1

PRAVA POMORSKOG AGENTA

Pom agentu se priznaje pravo na nagradu, kao i pravo na naknadu troškova.

Ponekad mu se daje pravo na predujam, ali se smatra da se tu ne radi o posebnom pravu koje nije

obuhvaćeno pravom za naknadu troškova.

PRAVO NA AGENCIJSKU NAGRADU

Ovo pravo priznaju svi pravni sustavi. U našoj pravnoj teoriji smatra se da agentu pripada nagrada, tj

provizija za usluge i pri tom se misli na obiĉnpog trgovaĉkog agenta, ali se moţe govoriti i o pom

agentu,

Naša praksa razlikuje agencijsku pristojbu od agencijske provizije. Razlika se zasniva na razliĉitim

agentovim djelatnostima pa se agentu koji obavlja prihvat i otpremu brodova priznaje agencijska

pristojba, a agentu posredniku agencijska provizija. Agencijske su pristojbe objavljene u posebnim

agencijskim tarifama , a agencijska se provizija redovito ugovara.

AGENCIJSKA PRISTOJBA

Ona se priznaje pom agentu koji obavlja usluge prihvata i otpreme brodova. Uvijek je ureĊena prama

tarifama.

Ako poslije obavljene usluge nalogodavac odbije plaćanje agentu prema toj tarifi, pom ga agent ima

pravo tuţiti s tuţbenim zahtjevom da mu se prizna nagrada u odreĊenoj tarifi. Ta tarifa poput svih

agencijskih tarifa propisuje samo minimalnu nagradu za uspuge pom agenta.

Agencijske tarife sadrţe samo 1 vrstu nagrade koja pripada pom agentu. To je pristojba za agencijske

usluge ujedno i nagrada za usluge koje je ustanovljeno da ih redovito i uredno obavlja luĉki agent.

Tarife su rezultat zajedniĉkog dogovora udruţenja pom agenata. I one su minimalna nagrada za

agencijske usluge i agent ih uglanom pošzuje da ne bi bio optuţen za nelojalnu konkurenciju.

Iz tih se tarifi iskljuĉuje nagrada koju agent dobiva za sklapanje pom-ugovornog posla o iskorištavanju

brodova, već se one samo odnose na prihvat i otpremu brodova.

S obzirom da je ovo nagrada za odreĊene poslove ona se naziva pristojba.

Razlika izmeĊu nagrade luĉkog agent ai agenta posrednika u tome je što se za agenta posrenika

odreĊuje tzv agencijska provizija koja se slobodno ugovara meĊu strankama ugovora.

AGENCIJSKA PROVIZIJA

Provizija se razlikuje pream vrstama poslova koje agent obavlja i odreĊuje se ugovorom.

U posredovanju o prijevozu u lunijskom brodarstvu, provizija se odreĊuje u postotku vozarine za

teretne brodove, a za putniĉke u postotku prevoznine.

Sliĉno se odreĊuje i u ostalim ugovorima, primjerice u postotku od tegljarine tijekom tegljenja...

Za brodove slobodne plovidbe, provizija se odreĊuje u brodarskom ugovoru o prijevozu, i ona je u

slobodnoj plovidbi veća, iako se raĉuna prema niţem postotku.

Uobĉajna min provizija odreĊena je oreko Baltic exchangea i iznosi 1,25% od vozarine.

Pom agentu koji je posredovao u sklapanju brodskog ugovora pripada provizija i ako je propao brod

kojim se trebao obaviti prijevoz.

Nagrada mora se isplatiti iako nalogodavac nema koristi od agentova posredovanja ako je agent

poduzeo sve da se ugovor sklopi njegovim posredovanjem.

Kad posreduje u kupoprodaji ili gradnji broda, provizija se odreĊuje od ugovorene kupoprodajen

cijene, a tijekom remonta u postotku od cijene radova. Provizije su male postotno, ali velike zbog

viskoke cijene i plaća ju prodavatelj broda ili brodogradilište, a ne nalogodavac,

Pom agentu za osiguranje broda pripada provizija u postotku od premije osiguranja,

Inozemni pravni sustavi tumaĉe da pom agentu pripada provizija:

-ako je došlo do sklapanja ugovora

-ako je samo nastojao postići sklapanje

-ako je ugovor ostvaren

Ako je agent pri sklapanju ugovora znao da se neće realizirati jer jedna stranka ne moţe ispuniti svoje

obveze, tada nema pravo na proviziju.

Agentu ne pripada provizija ni ako je povrijedio odnose izmeĊu ageta i nalogodavca, ako je

neovlašteno sklopio ugovor.

2

PRAVO NA NAKNADU TROŠKOVA

Troškovi se dijele na vlastite troškove koji su prijeko potrebni za obavljanje agentova posla i na

troškove za nalogodavca.

Troškove za nalogodavca plaća luĉki agent i oni redovito terete brodara tijekom boravka njegovog

broda u luci.

To su naknade za korištenje plovnih putova, pilotaţu, tegljenje, privez broda, naknade za uporabu

obale, troškovi za opskrbu hranom i stvariam, troškovi popravka...i sve raĉune za ove troškove agent

ukljuĉuje u svoj zbirni raĉun tzv raĉun otpreme.

U taj raĉun još se unose i reţijski troškovi a to su poštansko-telefonski, telegrafski koji nisu mail i dr.

Za ove troškove, agent ima pravo na predujam.

PRAVO PRIVILEGIJA, PRIDRŢAJA I ZALOGA

Posljednja od prava pom agenata je pravo privilegija, retencije( pridrţaj brodarove imovine) i pravo

zaloga na nalogodavĉevoj imovini.

Agenti za naplatu svojih traţbina nemaju privilegija na brod ili vozarinu, ali ima pravo zadrţati iznos

potreban za pokriĉe troškova i za nagradu i to od nalogodavĉeva novca kojeg je ĉesto u posjedu.

OBVEZE POM AGENTA

1. obveze postupanja prema nalogodavĉevom nalogu

2. obveze postupanja s paţnom dobrog i urednog trgovca

3. obveza obavještavanja nalogodavca o provoĊenju naloga i o stanju trţišta

4. obveza podnošenja obraĉuna nalogodavcu

5.obveza osobnog obavljanja poslova

6. obveza isticanja osobine agenta

OBVEZA POSTUPANJA PREMA NALOGODAVĈEVOM NALOGU

MeĊu ovlaštenjima pom agetan navedeno je njegovo pravo zastupanja svog nalogodavca i

posredovanje za njega. Pri tome on mora postupati po njegovom nalogu.

Zadaća pom agenta agentiranje, obavljanje agencijskih poslova ili zastupanje odreĊenog nalogodavca.

Pom agent duţan je za svog nalogodavca uraditi sve što obuhvaća njegova redovita djelatnost i što je u

odreĊenoj situaciji najkorisnije za nalogodavca.

Ako bi se pom agent slijepo drţao nalogodavĉevih anloga koji ne bi bili u njegovom interesu ne bi

zbog toga smio biti prozvan na odgovornost.

Ako nalozi i instrukcije pom agentu dopuštaju dva izbora, nalogodavac ga neće moći pozvati na

odgovornost ako je agent radio na struĉan naĉin, u dobroj vjeri, ţeleći zaštitii nalogodavca.

OBVEZE POSTUPANJA S PAŢNJOM DOBROG I UREDNOG TRGOVCA

Pom agent je obvezan obavljati poslove koji su potrebni ili uobiĉajni za izvršenje dobivenog naloga.

Od poma genta se traţi profesionalna odgovornost zato što se radi o struĉnoj osobi koja radi uz

naplatu.

Pom agenti duţni su u provoĊenju nalogodavĉevog naloga postupiti briţljivo iskusno i paţljivo i

upotrijebiti svoje zannje, marljivost i energiju u obavljanju zadataka da bi u cjelosti zaštitio nalog.

Interese.

OBVEZA OBAVJEŠTAVANJA NALOGODAVCA O PROVOĐENJU NALOGA I O STANJU NA

TRŢIŠTU

Agent je duţan obavijestiti nalogodavca o prigovorima koje je primio od treće osobe s kojom je

sklopio ugovor i o njegovu provoĊenju jer prigovor agentu smatra se prigovor nalogodavcu.

OBVEZA PODNOŠENJA OBRAĈUNA NALOGODAVCU

Obveza je svakog agenta:

-drţati nalogodavĉev novac i imovinu odvojeno od svoje imovine i imovine drugih osoba

-ĉuvati i biti spreman u svakom trenu predoćiti ispravne raĉune o svim radnjama i transakcijama

obavljenim u vrijeme trajanja agencijskih odnosa.

3

-pokazati nalogodavcu ili njegovoj ovlaštenoj osobi sve knjige i isprave koje su u agentovom posjedu

a odnose se na nalogodavĉeve poslove.

-platiti nalogodavcu na njegov zahtjev novĉane iznose koje za njega primio za vrijeme trajanja

ugovora o agenciji

OBVEZA OSOBNOG OBAVLJANJA POSLOVA

Smatra se da agent nema pravo prenijeti punomoć na drugog koji će raditi u ime i za raĉun

nalogodavca, ako nema izriĉitu suglasnost nalogodavca. Suglasnost moţe biti i prešutna, a odnosi se

na ove sluĉajeve:

-kada prisutnost podagenta opravdana obiĉajem što postoji u poslovima koje agent obavlja

-kada nalogodavac zna u trenutku imenovanja agenta da on namjerava delegirati svoj ovlaštenja

-kada tijekom obavljanja agencijskih poslova nastupe nepredviĊene okolnosti koje ĉine nuţnim

prijenos agentovih ovlaštenja na drugog

-ako je prijeko potrebno zbog postojećih okolnosti

OBVEZA ISTICANJA OSOBINE AGENTA

Pom agent u pravilu radi u ime i za raĉun nalogodavca i istiĉe tu svoju osobinu. Tu svoju osobinu pom

agent istiĉe rijeĉima u ime i za raĉun, tako da treća osoba zna da radi s agentom.

Moguće je razlikovati oinstitut otkrivenog i neotkrivenog nalogodavca. Otkriveni je nalogodavac onaj

koji tijekom sklapanja ugovora bez obzira na to je li imenovan ili ne, zaista poznat osobi koja ugovara

s agentom, a neotkriven je nalogodavac onaj koji tijekom sklapanja ugovora nije poznat osobi koja

ugovara s agentom. Duţnost je pak pom agenta otkriti svog nalogodavca kada radi za njegov raĉun i u

ime.

Ako pak agent ne istakne da radi u ime nalogodavca, smatra se da odgovara on za preuzete obveze kao

za svoje makar ih je namjeravao preuzeti u ime nalogodavca.

ODGOVORNOST POM AGENTA

Kada je rijeĉ o odgovornosti pom agenta misli se na njegovu odgovornost prema nalogodavcu i prema

drugim osobama.

Odgovornost prema nalogodavcu moţe biti ugovorna i izvanugovorna. Prema drugim osobama,

odgovornost je rijetko kad izvanugovorna.

Na naknadu štete u izvanugovornim odnosima ima pravo osoba koja je štetu pretrpjela, a u ugovornim

odnosima osoba koja na to ima pravo na temelju ugovora prema tome u ugovoru o pomorskoj agenciji

na to ima pravo pomorski agent ili nalogodavac. Štetu mora dokazati osoba koja zahtjeva naknadu

štete.

Štetna je radnja svako djelovanje i svaki propust ĉija je posljedica šteta nanijeta drugoj osobi. Prema

tome pretpostavka za odgovornost djelo je ili propust pom agenta zbog kojeg je oštećen nalogodavac

ili 3 osoba. U ovom sluĉaju štetne se radnje odnose na rad pomorskog agenta i da će štetu ĉešće

uzrokovati propusti nego li pozitivne radnje.

Šteta nastaje kada je povrijeĊeno neĉije pravo ili interes, i ona moţe biti posredna, pozitivna ili

negativna.

Štetna radnja mora biti rezultat voljna postupka, namjerna ili posljedica propusta, a skupni naziv za to

je krivnja koja se moţe podijeliti na nemarnost i namjeru.

Nemarnost se dijeli na grubu i obiĉnu. Gruba je kada štetnik nije primjenio ni paţnju kakvu bismo

oĉekivali od prosjeĉna ĉovjeka.

Što se tiĉe opsega štete, nadoknaĊuje se uvijek stvarna šteta i izmakla dobit.

ODGOVORNOST POM AGENTA PREMA NALOGODAVCU

Ugovorna odgovornost pom agenta prema nalogodavcu nastaje kada pom agent povrijedi svoje

ugovorne obveze ĉija povreda moţe nastati djelom ili propustom pom ag. Ppovreda moţe nastati i u

nalogodavca, ako ne ispuni svoju obvezu plaĉanja nagrade.

Ugovorna odgovornost pom ag moţe se podijeliti na:

-odgovornost zbog nepostupanja prema nalogu i prekoraĉenja ovlaštenja

-odg zbog propusta u paţnji

4

-odg zbog neobavještavanja ili pogrešna obavještavanja nalogodavca

-odg zbog nepolaganja raĉuna

-odg zbog osobnog neobavljanja poslova

-odg zbog radnji podagenata

-odg zbog drugih ugovornih obveza

ODGOVORNOST POM AG ZBOG NEPOSTUPANJA PREMA NALOGU NALOGODAVCA I

ZBOG PREKORAĈENJA UGOVORNIH OVLAŠTENJA

Svako nepridrţavanje nalogodavĉevog naloga stvara ugovornu odgovornost pom agenta. Ako pom

agent svojom krivnjom prekoraĉi ovlaštenja sadrţava u nalogodavĉevom nalogu i nalogodavac je zbog

toga pretrpio štetu, imat će pravo zatraţiti od pom agenta naknadu štete ako su se ispunile ostale

pretpostavke za odgovornost za štetu.

Klasiĉni su primjer nepridrţavanje naloga za pom agenta izdavanje ĉiste teretnice iako za to nema

prijevoznikovo odobrenje, potpisivanje teretnice u koju nije upisan toĉan datum ukrcaja, unošenje u

teretnicu netoĉnih podataka, propuštanje naplate vozarine te za sve odgovara prema šteti koju je

uĉinio.

ODGOVORNOST POM AGENTA ZBOG PROPUSTA U PAŢNJI

Ova se odg zasniva na graĊanskom pravu, smatra se da je agent postupio nemarno ako nije upotrijebio

potreban stupanj briţljivosti, iskustva i paţnje. Ako pom ag propusti tu svoju obvezu odgovarat će

svom nalogodavcu. Pom ag moţe povrijediti ugovor djelpomi propustom tj djelovanjem ili

nedjelovanjem.

Posebno je vaţna potrebna paţnja pom ag u imenovanju podagenta ako je za to ovlašten.

Ako do toga doĊe, nalogodavac mora dokazati da je pretrpio štetu.

ODG POM AGENTA ZBOG NEPOLAGANJA RAĈUNA

Davatelji usluga nalogodavca, poma g šalju svoje raĉune pom agentu koji ih obiĉno plaĉa iz bridarevih

sredstava kojima raspolaţe. Agent sastavlja svoj raĉun otpreme koji dostavlaj nalogodavcu i u kojem

obraĉunava svoju nagradu.

Pom ag moţe odgovarati ako što nije dostavio ili nije pravodobno poslao raĉun otpreme. Kaţnjivo je

ako ag raspolaţe nalogodavĉevim novcem i oduţuje plaĉanje suradnicima kako bi njegov novac

koristio za svoje potrebe.

ODGOVORNOST POM AG ZBOG OSOBNOG NEOBAVLJANJA POSLOVA I

ODGOVORNOST ZA RADNJE PODAGENTA

Pom agent odgovara nalogodavcu ako osobno ne obavlja naloge i to za nepaţnju pri izboru

pomoćnika. Pretpostavlja se agentova krivnja, a opseg odgovronosti obuhvaća stvarnu štetu i izmaklu

dobit.

Kada je poma gent ovlašten imenovati ili koristiti drugog agenta, odgovarat će nalogodavcu za krivnju

u izboru podagenta. Moţe odogovarati zato što izabrani podagent nije radio s dovoljnom paţnjom i

brigom.

Ako je podagent a imenovao bez ovlaštenja ili unatoĉ zabrani pom agent za njegove radnje odgovara

kao za svoje.

IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST POM AGENTA PREMA NALOGODAVCU

U našem pravnom sustavu svatko odgovara za štetu koju je prouzroĉio bez obzira na ugovorne obveze.

Pom ag redovito obavlja karakteristiĉne poslove u kojima se njegove obveze pretpostavljaju premada

nisu ugovorene. Propust u izvoĊenju takvih obveza osnova je izvanugovorne odgovornosti.

ODGOVORNOST POMORSKOG AGETNA PREMA DRUGIM OSOBAMA

U odnosu nalogodavca pom agent stupa u pravne odnose i s drugim osobama. MeĊu njima posebno se

istiĉe zakonsi zastupnik brodara u osobi zapovjednika broda, sugovornici oagentova nalogodavca ...

Odg pom ag prema tim osobama u pravilu je izvanugovorna, a samo izuzetno moţe biti ugovorna jer

pom ag obiĉno nije u ugovornom odnos s tim osobama. Pretpostavljana krivnja osnovna je

odgovornost ovdje.

5

ODGOVORNOST POM AGETNA PREMA ZAPOVJEDNIKU BRODA

Ona moţe biti ugovorna i rijetko izvanugovorna. Ako zapovjednik broda sklopi ugovor s pom

agetnom radi to u ime i za raĉun nalogodavca. Prema tome zbog takvog ugovora pom aget moţe

odgovarati jedino nalogodavcu.

Pom ag moţe ugovorno odgovarati i zapovjedniku ako ga je on ovalstio da radi u njegovo ime i za

njegov raĉun u pravnom poslu koji se tiĉe zapovjendika osobno. Redovito se dogaĊa da pom ag

nabavlja za zapovjednika putne isprave, vize ili druge radnje

Izvanugovorna odgovornost nastaje uvijek kad pom ag izravno ošteti zapovjednika broda ako su

ispunjene sve pretpostavke za dogovornost za štetu.

ODGOVORNOST POM AGENTA PREMA SUGOVORNICIMA NALOGODAVCA

To se odnosi na odgo agenta prema svim osobama s kojima kontaktira tijekom sklapanja ugovora u

ime i za raĉun nalogodvca. I ta odgovornost moţe biti ugovorna i izvanugovorna. Ugovorna je odg

rjeĊa jer pretpostavlja da je pom ag s drugom osobom stupio u pravni odnos u vlastito ime .

drugi je sluĉaj kada pom ag navodi da radi u tuĊe ime i tuĊi raĉun bez ovlaštenja ili prekoraĉenja danih

ovlaštenja, tada isto nastaje ugovorna odgovornost.

Ako poma getn potpiše s nekim ugovor a da ne istakne da je radio kao agent osobno odgovara

sugovorniku. Ako navede da radi kao agent moţe odgovarati jedino ako iz sklopljenog ugovora

nepobitno proizlazi da je radio u svoje ime.

Poma g takoĊer odgovara ako sklopi ugovor u ime fiktivnog ili nepostojećeg anlogodavca.

Za primjere izvanugovorne odgovornosti pom agent prema osobama s kojima kontaktira u zastupanju

nalogodavca, moguće je navesti pogreške u predaju tereta, u izdavanju isprava bez zapreke i u

kašnjenju u iskrcajum koje se mogu pripisati poma g. To su primjerice nepravodobno obavještavanje

primatelja ....

OGRANIĈENJE ODGOVORNOSTI POM AGENTA

Prihvati li se stajalište o tome da pom agent u prekoraĉenju odgovornosti moţe odgovarati kao brodar

valja mu priznati i ograniĉenja odgovornosti koja se priznaju brodaru.

Ako se dokaţe da je radio unutra svojih ovlasti, ag ima pravo traţiti osloboĊenj ili ograniĉenje

odgovornosti zbog jednakih razloga na koje se moţe pozvati prijevoznik u granicama odreĊanih

konvencijom.

Prijevoznikov sluţbenik ako je tuţba podignuta protiv njega, moţe se pozvati na razloge ograniĉenja

nakoje se moće pozvati prijevoznik.

OSIGURANJE AGENTOVE ODGOVORNOSTI

Po pitanju ovog problema osnovan je ISBACLUB u Londonu za osiguranje agentove odgovornosti.

Ima ĉlanoce diljem svijeta i ĉvrsto suraĊuje s FONASBA-om. Radi na temelju uzajamnog osiguranja,

bez profita, za doborbit ĉlanova.

Usluge koje klub daje svojim ĉlanovima dijele se na zaštitu i naknadu.

Poslovima zaštite pripada besplatna pomoć ukljuĉujući pravnu pomoć ĉlanoovima radi pokriĉa

oizdataka iz raĉuna otpreme, popravka broda i drugih usluga naruĉenih preko agenta kada agent nema

aosigurani polog od brodara.zaštiti pripada i pokriĉe agencijske provizije za posredovanej u sklapanju

raznih ugovrora.

Naknadu tvori pokriće štete za zahtjeve koji nastaju pogreškama,propustima ili nemarom agenta,

njegovim prekoraĉenjem ovlasti, s tim da se iznos za pokriĉe obiĉno ograniĉuje na godinu dana.

Svi agenti imaju jednaka prava prema osiguratelju, plaćaju odreĊen iznos na godinu, a osigurane su

sve agentove djelatnosti.

POMORSKI AGENT I TREĆE OSOBE

Postoje vanjski i uniutarnji odnosi u koje ulazi pom agent. U prvoj su skupini odnosi izmeĊu pom

agent ai nalogodavca, a u drugoj odnosi izmeĊu pom ag i osoba s kojima kontaktir au ostvarenju

ugovora. Odnose u koje ulazi pom agent moţe se podijeliti u tri osnovne skupine: odnosi s

nalogodavcem, odnosi s nalogodavĉevim sugovornicima, odnosi s trećim osobama.

6

POM AGENT I BRODAR

Pom ag je punomoćnik i pomoĉnik brodara koji s njim ulazi u pravne odnose na temelju ugovora o

pomorskoj agenciji. Ugovorom se odreĊuje hoće li pom ag djelovati kao luĉki agent, ili kao agent

posrednik ili će obavljati obje funkcije.

Agencijske usluge splet su poslova koje bi trebao obavljati brodar ili zapovjednik njegovog broda.

iako je nomoguće da brodar i zapovjednik broda u stranoj drţavi uspješno i brzo obavljaju poslove

kako ih moţe obavljati domaći pomorski agent, ipak gotovo da ni nema drţave koja bi izriĉito

obvezala inozemne brodare na korištenje usluga domaćih pom agenata već to ovisi iskljuĉivo o

brodaru hoće li on koristiti agencijske usluge ili ne.

POM AGENT I ZAPOVJEDNIK BRODA

Zapovjednik je brodarov zastupnik, a to je ujedno i pomorski agenr. Zapovjednik je pak brodarov

namještenik koji je na temelju propisa većine zemalja zakonski zastupnik brodara i obavlja na brodu i

za brod nautiĉke, komercijalne funkcije. Agent je osoba koja brodaru nudi svoje usluge i razlika je što

je zapovjednik s brodarom u radnom odnosu, a pom agent nije.

Pom agent je brodarov pomoćnik i suradnik u plovidbenom pothvatu i u praksi je agent zapovjdnikom

pomoćnik,a istodobno brodarov pomoćnik i punomoćnik-

POMORSKI AGENT I SUGOVORNICI NJEGOVOG NALOGODAVCA IZ UGOVORA O

PRIJEVOZU

a.) POMORSKI AGENT I NARUĈITELJ PRIJEVOZA

naruĉitelj prijevoza je osoba koja od brodara naruĉuje prijevoz ili obavljanje drugog pom plovidbenog

posla. Luĉki agent i agent posrednik svakodnevno kontaktiraju s naruĉiteljikma prijevoza. Ti kontakti

prolaze kroz nekoliko faza.

Prva faza je obavjetavanje o kretanju broda, o stanju u pojedninim lukama, o brodovima slobodnim za

prihvat tereta na odreĊenim pozicijama.

Tada pom ag nastupa iskljuĉivo kao agent i samo prenosi obavijest danu od nalogodavca.

Druga je faza pregovaranje oko sklapanja konkrtetnog ugovora. Pom agnet morao bi pri tom djelovati

u granicama ovlaštenja, ali se u praksi katkad te granice prekoraĉuju. To stvara mogućnost dvostruke

agentove odgovornosti i prema nalogodavcu i prema naruĉitelju prijevoza.

Treća faza u odnosima sklapanje je ugovora nakon uspješnih pregovora. Pom ag nastupa kao brodarov

zastupnik. Moţe biti i zastupnik obiju stranaka, ako one to ovlaste.

b.) POMORSKI AGENT I KRCATELJ

krcatelj moţe biti i naruĉitelj prijevoza, al ito ne mora biti i ĉesto nije. Krcatelj je osoba koja na

temelju ugovora o prijevozu stvari predaje stvari prijevozniku radi prijevoza.

Pom agent u odnosima s krcateljem nastupa uvijek u ime i za raĉun brodara.

c.) POMORSKI AGENT I PRIMATELJ

primatelj je osoba ovlaštena da primi stvari od prijevoznika. On se mora legitimirati pom agentu kao

zakonski imatelj teretnice na temelju koje zahtjeva isporuku odreĊenog tereta.

Pom agent izdaje ispravu bez zapreke na temelju koje će primatelj preuzeti teret.

U odnosima izmeĊu primatelja i pom ag na istaknutom su mjestu prigovori zbog gubitka i oštećenja

tereta koje primatelj upućuje broadru preko agenta.

d.) POMORSKI AGENT I ŠPEDITER

špediter moţe biti korisnik prijevoza tj vlasnik, prozvoĊać, uvoznik, izvoznik... za špeditera vrijedi sve

prije navedeno za ostale sugovornike.

POMORSKI AGENT I DRUGI SUGOVORNICI NJEGOVOG NALOGODAVCA

S nekima od njih pom agent je u svakodnevno mkontaktu. To su tvrtke koje nude luĉko-skladišne

usluge, slagaĉi i skladištari. Njihove usluge pom agnet naruĉuje i ime i za raĉun naogodavaca.

7

Ĉesti su odnosi pom ag s poduzeĉima koja opskrbljuju brodove hranom i zalihama, i tada pom ag kao

brodarov zastupnik nastupa u tuĊe ime i za tuĊi raĉun. Sliĉno je i u odnosima pom ag s

brodogradilištima i s poduzeĉima za kontrolu tereta

UGOVOR O POMORSKOJ AGENCIJI

U inozemnim pravnim sustavima ugovor o pom agenciji uglavnom se uklapa u sliĉne ugovore

trgovaĉkog ili graĊanskog prava. Naše pravo pripada rijetkim pravnim sustavima koji u Pomorskom

zakoniku ima posebne odredbe o pom agentu.

Prema pom zakoniku ugovorom o pom agencji pom agent se obvezuje na temelju opće ili posebne

punomoći u ime i za raĉun nalogodavca, obavljati posebne agencijske poslove te poslove pomaganja,

posredovanja i zastupanja, a nalogodavac se obvezuje namiriti troškove.

Potrebno je znati dvije stvari, elemente ugovora o pom agenciji kojim se odreĊuju prava i obveze

stranaka (agenta i nalogodavca), posebno agentove obveze, sadrţi elemente o djelu (pomaganje),

ugovor o punomoći, o mandatu, sadrţi elemente zastupanja ili agencije.

NASTANKA UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI

Ugovor nastaje kad se ispune sve pretpostavke odreĊene graĊanskim pravom, koje se zahtjevaju za

valjanost svakog ugovora.

Pretpostavke su sposobnost stranaka, volja i izjava volje, sadrţaj ugovora i valjam oblik ugovora.

Bitnim sastojkom ugovora smatra se uvjet ii rok.

Već sama ponuda mora sadrţavati bitne sastojke ugovora. Ponuda je oĉitovanje volje kojom jedna

strnaka objavljuej drugoj stranic svoju namjeru sklapanja ugovora.

Ugovor je sklopljne kada se ponuda prihvati.

Vrijeme nastanka ugovora vaţno je odrediti radi odreĊivanja prava i obveza strnaka.

Prihvat ponude oĉitovanje jevolje ponuĊenog kojom prihvaća ponudu,Ċ.

Pravovaljani prihvat mora sadrţavati:

-potpun prihvat ponude

-pravu volju ponuĊenog

-prihvat mora dati ponuĊena osoba

Zakon o obveznim odnosima prihvaća stajalište o tome da se ugovor sklopljen preko telefona,

teleprintera ili neposrednom radiovezom smatraju sklopljenim ugovorima izmeĊu prisutnih osoba.

Još su dva naĉina sklapanja ugovorai to su sklapanje pristupanjem i prešutno sklapanje ugovora.

Ugovori o pristupanju ili adhezijski ugovori sklapaj use tako da jedna stranka iznese svoje uvjete

konkretnog ugovora sadrţane u genralnoj ponudi, a druga stranka pristupa ugovoru.

Ugovor je sklopljen konkludentnim radnjama (prešutno) ako iz njih izlazi da su strkane namjeravale

sklopiti ugovor.

Prešutno se moţe sklapati ugovor na tri naĉina: znakovima, konkludentnom radnjom i šutnjom.

Stranke iz ugovora sporazumno odreĊuju kakv će ugovor sklopiti, kakav će mu biti sadrţaj, a to je

rezultat slobodne volje stranaka.

STRANKE IZ UGOVORA O POM AGENCIJI

Stranke moraju biti fiziĉke ili pravne osobe i moraju imati djelatnu sposobnost.

Za osobu pom agent anegdje se traţi i odreĊena drţavna pripadnost dok je uobiĉajno da pomorski

agent domaći agent zastupa inozemne nalogodavce pa se kao agentov sugovornik moţe naĉi stranac,

obrnuta situacija vrlo je rijetka.

Zakonodavcstva većine zemalja ne dopušta inozemnim agentima da rade na njihovom teritoriju.

SVRHA UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI

Svrha je unapreĊivanje pomorskotrgovaĉkih poslova.

Bit sadrţaja ugovora je da agent radi u ime i za raĉun nalogodavca.

Ugovor sadrţi poslove agent ai odredb eo njegovim pravima i obvezama.

BITNI ELEMENTI UGOVORA O POMORKSOJ AGENCIJI

Bitini elementi dijele se na stvarno bitne , pravno bitne i naravno bitne.

Smatra se da se naknada troškova i nagrda ne moraju uzimati koa stvarno bitni elementi.

8

Vaţni ellementi ugovora o pomorskoj agenciji odreĊuju opseg agentovih ovlaštenja, je li on poseban

ili opći agent ...

TakoĊer je vaţane lement odreĊivanje granica teritorijalne nadleţnosti tj hoće li agnet djelovati na

kojem podruĉju.

MeĊu sastojcima ugovora moguće je naĉi uglavak o ekskluzivitetu. On moţe biti dvojak i to da brodar

koji ga postavlja traţi uvijet da pom agent daje usluge jedino njemu i eventualno drugima s kojima se

brodar sloţi. Ili pak ekskluzivitet zahtjvea pomorski agent koji ţeli agentiranej svih brodova i

obavljanje svih poslova zastupaja odreĊenog brodara.

Vaţan uglavak ugovora odnosi se na odgovornost pom agenta koja moţe biti mnogostrana. Svakom

ugovoru moguće je naći uglavke o trajanju ugovora i o negovom prestanku.

Bitnim sastojcima prema volji stranaka mogu se smatrati osim predmeta djelovanja, vrste poslova i

ovlaštenja pom agent au prvom redu uglavke o cijeni agentovih usluga tj klauzule o agnetovu pravu na

troškove i nagradu.

OBLIK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI

Ugovor o pomorskoj agenciji je neformalan.

To znaĉi da se u pravilu ne traţi poseban oblik za sklapanje punpovaţnog ugovora o pomorskoj

agenciji i da se ugovor moţe sklopiti na sve poznate naĉine.

Ugovor se najĉešće sklapa pismeno. Pisani oblik ne znaĉi sklapanje ugovora u obliku poisane

pogodbe. To moţe biti samo izmjena pisama stranaka u kojima nalogodavac daje nalog za obavljanje

agencijskih poslova, a pom ag prihvaća i postupa po njemu.

e-mail je danas zamijenio pismo , pa se smatra da je ugovor sklopljen pismeno ako se sklapa

posredstvom tog medija.

Vrlo ĉesto dolazi do sklapanja ugovora pomoću ranije spomenutih obrazaca kada nalogodavac prihvati

agentov obrazac ugovora ili pak agent nalogodavĉev.

Veliki brodari imaj ustandardne obrasce ugovora i agneti bez oklijevanja prihvaćaj ute obrasce znajući

da agentiranje velikih brodara moţe biti korisno svakoj agenciji.

FONASBA je izradila obrazac koji je ponuĊen brodarima-

Usmeni ugovori ĉesto se sklapaju telefonski.

Ugovor se moţe sklopiti i prešutno i došušteno je koristiti sva tri oblika prešutnog sklpapanja ugovora.

Ugovor je ovako moguće sklopiti konkludentnom radnjom i to je ĉesto u praksi. Takav se ugovor

sklapa kada pom agent posrednik uspješno posreduje za brodara u sklapanju ugovora o iskorištavanju

broda iako agent nema brodarovo ovlaštenje za posredovanje, a prihvaća povoljan ugovor jer zna da je

dobar za brodara.

Ugovor sklopljen šutnjom jedne stranke se vrši tako da nalogodavac daje nalog pomorskom agentu

koji šuti tj ne odgovara niti potvrdno niti nijeĉno, ako nalog nije odbijen, smatra se da je sklopljen.

SKLAPANJE UGOVORA PRISTUPANJEM

Adhezijski ugovor sklapa se tako da strnaka daje svoju opću ponudu, a druga je moţe prihvatiti.

Generalnu ponudu moţe dati pom agnet ili nalogodavac.

FORMULARNI UGOVORI

Sastoje se u tome da se izraĊuje poseban obrazac s tipiziranim klauzulama koje su stranke ovlaštene

prihvatiti mijenjati ili brisati. Bitan utjecaj na donošenje ovih ugovora ima FONASBA.

Ona daje pomoćni predloţak zasklapanje takvih ugovora jer propisuje odreĊene standardne klauzule

koje pomorski agenti širom svijeta mogu ponuditi nalogodavcu. Prednosti su mu u tome što će se

navikavanjem nalogodavca na sliĉne ponude u svjijetu lakše sklapati takvi ugovori.

Taj ugovor sadrţi kaluzule o općim uvjetima, o obvezama generalnog agenta...

OBAVLJANJE POM AGENCIJSKIH POSLOVA BEZ OVLAŠTENJA

I tu vijedi opće pravilo da se tuĊi posao moţe obavljati samo ako se ne moţe odgoditi jer bi zbog toga

nastala šteta.

Ako agent već radi bez naloga, duţan je odmah obavijstiti nalogodavca da već radi u njegovou

korist.nakon završenog posla mora podnijeti raĉun i dobitak dati nalogodavcu za kojeg je radio. Sve

9

agentove duţnostii obveze koje se primjenjuju u obavljanju uobiĉajnog naloga vrijede i kad agent

djeluje bez posebnog naloga.

Agent koji radi bez ovlaštenja, ima pravo na primjerenu nagradu i na naknadu troškova. To se mijenja

ako agent radi unatoĉ izriĉitoj abrani.

UGOVORNE I ZAKONSKE DUŢNOSTI NALOGODAVCA

Prema ugovornim duţnostima nalogodavac je duţan prije agencijskih usluga izdati jasne naloge i

obavijesti, te sve isprave koje su agentu potrebne radi obavljanja posla. Duţan je agentu nadoknaditi

troškove i paltiti nagradu i konaĉno dati mu predujam.

TRAJANJE I PRESTNAK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI

Trajanje se moţe odrediti ugovorom, propisom, obeĉanjem ili pravilima struke.

On moţe biti na odreĊeno i neodreĊeno vrijeme.

Najĉešće se sklapa ugovor o specijalnoj ili posebnoj agenciji, koji vrijedi jedino za odreĊeni posao ili

poslove.

Ako je trajanje ugovora vremenski odreĊeno, radi se o ugovoru o agenciji koji je sklopljen na

odreĊeno vrijeme. MeĊutim, ako vrijeme trajanja nije odreĊeno, radi se o ugovoru sklopljenom na

neodreĊeno vrijeme. Na odreĊeno i neodreĊeno vrijeme sklapaju se obiĉno ugovori o generalnoj

agenciji.

Ugovor sporazumno prestaje kad se stranke dogovore da se ugovor raskine. Radi se zapravo o novom

ugovoru u kojem strnake sloţno odustaju od prijašnjeg ogovor.

Takoav dvostran raskid zove se storniranje ugovora, a moguć je dok obveza niej ispunjena u

potpunosti.

Jednostran prestanak ugovora nastaje kad jedna stranka ugovornica zatraţi raskid. Jednostrano

raskidanje ugovora moţe biti opravdano i samovoljno. Za opravdano jednostrano raskidanje ugovora

razlozi mogu biti ugovorni i zakonski. O samovoljnom jednostranom raskidu ugovora govori se kad

stranka koja ugovor raskida ne navodi razlog ili navodi neopravdane razloge.

Idući naĉin prestanka ugovora za odreĊeni posao nestanak je subjekta tj smrt fiziĉke osobe ili nestanka

pravne primjerice zbog steĉaja. Za prestanka ugovora zbog smrti treba vidjeti jesu li stranke imale

pravne nasljednike. Ugovor moţe prestati i propašću objekta koji je predmet ugovora. Razlog

prestanka ugovora je i njegova ništavost. Nevaljani pravni poslovi dijele se na nepostojeće, na

apsolutno ništave i relativno ništave poslove. Nepostojećim ugovorima nedostaju bitni sastojci za

postanak i valjanost ugovora-

Ništavan je ugovor koji iako ima sve bitne sastojke , nema pravnog uĉinka jer mu je sadrţaj protivan

općim javnim interesima i moralnim shvaćanjima. Ništavni su pravni poslovi protuzakoniti.

Relativno ništavi pravni poslovi su koji postoje i imaju pravne uĉinke, ali ih strnake mogu oboriti (zato

se i zovu rušivi pravni poslovi). To su obiĉno poslovi sklopljeni u zabludi uz prijetnju, prijevarom ili

prisilom...

PRESTANAK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI SKLOPLJENOG ZA ODREĐENI POSAO

ILI ZA ODREĐENE POSLOVE

Općeprihvaćeno je da ugovor o pom agenciji sklopljen za odreĊeni posao ili za odreĊene poslove ne

prestaje u prvom redu ispunjenjem.

Ugovor o pomorskoj agenciji sklopljen za odreĊeni posao ili za odreĊene poslove moţe prestati

sporazumnim obostranim raskidom. Ugovor o pomorskoj agenciji sklopljen za odreĊeni posao moţe

se raskinuti i jednostrano tako da raskid zatraţi ili jedna ili druga strana.

Moguće je da pomorski agent i nalogodavac ugovore da se ugovor o pom agenciji ne moţe raskinuti

jednostrano, pa tada opisani naĉin raskida ne dolazi u obzir.

Ugovor moţe prestati smrću jedne stranke, nestankom pravne osobe ili konfuzijom. Do konfuzije

subjekta dolazi kad npr pom ag postane brodar upravo onog broda za koji je sklopio ugovor o pom

agenciji s prijašnjim brodovlasnikom. Ako ugovor o pom agenciji prestaje smrću pom ag ili

nalogodavca obveza se prenosi na pravne sljedbenike osim ako stranke nisu dogovorile da ugovor

prestaje smrću.

Prestankom ugovor aagnet s eoslobaĊa davanja usluga, a nalogodavac plaĉanja naknade.

10

PRESTANAK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI SKLOPLJENOG NA ODREĐENO

VRIJEME

U pravilu prestaje istekom ugovorenog vremena., ali moţe prestati i na već navedene naĉine. Ne

prestaje ispunjenjem ugovora, već istekom vremena.

PRESTANAK UGOVORA O POMORSKOJ AGENCIJI SKLOPLJENOG NA NEODREĐENO

VRIJEME

On prestaje istekom ugovornog otkaznog roka. Ugovor mogu otkazati u roku obje stranke onako kako

je to njime odreĊeno. Problem nastaje ako stranke u ugovoru nisu odredile otkazni rok.

U ovim ugovorima otkazni su rokovi obiĉno dulji, npr ugovor o gneralno agenciji moţe biti otkazan

otkaznim rokom od godinu dana, a ugovor sam po sebi moţe prestati na sve opisane naĉine.