21
Pitanja iz komunikologije 1. Što je komunikologija? Znanost o mogucim putovima komuniciranja ljudi. Komunikologija je društvena nauka ciji su predmet izucavanja, u najširem smislu, poruke koje ljudi upucuju jedni drugima. Proucava granice i mogucnosti humane komunikacije razumnih bica. Komunikologija proucava: a) Procese interakcijskog komuniciranja b) Strategiju dominacije i vlastodrštva c) Dijalektiku rijeci i moci d) Procese sporazumijevanja živih bica e) Interkulturno i medunarodno komuniciranje f) Kulturne prepreke g) Paneuropsku perspektivu medija 2. Obrazložite povijesne etape u razvoju komuniciranja? Komuniciranje u prvobitnoj zajednici (spacijalna komunikacija, perceptivna komunikacija, geste) Sustavi javnog komuniciranja u robovlasništvu i feudalizmu (abecedni sustav, prve novine, pisarnice, Verbalno komuniciranje dominira u manjim društvenim jedinicama, pismena komunikacija u javnim odnosima) Sustavi javnog komuniciranja u kapitalizmu (vizualna graficka komunikacija, masovno komuniciranje novinama, stvaranje javnog mnijenja) Sustavi javnog komuniciranja u totalitarnim režimima (zatvoreni sustav javnog informiranja, vladajuca klasa kontrolira sve izvore informacija) Sustavi javnog komuniciranja u pluralistickoj demokraciji (razvoj konfliktnog sustava tzv. pluralistickog komuniciranja, sustav aktivnog komuniciranja svih gradana)

Pitanja Iz Komunikologije

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pitanja za ispit iz komunikologije

Citation preview

Pitanja iz komunikologije

1. Što je komunikologija?

Znanost o mogucim putovima komuniciranja ljudi.

Komunikologija je društvena nauka ciji su predmet izucavanja, u najširem smislu, poruke

koje ljudi upucuju jedni drugima. Proucava granice i mogucnosti humane komunikacije

razumnih bica.

Komunikologija proucava:

a) Procese interakcijskog komuniciranja

b) Strategiju dominacije i vlastodrštva

c) Dijalektiku rijeci i moci

d) Procese sporazumijevanja živih bica

e) Interkulturno i medunarodno komuniciranje

f) Kulturne prepreke

g) Paneuropsku perspektivu medija

2. Obrazložite povijesne etape u razvoju komuniciranja?

Komuniciranje u prvobitnoj zajednici (spacijalna komunikacija, perceptivna komunikacija, geste)

Sustavi javnog komuniciranja u robovlasništvu i feudalizmu (abecedni sustav, prve novine, pisarnice, Verbalno komuniciranje dominira u manjim

društvenim jedinicama, pismena komunikacija u javnim odnosima)

Sustavi javnog komuniciranja u kapitalizmu (vizualna graficka komunikacija, masovno komuniciranje novinama, stvaranje javnog

mnijenja)

Sustavi javnog komuniciranja u totalitarnim režimima (zatvoreni sustav javnog informiranja, vladajuca klasa kontrolira sve izvore informacija)

Sustavi javnog komuniciranja u pluralistickoj demokraciji (razvoj konfliktnog sustava tzv. pluralistickog komuniciranja, sustav aktivnog komuniciranja

svih gradana)

3. Obrazložite temeljne karakteristike prve, druge i trece informacijske revolucije?

prva informacijska revolucija – spacijalna komunikacija (rad, govor); perceptivna

komunikacija

druga informacijska revolucija – u doba neolita kad je covjek poceo transformirati crtež

pod utjecajem verbalnog komuniciranja u sustav piktograma. Kasnije se javljaju i hijeroglifi –

prvi put u podrucju vizualne komunikacije omogucuju pojavu tzv. Gramatike kao sustava

kodiranja i dekodiranja poruka

treca informacijska revolucija – usvajanje pisma kao grafickog sustava za konzerviranje i

prijenos poruka

4. Navedite i obrazložite pet temeljnih komunikoloških zakonitosti?

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = A

Moguce je da input bude posve izjednacen output-u. I to je idealna formula u prijemu

odaslanih informacija, jer se izmedu input-a i output-a uspostavlja stanje ravnoteže koje je

izraženo jednadžbom A = A

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = +A

Moguce je da output premaši kolicinom i kvalitetom informacijske jedinice input-a, što se

izražava formulom A = +A

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = -A

Treca mogucnost u realizaciji komunikacijskog akta je da output oznacava samo parcijalno

slaganje s input-om, što se može izraziti formulom A = -A

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = 0

Izmedu input-a i output-a takoder može postojati i tzv. nulta opcija. Naime, informacijska

kolicina output-a može u recipijenta rezultirati nulom, što se izražava formulom A = 0

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = non A

Konacno, kao posljednja mogucnost odnosa input-a i output-a su tzv. negativne relacije u

smislu poništavanja informacijskog toka. Taj se odnos može izraziti formulom: A = non A

5. Navedite karakteristike komuniciranja u prvobitnoj zajednici?

prije dva milijuna godina covjek je ovladao komunikacijom – spacijalna komunikacija (rad,

govor)

prijelaz s perceptivne komunikacije na znakovnu, predodžbenu komunikaciju.

u prvobitnoj zajednici zapoceo je proces druge informacijsko-komunikacijske revolucije koja

je ostvarila graficki sustav bilježenja i prijenosa poruka.

6. Koje su karakteristike komuniciranja u robovlasništvu i feudalizmu?

Fenicani stvaraju pismo na bazi principa jedan glas jedan znak (abecedni sustav)

Rim razvija specijaliziranu izvjestiteljsku službu Cursus publicus.

u antici dolazi do zasnivanja prvih novina

razvijanje pisarnica (skriptorija)

retorika razvija neposredno verbalno komuniciranje

sadržaj komuniciranja je uglavnom predstavljao koncentriranu volju vladajuce klase

7. Koje su osnovne karakteristike komuniciranja u kapitalizmu?

1440. Gutenberg – vizualna graficka komunikacija postaje dominantna

rada se suvremeni sustav masovnog komuniciranja putem novina i novinskih agencija. (prve

tjedne novine u Firenci)

Pobjedom buržoaske revolucije dolazi do stvaranja javnog mnijenja na temelju široke

interakcije raznih stranaka = usuglašavanje stavova vladajucih slojeva = vertikalna

komunikacija

8. Obrazložite komunikološki pojam „što je informacija“?

Informacija = organizacija.

Informacija je spoznaja. Ona je nacin kako covjek gleda, doživljava i utjece na svijet izvan

sebe. Ona je obavijest, izvještaj, podatak, spoznaja.

Informacija je sadržaj komuniciranja, ona je smisao komuniciranja.

10. Obrazložite komunikološki pojam „što je komunikacija“?

Komunikacija = komunikator – poruka (konsenzualna validnost) - utjecaj – komunikacijski

partner – mogucnost prihvacanja predloženih stavova i obrazaca ponašanja (interes –

nagrada/kazna).

komuniciranje je proces opce razmjene informacija izmedu ljudi; to je proces meduljudske

aktivnosti u kojem su moguce tri varijante prijema poruke: pozitivno-potkrepljujuca,

negativno-potkrepljujuca i neutralna.

11. Obrazložite komunikološki pojam „što je medij“?

Medij se nalazi u funkciji ukupnog covjekovog stvaralaštva; medij zbiljski uvijek postoji u

procesu komuniciranja i nikako drukcije, ali kad ga se posebno izucava, moguce ga je tretirati

kao poseban fenomen.

Mediji su covjekovi produžeci jer pomocu medija covjek se multiplicira u prostoru i vremenu.

Pojam medija se zato ne smije tretirati izolirano od ljudskih poruka.

medij je samo razvijeni društveni covjek za razliku od prirodnog covjeka sa skucenim

komunikacijskim kanalima.

12. Obrazložite što su komunikanti u procesu komunikativnog sporazumijevanja?

U suvremenom društvu svi su ljudi i komunikatori i recipijenti, jednom oni predaju

informacije i svoje prijedloge, a drugi puta slušaju, promišljaju i kritiziraju tude informacije.

kako je u masovnom komuniciranju svaki gradanin i komunikator (novinar) i recipijent,

potrebno je da se u novinarskom smislu obrazuju svi ljudi.

opce karakteristike komunikatora, odnosno opca pravila komuniciranja iznesena su u

Kodeksu nacela profesionalne novinarske etike.

13. Obrazložite i graficki prikažite temeljnu strukturu komunikologije kao znanosti o

komuniciranju ?

komunikologija treba stvaralacki osmisliti i povezati u jedan komunikacijski lanac sve

podsustave: snažne elektronicke medije, psiho-strukturu covjeka i humanisticke ideale

covjecanstva, tj. ona treba postati logikom i retorikom novog dolazeceg svijeta i života koji je

pun izazova na koje valja dati konstruktivne odgovore.

opca ili sistemska komunikologija je generalna znanost što proucava znakove optimalizacije i

optimiranja ljudskog komuniciranja putem suvremenih medija.

14. Što je etologija?

Klasicno usporedno ispitivanje ponašanja ("etologija") se prije svega bavi pitanjem kako se

nešto dogada: dakle, mehanizmima koji upravljaju ponašanjem (usporedi s ovim teoriju

instinkta) što znaci procjenom uzroka ponašanja.

poredbeno i interdisciplinarno proucavanje živih bica, covjeka i životinja (razvio ju je Konrad

Lorenz)

etologija komuniciranja istražuje filogenetski programirane mehanizme ponašanja i

komuniciranja, genetske predispozicije ljudske dominacije i agresivnost.

15. Objasnite pojam etologije komuniciranja ?

Etološkim pristupom komuniciranju razotkrivaju nam se spoznaje o filogenetskim

programiranim mehanizmima ponašanja i komuniciranja, o genetskim predispozicijama

covjekove dominantnosti i agresivnosti, o njegovim misticnim temeljima i nagonu za

ubijanjem koji se pokazuje u današnjim ratovima.

Komuniciranje se može odrediti kao akcija organizma kojom on utjece na ponašanje drugog

organizma tako da promjena ima adaptivnu vrijednost za pošiljatelja ili za primatelja.

Nova paradigma temelji se na pretpostavci da je komuniciranje oblik strateške interakcije koja

sadrži dva proturjecna procesa: proces približavanja (konjunkciju) i proces udaljavanja

(disjunkciju)

16. Što je komunikativna motivacija i akcijska spremnost?

etolozi tvrde da je motivacija, kao unutarnje stanje životinje, nešto trajno, ili nešto što je

nadredeno spremnosti životinje za akciju. Spremnost za djelovanje bi oznacavala spremnost

za neku konkretnu akciju ili za njen dio.

spremnost je uvjetovana i adaptacijom receptora, odnosno zamorenošcu organizma.

17. Obrazložite pojmovno što znaci „integracijska moc jezika“?

U procesu komunikacijskog djelovanja, tradicionalni teoreticari razlikuju tri dimenzije

jezicnih znakova:

semanticku dimenziju koja proucava odnos izmedu jezicnih znakova i izvan-jezicnih

predmeta

sintakticku dimenziju koja proucava medusobni odnos znakova

pragmaticku dimenziju koja uspostavlja odnos izmedu znaka i njegova korisnika.

Razvojem simbolickih sistema šire se i mogucnosti društva. Evolucijom simbolickih sistema,

komuniciranje postaje intenzivnije i specijalizirano.

18. Obrazložite što je modeliranje procesa komuniciranja i navedite karakteristike

osnovnih modela komuniciranja?

Modeli – oblici videnja odredenih procesa i pojava, koriste se radi uocavanja strukturalnih

karakteristika i odnosa izmedu pojedinih dijelova

Zadatak modela procesa javnog komuniciranja je povezivanje podsustava (komunikanti,

informacije, mediji i komunikativni postupci)

SCHRAMMOV MODEL

- Proces komuniciranja je jednosmjeran(komunikator je aktivan a recipijent pasivan)

- oblikuje stavove i ponašanja

- naglašena važnost organizacije (inf. se tako kodiraju da dopiru do konzumenta u

namjeri da kod njih razvijaju programirano ponašanje i uvjerenje)

MODEL UMBERTA ECA

- semanticko shvacanje komunikacijskog procesa

- bavio se sistemima kodiranja i dekodiranja važnim za prijenos i razumijevanje poruke

- preciznije tumaci proces javnog komuniciranja

- nije uspio prikazati dvosmjerno komuniciranje

- uveo pojam “semantickog šuma”

KOSZYK-PRUYSOV MODEL

- Uocili su da isti model može vrijediti za interpersonalno (bogatije, svestranije,

feedback) i masovno komuniciranje (siromašnije, posredno, bez feedback-a)

- Problem interpretacije i razumijevanja

- Model prikazuje proces difuzije poruka, bez interiorizacije

- Uocavaju problem aktiviranja primaoca

CHAFFOV MODEL

- K. = proces izmjene misli izmedu najmanje dvije osobe

- Spoznaje se radaju iz interakcija najmanje dvije osobe

- 3 tipa odnosa:

a) Kad se obje osobe koje komuniciraju spoznajno pokrivaju

b) Kad jedna osoba misli da su njeni stavovi jednaki stavovima druge osobe, ali nije potpuno

sigurna (djelomicno podudaranje) ili sukladnost

c) Kad osoba tocno zna jeli ocjena stanja druge osobe identicna njenom vlastitom stanju

19. Obrazložite karakteristike komunikativnog modela France Vrega?

Polazi od sistemske teorije

Vreg razlikuje komunikacijske sustave:

Tradicionalni komunikacijski sustav

Prijelazni sustav

Proizvodni sustav

Suvremeni komunikacijski sustav

Nerazvijena društva : skromna sadržajno-simbolicka struktura priopcavanja, redundancija,

slabo adaptabilni, primjenjuju obrambeni mehanizam

Najvažnije karakteristike komunikacijskog sustava:

a) otvorenost komunikacijskog sustava,

b) dvosmjernost,

c) selektivnost (tko ce biti filter?),

d) negativna entropicnost,

e) komunikacijska napetost (pluralisticko traganje za širim informacijama);

f) komunikacijski policentrizam;

g) integracijska funkcija.

20. Obrazložite vrste i oblike »interkulturalnog suocavanja« ?

medunarodno komuniciranje odnosi se na komuniciranje masovnih medija u jednoj državi i medu državama.

globalno komuniciranje:

a) prijenos informacija, podataka, mnijenja i vrijednosti koje priopcavaju institucije, mediji i

vlade preko granice;

b) tehnologiju tog prijenosa;

c) rezultate prijenosa.

interkulturalno komuniciranje odnosi se na interakciju licem u lice, dakle na interpersonalno komuniciranje medu ljudima

razlicitih kultura.

transkulturalno komuniciranje komuniciranje preko državnih granica, dakle komuniciranje medu pripadnicima razlicitih

kultura pomocu pisama, telefona, masovnih medija, interneta i slicno.

21. Što je interakcijsko biokomuniciranje?

biokomuniciranje pretpostavlja da se bioporuke prenose preko osjetilnih receptora, koji

podražaje okoline pretvaraju u signale, što putuju prema višim živcanim sustavima i

središtima. Fenomen biokomuniciranja možemo shvatiti kao izvor novih spoznaja, kao proces

prilagodavanja okolini i kao sredstvo ucenja.

interakcijsko biokomuniciranje je intencionalno (ciljno) opcenje (posredovanje informacija,

prijetnji, spolnih poziva) komunikacijskom partneru koji se ravnopravno odaziva na

bioporuku (reciprocnost).

22. Što je multimodalno sporazumijevanje?

to je komuniciranje ne samo govorom vec svim ostalim komunikacijskim oblicima koje

covjek cesto podcjenjuje.

Covjek je razvio kulturu raznih oblika komunikacija: vizualne, akusticne, taktilne, kemijske,

ritmicke.

Sve govorne komunikacije su vezane uz negovorne komunikacije. Nijemi govor lica, kretnje

ruku ili pokreti tijela, dodirivanje tijela, okusi i mirisi nisu samo prateca sredstva svakodnevne

komunikacije medu ljudima nego su elementi interpersonalnih procesa, a i samostalno

izražajno sredstvo.

23. Skicirajte graficki i obrazložite multidisciplinarnu – holisticku komunikativnu

paradigmu?

moramo znati sve (cjeloviti pristup); malo znati od svake znanosti.

sve stvari u svemiru su povezane, jedna stvar ne može opstati bez druge i svaka utjece na

drugu

24. Što je interkulturalna komunikacija?

Oblik „susretanja“ kultura s razlicitom povijesnom i kulturnom tradicijom, s razlicitim

oblicima civilizacija i stupnjevima socioekonomske i tehnološke razvijenosti.

Ono rada razlicite oblike interakcije i nije samo kompetitivno, nekonfliktno suocavanje

kultura i kulturnih identiteta. Ono samo u rijetkim slucajevima sadrži elemente racionalne

komunikacijske interakcije dvaju komunikacijsko kompetentnih partnera koji se pokušavaju

sporazumjeti.

Interkulturalno komuniciranje je zato oblik strateške interakcije koji sadrži dva proturjecna

procesa: proces približavanja (konjunkciju) dviju kultura i proces udaljavanja (disjunkciju)

kultura, odnosno ocuvanja identiteta, interesa i moci.

25. Obrazložite strategiju komunikativne dominacije i vlastodrštva ?

U komunikacijskoj interakciji prevladavaju elementi strateške interakcije (sadrži elemente

agresivnog uvjeravanja, imperativnog naredivanja itd. što može izazvati strah kod primatelja)

u kojoj se suocavaju osobni, grupni, politicki i nacionalni interesi = uspostavlja se odnos

odmjeravanja moci

Dominacija je društveni odnos koji je uspostavljen izmedu pojedinaca, skupina i društvenih

zajednica. Ono oznacava odnose nadredenosti i podredenosti, nadmoc nad partnerom u

dijalogu, nadmoc u skupini, nadmoc interesne skupine, stranke ili vladajuce klase. Dominacija

je uzurpiranje vlasti od strane jednog dijela društva i otudivanje vlasti od drugih dijelova

društva.

26. Obrazložite trijadni odnos: ETOS – PATOS – LOGOS ?

Komunikacijsko je djelovanje složeni, kontinuirani komunikacijski proces u kojem

komunikator pokušava utjecati na komunikacijskog partnera kako bi ovaj prihvatio

predložene stavove obrasce ponašanja. Ako primatelj prihvati uvjeravacku poruku to cini zato

što u novim stavovima i ponašanju vidi mogucnost realizacije svojih potreba i interesa.

Pošiljatelj oblikuje poruku tako da bi primatelj vjerovao kako ona ima društveno prihvaceni

znacaj, što znaci da ona sadrži 'konsenzualnu validnost' (odobrenje skupine, stranke ili

društva).

Vec je Aristotel naglašavao da je smisao retorickog uvjeravanja u tome da utjece na usvajanje

odluka . Zato govornik mora ne samo pokušavati da u svom govoru prikaže svoje argumente

na nacin na koji bi oni bili vrijedni povjerenja nego mora i svoj vlastiti znacaj prikazati kao

ispravan. Za Aristotela je bitan koncept vjerovanja (etos). On je u samom diskurzu i donosi

uvid u znacaj govornika, u njegov integritet i dobru volju. Drugi oblici dokaza su emocionalni

poziv (patos) i sam govor (logos). Samo je tako moguce dokazati istinu ili pojavnu istinu.

27. Što je komunikativna homoekstaza?

HOMEOSTAZA je stabilnost organizma koju osiguravaju fiziološki procesi.

Održava sve tjelesne funkcije u ravnoteži tako da djeluju optimalno i harmonicno.

Postignutom ravnotežom, u društvenom sustavu uspostavljaju se trajni, harmonicni uzorci

koji održavaju stabilnost sistema. Devijacije i napetosti, inovacije i novi društveni zakreti

iskljuceni su iz sistema jer narušavaju tu ravnotežu.

Socijalni sustav mora biti sposoban ocuvati uzajamnu uskladenost djelovanja svih dijelova

sustava i ravnotežu citavog sustava. Svi dijelovi sustava su funkcionalno sastavljena i

uravnotežena cjelina. Sustav je u ravnoteži ako su suprotne varijable uravnotežene. Ravnoteža

može biti staticka i nepromjenljiva, a može održati dinamicku ravnotežu.

Pomanjkanje ili prekoracenje input-a (odnosno output-a) znaci nestabilnost za sustav i

proizvodi vanjski pritisak (stres) što uzrokuje unutarnju napetost sustava.

28. Obrazložite pojam „dijalektika rijeci i moci“ (komunikativni aspekt) ?

Otac retorike Empedoklo je polarnost u dijalogu shvacao u mitološkom kontekstu dvaju

božanstva: Erosa (boga ljubavi) i Eris (boginje prepirke). Konfliktnost dijaloških situacija su

vec istaki anticki filozofi. Parmenid je držao da sva priroda postoji samo kao retorika i

eristika, samo kao dijalektika rijeci i i pojmova.

Medusobno je komuniciranje suocavanje, odmjeravanje moci, borba rijeci, polemicko

sukobljavanje dviju autonomnih licnosti u kojem svaka želi dokazati svoju misaonu pa cak i

fizicku superiornost. Medusobno komuniciranje je dakle kompleksan, kontinuirani

interakcijski proces uvjeravanja sugovornika u kojem pošiljatelj (manifestno ili latentno)

upotrebljava i elemente strateške interakcije (duhovne prinude i represije). Pošiljatelj

pokušava utjecati na komunikacijskog partnera da bi prihvatio predložene stavove i uzorke

ponašanje.

29. Što je simbolicki posredovana komunikacijska interakcija?

Zvuk pokret i znak dobivaju znacenje kada njihova upotreba uspostavlja zaista zajedništvo

akcije. Svako živo bice svojim djelovanjem u stvarnom svijetu razvija odnos prema objektima

i okolini . Doživljava predmete i živa bica kao stvarnost. Kada djeluje na okolinu rašclanjuje

je na djelice znacenja. To je proces simbolizacije u kojemu, po Meadu, stvaramo za živo bice

još neostvarene objekte. Kada živo bice djelic svoje okoline oznaci kao 'stablo' i na taj nacin

ga izuzme iz totaliteta okoline, pocinje uvidati kako i druga živa bica djeluju glede

spomenutog objekta ili živog bica. Tek unutar tog konteksta može utvrditi njihovu funkciju, a

na osnovi iskustava dodijeliti im znacenje cime oni postaju simboli.

Tjelesni rad u covjeku razvija odnos prema predmetima i uopce odnos prema okolini. Covjek

ne samo da kontrolira okolinu nego je i stvara. Geneza licnosti je neodvojivo povezana s

procesima mišljenja, refleksivnom sviješcu, (raz)umom, jezikom i komuniciranjem u

interakciji sa okolinom. Nju nije moguce objasniti samo u svijetlu simbolickog

interakcionizma i filozofije komuniciranja. Mead je dapace upozoravao na tjelesne dimenzije

covjekova djelovanja, na motoricke, mimicke i glasovne izricaje organizma. Tako se približio

tumacenju identiteta licnosti koju je kasnije razvila antropologija.

Za komunikološku teoriju to znaci da su oblici neverbalne komunikacije sastavni

kompleksnog spleta komunikacijskog procesa i da komuniciranje nije moguce svesti na

izmjenjivanje samo verbalnih simbola.

30. Što je interkulturalno komunikacijsko suocavanje?

Elementi kulture su osobna i grupna identifikacija s tijelom i gestama, jezik, socijalni odnosi,

religija, filozofija, vrijednosti, hrana, nacini rekreacije i školovanja, zdravstvo, komunikacijski

sustavi, rad i nacini upravljanja, transport, politicki i gospodarski sustavi. Postoje razliciti

principi proucavanja komuniciranja i kulture, medu njima medunarodni, globalni ,

raznokulturni i interkulturalni. Interkulturalno komuniciranje se obicno odnosi na interakciju

licem u lice, dakle na interpersonalno komuniciranje medu ljudima razlicitih kultura.

Komunikologija je interkulturalno komuniciranje definirala kao oblik 'susretanja' kultura s

razlicitom povijesnom kulturnom i povijesnom tradicijom, s razlicitim oblicima civilizacije i

stupnjevima socioekonomske i tehnološke razvijenosti. Razvijena je teorija o 'suocavanju', o

'sudaru' dviju kultura, dviju licnosti.

Interkulturalno komuniciranje rada razlicite oblike interakcije i nije samo kompetitivno,

nekonfliktno suocavanje kultura i kulturnih identiteta. Interkulturalni konflikt krije u sebi

korijene proturjecnih interesa koje nije moguce razriješiti idealnim modelom trijadickog

procesa transkulturne medijacije. U interkulturalnom komuniciranju prevladavaju elementi

strateškog djelovanja u kojemu se suocavaju osobni, grupni i nacionalni interesi.

Komunikacijska situacija rada odnos odmjeravanja moci (politicke, ekonomske, tehnološke i

dr.) i cuva dominantnost.

Interkulturalno komuniciranje je zato oblik strateške interakcije koji sadrži dva proturjecna

procesa : proces približavanja (konjunkciju) dviju kultura i proces udaljavanja (disjunkciju)

kultura, odnosno ocuvanja identiteta, interesa i moci.

31. Komunikologija i tajanstveni svijet sporazumijevanja!

Covjek komunicira usmjereno, svjesno za razliku od životinja. Covjek se sporazumijeva

simbolima, a životinje se sporazumijevaju znakovima koje imaju signalne funkcije.

Prirodni znakovi: na primjer dim= znak za požar

Umjetni znakovi: zeleno i crveno na semaforu

Signalni znakovi: ako neposredno utjecu na ponašanje svih živih bica

Simbolicki znakovi: budi odredene asocijacije, zamjenjuje (nešto?)

32. Što je poruka?

33. Što je tehnologija posredovanja „poruka“ ?

34. Što je poruka kemijskim signalima?

Komuniciranje pomocu kemijskih signala je u evoluciji životinja svakako prvi uspješan

pokušaj sporazumijevanja medu pojedinim živim bicima iste vrste. Bioporuke se prenose

putem osjetilnih receptora. Oni se nalaze u nosu, ušima, na jeziku, ocima. Takva

komunikacija postoji vec kod algi, a kod kukaca je složnija, a svoj vrhunac dostiže kod

sisavaca. Najmanje kolicine mirisnih tvari dovoljne su da izazovu reakciju partnera.

Biokomunikacija pomocu kemijskih signala ima još neke karakteristike: kemijski osjetilni

organi su izuzetno osjetljivi; osjetilnu stanicu može nadražiti cak i sama mirisna molekula.

Životinje izlucuju razlicite spolne mirise, oznacavaju put dolaska kuci (pcele), oznacavaju

prave staze (mravi); psi, divokoze i dr. kralježnjaci oznacavaju teritorij posebnim mirisima;

pojedine životinje odašilju bioporuke zbog opasnosti.

Mirisne receptore klasificiramo na temelju karakteristicnih osobina: postoje receptori za

mirise trava, za jestive plodove, za miris mesa; postoje feromonski receptori koje nadražuje

samo ograniceni mirisni spektar s visokom kemijskom razlikovnosti, gdje spadaju i tvari za

spolno nadraživanje. To ukazuje na raznolikost funkcija kemijskih signala u životinjskom

svijetu.

35. Obrazložite što je poruka mehanickim signalima?

Poruka mehanickim signalima podrazumijeva taktilno i vibracijsko komuniciranje.

Medu oblicima komuniciranja koji su znanstveno najmanje istraženi je taktilno

komuniciranje. Ono je elementarna potreba covjeka, zato ima psihološke i terapijske efekte. U

grupnim odnosima taktilno je komuniciranje je sredstvo postizanja fiziološke i psihološke

stabilnosti i homogenizacije grupe. To je temeljni oblik komuniciranja buduci da je koža

najveci osjetilni organ na i ima najviše receptorskih nervnih koncica. Dodir je najucestaliji

oblik taktilnog komuniciranja i može imati razlicita znacenja.

Taktilno komuniciranje ne cine samo dodiri nego i ritmicne vibracije putem vode ili zraka.

Kod nekih životinja razvijeni su vibracijski signali koji omogucavaju sporazumijevanje ,

identifikaciju, spolne ponude, upozorenja na opasnost, dominantnost i agresivnost.

Informacijski faktor vibracije je frekvencija. Razlika izmedu vibracije i zvuka jest u tome što

je vibracija namijenjena komunikaciju na blizinu zvuk na daljinu.

36. Što su poruke akusticnim i vizualnim signalima?

Sporazumijevanje pomocu zvucnih signala postoji i kod sisavaca i kod kukaca, te zahtijevaju

malo energije. Radijus djelovanja takvih signala u vecini prilika nadilazi doseg kemijskih i

optickih signala. Prednost zvucne komunikacije je i u prilagodljivosti znakova koji se koriste

za sporazumijevanje. Za razliku od kemijskog komuniciranja, u zvucnom samo jedan organ

proizvodi brojne signale. Akusticni signali imaju slijedece funkcije: pošiljatelj poruke se

identificira kao clan odredene skupine, kao vlasnik teritorija, kao mužjak koji je spreman za

parenje i kao konkurent. Signal lokalizira mjesto odakle je poslana poruka, odgovor partnera

pa mjesto primanja signala. Pored lokaliziranja mjesta i identificiranja, signal sadrži i

motivaciju status i rang.

Komuniciranje vizualnim signalima ima neke prednosti pred ostalim komunikacijskim

sredstvima. Vizualna poruka dolazi do primatelja simultano, brzinom svjetlosti. Intenzitet,

boja, kretanje kao sastavni dijelovi vizualnog komuniciranja poruka su neograniceni. Ali ipak

vizualno komuniciranja je ograniceno. Nocu ili u mraku je nemoguce je slati vidljive signale

osim u slucajevima kada životinje same imaju svjetlece organe kao npr. krijesnice. Još jedan

nedostatak je taj što vizualni signali ne mogu prelaziti preko fizickih prepreka. Vizualna

komunikacija zahtjeva kompliciranu i ponekad rasipnu signalizaciju koja treba više energije

nego što je potrebno za slanje kemijskih ili tekstovnih poruka.

37. Obrazložite što je vibracijsko komuniciranje (komunikološki aspekt) ?

Kod nekih životinja razvijeni su vibracijski signali koji omogucavaju sporazumijevanje ,

identifikaciju, spolne ponude, upozorenja na opasnost, dominantnost i agresivnost.

Informacijski faktor vibracije je frekvencija. Razlika izmedu vibracije i zvuka jest u tome što

je vibracija namijenjena komunikaciju na blizinu a zvuk na daljinu. Ritmicna kontaktna

vibracija je opipna zvucna vibracija mrava i pcela. Cvrcci takvu vibraciju koriste pri

zavodenju kao uvod u parenje. Ona se može koristiti i za znakove upozorenja.

38. Objasnite etape razvoja vizualne (medijske) komunikacije ?

1 etapa: prvobitna zajednica, vizualno komuniciranje gestama i ucenje na principu gledanja.

Dolazi do prve pojave verbalne komunikacije, kolicina znanja se nije mogla prenositi samo

vizualno. Dolazi do prijelaza iz perceptivne u predodžbenu komunikaciju. Piktogrami ->

hijeroglifi.

Izum abecede, pisma (Fenicani), u Rim prve zidne novine -> komunikacija vladara ->

pucanstvo (posrednik)

1440. Gutenberg izum tiskarskog stroja, vizualna komunikacija postaje dominantna -> rast

populacije, opismenjivanje, novinske agencije, TV pa sve do pojave interneta.

39. Navedite i obrazložite 3 osnovne mjerne jedinice koje se koriste u komunikologiji

kao znanosti o komuniciranju ? (Vjerojatno nece biti jer je prekratko)

BIT, MOBIT = jedinica za diskriminaciju motivacijske vrijednosti informacije

HUBIT = jedinica za mjerenje prakseološke vrijednosti informacije

40. Navedite i obrazložite tri dimenzije jezicnih znakova koji se upotrebljavaju u

komunikaciji ?

SEMANTICKA DIMENZIJA:

odnos izmedu jezicnih znakova i izvanjezicnih predmeta

SINTAKTICKA DIMENZIJA: medusobni odnos znakova

PRAGMATICKA DIMENZIJA: odnos izmedu znaka i korisnika

41. Obrazložite i graficki prikažite komunikacijski model Umberta Eca?

Talijanski teoreticar Umberto Eco nastojao je u svom djelu semanticki šire shvatiti

komunikacijski proces. On je zato više pažnje posvetio podsistemima kodiranja i dekodiranja

koji su odlucujuci za prijenos i pravilno razumijevanje odaslane poruke. Ecov model upravo

inzistira na prikazivanju kodova i podkodova, kao i razlicitih razina u procesu dekodiranja

informacije. On je zato eksplorativniji, jer preciznije tumaci proces javnog komuniciranja i

informiranja.

Time vrši stanoviti prijelaz sa strogo matematickih na deskriptivne modele javnog

komuniciranja kojima je više stalo da prikažu kako se odašilja i prima informacija nego što od

odaslane informacije ostaje u drugoj svijesti nakon njena transportiranja sistemima

telekomuniciranja. Ovaj model izraden je detaljno i pociva na konzistentnoj teoriji. Medutim

ni on nije uspio prikazati dvosmjerno komuniciranje. Eco je uspješno sintetizirao matematicki

i semanticki model javnog komuniciranja i zahvaljujuci tome ucinio korak naprijed k

potpunijem odražavanju komunikacijskog procesa.

42. Pojasnite i graficki prikažite osnovnu strukturu informacijsko – komunikacijskog

sustava?

Komunikologija treba povezati sve podsustave. Elektronicke medije, psihostrukturu covjeka i

ideale covjeka. Opca komunikologija je generalna znanost koja proucava zakone

optimalizacije ljudskog djelovanja putem suvremenih medija.

Opca sistemska komunikologija je generalna znanost koja proucava zakone optimalizacije

ljudskog djelovanja putem suvremenih medija.

43. Definirajte pet temeljnih interkulturalnih komunikativnih pojmova?

BLIZINA

Sudionici komuniciraju toplinu, bliskost i pokazuju sposobnost za komuniciranje.

Visokokontaktne kulture: locirane u toplim klimama (sredozemna regija, francuska.)

Niskokontaktne kulture: locirane u zemljama s hladnom klimom (skandinavske zemlje,

Njemacka, Engleska..)

INDIVIDUALNOST vs. KOLEKTIVIZAM

Individualisticke kulture: ljudi su ponosni na svoj individualizam. Više ih zanima osobni

uspjeh nego blagostanje i ciljevi zajednice (SAD, Njemacka)

Kolektivisticke kulture: naglašavaju odnose medu ljudima (Arapska kultura, Japan)

MUŽEVNOST vs. ŽENSTVENOST

Muževne kulture: naglašavaju dominantnost, kompetitivnost i materijalni uspjeh (Japan,

Austrija, Švicarska.)

Feministicke kulture: visoko vrednuju kvalitetu života, medusobne odnose i brigu za slabijeg

(Švedska, Nizozemska, Danska.)

DISTANCA MOCI

Odnosi se na raspodjelu moci i bogatstva u nekoj kulturi.

Kulture s visokom distancom moci: imaju moc i utjecaj koncentriran u rukama elite (Panama,

Filipini, Gvatemala.)

Kulture s raspodjelom moci u kojima se više cijeni konzultativnost pri donošenju odluka

(Austrija, Izrael, Danska)

VISOKI KONTEKST (dvosmislenost, razna tumacenja) vs. NISKOM KONTEKSTU

(cinjenice, znacenja)

Kontekst je definiran kao društvena okolina u kojoj se dogada komunikacija.

Kulture visoke kontekstualnosti: smatraju da je znacaj komunikacijskih poruka i osobnih

odnosa vezan uz okruženje u kojem se ovijaju (Japan, Koreja, Kina.)

Kulture niske kontekstualnosti: oslanjaju se na znacenja koja se prenose rijecima (SAD,

Njemacka, skandinavske zemlje...)

44. Obrazložite pojavne oblike taktilnog komuniciranja ?

TAKTILNI TIP – LJUDI VISOKOG DODIRA (nekonformisticki)

Takvi ljudi su nekonformisti, radikalisti. Oni su neovisni, samoinicijativni i u vecini slucajeva

dominantni. Odbijaju tradicionalne moralne standarde i norme ponašanja. Povremeno osjete

da socijalno nisu sasvim prihvatljivi.

TAKTILNI TIP – LJUDI VISOKOG DODIRA (samosvjesni)

Samosvjesni , društveno prihvatljivi.

Imaju obican odnos prema tradicionalnim moralnim standardima i društvenim normama

ponašanja, zato osjecaju da su društveno ipak prihvatljiviji.

Konformisti, uspješni poslovni ljudi.

TAKTILNI TIP – LJUDI NISKOG DODIRA (konzervativni)

Manje samostalni, važna im je reputacija, norme

Vladini cinovnici.

TAKTILNI TIP – LJUDI NISKOG DODIRA

Krajnje oprezni, anksiozni

Kroz život idu nezapaženi kao niži cinovnici; povremeno pokazuju znakove temperamenta ili

padaju u depresiju

45. Što je prirodna i socijalna komunikativna okolina?

Priroda je svim živim bicima u milijunima godina razvoja poklonila kao naslijede temeljna

znanja o oblicima ponašanja.

Prirodni obrasci su urodeni, genetski programirani obrasci ponašanja prenose se iz roda na rod

i utisnuti su u središnji živcani sustav.

Socijalni obrasci su nauceni obrasci ponašanja utiskuju se prilikom ucenja u središnji živcani

sustav svakog pojedinca, a svaka ih generacija mora iznova primijeniti.

Kada se živo bice nade u novim situacijama, urodeni oblici ponašanja nisu dostatni za

preživljavanje. Ono se mora prilagoditi promijenjenim uvjetima života i razviti modificirane

obrasce ponašanja. Ovo jednako vrijedi za covjeka kao i za životinje.

46. Obrazložite temeljne postavke misaonog i osjecajnog životinjskog svijeta?

Temelji misaonog i osjecajnog životinjskog svijeta jesu inteligencija, govorni jezik, rješavanje

problema i strategija pomirbe (npr. ženka primata pomiruje).

Životinju od covjeka razlikuje sposobnost upotrebe oruda te sposobnost govora i jezika.

Mnogi primati se isto koriste orudem, a artikuliraju se 'glasovnim gestama'. Mnoge životinje

imaju sposobnost 'razmišljanja' i rješavanja 'problema'.

Inteligencija je razumsko odazivanje na okolinu, proces ucenja i prilagodavanja.

Svaka je inteligencija vezana uz odredenu životinjsku vrstu što znaci da postoje razliciti

stupnjevi inteligencije.

Pas ima svoj osjecajni svijet, pretpostavlja se da sanja. Razlicite pasmine imaju razlicite

nagone, kretnje, iskustva i znanja, pa i 'razumnost'.

47. Objasnite komunikativni govorni jezik životinjskog svijeta?

Komunikacija najbliža ljudskoj sposobnosti komuniciranja jest ona u primata, iako zbog

unutarnje strukture grla ne mogu komunicirati jednako.

Majmunice mogu citati i pisati pomocu figurica koje predstavljaju odredene rijeci i

upotrebljavati tipkovnicu sa simbolima.

Po pitanju ljudskog jezika na razini su male djece, a cimpanze cak mogu nauciti jezik

gluhonijemih.

48. Što su filogenetski programirani mehanizmi ponašanja?

Životinje su u svom evolucijskom razvoju pronalazile nove nacine ponašanja potrebne za

preživljavanje svoje vrste. Svako nauceno ponašanje ima svoje korijene u filogenetskom

razvoju (razvoju svoje vrste) putem mutacija i novih kombinacija naslijedenih osobina te

selekcijskih mehanizama. To su filogenetski programirane kretnje koje je selekcijski dopustio

i inicirao urodeni pobudivacki mehanizam (nagon).

Urodeni oblici ponašanja konzervativni su, stabilni i teško promjenjivi. Buduci da ih je

životinja modificirala prirodnom selekcijom, potvrdili su se nužnima za opstanak. Zato ih je

nemoguce odbaciti dok uvjeti u okolini ostaju nepromijenjeni za odredenu životinjsku vrstu.

Ako se promjene uvjeti u okolini, urodeni obrasci ponašanja se pokazuju nefleksibilnima.

Promijeniti ih je moguce tek u duljem evolucijskom procesu, koji prolazi više generacija.

49. Što je komunikacija „kao borba za prevlast“?

U društvu postoji socijalni red, temeljen na hijerarhijskoj moci. Do te moci došlo je

komunikacijom, borbom, odnosno interakcijskim strateškom komuniciranjem. Ono sadrži

elemente agresivnog uvjeravanja, te kasnije prelazi u manipulaciju, jednosmjernu politicku

komunikaciju.

50. Obrazložite što je komunikativni homo sapiens i stvaranje novog komunikativnog

svijeta?

Moguci cimbenici ljudskog nastanka i razvoja jesu svijest i jezik. Covjek se razlikuje od

drugih živih bica zbog posebno razvijene metode cuvanja i prenošenja razvojnog plana.

Komuniciranjem covjek se razvijao i opstao na evolucijskoj i socijalnoj razini.

Pragovor je pokrenuo proces evolucije.

Razvojem svijesti covjek se prilagodio promijenjenom okolišu. Svijest je najviši domet u

razvoju mozga.

51. Komunikologija i nove informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT)? (nece biti)

52. Obrazložite komunikološki pojam „komunikanti“?

U suvremenom društvu svi su jednom recipijenti a drugi put pošiljatelji. Jednom primamo

informaciju, kriticki ju analiziramo a drugi put ju prenosimo.

Rastemo zajedno s informacijom i povecavamo stupanj usvojene slobode

Najvažnije u sustavu javnog komuniciranja je da se svakom covjeku omoguci njegovo

osnovno pravo: da komunicira, da aktivno formira informaciju, bude slobodan te da slobodno

iznosi mišljenje i donosi odluke

53. Obrazložite karakteristike „funkcionalisticke teorije komuniciranja“ ?

Nastala kao posljedica izucavanja specificnih faktora koji ubrzavaju ili usporavaju

komunikacijski tok. Te teorije pocinju s uocavanjem bipolarnosti komunikacijskog procesa

(komunikator i recipijent), a završavaju uocavanjem multifaktorske strukture javnog

komuniciranja.

Najveci teoreticari funkcionalizma su svakako B.Malinovski i T.Parsons. Obojica smatraju da

je društvo jedan složen sustav funkcioniranja raznih funkcija kojima je cilj zadovoljavanje

potreba. Funkcionalisti velike nade polažu u sustave javnog komuniciranja kao sredstva za

bolje medusobno povezivanje svih clanova jednog društva.

Funkcionalisti se dijele u dvije skupine: teoreticari (beskonfliktnog društvenog razvitka), a

drugi zastupaju teorije konfliktnog komuniciranja. Formuliraju sustave javnog komuniciranja

prema strukturi komuniciranja unutar grupa i grupa medusobno. Oni stoga umjesto

monološkog priopcavanja preferiraju dijalog.

Komunikaciju su shvatili kao interakciju, uocili su da masovno komuniciranje nema posebno

velikog utjecaja na mase, posebno ako se izravno njima obracaju.

54. Obrazložite komunikološku teoriju modela „S-O-R“?

Skup novih i nepredvidenih faktora je organizam (O) kroz koji prolaze stimulusi i tu

doživljavaju brojne transformacije. Otkrivena je cinjenica da proces informiranja nikada nije

jednak u output-u kao u input-u.

Moguce su varijante:

Da input bude posve izjednacen output-u (A=A)

Da output premaši kolicinom i kvalitetom informacijske jedinice input-a (A=+A)

Da output oznacava samo parcijalno slaganje s input-om (A= -A)

Informacijska kolicina output-a može u recipijenta rezultirati nulom (A=0)

Negativne relacije u smislu poništavanja informacijskog toka (A=nonA)

Znacenje je teorije S-O-R dakle više u prevladavanju bihevioristicke teorije nego u tome što

bi ona sama uspješno modelizirala složeni komunikacijski proces.

Nije mogla na jedinstven i jednoznacan nacin protumaciti uocenih pet razlicitih mogucnosti

prijema iste informacije.

55. Obrazložite „pragmatisticko-bihevioristicku teoriju javnog komuniciranja“ ?

Pokušava protumaciti javno komuniciranje formulom Stimulus – Response.

Javlja se vec kod francuskih prosvjetitelja, John Locke (covjek je tabula rasa) smatra da

covjek u startu ništa nema u glavi.

Smatra se da covjek reflektira informacije od okoline i tome prilagodava ponašanje, pa se

njime tako može i manipulirati na masovne medije

Jednostrana teorija

Naivno vjerovanje da se ponašanje ljudi lako oblikuje, ljudsko ponašanje ipak nije uvjetovano

iskljucivo podražajima iz okoline, razina svijesti takoder igra veliku ulogu.

56. Navedite karakteristike „Gutenbergove teorije javnog komuniciranja“?

Gutenbergov mehanicki tisak cini revoluciju u javnom informiranju, jer vladajucoj klasi

omogucuje da svojim porukama dopre do svakog clana zajednice.

Tisak je omogucio masovno novinstvo. Pojavom tiska, demokratizacija masovnog

informiranja uzima planetarne razmjere. Verbalni kanal poceo je sve više ustupati mjesto

vizualnom kanalu. Medutim, ni tisak nije prevladao jednosmjernost informiranja.

Što se više tiskana poruka širila, to je imala manji komunikacijski naboj. Tiskana

komunikacija nije u stanju prenositi izravno (kao verbalna i ikonicka) emocionalna stanja i

ostale perceptivne kvalitete poruke.

Masovni tisak je mnogo pridonio i širenju jezicne kulture uopce.

Ovaj model javnog informiranja nazivaju i publicistickim modelom koji dalje liberalizira

proces javnog informiranja u skladu s potrebama kapitalistickog društva, slobodne razmjene

dobara i slobodne razmjene informacija.

57. Navedite osnovne karakteristike „Državno-politicke teorije javnog komuniciranja“

?

On se razvio iz potrebe vladara i vladajuce klase da svojim podanicima priopce poželjne

informacije za oblikovanje ponašanja.

Sadržaji ovog oblika javnog komuniciranja uglavnom su bili mitske prirode. Narocito se

posredovalo informacije o tobožnjem božanskom porijeklu vladara i vladajuce klase, cime se

olakšavao proces vladanja masama. Najcešce su se posredovale i tzv. naredbodavne

informacije (npr. Hamurabijev zakonik, u Indiji Manuov zakonik, Židovski Dekalog..)

Vrhunac bile su prve novine što ih je ustolicio Julije Cezar oko 50.g.pr.n.e. pod imenom Acta

diurna populi Romani.

To je u potpunosti jednosmjerni sustav informiranja. Javno mnijenje formiralo se više silom

nego snagom posredovanih poruka.

58. Obrazložite „Retoricko-pravnu teoriju javnog komuniciranja“?

Razvija se vec u antici, a još više kasnije u feudalizmu. Ovaj model vec pocinje uvažavati i

psihicke momente koji su prisutni u komunikacijskom krugu. Naziva se i nagovarackim,

uvjeravackim komuniciranjem.

I ovaj je model jednosmjeran jer ne osigurava komunikaciju. Informacije u tom modelu

protjecu od komunikatora prema recipijentu.

Retori su osim verbalnih razradili i neverbalne sustave kako bi polucili snažniji informacijski

utisak kod slušateljstva. Više racuna s apelima, s utjecajem na ljudsku psihu.

59. Što je „Schopenhauer-ova vještina komuniciranja“ ?

Znacaj A.Schopenhauer-a leži u njegovom istraživanju estetike, odnosno nauke o

polemiziranju, prepirci.. uspio je prikupiti gotovo 40-ak nacina kako uspješno polemizirati,

odnosno kako potuci argumentima svog sugovornika koristeci neke suptilne i manje suptilne

nacine rasprave.

Spominje se mnogo metoda kako sugovornika uvuci u petlju iz koje se nece moci izvuci bez

pretrpljenog poraza u govoru.

60. Koje su osnovne karakteristike medijskog komuniciranja?

Kad je rijec o mediju, onda valja istaknuti da se i on razvija na povijesnim zakonima, tj. da se

medij takoder nalazi u funkciji ukupnog covjekovog stvaralaštva date epohe i kumuliranog

stvaralaštva prošlih generacija.

Medij zbiljski uvijek postoji u procesu komuniciranja i nikako drukcije, ali kad ga se posebno

izucava, moguce ga je tretirati kao poseban fenomen.

Medije definira kao covjekove produžetke, jer pomocu medija covjek se multiplicira u

prostoru i vremenu: postaje jaci, veci, mocniji i svestraniji. Pojam medija zato se ne smije

tretirati izolirano od ljudskih poruka.

Medij prema tome nije obicno sredstvo, nego jedinstvo informacije i sredstva. Zahvaljujuci

mediju informacija dobiva svoju upotrebnu vrijednost, tj. postaje cujna i vidljiva, tj.

prepoznatljiva mnogim sudionicima u procesu komuniciranja.

61. Obrazložite strukturu i funkciju novinstva?

Novine imaju univerzalni sadržaj kako bi zadovoljile interese najveceg broja citatelja.

Aktualnost, atraktivnost u obradi i društveno-politicko znacenje – to su tri osnovne odrednice

koje novine prate sve do danas.

Što se pak tice unutrašnje strukturiranosti novina, današnji oblik novina razvijao se malo

pomalo. Svojom strukturom novine su najviše nalik na mali popularni leksikon svakidašnjice,

jer se u njima nalazi sve na okupi, i to prezentirano u kratkoj i što atraktivnijoj formi.

Novine su u pocetku bile politicki medijator, jer su priopcavale informacije vladajuce klase i

dvorova puku radi reguliranja njihova ponašanja.

Novine moraju mnogo sustavnije i analiticnije tretirati sve društvene pojave.

62. Opišite specificnosti novinskog izražavanja ?

Vijesti

Izvještaj

Osvrt

Bilješka

Zapis

Recenzija

Nekrolog

Komentar

Clanak

Kritika

Društvena kronika

63. Što su casopisi i strucne novine?

Strucni tisak posreduje informacije uglavnom s podrucja ciji je informator. Od opcih

društveno-politickih tema on tretira samo one koji su zajednicke globalnoj zajednici i koje se

vitalno odnose na doticno podrucje casopisa

Javlja se potreba kreiranja širih profila casopisa, jer bi upravo ti casopisi bili nosioci novih

integrativnih pojava u samoj znanosti.

Casopisi obavljaju jednu veliku ulogu u procesu otkrivanja znanstvenih spoznaja, njihova

prezentiranja užoj i široj javnosti i konzerviranja tih spoznaja za buducnost

64. Obrazložite strukturu i funkciju radijskog komuniciranja?

U prvom redu pokazao se kao najjeftinije sredstvo masovnog komuniciranja, najbrže sredstvo

za posredovanje informacija i, u današnjoj informacijskoj eri njegova razvoja, kao sredstvo

koje je pogodno za prijenos prijemnika na sva mjesta gdje covjek radi, živi i odmara se. Radio

je zato omogucio bolje i lakše upoznavanje stranih jezika i sve više razvija forme govornog

jezika uopce.

Buduci da radio maksimalno omogucuje opcu informacijsku politiku demokratskog društva,

onoj e zainteresirano za što bržu preobrazbu radijske organizacije u model suvremenog radija.

Radio je u stanju da ostvari dvosmjerno informiranje.

65. Obrazložite strukturu i funkciju televizijskog komuniciranja?

Televizija djeluje najsugestivnije na gledatelje. Ta njena moc temelji se na jedinstvu rijeci i

slike te maksimalnoj brzini prenošenja poruka.

Zahvaljujuci televiziji u stanju smo simultano pratiti sve svjetske dogadaje. Prema radu

televizije pocinju se ponašati i razne kulturne i druge institucije.

Televizija i u demokratskom društvu mora imati medijativan, posrednicki karakter. Televizija

demokratskog društva dijalekticki postavlja organizacijski model televizije tako da nema

stalnih komunikatora niti stalnih recipijenata, nego svi gradani u procesu svog života

povremeno bivaju komunikatori i recipijenti.

66. Obrazložite ulogu i znacenje internetskog komuniciranja?

67. Navedite i obrazložite osnovne medijske žanrove?

68. Obrazložite ulogu novih ICT tehnologija u konvergentnom medijskom okruženju?

69. Što su „tropi“?

Trop predstavlja jedan od osnovnih nacina indirektnog, slikovnog kazivanja. Tropi su izrazi

nedoslovnog prenesenog znacenja.

Metafora je najkarakteristicniji trop. Osnovni mehanizam metafore je usporedba ili

komparacija.

Postoje još: personifikacija, katakreza (trop koji neki pojam za koji u jeziku nema adekvatnog

izraza izražava rijecima koje znace nešto drugo), metonimija (trop koji se sastoji u

preimenovanju), sinegdoha (poseban oblik metonimije), alegorija (složeniji trop u kojem se

osnovno znacenje indirektno eksponira), perifraza, aluzija, eufemizam, onomatopeja.

70. Obrazložite što su leksicke figure?

Anafora je figura kojom u govori više uzastopnih recenica zapocinje istom rijecju.

Ponavljanje ili iteracija je vrlo cesta figura koja se sastoji od višekratne upotrebe nekih rijeci

koje se želi narocito istaknuti.

Emfaza je figura pretjerivanja u upotrebi rijeci, da bi se na taj nacin podigla temperatura

govora i naznacili snažni osjecaji.

Epifora je suprotna anafori.

Postoje još: simploka, anadiploza, epanadiploza, poliptoton, epanalepsa, etimološka figura,

sinonimija, pleonazam, makrologija, lakouizam, rima, asonancija, aliteracija, atelaža,

kalambur i arhaizam.

71. Navedite klasike komunikacijske znanosti i obrazložite njihove osnovne postavke?

72. Koji je osnovni doprinos Bože Težaka u razvoju komunikacijske znanosti?

Doprinos Bože Težaka kao akademika cjelokupnoj hrvatskoj znanstvenoj sceni.

Božo Težak je bio svjetski priznat strucnjak u kemijskoj struci, autor mnogih djela na temu,

clan mnogih društava te dekan PMF-a (dva puta)

Njegov znacaj s komunikološke strane je u tome što je kao pionir i zacetnik mnogih

komunikoloških i informacijskih udruga, ustanova rada na sveucilištu. Na njegovu je

inicijativu pokrenut Referalni Centar, tek nekoliko godina nakon osnivanja prvog u svijetu.

Bio je clan i predsjednik mnogobrojnih društava kod nas i u inozemstvu.

Takoder osnivac casopisa „Informatologija“ koji djeluje i danas.