SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Luka Skoili
PLANIRANJE LOGISTIKIH PROCESA U NABAVI
SEMINARSKI RAD
Zagreb, 2014.
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
PLANIRANJE LOGISTIKIH PROCESA U NABAVI
Kolegij: Planiranje logistikih procesa
Mentor: Ivona Bajor, dr. sc Student: Luka Skoili
JMBAG: 0112049482
ZAGREB, 2014.
1.UVOD1
2. PLANIRANJE LOGISTIKIH PROCESA U NABAVI2
2.1 Nabava u uem smislu2
2.2 Nabava u irem smislu3
3.FIZIKA DISTRIBUCIJA4
3.1Distribucijski kanali4
3.1.1Uloga i vanost kanala distribucije5
4.SEMINARSKI ZADATAK7
5. ZAKLJUAK9
LITERATURA10
1.UVOD
Logistiki sustavi mogu se definirati kao sustavi prostorno
vremenske preobrazbe dobara, a procesi koji njima teku kao
logistiki procesi.
Logistikim procesima izaziva se tok dobara, koji povezuje
sustave pripravnosti dobara i sustave upotrebe dobara.
Ovi procesi ostvaruju se u tzv. logistikim poduzeima. To su
usluna poduzea ija je osnovna svrha premoivanje prostora i vremena.
Logistiki procesi protjeu i u industrijskim, trgovinskim i drugim
poduzeima, kod kojih vremensko i prostorno premoivanje
predstavljaju samo djelomine zadae za ispunjavanje vlastite svrhe
poduzea.
Lanac nabave je mrea povezanih organizacija koje su ukljuene u
razliite procese i aktivnosti kojima se za krajnjeg potroaa
slijednim postupkom stvara vrijednost u obliku proizvoda i
usluga.
U njemu se koordiniraju materijali, informacije i financijska
sredstva meu poduzeima koja su lanovi lanca.
2. PLANIRANJE LOGISTIKIH PROCESA U NABAVI
Proces nabave je klasini primjer logistikih procesa koji na
poseban nain i potpomae realizaciju glavnih faza, najee
proizvodnih.
Glavni cilj: uz najmanje trokove osigurati (u potrebno vrijeme,
koliini i kvaliteti) potrebne sirovine, dijelove i poluproizvode za
proizvodnju.
Pojedinani ciljevi:
Dostava materijala i potrebnih dijelova u skladu s ugovorom
glede naruenih proizvoda
Dopremanje ve komisioniranih materijala ili dijelova izravno od
dobavljaa (Just in Time) i iz vlastitog skladita uz najnie trokove
pripreme.
Najvaniji poslovi procesa nabave su:
Priprema nabave;
Izvrenje nabave;
Verifikacija roka od dobavljaa.
S aspekta funkcije koje sadri, o nabavi se govori o uem i irem
smislu.
2.1 Nabava u uem smislu
Nabava u uem smislu podrazumijeva odvijanje operativnih poslova
u procesu pribavljanja objekata nabave. To su svakodnevni poslovi
koje radimo da bi se pravodobno ostvarile definirane potrebe i
zahtjevi opskrbe poslovnog sustava za objektima nabave odgovarajue
kvalitete, u potrebnoj koliini, po odgovarajuim cijenama, rokovima
i na odreenom mjestu uz odgovarajui servis.
Gledano s aspekta objekata, nabava u uem smislu je nabava
materijala (sirovina, pomonih i pogonskih materijala), dijelova,
sklopova, sustava i kompleksnih poslovnih procesa te nabava
trgovake robe.
2.2 Nabava u irem smislu
Nabava u irem smislu (engl. Purchasing) obuhvaa osim
funkcionalnih poslova i strategijske zadatke o kojima ovise uinci i
dobit poslovnog sustava.
S aspekta objekata, nabava u irem smislu obuhvaa, osim nabave
materijala, i nabavu usluga, prava (licenci, najma, zakupa,
lizinga), energije i sredstava za rad (opreme i investicijskih
dobara), tj. sve ono za to se dobiva raun.
3. FIZIKA DISTRIBUCIJA
Fizika distribucija je skup aktivnosti koje omoguuju djelotvorno
kretanje gotovih proizvoda s kraja proizvodnog procesa do potroaa.
U nekim sluajevima ukljuuje kretanje sirovina od izvora nabave do
poetka proizvodne linije.
Ove aktivnosti obuhvaaju sustav: narudbe i isporuke robe,
upravljanja zalihama, skladitenja, manipulacije robom i prijevoz
(konvencionalni i mjeoviti). Fizika distribucija u sebe ukljuuje
planiranje i kontrolu fizikih tijekova robe od njenog izvora do
mjesta uporabe, kako bi se uz ostvarenje profita to bolje
zadovoljile potrebe kupaca, odnosno potroaa.
Cilj fizike distribucije uvjetovan je s jedne strane potrebom
proizvoaa za uinkovitim plasmanom proizvoda na trite a s druge
strane potrebom korisnika za dostupnou proizvoda. cilj uinkovite
distribucije moe se opisati na slijedei nain: u pravo vrijeme, na
pravo mjesto, u optimalnim koliinama, u odgovarajuem asortimanu i
uz najnie trokove.
Temeljna znaajka fizike distribucije jest stalan tijek
materijala ili proizvoda, s time da taj tijek, na odreenim tokama
doivljava zastoje. Razlog tim zastojima je potreba da se roba neko
vrijeme uskladiti, doradi, pakira, montira (ako je u pitanju
montana proizvodnja) i sl.
Fizika distribucija obuhvaa: sustav narudbe i isporuke robe,
upravljanja zalihama,
skladitenja,
manipulacije robom
pakiranje
prijevoz (konvencionalni i mjeoviti).
3.1 Distribucijski kanali
Distribucijski kanali oznaavaju put robe od proizvoaa do potroaa
potroaa, a fizika distribucija je nain dostavljanja robe,
skladitenja i uvanja robe.
Prema definiciji Amerikog udruenja za marketing, kanali
distribucije su: "unutranje organizacijske jedinice i vanjski
posrednici preko kojih krui promet robe i usluga" ili prema L.P
Bucklinu, to su "skupine institucija koje obavljaju sve one
aktivnosti (funkcije) koje se prisutne pri kretanju proizvoda i
njegova vlasnitva od proizvodnje do potronje" (Z. Segetlija, M.
Maroni, 1995., str. 25.).
Akvizicijski distribucijski sustav podrazumijeva aktivnosti
povezane s upravljanjem distribucijskim kanalima, dok je logistiki
distribucijski sustav usmjeren ka svladavanju prostornih i
vremenskih barijera, upravljanjem transportom i skladitenjem,
obradom narudbi i kretanjem materijala.
Pored fizike distribucije, koju ine fiziki tijekovi robe, od
kraja proizvodnje do potroaa, kao i kretanje sirovina i materijala
od izvora do poetka proizvodne linije, razlikuju se jo i marketinki
(trgovinski) kanali distribucije, pod kojim se podrazumijevaju
unutarnje organizacijske jedinice proizvoaa i vanjski posrednici,
preko kojih roba stie do potroaa.
Slika: Prikaz Marketinkog kanali distribucije
3.1.1 Uloga i vanost kanala distribucije
Pojavom marketinga koji polazi od potreba potroaa za nekim
proizvodom, porasla je vanost istraivanja marketinkih kanala
distribucije i vanost pravilnog njihova izbora. U dananje doba,
kada trina potranja diktira proizvodnju dobara, sustav distribucije
ne funkcionira samo na temelju konkurentskih, ve i kooperativnih
odnosa.
U organizaciji i funkcioniranju distribucijskih kanala esto se
pojavljuje odreen broj posrednika. Broj i uloga pojedinih
posrednika, u kanalima distribucije prvotno je predodreena potrebom
stvaranja adekvatnog asortimana, kojeg jedna karika u
distributivnom lancu nudi drugoj. Tako, npr. trgovina na veliko
nudi odgovarajui asortiman robe trgovini na malo, a trgovina na
malo nastoji oblikovati asortiman robe koji e odgovarati potrebama
potroaa. Temeljni razlog za postojanje posrednika u prometu robe,
lei u nunosti prostornog i vremenskog povezivanja sve udaljenije
sfere proizvodnje, od sfere potronje, kao i tenji da se smanje
posrednike transakcije. Zadaci posrednika su sabiranje, sortiranje
i distribucija robe.
Neposredna distribucija, tj. distribucija bez posrednika je
karakteristina za tzv. Proizvodnu potronju, dok se roba konane
potronje kree kroz dvije ili vie faza distribucije, odnosno, vie
posrednika. Neposredna distribucija ili prodaja bez posrednika, je
najjednostavniji kanal distribucije. U njemu izravno kontaktiraju
proizvoa i potroa.
4. SEMINARSKI ZADATAK
Odjel za nabavu dnevno isporuuje 150 narudbi za opskrbu
maloprodajnog lanca. Svaki zaposlenik prosjeno radi dvije narudbe u
jednom satu, ali je za administraciju potrebno dodatnih 30 minuta
po narudbi. Svaki zaposlenik izgubi 15% vremena za druge dnevne
obveze. Radno vrijeme je od 9:00 do 16:00, a zaposlenici imaju sat
vremena pauze za ruak.
Potrebno je:
Izraunati koliko je potrebno zaposlenika zaposliti, te izraunati
navedeno sa izmjenama:
Poveanje narudbi za 9%, 15%, 13%;
Poveanje produktivnosti na 4, 5 i 7 narudbi u satu;
Radno vrijeme od 8:00 do 16:00, te sa pauzom od 30 min
Sa smanjenjem drugih dnevnih obveza za 7%.
Tablica1: Rjeenje zadatka
Izvor: Izradio i prilagodio autor
Grafikon 1: Izradio i prilagodio autor
Objanjenje grafa:
Graf prikazuje broj potrebnih zaposlenika (os y) i izmjene u
procesu nabave (os x). Iz grafa je vidljivo koliko je potrebno
zaposlenika zaposliti u pojedinim izmjenama u nabavnom procesu.
Takoer je vidljivo kad nam je potrebno najmanje zaposlenika (sluaj
7. poveana produktivnost zaposlenika na 7 narudbi u satu) i kad nam
je potrebno najvie zaposlenika (sluaj 3. poveanje broja narudbi na
15% s obzirom na zadati ulazni parametar). Iz grafa jo je vidljivo
da broj zaposlenika ne mijenja u sluajevima jedan i devet.
5. ZAKLJUAK
Poslovanje logistikih tvrtki nalazi se u stalnim i znaajnim
promjenama. Logistiki procesi su sve prisutniji u svakodnevnom
ivotu, dok tvrtke koje se bave logistikim djelatnostima, uz
optimalno planiranje logistikih procesa ostvaruju veu dobit i
stabilniji poloaj na globalizacijskom tritu.
Realizacija glavnih procesa u poduzeu ovisi o funkcioniranju
logistikih procesa. Efikasnost jednih direktno je povezana s
drugim.
Dobrim ustrojem i funkcioniranjem procesa nabave stvaraju se svi
preduvjeti za uinkovitije poslovanje poduzea. Uloga nabave iz dana
u dan postaje sve izraajnija. U poetku 80-tih godina 20. Stoljea
nabavni trokovi su iznosili 40% ukupnih rashoda poduzea, a danas
oni iznose 60%. To vie nije samo aktivnost prosljeivanja
narudbenice, ve bitan strateki faktor u odravanju konkurentske
pozicije poduzea.
LITERATURA
STRUNI LANICI I RADOVI
1. Renko, S.:Poslovna logistika, Ekonomski fakultet, Sveuilite u
Zagrebu, (prosinac 2013.)
2. Kneevi, B.:Logistika i lanac nabave, Ekonomski fakultet,
Sveuilite u Zagrebu (prosinac, 2013.)
3. Peri, M., Kozina G.: Znaaj logistikih procesa u poslovnom
sustavu, Veluilite u Varadinu (prosinac, 2013.)
4. Autorizirana predavanja e-student iz kolegija Distribucijska
logistika
