog procesiranja informacija to prikazuje ovjeka kao sustavza procesiranje informacija

SUSTAV PROCESIRANJA INFORMACIJA- pojam obrade informacija stvoren je u eksperimentalnoj kognitivnoj psih. i raunalskoj tehnologiji- obrada informacija u ljudi odvija se pomou kognitivnih procesa percipiranja te kodiranja u kratkoronom idugoronom pamenju to se odvija uz pomo miljenja


18/26



- kretanje i mijenjanje informacija u ljudskoj svijesti:

podraaji (informacije) senzorno pamenje kratkorono pamenje dugorono pamenjekontrolni procesi: pozornost dosjeanje pronalaenje ponavljanje, kodiranje

1. senzorno pamenje - ulazak iz okoline u jedan ili vie osjetilnih sustava; informacija se u nepromijenjenomobliku zadrava u senzornom pamenju 2 sec nakon prestanka djelovanja podraaja - ako inf nije

proslijeena u sljedeu fazu pamenja, inf nestaje2. kratkorono pamenje - ogranienog je kapaciteta i traje do 15 sec; tu se informacije, ako ih elimoupotrijebiti u nepromijenjenom obliku, mogu zadrati i due; zadravaju se ponavljanjem, a nestajuprestankom napora za zadravanjem; subjektno vane informacije se kodiraju - kodiranje se sastoji uosmiljavanju inf. ime se one mijenjaju u oblik koji olakava njihovo pohranjivanje i pronalaenje udugoronom pamenju

3. dugorono pamenje inf. traju cijeli ivot, a njihov se zaborav oituje u nemogunosti njihovapronalaenja; inf. nisu nikada u potpunosti zaboravljene - vrijeme ponovnog uenja krae; funkcijadugoronog pamenja je omoguavanje uporabe to veeg broja inf, zato je njegova kapacitet neogranien

- inf. se organiziraju u skladu s kognitivnim shemama koje odreuju smisao ne samo onoga to e se zapamtiti,nego i ono to e se najprije zaboraviti

- te sheme odraavaju potrebe pojedinca, vrijednosti, stavove i interese, one su odraz uvstvenih procesa to prate(ne)zadovoljenje potreba- najjae je djelovanje onih kognitivnih shema koje su derivat snanih uvstava (straha, srdbe), dugotrajnihsnanih sentimenata (ljubav, mrnja) te ekstremnih stavova kao to su predrasude- trajnost pamenja je vea to je vea dubina i irina obrade informacija; najvea je ona semantika obrada inf.to trai najvei kognitivni napor; kognitivni napor ovisi o sloenosti otkrivenih odnosa meu inf. koje se nastojepovezati; irina obrade se odreuje brojem elemenata to ih treba povezati u smislenu cjelinu- dubina obrade inf. i uloeni kognitivni napor ovise o pozornosti = sastoji se u usmjerenosti osobe prema izvorupodraaja odnosno sadraju kojeg obrauje, a oituje se u razini aktiviranosti, tj. koliini uloene energije- inf. prelaze iz kratkoronog u dugorono pamenje ne samo njihovom obradom nego i ponavljanjem- mogue je razlikovati 2 vrste ponavljanja (Mueller):

1. odravajue ponavljanje - neposredno obnavljanje inf. kako bi se odrale aktivnima u kratkoronompamenju (uenje na pamet - previe ga je u kolskom uenju

2. elaborativno ponavljanje - ukljuivanje viih kognitivnih procesa, tj. miljenja, kojima se dolazi do uvida uodnose meu pojedinim esticama znanja, tj. razumijevanja sadraja uenja

- Craik - dri da su ove 2 vrste ponavljanja samo dva pola jednog kontinuuma- sustav pamenja sastavljen od nekoliko faza naziva se model vie skladita - neki autori to ne prihvaaju vepredlau model dubine obrade inf. pri pamenju- radno pamenje = kada kratkorono pamenje ne slui za kodiranje nego za primjenu inf. prizvanih u sjeanje

ZABORAVLJANJE= nemogunost pronalaska inf. u dugoronom pamenju; zapoinje im prestaje uenje- najbre se zaboravlja na poetku nakon ega se brzina zaboravljanja sve vie smanjuje

- iznimka te zakonitosti je zaboravljanje automatiziranih motornih vjetina- brzina zaboravljanja najvie ovisi o stupnju nauenosti; tijek zaboravljanja je isti, ali je koliina zaboravljenogvea u slabije nauenom sadraju- teorije zaboravljanja:1. teorija spontanog zaboravljanja - najstarija - bolje se sjeamo onoga to je bilo kasnije nego ranije- ova teorija objanjava zaboravljanje teorijom o tragu - inf. se iz skladita senzornog, kratk. i dug. pamenja gubezbog samog protoka vremena tijekom kojeg inf. nisu bile koritene2. teorija motiviranog (namjernog) zaboravljanja - temeljena na Freudovoj psihoanalizi - ljudi su sklonizaboraviti neugodne doivljaje bre nego ugodne; vjerojatni uzrok tome je nastojanje pojedinca za pojaavanjemsvog samopotovanja- potiskivanje negativnih iskustava je obrambeni mehanizam to ga ljudi rabe za ublaavanje svojih frustracija- iznimka ovom pravilu (da se neugodni doivljaji bre zaboravljaju) su traumatini doivljaji

3. teorija retroaktivne interferencije - objanjava zaboravljanje injenicom kako novo uenje potire rezultateprethodnog uenja - uzajamno ometanje informacija; ometanje je vee to su sadraji sliniji- ometanje novog i starog je uzajamno, tj. i staro moe ometat novom (proaktivna interferencija) kao i novostarom (retroaktivna)


19/26



- proaktivna nije teorija zaboravljanja - objanjava oteano uenje - zato mladi bolje ue nove sadraje od starih- osim negativne proaktivne i retroaktivne interferencija, postoji i pozitivna - olakavanje uenja4. jo jedno tumaenje zaboravljanja - zaboravljanje objanjeno uzrocima koji oteavaju pronalaenjeobavijesti u dugoronom pamenju - golem broj inf. pa je put do njih neprohodan- znakovima dosjeanja lake se dolazi do inf. koja je povezana s informacijama kojima subjekt inae lakopristupa

PROCES UENJA U OBRAZOVANJU- uenje u obrazovanju razlikuje se od neorganiziranog uenja upravo po specifinoj kontekstualiziranosti sobzirom na ciljeve uenja to se nastoje postii, odabrane sadraje i nain pouavanja- objanjenje oblika uenja: uvjetovanje - bihevioristiki; uvidom - kognitivno; po modelu - eklektiki, tj.asocijativno i kognitivno- deskr. teorije odreuju uenje najprije bihevioristiki, tj. kao promjenu ponaanja - te se promjene objanjavajuuglavnom shemom podraaj-odgovor to ne pretpostavlja postojanje unutarnjih intervenirajuih varijabla- od 60-ih g nadalje znanstveni se razvoj u podruju uenja okree od bihevioristikog ka kognitivnom tumaenju- po utjecajem Piagetove teorije kognitivnog razvoja i teorije o procesiranju informacija, kognitivno orijentiraniistraivai poinju gledati na uenika kao na aktivni procesor informacija te se usredotouju na unutarnjemedijacijske procese to se u ueniku odvijaju u vremenu izmeu primanja podraaja i njegove reakcije - takosuvremena psihologija integrira teorije to su utemeljena na empristikoj i racionalistikoj epistemolokoj tradiciji

KOGNITIVNI KONCEPT SMISLENOG UENJA U OBRAZOVANJU- doprinos kognitivne psihologije najvei je u objanjavanju sloenog smislenog uenja, tj. s razumijevanjem jer

je uloga kognicije u njemu najvea- bez kognicije (percipiranja) nema ni najjednostavnijih oblika uenja kao to je klasino uvjetovanje, ali je ulogakognicije u njemu bitno manja- zato se ovi oblici uenja ne mogu objasniti samo kognitivno pa je za potpunije razumijevanje obrazovanja nunai bihevioristika i kognitivna teorija uenja- brojne su razlike izmeu sloenih oblika uenja (uenje uvidom) i jednostavnih (uvjetovanje); jedna od najeenavoenih razlika je kako se uenje uvidom povezuje s procesom miljenja, a jednostavniji oblici s promjenama uponaanju - no to nije bitna razlika jer do promjene ponaanja dovodi i smisleno uenje- zato se koncept smislenog uenja odreuje pomou vie obiljeja:

1. aktivno je zato jer uenik operira informacijama na razl. naine kako bi ih usvojila s razumijevanjem2. konstruktivno je jer se znanje ne prenosi neizmjerno od uitelja ueniku; svaki uenik interpretira nove

inf na svoj nain ovisno o svojim kognitivnim i konativnim svojstvima pa je i rezultat u razl. uenikarazliit, tj. uenik je svojevrsni konstruktor vlastitog znanja

3. kumulativno je jer se nadograuje na prethodno znanje4. samoregulirajue je jer uenik donosi odluke tijekom uenja i djeluje na njega pomou svog

metakognitivnog znanja5. usmjereno je k cilju jer se znanje osmiljava u vidu postizanja odreenog cilja

- kognitivnoj se teoriji uenja prigovara kako zbog usmjerenosti na kognitivne procese zanemaruje soc-kulturalnuuvjetovanost uenja, uvs. i motivacijske procese te razlike u uenju to proizlaze iz specifinosti sadraja uenja- pod utjecajem takve kritike, kognitivna se istraivanja provode u prirodnim kolskim uvjetima; znatna sepozornost posveuje i motivaciji za uenje to se istrauje pomou procesnih modela motivacije- 90-ih su u kognitivnoj psihologiji intenzivirana istraivanja odnosa uenja i pouavanja koji su dotad biliizuavani odvojeno - time je kognitivna psih konano ula u podruje instruktivnih intervencija- koncept smislenog uenja kao samoregulacijskog procesa trai rekonceptualizaciju obrazovne okoline to jetvore razl izvori informacija ime se pouavanje kontekstualizira

MODEL UENJA U OBRAZOVANJU- kognitivna psih je usredotoena na istraivanja intrasubjektivnih procesa to se dogaaju u vremenu izmeupodraaja i reakcije (podraajem i reakcijom se bavi biheviorizam)- da bi te procese mogla rekonstrurati, ona mora voditi rauna o poetnom stanju subjekta i njegovom konanomstanju te kontekstu (okolini) - u podruju uenja ovo se teorijsko polazite oblikuje u model uenja to gaprikazuje ova slika:


20/26



poetno stanje kontekst uenja konano stanje

- poetno stanje ukljuuje kognitivne i konativne znaajke to odreuje potencijal uenja- kognitivni potencijal uenja u obrazovanju ovisi o postojeem znanju i steenim intelektualnim vjetinama- o prethodnom znanju i vjetinama ovisi sposobnost novog uenja, dok o kapacitetu radne memorije i brziniprocesuiranja informacija ovise granine mogunosti skladitenja, odravanja i pronalaenja informacija- u modelu uenja ti su procesi nazvani medijatorima uenja dok su u modelu procesiranju informacija nazvanikontrolnim procesima- brzina procesiranja informacija je brzina kojom uenik stjee i primjenjuje nova znanja i vjetine- konativni potencijal uenja odnosi se na uvstvena stanja to su vana za usmjerenost i trajnost aktivnosti uenjate za kognitivni stil u podruju uenja- afektna stanja su osjeaji to ovise o vanjskim dogaajima i unutarnjim uvstvenim promjenama- kognitivni stil se odnosi na karakteristian nain rjeavanja intelektualnih zadataka- ljudi se razlikuju po tome jesu li refleksivniji ili impulzivniji, interpretiraju li podatke zavisno o situaciji ilinezavisno o kontekstu, jesu li skloni konvergentnijem ili divergentnijem miljenju i sl.- proces uenja, u konceptu proces uenja, definira se kao proces konstruiranja (otkrivanja) odnosa- otkriveni odnosi su rezultati uenja - vremenom postaju sve sloeniji- s obzirom na sloenost odnosa otkrivanja mogue je razlikovati 4 vrste procesa uenja:

1. asocijativni procesi uenja kojim se otkrivaju jednostavni odnosi - odraava temeljni potencijal uenja toovisi o kognitvnim i konativnim faktorima; asocijativnim procesima ui se znanje o injenicama kojeizraavaju jednostavne odnose - deklarativno znanje

2.

proceduralni procesi u

enja kojima se u

e odnosi me

u jednostavnim odnosima - utvr

uje pravila,sastavlja uinkovite vjetine - automatizacija vjetina3. procesi induktivnog miljenja kojima se otkriveni odnosi organiziraju u koherentne skupine - temelji se

na primarnoj intelektualnoj sposobnosti induktivnog rezoniranja - otkrivanje pravila i naela4. metakognitivni odnosi - djeluju na rezultate uenja posredno, putem ostalih procesa uenja pa o njima

ovisi efikasnost asocijativnog, proceduralnog uenja i uenja induktivnim rezoniranjem - odvija sepomou metakognitivnog znanja - to je znanje o vlastitim sposobnostima uenja i njihovimogranienjima; metakognitivni proces ukljuuje:

definiranje problema ili cilja uenja formuliranje plana za postizanje cilja utvrivanje sredstava za ostvarenje plana izvoenje plana motrenje napradovanja i utvrivanje problema koji se pojavljuju; mijenjanje plana sumiranje rezultata uenja i njihovo ukljuivanje u postojeu strukturu znanja

- rezultati uenja su promjene u strukturi znanja to su posljedica nekog procesa uenja - takve promjene moguimati i afektivne posljedice- kognitivni izlazi sadre deklrativno znanje i proceduralne vjetine:1. deklarativno znanje - znanje o neemu - izolirane tvrdnje te koncepti nastali povezivanjem tvrdnja u cjelinu;koncepti mogu biti utemeljeni na senzornom iskustvu ili mogu biti apstraktni; skup povezanog deklarativnogznanja ini obrazac - osnova za usporeivanje i interpretiranje; najsloeniji oblik deklarativnog znanja su mentalnimodeli - visoko organizirana i hijerarhijski strukturirana znanja: tvrdnje, koncepti i sheme; dominantni nainstjecanja dek. znanja je asocijativno uenje2. proceduralne vjetine - sadre znanja o tome kako neto uiniti, zato su pravila osnovna jedinica proceduralnih

vjetina; via razina proc. znanja su vjetine koje su sastavljne od skupa pravila; one mogu biti kognitivne ilipsihomotorne

kognitivni

Documents

Osnove psihologije odgoja i obrazovanja