Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PARETO/ABC ANALIZAVEŽBE
Pareto pravilo kaže da, za mnoge događaje, otprilike 80%
efekata dolazi od 20% uzroka.
Ovo pravilo se pokazalo istinito
za mnogo pojave u prirodi i u
društvu.
Ovo je prvi put primetio italijanski ekonomista Vilfred
Pareto, koji je još 1906. zapazio da 80% zemljišta u Italiji
poseduje 20% populacije. Pareto je razvio ovaj princip
tako što je video u svojoj bašti da mu uvek 20% zasada
daje 80% pasulja.
80% profita neke kompanije dolazi od 20% klijenata
80% reklamacija u nekoj kompaniji dolazi od 20% klijenata
80% prodaje neke kompanije dolazi od 20% proizvoda
Microsoft kompanija je utvrdila da popravljanjem 20%
najčešće prijavljenih greški, 80% vezanih grešaka i padova
u datom sistemu se eliminiše
Identifikujući 20% hazarda (potencijalnih uzroka nesreća)
koji će izazvati 80% nesreća možemo rešiti te hazarde sa
dosta manjim finansijskim opterećenjem nego kad bi
rešavali sve hazarde, a opet se spreči skoro 80% nesreća i
povreda.
Kako ga možete primeniti u sopstvenom životu:
Utvrdite kojih 20% aktivnosti vam oduzma najviše
vremena, vidite da li te aktivnosti donose i najviše rezultata
koje želite. Ako ne, radite na tome da tih 20% aktivnosti
optimizujete, jer ćete tako za 80% poboljšati organizaciju
vremena.
Utvrdite 20% aktivnosti koje vam donose najviše rezultata, i
njih uvedite u većoj meri.
U poslu: posvetite više vremena onim kupcima koji vam
donose 80% prodaje, dodatno osposobite 20% najboljih
radnika koji vam završavaju 80% posla, pregledajte 20%
internet stranica koje vam daju 80% informacija..
Kasnije je ovo pravilo izraženo pomoću dijagrama koji jeprvi put primenjen u oblasti kontrole kvaliteta, u svrherazvrstavanja problema na nekoliko bitnih (kojima bi seposvetila većina vremena i resursa), i veliki broj manjebitnih (kojima bi se posvetilo manje vremena). Tada je ovajpristup nazvan Pareto analiza a dijagram Paretodijagram.
Pareto analiza
Pareto analiza je
poznata i kao ABC
analiza gde se oblasti
sa najznačajnijim
stavkama označavaju
redom slovima A, B, C.
• Pareto dijagram predstavlja grafičku prezentaciju podataka sa
ciljem da se uoče i utvrde prioritetni problemi.
• Uzroci pojave koja se proučava, stavljaju se na apcisi
(horizontalna osa) u opadajućem nizu važnosti.
• Na ordinati (vertikalna osa) prikazuje se :
a) učestanost pojave izražene u jedinicama ili
b) učešće u ukupnom broju pojava izraženo u %.
• Na ovaj način je moguće identifikovati skup najznačajnijih uzroka
za posmatranu pojavu.
• Dijagram se upotpunjuje izlomljenom linijom kumulativne
učestalosti koja se koristi se prikaže kumulativni doprinos
pojedinih uzroka u proučavanim pojavama i završava se na 100%.
Pareto dijagram
• U oblasti kvaliteta:
Greške, mane, nedostaci, žalbe, vraćeni proizvodi, popravke;
• U okviru analize troškova:
Gubici, planirani troškovi, vanredni troškovi;
• U oblasti bezbednosti:
Nezgode, povrede, stradanja;
Primeri upotrebe Pareto dijagrama
Stanje : U fabrici proizvodimo i prodajemo deset vrsta proizvoda po različitim jediničnim cenama.
Korak 1 - Identifikacija problema koji je potrebno rešiti, sakupljanje i organizacija podataka
• U ovom koraku se odlučuje koju vrstu pojave ili problema trebaistražiti, kao npr.: proizvodi sa greškom, dešavanje nezgoda u procesu proizvodnje, planiranje nabavke zaliha rezervnih delova, itd.
Odlučujemo da istražimo koliko koji proizvod učestvuje u ukupnojzaradi od svih proizvoda.
• Određuje se vremenski period za koji će se podaci analizirati(mesec, kvartal, godina, itd.) i pripremaju se podaci iz datogvremenskog perioda.
Npr. radimo za proteklu godinu, pa podatke uzimamo iz izveštaja za taj period.
• Prikupljaju se potrebni podaci a u slučaju da je broj elemenata u skupu veliki, radi preglednosti u analizi, vrši se njihova kategorizacijana grupe, po vrsti greške, položaju, radniku, metodi, itd.
Ovde ćemo jednu vrstu proizvoda tretirati kao jednu grupu. Značiimamo deset grupa proizvoda.
• Vrši se izbor jedinice mere koja će biti kriterijum za analizu, kaonpr.: količina u datom vremenskom periodu, učestanost pojave, vrednost, troškovi, itd.
Ovde je jedinica mere zarada tj novac. Znači koji deo ukupne zaradedonose koji proizvodi.
• Utvrđuje se veličina te jedinice mere za svaki element skupa iligrupu elemenata ukoliko je vršena podela.
Uzimamo podatke za jediničnu zaradu po svakom prozvodu (to jeneto dobit po jedinici proizvoda) i podatke o broju proizvedenihkomada svakog proizvoda (pri tome smatramo za potrebe ovogprimera da prodamo sve što proizvedemo), kako bi njihovimmnoženjem dobili ukupnu zaradu od svake vrste proizvoda, tj svakegrupe - i to je veličina jedinice mere u ovom primeru.
Korak 2 - Kreiranje tabele
Tabela će na pregledan način prikazati sve podatke i njihovepojedinačne i kumulativne sume, procentualne vrednosti i kumulativne procente.
Napravimo: kolonu sa grupama proizvoda, kolonu sa brojemkomada svake grupe i kolonu sa jediničnim zaradama - tj.zaradama po komadu.
Zatim nam treba kolona sa ukupnom zaradom po prizvodu kojudobijamo kada pomnožimo broj proizvoda sa jediničnom zaradom(prethodne dve kolone - slika na sledećem slajdu).
Kada saberemo sve redove iz te nove kolone dobićemo ukupnuzaradu (svih proizvoda zajedno), koju upisujemo na dnu kolone(to je ovih 254 725 sa slike).
U poslednjoj koloni nas interesuje koliko ukupna zarada poproizvodu procentualno učestvuje u ukupnoj zaradi svih proizvodazajedno (znači za grupu jedan treba da izačunamo kolikoprocenata od 254 725 iznosi je 7500din. I tako za svaku grupu).
2,9=7500*100/254725
ZARADA PO
KOMADU
UKUPNA ZARADA
PO PROIZVODU
PROCENAT
UKUPNE ZARADE
U ODNOSU NA 254 7125
Ukupnu zaradu po proizvodu dobijamo
množenjem broja komada i cene po
komadu – iz prethodne dve kolone
Zatim saberemo celu kolonu kako
bi dobili ukupnu zaradu svih
proizvoda
U poslednjoj, petoj koloni potrebno je izracunati koliko svakiproizvod pojedinacno ucestvuje u ukupnoj zaradi od prodaje svihproizvoda. Znaci treba da izracunamo procenat ukupne zaradesvakog proizvoda u odnosu na ukupnu zaradu svih proizvoda.
To moze da se uradi jednostavnom racunicom. Ako je x1,x2,x3….x10.. ukupna zarada od prodaje svakog proizvoda(cetvrta kolona), a y je ukupna zarada od prodaje svih proizvoda, mi treba da odredimo koliko posto od y zauzima svako pojedinacno x (x1,x2….x10).
Moze se postaviti prosta proporcija: y:100%=x1:? (znaci ukupnacena je sto posto, a pojedinacna cena proizvoda x1 je ? od tih 100 %) Odatle dobijamo udeo x1 u ukupnoj ceni. Ovo se ponavlja za svakuvrstu proizvoda.
Na datom primeru to se radi na sledeci nacin:Proizvod 1: 254 725 : 100% = 7500 : ?
? = 750000% / 254725 = 2,9% ………..
Nakon kreiranja tabele potrebno je grupe podataka urediti po
veličini, i to u opadajućem nizu.
Samo poredjamo poslednje dve kolone po veličini pošto će nam
tako biti lakše da konstruišemo dijagram.
UKUPNA ZARADA
PO PROIZVODU
PROCENAT
UKUPNE ZARADE
U ODNOSU NA 254 7125
Korak 3 - Konstruisanje koordinatnog sistemaza Pareto dijagram
• U ovom koraku se oblikuju dve vrste dijagrama i to:
1) Dijagram uticaja
koji predstavlja poseban oblik histogama u kome se na horizontalnoj osi predstavljaju elementi skupa (uzroci, uticaji) poređani po veličini u opadajućem redosledu izabrane merne jedinice. Na vertikalnoj osi se nalaze vrednosti tih uticaja tj. kako svaki uticaj deluje na posmatranu pojavu. Te vrednosti se obično daju u apsolutnim veličinama ali mogu i u procentima.
2) Dijagram relativnog kumulativnog uticaja
• Na horizontalnoj osi se nanose elementi skupa, a na vertikalnoj osi procentiučešća svakog elementa u ukupnom broju pojava koji se kumulativno sabiraju. Skala je od 0-100 %.
Za pojavu koja se analizira potrebno je nacrtati jedan ili oba oblika dijagrama.Moguće je oba dijagrama spojiti u jedan i to tako što se crtaju dve vertikalne ijedna horizontalna osa. Ovaj način je prikazan na sledećim slajdovima.
• Horizontalna osa se deli na onoliko intervala koliko ima elemenata ili grupa podataka. Iznadsvake grupe crta se pravougaonik čija visina predstavlja vrednost merne jedinice za tu grupu.
U našem primeru na horizontalnu osu nanosimo grupe proizvoda, i to redosledom koji smo upisaliu prethodnu tabelu (3,6,9,4..) jer je to opadajući redosled gledajući zaradu (kao izabranu mernujedinicu u ovom primeru).
Na levu vertikalnu osu nanosi se skala od 0 do najvećeg broja izabrane merne jedinice (ili od 0% do najvećeg procenta u ukupnom broju pojava),
Ako bi ovde uticaje pisali u u apsolutnim vrednostima na vertikalnoj osi bi pisali ukupne cene poproizvodima (105000, 81600..) ali u ovom primeru ćemo ih dati u procentima - ono što smoračunali u petoj koloni (41,2%; 32%; 6,9%..) tako da upisujemo od 0 do najvećeg procenta tj do41,2%.
Na desnu vertikalnu osu se nanosi odgovarajuća skala za kumulativne procente od 0–100%.
Visina 100-og procenta se proizvoljno stavlja – ne zavisi od leve vertikalne ose.
ZA
RA
DE
Korak 4 - Konstruisanje kumulativne (Pareto) krive
Da bi se izvršila dalja analiza Pareto metodom potrebno je oblikovati kumulativnu
liniju učešća (uticaja), sabiranjem veličina procentualnog učešća (uticaja) za svaki
uzrok ili grupu uzroka skupa.
Gledamo desnu osu. Za prvu grupu na dijagramu tj grupu 3 vrednost procenta u odnosu
na ukupnu zaradu je 41,2%. I ucrtavamo tu tačku. Za sledeću grupu, 6, procenat je 32%.
Sada tih 32% sabiramo sa 41,2 (32+41,2=73,2%) i taj broj povežemo sa grupom 6 i
dobijemo drugu tačku. Sledeća je grupa 9 sa procentom 6,9%, i za treću tačku sabiramo6,9+73,9=80,8%. Tako uradimo za sve tačke i na kraju ćemo dobiti 100%.
ZA
RA
DE
Kroz tačke provučemo krivu i to je Pareto kriva.
ZA
RA
DE
• Kumulativna kriva i njen izgled upućuju na bitne oblasti:
A - oblast najvećeg prirasta posmatranih veličina (pojava); nju najčešćezauzima vrlo mali broj elemenata iz ukupne strukture (mali broj uzroka);
B - oblast značajnog prirasta posmatranih veličina; to je oblast koju zauzimamanji broj elemenata iz ukupne strukture;
C - oblast malog (nedovoljno značajnog) prirasta posmatranih veličina; njupo pravilu zauzima najveći broj elemenata u strukturi uticajnih elemenata.
75/20/5 pravilo, gde oblast A predstavlja broj
uzroka koji utiču na 75% ukupnih proučavanh
pojava
70/20/10 pravilo
80/15/5 pravilo
80/20 pravilo
Suština metode Pareto ili ABC dijagrama je upravo
u analizi izgleda kumulativne linije i izdvajanju
područja prema stepenu značajnosti uticaja mere
koja je uzeta kao kriterijum za analizu.
U poslovnoj praksi su predlagane različite vrednosti za određivanje granica
oblasti A, B i C Pareto dijagrama. Tipične granične vrednosti su:
ZA
RA
DE
Odredjujemo A,B i C oblasti dijagrama. Kao što je rečeno granice oblasti mogu bitirazličite, u ovom primeru ćemo uzeti 80%, 15% i 5%.
Povlačimo liniju od 80% na levoj vertikalnoj osi, do krive. Tamo gde linija presečekrivu spuštamo novu liniju do horizontalne ose. To isto radimo i sa 95% (80+15), isa 100% (95+5).
Iz dijagrama možemo videti da tri grupe proizvoda (3,6 i deo 9) donose 80% ukupnezarade, dok naredne četiri grupe proizvoda (2,4,1 i deo 10) donose 15%. Poslednjetri grupe (8,5 i 7) učestvuju sa samo 5% u ukupnoj zaradi.
Izrada Pareto dijagrama u Excel-u (PDF fajl i excel primer sa slajdova uz pdf fajl)
VEŽBE
Čim utvrdite najuticajnije probleme pomoću Pareto
dijagrama, za njih možete koristiti tehniku kao što je
Išikava dijagram da biste našli njihove dublje uzroke.
Išikava dijagram
Išikava dijagram, koji je poznat i kao riblja kost dijagram i kao
dijagram uzroka i posledice, je alat koji pomaže u identifikaciji,
sortiranju i prikazivanju mogućih uzroka specifičnih problema ili
karakteristika. On grafički ilustruje odnos između datog izlaza (posledice)
i svih faktora koji utiču na izlaz tj svih ulaza ili uzroka.
Na rezultat nekog procesa utiče mnoštvo faktora između kojih se na prvi
pogled ne vide uzročno-posledične veze. Ovaj dijagram pruža dobru
osnovu za kompletnu analizu uzroka i posledica neke pojave (greške,
problema).
Uzroci se obično grupišu u veće
kategorije kako bi se identifikovali
glavni pravci u kojima treba
analizirati, pa se onda u tim
kategorijama raščlanjuju dalje na
sve manje grupe, dok se ne
dodje do pojedinačnih uzroka, na
koje kad se utiče, posledica tj
problem će biti umanjen ili rešen.
Poboljšanje nekog procesa podrazumeva preduzimanje mera
u vezi sa uzrocima varijacija u tom procesu.
U najvećem broju slučajeva broj mogućih uzroka za svaki dat
problem može biti ogroman.
Doktor Kaoru Ishikawa je razvio jednostavan način grafički da prikaže uzroke bilokog problema kvaliteta. Dijagrami uzroka i posledica su alati koji se koriste zaorganizovanje i grafički prikaz svih znanja koje neka grupa poseduje u vezi saodredjenim problemom.
Koraci za razvijanje ovog dijagrama su uglavnom sledeći:
1. Razviti dijagram toka cele oblasti ili generalnog procesa koji treba da se poboljša.
2. Definisati problem koji je potrebno rešiti.
3. Traženje uzroka nekog problema, i dalje raščlanivanje tih uzroka kako bi se konstruisao Išikava dijagram se radi pomoću brainstorminga (timski rad).
4. Organizovati rezultate brainstorming-a u racionalnim kategorijama.
5. Konstruisati dijagram uzroka i posledica koji precizno prikazuje sve odnosepodataka iz svake kategorije.
Dobar uzrok i posledica dijagram će imati mnogo "grančica", što znači da će punopotencijalnih uzroka biti identifikovano i samim tim veća šansa da bude rešeno. Ishikawa dijagram sa malo ovih grana pokazuje da je poznavanje problemapovršno, i da treba uraditi još brainstorming-a i verovtno uključiti nove osobekoje su možda stručnije u oblasti problema koji se rešava.
Išikava dijagram
Išikava dijagram
Grupe uzroka koje se tipično izdvajaju su sledeće:
LJUDI: Svi zaposleni koji učestvuju u procesu vezanom za problem
(posledicu) koju izučavamo.
METODI: Kako se proces odvija i koji su specifični zahtevi za njegovo
odvijanje tipa politika, procedura, pravila i zakona.
MAŠINE: Bilo kakva oprema, kompjuteri, alati, itd, potrebni da se posao
zavši.
MATERIJALI: Sirovi materijali koji se koriste, gotovi delovi, pomoćni
materijali, sve što je potrebno da se završi posao.
MERENJA: Podaci koji se prikupljaju za procenu kvaliteta procesa
Išikava dijagram primer - nepravilno
odlaganje medicinskog otpada
Medicinski opasan otpad je toksičan, korozivan, kancerogen i infektivan. Smatra seda je 40% otpada proizvedenog u bolnicama u stvari infektivan otpad.
Kanali komunikacije
Strah od reakcije nadredjenih
Ne znaju ko je zadužen zadati problem
Ne postoji dovoljnodobar informacioni
sistem
Nedovoljna edukacija radnika
Nedovoljna stimulacijaili kaznene mere
Nedovoljno finansijskihsredstava odvojenih u tusvrhu
NEPRAVILNO ODLAGANJE
OTPADA
SPOLJNI UTICAJIMETODE
MAŠINE LJUDI
Državni propisi
Uticaj otpada na životnu sredinu
Jedinica za transport otpada
Sve vrste itpada se odlažu na isto mesto
Nečin identifikacije otpada
Nema plastičnih vreća
Neadekvatni kontejneri Ignorisanje problemaRadnici imaju stav da otpad nije bitan
Dijagram uzroka i posledice u proizvodnji boca i zatvarača koji prikazuje problem sa kvalitetom u smislu neodgovarajućeg zatvaranja boca
Korišćenjem dijagrama uzročno-posledičnih veza možese izvršiti analiza i uvid u odnose izmedju uzroka i problema (posledice) koji nastaju dejstvom uzroka i omogućiti lakše pronalaženje rešenja za otklanjanjeuzroka.
Posmatran zasebno dijagram nije dovoljan za rešavanjeproblema on samo upućuje na njegove osnovne uzrokečije je dejstvo maksimalno i na koje treba uticati, kao i nauzročno-posledične veze. Medjutim treba uzeti u obzir i opšte poznat stav da je poznavanje nekog problema pola puta do njegovog rešenja.
Išikava dijagram -zaključak
• Podeliti se u grupe od 4,5 studenata
• Izvući ‚‚na slepo’’ problem i formirati brainstormingom Išikava dijagram
Išikava dijagram – prvi zadatak
Išikava dijagram – drugi zadatak
Napraviti Išikava dijagram sa najmanje 3 grupe uzroka, i u svakoj
grupi po najmanje 2,3 specifična uzroka, i onda za najmanje 2
specifična uzroka navesti po 2 poduzroka. Problem ili posledica mogu
da budu bilo kakav tehnički,inženjerski ili organizacioni problem.
Dijagram treba da bude najmanje kompleksan kako je prikazano na
slici, medjutim raspored ne treba da bude isti već prilagođen vašem
primeru.
Poduzrok 1
Poduzrok 1
Poduzrok 2
Poduzrok 2