Poštarina plaćena u gotovom Ciena 3 Kune

"BILOGORA"

POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK Broj 94. Bjelovar, 20. ožujka 1943. Godina III.

Pregled ratnih djelatnosti

Zauzeće Harkova i drugih gradova

U Širokoj fronti zapadno o d 1 B jelgoroda njemačke su divizije

prošli t jedan u napadaju zaposjele gradove Ahtirka, Bogoduhov, Bo-risovka i Graivoron, nu najveći uspjeh postignut je zauzećem Har-kova, koji je zauzet obuhvatnim napadajem. Njemačke su divizije odbaci le sovjete prema iztoku, ju-žno i s jeverno od Harkova. Još se ne mogu procieniti neprijateljski gubiici u ljudima i ralnom tvorivu.

U borbenom području S tara je Ruse prešao je neprijatelj nakon jake topničke pripreme uz pod-poru oklopljenih kola i bojnih zra-koplova, ponovno u napadaj . Ju-riš sovjetskih četa odbijen je u ogorčenim borbama.

Zračno oružje uništilo j e na iztočnom bojištu 67 sovjetskih zrakoplova, izgubivši samo dva vlastita stroja.

Borbe na Atlantiku Njemačke podmornice napale

su u blizini Južne Amerike jednu j a k o osiguranu brodopratnju. Po-topl jeno je 7 parobroda s 49.000 brt. Jedan je dalnji brod torpedi-ran, ali n jegovo potonuće nije rao-, g lo biti ustanovljeno radi jake obrane. Osim toga je potopl jeno

• u s t a l i m operacionim područj ima Atlantika daljnjih 7 brodova s 45.000 brt. Time je ukupno 14 brodova s 92.C00 brt put za En-glezku svršilo na dnu mora.

U Janisu ograničene'djelat-nosti radi lošeg vremena

Loše vrieme ograničilo j e u Tunisu kopnene i zračne operaci je . Protuzrakoplovno topničtvo je obori lo jedan neprijateljski zrako-plov. Talijanski torpedni zrakoplo-vi napali su u vodama B o n e - a je-dnu brodopratnju zaštićenu b r o -dovima i zrakoplovima, te su tor-pedima pogodili jedan brod veli-ke tonaže. U noći na 13. t. mj. imale su njemačke motorne tor-pednjače u visini obale Tunisa okr-ša j s jednem skupinom britanskih razarača , od kojih su potopili dva, d o k su dva daljnja sigurno pogo-đena a d a na n jemačkoj sirani nije bilo nikakovih gubitaka.

POGLAVNIK JE PRIMIO BRZOJAVKU NJ. KR. VIS. VOJVODE OD AOSTE

KAO ODGOVOR NA ČESTITKU POVODOM RODJENDANA

Z a g r e b , 15. ožujka. Na brzojavku, boju je Poglav-nik uputio povodkm rodjendana Njegove Kraljevske Vi-sosti Aimone Duca D' Aosta primio je Poglavnik sliedeći odgovor:

N J E G O V A P R E U Z V I Š E N O S T A N T E P A V E L 1 Ć P O G L A V N I K H R V A T S K E «

Z A G R E B

Poglavniče, bile su mi vrlo ugodne čestitke povodom mog rodjendana, koje ste mi uputili i u ime hrvatske vla-de i u ime plemenitog hrvatskog naroda, kojemu obraćam srdačne misli s vrućim željama za ;retnu budućnost i veli-činu.

(HDU) AIMONE DI SAVOIA.

SPOMEN-DAN JUNAKA Bjelovar, 20. ožujka. —r Zapovjedničtvo njemačke voj-

ske u Bjelovaru priređuje u nedjelju dne 21. t. mj. u 9 sati prije podne na trgu Stjepana Radića proslavu spomen-da-na palih junačkih boraca za Novu Europu.

PREDAJA SIVE KNJIGE BJELOVARSKOJ JAVNOSTI slikokaz „Dom" 21. III. 1943.

u 11 sati prije podne

Harkov podpuno u njemačkim rukama

IZ FUHREROVOG GLAVNOG STANA, 15. ožujka. Vrhovno za-povjedničlvo vojske objavilo je sinoć ovo posebno izvješće:

Današnjim danom postavljena je kruna naporima, koje je vojnička skupina na jugu pokazala protuudamm u borbema, koje su potrajale više tjedanarx a u kojima je neprijatelja odbacila natreg preko Doneca. Nakon višednevnih i težkih borba, ponovno su sastavi oružja SS uz pomoć zrakoplovstva obuhvatnim napadajem sa sjevera i iztoka zauzeli grad Harkov. Gubitci protivnika u ljudstvu i u tvorivu još nisu konač-no utvrdjeni.

Hrvatski C r v e n i K r i ž vrši d j e -l o l jubavi p r e m a b l ižn jemu.

S r e t n a b u d u ć n o s t z n a č i : R a -diti z a d o m o v i n u j o š v i š e !

P r o r o č a n s t v o pjesnika Ljermontova

»Genij uništavanja — čovjek sa srpom u r u c i . . .« Bugarski list »N a r o đ e n V e -

s t n i k « objavl juje pod naslovom: »Znača jno! proročanstvo — Staljin genij uništavanja« č lanak koji je u današnje vrieme o d osobitog značenja. Spomenuti list podsjeća da je glasoviti ruski pjesnik Ljcr-montov još prije 112 godina upra-v o s .^nevjerojatnom vidovitošću prorekao budućnost Rusije. U s v o -ioi pjesmi .Proročanstvo" o c r t a o je ts l ikujbudućel Rusije, u kojo j prepoznajemo crte boljševičke so-vjetske d r ž a v e i U toj pjesmi pri-kazane su upravo s potresnom realističnošću ztrahote i patnje u zemlji crvenog cara. Ljermonlov je pisao:

„ S v a n u f ć e za Rusiju crni da-ni,Ikad padne^carska kruna. Tada ć e n a r o d j z a b o r a v i t i na staru Iju-bav,*posyudafćeJ .bit iSsamo smrt£i krv.lNedužnetžene i nevina d jeca bit će jbez lzaš t i te i milosti, a za-dali Iješina dizat će se nad osi-romašenim selima i opustjelim se-ljačkim domovima. Glad ć e raz-dirati . 'ovuljsiromašnu i zemlju, a plamen razbuktalih požara biesnit ć a posvuda."

„Tada će se pojavili .čovjek ogromne moći. Ti ćeš ga, narode prepoznati po tome, što će u svo-jo j ruci držati srp. Strašno će ti tada biti. Jer tvoje suze i tvoje jadikovkelprimat će on podrug-ljivim smieškom".

Bugarski list na to dodaje;1

. T a j čov jek jeste Josip Visa-rionović Džugašvili — Stalin, k o -jega bismo mogli najtočni je na-zvati genijem uništavanja. S a svo-jim pristašamh pl jačka v e ć preko 20 godina ruski narod. Godinama i godinama govore tamo preko o miru, a pri tom upolrebljuju svu snagu u naoružanje. Narod umire o d gladi. No Stalina se to nimalo ne tiče. O n treba samo strojeve i oružje. Njegov je cilj strahovitom silom i uz prolievanje krvi domo-ći se vlasti nad čitavim svietem. O n danas razsipa posl jednje ži-votne snage ruskoga naroda, k a * o bi ostvario svoju misao uništava-nja. No ne ć e postići cil ja 1*

V " y

Strana 2 "BILOGORA"

Versailles i godina 1918. ne mogu se 1918. godina bila je za

Europu nesreća Englezi sc rado sjećaju 191S.

godine, pa često u svom novin-stvu tvrde, da u ovom velikom ratu godina 1943. odgovara 1918. godini iz prošlog svjetskog rata. Takva njihova tvrdnja želi polu-čiti utisak, da će se i ovaj rat svršiti po njihovoj želji kao i 1918. 1 zato tako često spominju tu za Europu nesretnu i crnu godinu.

Nije potrebno posebno nagla-sili,da je ovakova usporedba 191S. s 1943. samo isprazna anglosasba promičba, koju najbolje pobijaju same činjenice. Prije svega, sadaš-nji obći ratni položaj nije ni najma-nje sličan položaju is 1918. Tada je'Njemačka bila gotovo osamlje-na u velikoj borbi. Frontna se cr-ta nalazila u Francuskoj, Belgiji i kod Soluna. Saveznici su imali gotovo punu slobodu plovidbe po svim morima, a Englezi. Fran-cuzi i Američani s miliionskim su vojskama čvrsto stajali na europ-skom kopnu.

Složna Europa pobiedit će neprijatelje europskog mira

Europa je godine 1943. gole-ma i neosvojiva tvrdjava, či je oružje pobjedonosno čuva posljed-ke ovoga rala. Nema, dakle, ni-kakve stvarne sličnosti ismedju I918 i 1943. S a m o se u anglo-saskoj tvornici laži mogla isvesti neka usporedba. Samo je u \\7a-shingtonu i Londonu moglo ne-kome pasti na um, da prispodab-lia ova dva i p o vremenu i po prilikama'tako rasličita rasdoblia u korist Anglosasa, kad sve činje-nice tako jasno govore za vele-vlasti Osi.

Samo je anglosaska zloba mogla zaključiti, da će se 1943. naći u Europi nekoga, koji bi mo-gao, — kao što ie to 19IS. bio slučai, i na trenutak laž smatrati istinonv i sa probitke Velike Bri-tanije vršiti službu u oružju.

Takvoj je anglosaskoj promič-bi jedini cilj, da opet poremeti i uzdrma temelje novoga europskog reda i poredka, koji za sve naro-de i države znači podpunu slo-bodu u skladnoj europskoj zajed-nici, dakle oslobodjenje i od en-glezkih, američhih i židovskih kra-marskih probitaka.

Nema, dakle, i ne može biti ni u vojničkom, ni u političkom pogledu ponavljanja ; i 9 lS . godine. Nema više i nikad više ne će do-ći do novog Versaiilesa. S anglo-saskih obrazina krinka je pala. Europa sada zna, za čim idu Lon-don, Washington i Moskva.

Godina 191 s. za Europu bila je krivnjom Anglosasa godina ne-pravdi, korupcije, nezaposlenosti, krutog kapitalizma, trule demokra-cije i bezbožničkog boljševizma.

pa je morala uroditi i ovim no-, vim ratom.

Godina 1943. označuje za No-vu Europu niz sjajnih pobjeda, jedinstvenost gledanja na opasnost od židovske demokracije i boljše-vizma, volju i odluku, da sc opa-snost odstrani i u zajedničkom ratnom naporu pod vodstvom've-levlasti Osi izvojuje konačna po-bjeda; nju označuje i puna sviest udružene Europe, da bi je neslo-ga — na koju je tako miloglasno poziva i upućuje London — od-vela i pod vlast pogubnog bolj-ševizma, što bi značilo propast najdivnijeg kontinenta svieta.

Europa se 1943. složno bori za slobodu i uljudbu u punome jedinstvu. Picv lažliivaca iz plu-tokratskog i boljševičkog tabora 0 19IS. samo je još više potiče, da ustraje u slozi, jer će složna Europa pobiedili sve neprijatelje europskog-mira.

Pa ni tako jaki saveznici nisu Njemačku vojnički pobiedili! Nje-mačka na boinom poliu nije izgu-bila rat. Drugi su usroci izazvali

primir je i Versailles, šio dokazuje sama poviest prošloga rata od 1914. do 19IS. Nekadašnji savez-nici nemaju naime u svom voj-ničkom kalendaru zabilježene ni jedne veće pobjede nad njemač-kim oružanim snagama. Naprotiv: gubili su sve važnije bitke. Rat su dobili samo lažnim lozinkama o demokraciji, o samoodredjenju na-roda, o pravednosti i . tobožnjem vječnom miru, koii će osigurati svietu Družtvo naroda sa siedištem u Ženevi. Dobili su rat, jer Nje-mačka nije bila nacionalsociali-stička. pa su u njoj o tako važ-nim pitanjima, kao što su rat ili mir, odlučivali medjunarodno ori-entirani socialisti, marksisti, masoni

1 Židovi. Konačno mogli su dobiti rat, jer Europa 19IS. nije bila slo-žna, pa je Englezka u njoj našla žrtve svoje politike mrvljenja eu-ropskih snaga

Hrvati, Slovaci i Bugari u robstvu versailleske Europe

Sve zvučne i na oko liepe lozinke, s kojima' je 1918. pogla-vito predsjednik U.S.A. \Yilson razorno djelovao na europsku slogu, pokazale su se, odmah na-kon primirja, kao obmana i be-zočna laž. Čim je naime došlo d o mirovnih pregovora u Versai-llesu, LIovd George, Clemmenceau \Yilson skidoše maske: nije više b i b govora o samoodredjenju na-roda i pravednim granicama, ne-go o diktatu medjunarodnog ži-dovstva i medjunarodne masone-rije, koje su t. zv. „veliku trojicu" pomicale, kao svoje lutke. 1 mje-sto obećavanog trajnog mira u nekoj idealnoj pravednosti za-europske narode i države, Versai-lles je od Europe stvorio pravi pakao u kom nitko, — osim onih

kojima su koristile umjetne jtvore-vine — nije bio zadovoljan, a njemačkom je narodu nametnut takav vojnički i gospodarski jaram, koji je značio poniženje nacio-nalnog i državnog ponosa junačke i marljive Njemačke. Ukratko: go-dina 1918. i Versailles znače naj-podliju prevaru europskih naroda i najstrašniju izdaju njihovih pro-bitaka. Mjesto pravednoga mira, diktiran ie nepravedni mir, mjesto pravednih granica, određiene su nepravedne granice, mjesto samo-odredienia naroda uvedeno je novovjeko robstvo, kao što ie bio slučaj i s nama Hrvatima. Uzalud smo tražili svoju vlastitu državu, uzalud snio se pozivali na 14

Wilsonovih .točaka, uzalud slali memorandume sa stotinama tisu-ć a dodpisa mirovno) konferenciji. Strpali su nas u jednu umjetnu tvorevinu, oduzeli nam sve atribu-te vrhovničtva i nastojali, da nas u toj tvorevini kao narodnosti nestane. A tako su bila pogodiena i naša slovačka i bugarska braća, da o drugim narodima i neprav-dama ne govorimo.

Englezka opet traži žrtve Velika Britanija je 1918. pro-

vela svoiu osnovu: produžila ie europsku neslogu. Zato i sada, tamo od „Timesa" d o „Dailv Mi-rora", neprestano spominju baš tu za Europu najcrnju godinu; zaio u promičbi uzDoredjuju ovu '1943. s 1918. godinom: poradi loga En-glezka opel traži žrtve, koje biise dale uhvatiti na opasni plutokrat-ski liepak, koji je sada daleko opasniii, jer se demokracija, plu-tokracija, i sve tajne medjunarod-ne sile nadioše u savezu s ruši-lačkim boljševizmom. Dakle, danas europski narodi ne bi imali, u slučaju da poslušaju Churchillov piev, nasjesti samo izrabljivačkom kapitalizmu — koieg tako divno predstavljaju U.SA. i Velika Bri-tanija — nego još i krvoločnom komunizmu, ostvarenom u Sovjet-skoj Uniji. Zato bi opasnost za za europske narode i države u ponavljanju 191S. bila daleko ve-ć a i kobnija.

No ako je 1943. opasnost ve-ća, jer su neprijateljske osnove nepravednije i nečovječnije, dale-ko su veća i- podpuno sigurna sredstve Europe najprije za uz-pješnu obranu, a onda i za " ko-načnu pobjedu. Njemačka, koja u ovom ratu snosi najveći teret, nije sada osamljena kao 191S. Tu je osovina Berlin-Rim-Tokio, najjači vojnički-savez, koji je.sviet ikada vidio. Na europskom zapadu, a niti igdje na kontinentu, nema ni američke ni englezke vojske. Na iztoku se baš razbija i posljednja boljševička navala, gdje Europa brani što je pobjedama zaposjela. U. tim obranbenim borbama su-djeluju* gotovo svi europski naro-

ponoviti di, Nema sada, kao što je 1918. bilo, ni fronte na zapadu, ni fron-te na Balkanu. Englezi i Ameri-čani lutaju po afričkom pustinjskom picsku, a i tamo ih suzbijaju ili luku osovinske snage. Njemačke, talijanske i japanske podmornice zabrlviše plovidbu morima. Englcz-koj su u velikom iztočno-azijskom prostoru oružane snage carskog lapana oduzele nepregledne pro-store, najvažnije strateške točke i neprocjenjive izvore dragocjenih strovina. O k o 30 milijuna bruto registarskog tona brodskog savez-ničkog prostora leži već na dnu mora. tlz to sve ni Amerika, ni Engleska, ni Sovjetska linija nisu u ovom ratu zabilježile ni iedne veće i značajnije pobjede, a teri-torij su samo gubile. Osovinske su snage svuda premoćne, što se očituje u miliionima kvadratnih kilometara zaposjednutog proslora.

T k o želi sretnu budućnost , m o r a raditi, bori l i s e i žr tvo-

vali 1

Hrvati! Godina 1918. bila je godina rođenja naše nesreće

Godina 191$. doniela je sobom boleslnu Europu i raskomadanu Njemačku. A kakve su posljedice svega loga bile za nas ? Kroz go-dine i godine trajala je težka agra-rna kriza, jer su Europa, a osobito naš najvažniji i najprirodniji kupac — Njemačka — prestale biti kupci naših proizvoda.

Seljaci! Ako želife živjeti, za-ložite se za zdravu i složnu Euro-pu!

Zlodje la poživinčenih bandita '

(PK) Krivice crvenih boljševi-čkih horda postaju'sve teže. Oni ' nisu samo izravnali sa zemljom sela i gradove, nego su i ljude mje-secima dugo mučili prije smrti. Kad su ta neljudska i ubojička bratstva prolazila kroz Livno, vo-dila su sa sobom 240 taoca iz sjevernih sela i gradova. Mnogi su od njih bili blizu smrti od gladi pošto komesari nisu dozvolili, ' d a se ove samilosti vriedne ljude re-dovito hrani. Oni su s vremenom na vrieme dobivali samo sirovo kukuruzno brašno, a nijesu ga smje-li priređivati. Bez tajne pomoći poštenog pučanstva u svim selima i gradovima, bili bi ovi taoci da-vno propali. Mnogi su od njih obolili od tifusa.

Ratni izvjnsliteli KURT NEHER

Tko daje Hrvatskom Cr-venom Križu — da je hr-

vatskom narodu

BROJ 94

Kulturni pregled Anglosasi i sloboda malih europskih

naroda S t a f f o r d C r i p p s rekao |e

na 15. XI. 1942. na Medjunarod-nom omladinskom kongresu u Londonu:

U Europi bi male države tre-bale kao suverene tvorevine pre-stati postojati i spoliti se u fede-racije.

• 11 » T i m c s u « o d 5. TO. 1942, )e stajalo:

Pravi problem leži medlutim dubile. Neutralnost, kako su |u Iz-vršavale male neutralne države do godine 1914. i koja ie bila uvjet njihovog povlaštenog polo-žaja, ne postoji više. Izbor isme-dju osvojenja ili mcdjusobne ovi-snosti nametnut im je krutim za-htjevima vojničkih teorija.

» D a i l y M a i l " donio je 50. XII. 1941.:

K raspravljanju u Wasching-tonu javljeno je u posebnom iz-vješću londonskog dopisnika »Gii-teborškog trgovačkog i brodar-skog lista«, da je 'prigodom raz-prave o problemima poslije rata dotaknuto i pitanje uzpostava ne-ovisnosti od Njemačke zaposjed-nutih zemalja. Medjutlm, iz rieči nesv-vorškog dopisnika »Daily Maila« vidi se, da to ne mora nuždno značiti, da će sve versali-ske državne tvorevine u interesu gospodarski zdrave i vojničke si-gurnosti Europe, dobiti opet svo-ja suverena prava.

M a r t i n K i n g s l e y , ne\v-vor-ški dopisnik „News Statesmen und Nation" piše na 2. XII. 1942.:

Već godine 1940. imao sam prilike razgovarati s \Yilkiem. Ukoliko se to može zahvatiti rie-čima, nije \Villki sa svojim sviet-skim nazorima u opreci sa aspi-racijama Roosevelta i njegovog zamjenika Wellesa. • W i l l k i ne voli male suvere-ne države, nego sanja neprestane o velikim medjunarodnim kombi-nacijama. O d njih si on obećaje, da: bi u praksi mogle značiti una-predjenje pravoga i od naciona-lizma slobodnoda gospodarstva.

" E l m e r D a v i š , ravnatelj ame-ričkog ureda za ratne informacije, govorio je na 4. X, 1942. na jed-nom sastanku Foreig Policv Asso-# j o . n .

Daviš je izjavio, da si narodi, koji ljube mir, ne mogu više d o zvoliti, da se razstanu te idu sva-ka svojim putem ili da u isto do-ba blidu proti uspostavi agresiv-nog militarizma. On je dodao, da se- mora osnovati neka vrst orga-uizacije za kolektivnu sigurnost

^ A r f a r H a v s S u l z b e r g e r , izdavač „New-York l imesa" , piše na 23. XI. 1942 :

.Moraju se provesti neka ogra-ničenja nacionalnr-g suvereniteta i što : se prije o tom složimo, bit će bolje.'

Tito je godine 1918. bio pobjednik

Nakon sloma središnjih vlasti nastala je i u t. zv. pobjedničkim državama nezaposlenost, gospo-darska kriza i inflacija. Pravi po-bjednik bio je Židov, koji je jednako kao na rati; zarađivao i na njegovim posljedicama. Nijedan pošten čovjek ne može zato biti interesiran tim, da se ponovi kata-strofa, kakva nas je zadesila I918.

Banditska »Oslobodilač-ka vojska« odnosi pu-

čanstvu sve što ima (PIO Nekoć bogat gradić Liv-

no, pretrpio je sa svojih 5000 sta-novnika vrlo mnogo u sedam mje-seci boljševtčke vladavine. Izgubio je veliki dio svojih stanovnika, a osim toga i svu svoju imovinu, stečenu marnim radom. Pučanstvo je u dva navrata prisiljeno na podnošenje podataka o Imovini te je na taj način platilo ukupno 3 i pol milijuna kuna. Okolna se-la, koja pripadaju kotaru Livno, morala su izručiti ovim bandama 3 milijuna kuna a to se onda ozna-čilo .porezom". No Livno je još teže zgodjeno zaplienom svih za-liha robe. Iz trgovina i skladišta izvezena je roba, čija je vriednost iznosila 27 milijuna kuna. Time je bila onemogućena obskrba grada. Pučanstvo je zajedno sa ženama I djecom bilo izručeno neisvjestnoj sudbini. Bez obzira na imovinsko stanje i na političko stanovište odvučeno je iz sela, koja pripa-daju kotaru Livno nakon pomnih procjena 25.000 ovaca, koza i svi-nja, oko S.000 komada goveda, 6.000 kokoši i druge živadi. Bolj-ševički komesari prisilili su zatim uz težke prietnje pučanstvo ovih opljačkanih sela, da pripreme 150 vagona žitarica, 200 vagona krum-pira, 10 vagona kupusa, 15 do 20 vagona suhog mesa i S vagona svježega mesa. Osim toga oduze-to je pučanstvu 10.000 m. doma-ćega platna, dakle proizvoda se-ljačkoga truda, četiri vagona is-predene vune, a sve to stavljeno je na razpolaganje jedinicama cr-venih banda. Pučanstvo nije do-bilo ni najmanju odštetu za svu ovu robu, koja je jednostavno oteta. Grad i kotar Livno upravo su primjer kako su smješne bolj-ševičke krilatice o »jednakosti* i „narodnoj državi", dok se uistinu pljačka i seljačko i gradsko sta-novničtvo, kojemu se oduzimlje i posljednji par cipela i posljednji kilogram žita.

Izpaćeno pučanstvo kotara Livno dočekalo ie velikom zahval-nošću jedinice hrvatske legije, pa se njima u pečast odjenulo u sve-čana odiela prilikom ulazka ovih četa u prvim danima mjeseca ožujka! Muževi i žene dočekivali su vojnike s blagoslovom na us-nama, jer znaju da će se s njima povratiti u njihova jadna sela opet mir, red, sigurnost i čovječtvo.

Ratni izvjestitelj KURT NEHER

Hrvatska Enciklopedija Naša Enciklopedija, najveće i

najraskošnije hrvatsko književno djelo svih vjekova, po svoj opre-mi i po svome sadržaju nadma-šujc mnoga slična djela ostalih evropskih naroda. To veličanstve-no djelo ponos je svakoga Hrvata i potreba svakog čovjeka, koji želi proširiti svoje znanje, dotjerati i istančati svoj ukus te razviti svoje stvaralačke sposobnosti. Svi naši stručnjaci, a i mnogi strani, sura-đuju u Hrvatskoj Enciklopediji. Siedišlnjem uredu uspjelo je i.ku-pili oko Hrvatske Enciklopedije preko S0 urednika i prelio 5C0 su-radnika.

Ako želite steći najljepši ukras svoje knjižnice, odmali se pred-platite na ovo veličanstveno djelo, loš nije prekasno, ali ako se ne požurite, mogli biste ostati bez diela, koje će bili Vaš najdraži pratilac kroz sav život.

Do listopada 1942. god. izašle su tri knjige Hrvatske Enciklopedi-je, a u godini 1943. izaći će IV. i V. svezak. Do konca godine 1947. izaći će svih 12 svezaka. Knjige se šalju predplatnicima, kad budu plaćene.

Predplata iznosi za 12 knjiga 9 000 Kuna. ako se unapried plati ciela svota, a 9.900 Kuna, ako se odplaćuje u miesečnim obrocima.

Spomen-marka na pro-slavu 700-godišnjice gra-

da Zagreba Dana 21 .—25. ožujka 1943. bit

će održana u gradskom umjetni-čkom paviljonu u Zagrebu smotra u spomen 700-godišnjice progla-šenja grada Zagreba slobodnim i kraljevskim gradom. Za ovu pro-

slavu odobrio je ministar prome-ta posebne marke.

Marka predstavlja grb grada Zagreba, ispod kojega je složena povelja (bula) s pečatom kralja Bele III. Izpod grba označena je vrrednosl marke 3 50 Kn, a na do-njem dielu slike Nezavisna Drža-va Hrvatska. O k o grba je nadpis: Slob. i krali, glavni grad Zagreb, u sredini slike od grba 1242., a desno 1942. Veličina marke 3l\35 mm, a izrada u modroj boji.

Njemačke marke za spo-men-dan junaka

Za spomen-dan junaka 1943. godine izdala ie pošta Njemačkog Reiclia niz posebnih poštanskih maraka razne vriednosli. Na mar-kama su slike, koje prikazuju raz-ličite prizore iz junačke borbe nje-mačke vojske u ovom ratu. Nacrte je izradio slikar Meer\vald u Bcr-linAVilmersdorfu. Donosimo slike lili maraka.

MOLITVA SELJAKA Bože mili, Tvorče sveli Čuj molitvu toplu moju O, stavi nas, Bože silni, Pod zaštitu svetu Tvoju Oslobodi sela naša, Nerodice, glada, tuge, O d poplave i od tuče I nevolje koje druge. Sela naša Ti zaštiti O d sla, koja njima priete, jer ona su plod Promisli Dobrostive Tvoje svele Bože mili. Ti usliši Skromnu molbu nas seljaka, Što radimo sve od zore Do kasnoga, kasnoga mraka.

Šinjor Gjuro

Njemačke spomen.marke za spomen-dan junaka 1943. ( Foto: ES )

Broj 94 "BILOGORA" STRANA 3

. * * * * * * " ' - - - - -

BILOGORA STRANA 3

STRANA 4 Broj 94

Gospodarstvo Osiguranje od tuče u 1943.

Ministarstvo narodnog gospo-darstva Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo poljodjelski odjel iz-dalo je sliedeću važnu odredbu:

11 probitku izbjegavanja šte-tnih posljedica za one poljodjelce koji nisu u Zakonskom roku upla-tili dužni paušalni ulog (premiju) za osiguranje usjeva i plodova od tuče, a na priedlog Glavnog ravnateljstva za poljodjelstvo po-vjerenog mi ministarstva odluču-jem, da se rok paušalnog uloga (premije) za osiguranje usjeva i plodova od tuče za 1942.-43. go-dinu zajedno sa zaostatcima iz ra-nijih godina na onom području Nezavisne Države Hrvatske, na ko-jem je taj rok odreden do 3 t . X l l .

1942. (područje bivše Savske ba-novine i kotarevi Ilok i Šid) izni-mno i za ovu godinu pomakne do 31. ožujka 1943.

Onaj poljodjelac, koji do ovog roka (31. ožujka 1943.) u cielosti ne uplati kod nadležnog poreznog ureda odnosno obćinskog pogla-varstva propisani paušalni ulog (premiju) sa svim možebitnim za-ostatcima iz ranijih godina, izgu-bit će — u smislu postojećih pro-pisa — pravo na odštetu u sluča-ju, ako mu usjevi i vinogradi budu tokom 1943. godine tučom ošte-ćeni. >

Zagreb 13. veljače 1943.

Ministar narodnog gospodarstva: Dr. ing. losip Balen v. r.

Stanovi sa državne službenike Gradsko poglavarstvo u Bje-

lovaru izdalo je dne 17. III. 1913. glede stanova i smještanja idržav-nih činovnika i pripadnika oruža-nih snaga važan oglas, koji radi obaviesti naših sugradjana dono-simo u cielosti:

Naredbom Ministarstva unu-tarnjih poslova od 13. ožujka 1943. br. U. M. 584 , ikoja je objavljena u Narodnim novinama od 15. 111. 1943. broj: 61. o smještavanju dje-latnih državnih i samoupravnih službenika, djelatnih pripadnika oružanih snaga, zatim radnika i ostalih osoba, ukoliko je služba ovih radnika i ostalih osoba u dr-žavnom probitku, kao i o smje-štavanju obitelji svih napried na-vedenih osoba, odredjeno je slje-deće: '

Smješ tavan je provodi grad-s k o poglavarstvo, a na zahtjev glavara državnih odnosno samou-pravnih ureda i ustanova, kod kojih je dotična osoba, koja traži smještavanje. namieštena.

Za smještavanje mogu služiti: 1. sve za stanovanje priklad-

ne prazne prostorije; 2. prostorije, koje sadašnji nji-

hov posjednik ne uDoltebljava, bez obzira, da li ih ne upotreb-ljava zato, što boravi u drugom mjestu ili zbog kojeg drugog ra-zloga;

3. prostorije, koje prestane stvarno upotrebljavati onaj, koji ih je do sada upotrebljavao (ku-ćevlastnik, najmodavac, najmopri-mac), i to bez obzira na to, da li se je to zbilo zbog prestanka najamnog odnosa ili zbog kojeg drugog razloga;

4. prostorije, koje se izprazne na temelju pravomoćne sudbene odluke, kojom je udovoljeno mol-bi za odkaz, osim u slučaju, ako je odkaz bio osnovan na razlogu iz toč. 1. ili toč. 6. § 1. Zakonske odredbe o ograničenju prava upo-

rabodavea na odkazivanjc najma i zakupa od 4. prosinca 1941 broj CDXLV- 6I60-Z-1941. (Narodne no-vine od 5. prosinca 1941 br. 196). sa svim njezinim kasnijim promje-nama i nadopunama:

5. prostorije, u koje se je do dana proglašenja ove naiedbe ne-ka osoba samovoljno uselila ili bila nenadležno useliena;

6 u slučaju, ako neka osoba ima dva ili više stanova, računa-jući ovamo i ljetne stanove, onaj stan, koji takovoj osobi nije neob-hodno potrebar;

7 prostorije, družtava i klu-bova. kojima je jedina svrha po-dizali društvenost;

S. stan ili dio stana, koji se je prije 10. travnja 1941. upotreb-ljavao za stanovanje, a sada se upotrebljava za poslovnicu, ured, skladište ili za druge svrhe;

9. stanovi onih osoba, koji nisu zaposleni u mjestu, u kojem stanuju odnosno u bl'žoj njegovoj okolici, izuzevši stanove umirov-ljenih posebničkih namještenika, koji l ive u mjestu, u kojem su u posljednje vrieme djelatne službe službovali i bili umirovljeni, kao i stanovi udovica takovih službe-nika odnosno umirovljenika.

Ukoliko napried navedene prostorije ne bi dostajale sa smje-štavanje djelatnih službenika, mo-gu se za smještavanje ovih osoba upotriebiti i sve one prostorije, u kojima netko stanuje, a koje do-tičnoj osobi nisu neobhodno po-trebne, a kao neobhodno jpotreb-ne stanber.e prostorije, koje se ne računajući nuzprostorije, moraju ostaviti davatelju nastanbe, usta-novljuju se:

a ) za po jedinog s a m c a ili za obitel j b e z d j e c e 1 s o b a ;

b) za obitel j s d j ecom dvie d o tri s o b e prema bro ju č la -nova obitelji ;

Župske viesti Stegovno povjerenstvo

kod Velike župe Bilogora u Bjelovaru

Na temelju £§ 4 . 5.. 10. i 11. zakonske odredbe o ocjenjivanju i stegovnoj odgovornosti državnih službenika od 6. veljače 1942. broj XI.III 341 Z-1942 imenujem stegov-no povjerenstvo kod ove velike župe kaljo sliedi:

1. predsjedatelj: Dr. Vladimir S a b o l i ć , veliki župan;,

zamjenik: Dr. Ivo S I a h u I j a k podžupan;

2. prvi član: Dr. Ante K r a -l j i ć , odjel, savjetnik:

zamjenik: Ivan S a r k a n j a c , kol. predstojnik kod velike župe;

3. drugi član: prema pripad-nosti osvadjenog po strukama:

a) za upravnu struku: Ivan S a r k a n j a c, kot. predstojnik kod velike župe;

zamjenik: Dr. Metod K r o -n j a, trgov. izvjestitelj velike župe:

b) ?a samoupravnu struku: Robert \V .1511c r. grad. senator u Bjelovaru;

zamjenik: Stjepan B j e l o v a -r a c . obč. bilježnik u Severinu. ko-tar Bjelovar;

c) za srednju nastavnu struku: Franjo l o v i ć , upravitelj Drž. re-alne gimnazije u Bjelovaru;

zamjenik:Mirko T o č i l i , pro-fesor Drž. realne gimnazije u Bje-lovaiu;

d) za pučku nastavnu struku: Zvonimir V u č a k , župan, školski izvjestitelj;

zamjenik: Pavao S v i l i č i ć , župan. škol. izvjestitelj;

e) za poštansko-brzojavno-br-zoglasnustruku: Zvonimir Z i m i ć , nadstojnik pošte p. b. b. u Bjelo-varu;

zumjenik: Martin l l a j s l o r , p. p. manipul. činovnik XI. čin. razr. u Bjelovaru;

f) za šumarsku slruku: ing. losip U r o i ć . šumarski savjetnik kod Kot. oblasti u Bjelovaru:

zamjenik: ing. Cvjelko I v a n -č a n , šumarski nadzornik u Bjelo-varu:

g) za sudsko pomoćnu slru-ku: Marko P i l j a k , nadstojnik pomoćnih ureda kod Sudbenog stola u Bjelovaru;

zamjenik: Stjepan R o b i ć , upravitelj zatvora kod Sudbenog stola u Bjelovaru;

li) za gospodarsku struku: ing. Rudolf D o r S n c r . žup. gosp. izvjestitelj;

zamjenik: ing. Ivan K u r d ju-ni o v , kol. gosp. izvjestitelj u Bje-lovaru :

i) za tehničko-pomoćnu stru-ku: ing. Krunoslav Š p a n i č l ć . tehn. savjetnik kod tehn. odjeljka u Bjelovaru;

zamjenik: ing. Viktor F a n -tom. tehn. viši pristav kod tehn. odioljka u Bjelovaru;

i) za zdravstvenu slruku: Dr. Kazimir F i l i p o v i ć . žup. zdrav-stveni izvjestitelj;

zamjenik: Dr. Franjo R a j s k i , kol.-licčnik u Bjelovaru;

4. perovoda: Ivan Š a b a r i ć , kot. pristav kod velike župe;

5. tužitelj kod stegovnog po-vjerenstva: Marin i o l i a n , kot. podpredstojnik kod vel. župe;

zamjenik: Fduard L e n č e r i ć , kot. pristav kod velike župe.

Bjelovar, dne 5. ožujka 1943. Veliki župan:

Dr. VKADIMIR SABOLIĆ, v. r

c ) za rastavl jene o s o b e s d jecom dvie s o b e .

Kod ustanovljenja stanbenih prostorija, koje se moraju ostavili davatelju nastanbe, uzimaju se osim djece, jednako kao djeca u obzir i osebe, koje s davateljem nastanbe žive u zajedničkom ku-ćanstvu. Osabama, koje po svo-joj službi ili zanimanju moraju obavljati svoju službu odnosno zanimanje u stanbeniin prostori-jama, pripada osim prostorija, na-vedenih pod tcč. a) do c) daljnja jedna stanbena prostorija kao rad-na soba.

Za smještavanje djelatnih dr-žavnih službenika i t. d. mogu se upotriebiti:

I. prostorije, koje služe javnim oblastima i uredima, zavodima i poduzećima, koji služe u javne svrhe, i inozemnim diplomatskim ili konzularnim predstavničtvima;

II. stanovi diplomatskih ili kon-larn h službenika inozemnih d r ž a -va, koji su inozemni državni pri-padnici;

III. službeni stanovi djclatn :h javnih služben'kj,.djelatnih pripad-nika oružanih snaga i radnika u javnoj službi, u koliko ne prelaze neobhodno potrebne stanbene pro-slrorile; '

IV. prostorije koje služe za

bogoslužje i upravne svrhe prizna-tih vjeroizpoviesti;

V. stanbene prostorije u zdrav-stvenim ustanovama (bolnicama, lječilištima i t. d ) družtvovnim za-vodima i domovima za djecu, ne-moćnike i slično.

O visini naplate odnosno od-štete davatelju nastanbe mogu se stranke u granicama postojećih propisa same spor»-umjeti, a uko-liko se ne mogu stranke o tome sporazumjeti, visinu naplate od-nosno odštete odredjuje gradsko poglavarstvo.

Gradsko poglavarstvo u svrhu vodjenja očevidnosti o prostori-jama, koje se mogu upotriebiti za smještavanje djelatnih državnih službenika i djelatnih pripadnika oružanih snaga poziva sve osobe, koje su dužne dati smještavanje u smislu napried navedene naredbe, da najkasnije do 24. ožuika 1943. prijave u sobi broj S prvi kat kod gradskog poglavarstva sve prazne prostorije radi očevidnosti.

Upozoruju se svi zanimani, da će nakon toga roka biti povje-renstveno pregledani svi stanovi, te će se protiv onih koji propuste prijaviti ra.zpotožive prostorije po-stupati prema zakonskim propi-sima.

Za Poglavnika i Dom spremni ! ' ' Gradski načelnik:

Dr. FABIJANIĆ v. r.

"BILOGORA"

Broj 94 S t r a n a 3.

| N e d j e l j a 2 1 . I I I . u korist "Pomoći"

ra: Feraria Zagreb k o r i s t „ P o m o ć i " Gradske viesti

G r a d s k i s a v j e t o d a v n i o d b o r Ministarstvo unutarnjih poslo-

va m priedlpg Velike župe Bilo-gora imenovalo ie sa članove sa-vjetodavnog odbora obćine gra-da Bjelovara sliedeću gg.:

t. Ing. Cvjetka lvančana, šu-marskog savjetnika i logornika;

2. Miroslava Svobodu, vele-obrtnlka;

3. Ivana jandrašića, trgovca; •1 Milana Bogdana, postolara: 5. Pranju Gjurekovića, seljaka

is llrgovljana i 6. Pranju Košteka, radnika. Članovi savjetodavnog odbo-

ra su dne 1<3. t. mj. pred gradskim načelnikom položili propisanu pri-segu vjernosti Nesavisnoj Državi Hrvatskoj i Poglavniku kao pred-stavniku njesinog suvereniteta!

Z a k l a d a dr . A n t e S t a r č c v i ć a Kao članovi utemeljitelji s

1000 Kuna upisali su se: Dr. Drago Bajs, odvjetnik,

Gradska štedionica u Bjelovaru. Sudbeni stol sa 1.100 Kuna, koje su upIMili po 100 Kuna: Dr. Da-ne Miletić, predsjednik sudbenog stola, sudbeni viećnici: Adolf Ro-žić. Slavko Milić, Radoslav Hu-ber, dr. Rudolf.Bela, dr. Leon Go-lubić, dr. Franjo Antolković, Mar-ko Piljak, pristav pomoćnog ure-da, Ante Krišković, Josip Horva-tić, podvornik.

Kao podupirajući članovi sa 100 Kuna pristupili su sliedeći:

Župsko povjereničtvo HRS-a u Bjelovaru, Ing. jo'sip Jošić, rav-natelj šuma, ing. Bodan Zastavni-ković, šum. nadzornik, ing. Ivan Milinković, šum. pristav, Odsjek za uređivanje šuma, Odsjek 6 režija — rav. šuma, Odsjek sa iskorišći-vanje šuma. Odsjek 5 — rav. šu-ma, Odsjek 1 — rav. šuma sa 200 Kuna.

Svima se uprava zaklade naj-ljepše zahvaljuje i moli ostale sve urede kao i građanstvo, da se ugleda u liep primjer upisnika i nastavi upisom u zakladu,' koja ima ovaka-plemenitu svrhu.

Za Dom — Spremni! Drž. ženska pučka škola Bjelovar

Uprava škole v. s. Jurja Šafarić

I z u r e d n i š t v a . Radi tehni-čkih razloga nije u ovom broju objavljen iscrpan prikaz Hrvatsko-njemačke poljopriradne smotre. '

D o l a z a k h r v a t s k i h r a n j e n i h l e g i o n a r a

U utorak 16. t. mj. u 19'45 sati uveče stigli su u Bjelovar ra-njeni hrvatski legionari. Na kolo-dvoru su ih dočekali uz upravi-telja bolnice dra Ratkovića, sto-žernik Velike župa Bilogora dr. Jurčić, zapovjednik mjesta bojnik Fingcrhut, častnici prijateljske nje-mačke vojske, blagajnik Crvenog križa Šafran, povjerenica Ženske lose Ustaškog pokreta Z.'Stahu-Ijak 5 članicama, I. Sabolić i K. Kolesarić. Dok su gospoda po-sdravila dobrodošlicom ranjene borce, obdarile su ih članice Žen-skd lose cigaretama.

Ranjenici su preveseni u bol-nicu — nema hvala Bogu ni jed-nog težko ranjenog — gdje je već sve bilo priredjeno sa njihov do-ček. -

Hrvati i Hrvatice! Sjetite se darovima u naravi (cigaretama, kolčima, jajima, jabukama i t. d.) naših ranjenih legionara, koji su toliko žrtvovali sa sve nas.

P r o s l a v a P a p i n o g d a n a Dne 14. t. mj. održali su Kri-

žari i Križarice grada Bjelovara svečanu proslavu Papinog dana. Poslije svečane sv. Mise, kojoj su prisustvovali Križari i Križarice Bjelovara s Križarima is okolice, predvođeni glasbom Križarskog bratstva Bjelovar, otišli su u dvo-ranu slikokasa .Zora", gdje je održana svečana proslava. Nešto poslije 11 sati otvorio je br. Hre-stak Franjo proslavu, te je po-

' sdravio sve prisutne. Zatim je gla-sba odsvirala Papinu himnu, koju su svi prisutni saslušali stoječki i uzdignute ruke. Zatim je mala kri-žarica Špoljarić krasnoslovila pje-smu „Papi Piu XII." Iako je pje-smica bila popraćena malo i s plaćem bila je dobra. Križarice izvele su iza toga „Poviestnicu", prikazavši i pojedine viekove hr-vatske katoličke prošlosti. Zatim je HPD „Golub" vanredno sklad-no odpjevalo „Bog i Hrvati". Za-tim je delegat Velikog Križarskog bratstva iz Zagreba govorio o te-mi „Papa Pio XII. i suvremeni rat". Govorio je profesor brat Petar Šimunić. Predavač se je osvrnuo na prošle Pape, na da-današnje Križarstvo. Opisuje život i rad sadašnjeg Pape te tumači njegove molbe upućene narodima i vladarima za mir.

Iza predavanja je glasba od-

svirala 'pjesmu „Dalmatinski šaj-baš", a zatim je s. Branka Palje-vić krasnoslovila !od A. Kokica: „Njemu je vjerna Hrvatska mlada". Kao završetak ove liepe i skrom-ne svečanosti odsvirala je Križar-ska glasba državnu himnu. Čitav program bio je izveden na zado-voljstvo publike, koja je pokazala veliko zanimanje sa rad bjelovar-skih Križara, dokasavši i danas, posjetivši u velikom broju prosla-vu. I-B-

Tcčaj za dobrovoljne bolničarke

Župski odbor Hrvatskog Cr-venog Križa u Bjelovaru otvara tečaj za dobrovoljne bolničarke, koji će trajati loko tri mjeseca, a obuka će se vršiii tri puta nedjelj-no po 2 sala.

Pozivaju se ženske osobe u dobi od 21. do 45. godine života, koje su državljanke Nesavisne Dr-žave Hrvatske tjelesno i duševno zdrave, bezprikorna vladanja i ne-kažnjavane, da se prijave radi u-pisa u tečaj kod povjerenika 11. C, K. Dr. Josipa Radkovića u zgra-di državne gimnazije.

Za vrieme tečaja održat će se predavanje iz anatomije iz higijene, o bojnim otrovima, prva pomoć, njega bolestnika i dojenčadi, a praktični dio izvo-dit će se u mjeslnbj državnoj bolnici.

Dužnosti dobrovoljne bolni-čarke HCK jesu:

1. pružanje prve pomoći u nesrećama i nezgodama,

2. vršenje pomoćne zdrav-stvene službe u vrieme rata, pri-godom elementarnih nesreća i za vrieme pošasti,

3. suradnja na čuvanju i u-napredjvanju narodnog zdravlja uobće.

Prava dobrovoljne bolničar-ke H. C. K. su sliedeća:

Nošenje propisanog odiela i znakova H. C. K., liečenje u bol-nici o trošku družtva, ako se raz-boli na poslu, naknada putnog troška, besplatan stan i hranu, ka-da vrši službu isvan svoga bora-višta, a u vrieme rata uživa sva prava o zaštiti predvidjena Že-nevskom konvencijom.'

Po svršetku tečaja polaznica koja položi ispit dobiva propisa-nu izkaznicu dobrovoljne bolničar-ke H. G K.

Početak tečaja 1. travnja t. g. Sve ostale pojedinosti mogu

se doznati kod povjerenika. Za Poglavnika i Dom spremni!

Tajnik: Povjerenik: Dr. Medvedović Dr. Radković

I z k a z n i c e z a š e ć e r Do danas su izdavane izkaznice za šećer do slova N, O, danas se izdaju sa slovo P, a dalje se izda-ju ovim redom: 22. III. slovo P. 23. III. slovo R, 24. III. slovo S, 26. III. S. Š, 27. III. Š, 29. III. T, 30. III. U, V, 31. III. V, 2. IV. Z. i Ž.

Prema obaviesti obskrbnog

Slikokaz DOM donosi:

u nedjelju (i 3, 5, 7 i 9 sati i u ponedjeljak u 5 i pol 9

Napulj , k o j i n e u m i r e . . . U glav. ulosi Posco Giachelti. Glasbcni biser nesaboravnih

ljepota i užitaka. — Pjesme u ovom slikopisu pjeva Tito Schipa U sriedu u pol 9 i u četvrtak (Blagoviest) u 3, 5, 7 i 9 sali

T A J N I C A (Madchen im Vorsimmer)

Magda Schneidcr u svojoj nai-liepšoi i najboljoj ulozi.

Predproduja ulaznica svake nedjelje i blagdana od 10-12 s.

Što ćemo uskoro gledati? Z L A T N I G R A D s Kristinom Soderbaum

snimljen u Agfa-color postupku.

K o d s t r i c a Đ u r e Karadv Katalin i javor Pal

L j l l B ! M E ! Marika Rokk

B E Z B O Ž N I C A Slikopis najsnažnijeg zahvata.

ureda u ovom broju našeg lista posivaju se svi potrošači, da u re-dovitom roku nabave potrošačke iskaznice za šećer, jer će ih po-slije roka morati sbuplje platiti.

O s o b n e vies t i Ante K r i š k o v i ć , čin.vježb.

XI. čin. rasr. kod sudbenog stola u Bjelovaru imenovan je uredskim činovnikom XI7l. čin. razr.

Ing. Branimir G a v r a n i ć, šu-marki viši pristav premješten je po potrebi službe od ravnateljstva u Bjelovaru u istom svojstvu k šu-mariji Psunj u Okućanima.

Aleksandar Ž i b r a t , oficijal kod državne bolnice u Bjelovaru premješten je po potrebi službe k državnoj bolnici Sv. Duh u Za-grebu.

Ing. Ivan K u r d j u m o v , go-spodarski viši pristav kotarske oblasti u Bjelovarn promaknut je iz 1X/1. čin. razr. u VIII'l. čin. rasr.

Lasar S e n i ć, rač. vježb. pre-mješten je is službenih obzira uz naknadu putnih i selidbenih tro-škova od držav. rudnika u Vrd-niku k ravnateljstvu državnih rud-nika u Bjelovaru.

Ivan F r i e d l , manipul. vježb. XII. čin. razr. kod poreznog ure-da u Bjelovaru iimenovan je za akcesistu XII'l. čin. razr. kod istog poreznog ureda.

P r o r a č u n g r a d a B j e l o v a « r a z a 1943. odobren je riešenjem Državne riznice od 25. I. 1943. br. 5597-3-II-1943. s ukupnim razho-dima 14,752.464 Kn, te ukupnim prihodima 11,318.464 Kn i manj-kom o,934.000 Kn, koji se imade pokriti raspisom gradskog nameta od 5*1, temeljnog poreza base Kn 5,869.176"—

Savesno s odobrenim grad-

Strana 6. „BILOGORA*4 B r o j 94

skim proračunom odobren je I proračun gradske plinare s ukup-nim izdatcima u iznosu od 1,036.800 Kn, te isto tolikim prlmltcima 1 proračun gradske ciglane u Mlinov-cu'.s ukupnim izdatcima iznosu od

3,840.000 Kn, te islo tolikim pri-mitcima. Nadalic' su'odobrcni pro-računi zaklada koji iznoselukupno 935.472 Kn izdataka.tc»lsto toliko primitaka.

Športaši z a » P o m o ć « U nastavku djelatnosti Sporta-

ša za „Pomoć" imali smo prilike prošle nedjelje vidjeli tri športske priredbe.

T r č a n j e k r a j i n o m : -Prije podne u 11 sali održano je prven-stvo Bjelovara u trčanju krajinom (cross conlrv) u priredbi ustaške mladeži. O v a vrlo zanimljiva trka započela je pred gradskim pogla-varstvom, a tri hiljade metara du-ga staza tekla je ulicama i okoli-com grada Bjelovara. Cilj joj je opet bio pred gradskim poglavar-stvom. Sama trka bila je na visini i dosta ošlra, ma da se je natje-cateljima vidjelo pomanjkanje tje-lesne spreme. Na sveobće iznena-đenje pobjedio je pripadnik U. M. Petrović u vremenu 13 45 pod okol-nostima s kojima se je trčala ova staza i s vrlo malo pripravljanja, o v o je vrieme vrlo dobro. Očeki-vani pobjednik Skukan stigao je na cilj drugi u vremenu 13.49, tre-ći je bio pripadnik U. M. Koko-tović, a četvrti je stigao Skakun, pripadnik domobranstva. Natjeca-canje je pratilo sa zanimanjem mnogobrojno građanstvo. Nadamo se da će iduće zime naši športaši shvatiti više potrebu trčanja kraji-nom, jer to je najbolje sredstvo za održavanje tjelesne spreme.

U s t a š k a m l a . d e ž — D o -m o b r a n s t v o 2 : 0 . Poslije po-dne odigrana je kao predigra uta-kmica između U. M. i predstavni-čtva Domobranstva. Igra je 1)118 dosta raztrgana no unatoč tome imala je dosta liepih časova Naj-bolji igrač U. M. bio je vratar Tot. Pokazao je veliku nadarenost po-žrtvovndst i spremu. Uz njega bili su dobri Nemet, Pjajček i donekle Obradović . Stilinović nije se_ sna-šao u navali, a isto tako i Čop u srednjem redu. Kod domobrana najbolji igrači bili su: Znikai Ska-kun. Zgoditke su postigli u prvoj minuti Komlenić i u petoj Pijajček.

G r a n i č a r : 8 . G . Š K . 3 : 0 . Nakon utakmice Ustaške mladeži i domobrana izašle su na igralište dugoočekivane momčadi starih begeškanaca i graničara. Već svo-jim dolazkom unesli su živost me-đu gledaoce, koji su već tjedan dana nestrpljivo očekivali i naga-đali njen izhod. Graničar je uspio pobjediti svoje stare protivnike po-

sliedkom 3 : 0 , igrajući mnogo ui-granije i što je važno koristnije. Vodstvo kluba bi moglo neke igra-č e kao šio su Karner i Tandarić postavili bez bojazni u prvu mom-čad. Stari begeškanci su ovaj pu-ta posve zakapali i kod igrača su se osjećale godine. Sudac Ko-kor izveo je sliedeće momčadi : Graničar: Tandarić, Ucrmann, Puš-karić, Peršinović.Grdak, Špoljarić, Durbck. Karner, Slojan, Durbas, Friedl. B G Š K . : Adamek, Veseli, Marušić, Pečet, Antoljak, Fijala, Sondić, Ing. Iež,Zorec,Grandušck, Vitez.

Zgoditke su postigli u 21 mi-nuti prvog poluvremena iz jeda-naesterca Karner, u tridesetoj mi-nuli Fridl te pod kraj drugog po-luvremena opet Karner. Gledalaca je unatoč hladnoće bilo preko 1000.

U p o z o r a v a m o obćinstvo, d a s e k o d svake špor tske pr iredbe u polovici prvoga poluvremena usta janjem i minutom šutnje o d a -j e počast palim b o r c i m a . R .

Predstavničtvo Bjelovara —Feraria Zagreb

Odboru športaša za „Pomoć" uspjelo je za nedjelju 21. t. mj. pribavili odličnu momčad FERA-RIIE iz Zagreba. Ovi će igrati s predstavničlvom Bjelovara, a pri-hod ide u korist „Pomoći". Oče-kuje se zanimljiva borba, a vlada i veliko zanimanje za nju, jer već dugo nismo vidjeli kod nas do-bru zagrebačku momčad. Sve o-baviesti o toj utakmici dat ćemo preko razglasne postaje. ,

Š. K. HRS-a »GRANIČAR« Bjelovar

P O Z I V Savezno naredbi < Državnog

vode športa i tjelesnog uzgoja, održat će ovaj klub članski sasta-nak dne 28. ožujka o. g. u 9 sati prije podne u prostorijama gosti-one Gotal, a na kojem će se iz-vršiti izbor predsjednika.

Povodom gornjeg pozivam sve članove savjetodavnog odbo-ra. sve igrače te sve podupirajuće članove, da istom sastanku i 'u određeno vrieme u punom broju prisustvuju.

Za Dom spremni! Povjerenik:

D U R B A S v. r

P o m o ć n i c e u nje-m a č k o m brzogla-

snom uredu ( E S )

PRIMA S E

naučnik i naučnica za brijačko-vlasuljarski

zanat UPITATI K O D

BASARIČEK ROBERT brijač i vlasuljar

Iz grad. obskrbnog ureda Izgubljena je potrošačka izkaznica br. 75/N. PL na ime Ivan Kržak.

Moli se nalaznik da ju preda ovom uredu, a 14 dana nakon ovog oglasa proglašuje sc islu bezvriednom.

(Srbski) kreditni zavod d. d. u Bjelovaru

u likvidaciji

1 z p 1 a ć u j e ulagačima sve uloge do Kn 50.000"— u cielosti. Kod većih uloga izplaćuje za sada samo Kn 50.000'— dok će ostatak izplaćivati nešto kasnije.

Izplate vrši blagajna G r a d s k e š t e d i o n i c e u Bjelovaru, za vrieme uredovnih sati, uz uručenje

izvornih uložnica.

Gradsko poglavarstvo u Bjelovaru

Broj 1916-43. U Bjelovaru, dne 8. ožujka 1943. Predmet: Djeca izbjeglica — popis

OGLAS Pozivaju se sve obitelji s područja grada Bjelovara, koje

su preuzele bilo trajno bilo privremeno na obskrbu djecu iz-bjeglica, da u najkraće vrieme tu djecu prijave na gradskom poglavarstvu u sobi broj 8-1. radi ocevidnosti.

Prijave se primaju dnevno od 9—12 sati prije podne. Zadnji dan prijave je 27. ožujka t g.

'Za Dom spremni!

Gradski načelnik: Dr. FABIJANIĆ, v. r.

Vlastnik i izdavač: IZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIĆBU.— Glavni i odgovorni urednik: IVAN ŠESTAK, Ulica 8. travnja 941. br. 8/L Tisak STJEPKO, SKALEC, BJELOVAR. — Za tiskani odgovara Stjepko Škalec, Poglavnikov trg 17. — CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kn., četvrtgodišnja

predplata 36 Kn., polugodiinja 72 Kn., a godišnja 144 Kn.

ŠPORT