Ponavljanje – Pamćenje i učenje

• Mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.

• PAMĆENJE

• Pamćenje je preduvjet razvoja vlastite ličnosti i u najužoj je vezi s pojmom učenja.

• Tri faze pamćenja kroz koje informacija prolazi.

• SENZORNO• KRATKOROČNO• DUGOROČNO

• Na pamćenje se može gledati kao na proces pri kojem informacija prolazi kroz tri faze pamćenja.

• Promjena informacije u oblik koji se može pohraniti i zatim pronaći.

• KODIRANJE

• Kodiranje se ostvaruje u kratkoročnom pamćenju i informacije se pripreme za pohranu u dugoročno pamćenje.

• Pamćenje koje se može poistovjetiti s trenutačnim tokom svijesti.

• RADNO PAMĆENJE

• Radno pamćenje je uloga kratkoročnog pamćenja kojom se informacija iz dugoročnog pamćenja vraća u kratkoročno.

• Tri vrste dugoročnog pamćenja.

• EPIZODIČKO PAMĆENJE• ZNANJE• PROCEDURALNO PAMĆENJE

• Epizodičko pamćenje čuva podatke o “epizodama” iz našeg života. Znanje nema autobiografsku notu. Proceduralno pamćenje je znanje o tome kako nešto učiniti.

• Četiri osnovna uzroka zaboravljanja.

• POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMĆENJA

• NEMOGUĆNOST PRONALAŽENJA INFORMACIJE

• POTISKIVANJE• INTERFERENCIJA

• Pojava da učenje jednog gradiva ometa učenje drugoga.

• INTERFERENCIJA

• Dvije vrste interferencije.

• RETROAKTIVNA

• PROAKTIVNA

• Nemogućnost dosjećanja događaja prije ozljede mozga.

• RETROGRADNA AMNEZIJA

• Nemogućnost novog dugoročnog pamćenja.

• ANTEROGRADNA AMNEZIJA

• Anterogradna amnezija se, osim nakon ozljeda i oštećenja određenih područja mozga, često pojavljuje i kao posljedica dugotrajnog neumjerenog konzumiranja alkoholnog pića.

• Smanjena mogućnost pamćenja.

• HIPOMNEZIJA

• Poremećaj koji se očituje u pamćenju svih informacija koje se percipiraju.

• HIPERMNEZIJA

• Takvo pamćenje ometa normalno kognitivno funkcioniranje. Previše je informacija istodobno prisutno da bi kognitivni sustav bio djelotvoran.

• Proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti.

• UČENJE

• Učenjem je stečeno sve ono u ponašanju što nije određeno biološkim naslijeđem.

• Četiri teorije učenja.

• TEORIJA KLASIČNOG UVJETOVANJA

• TEORIJA OPERANTNOG UVJETOVANJA

• TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA• KOGNITIVNA TEORIJA UČENJA

• Pojava da i podražaji slični uvjetovanom podražaju uzrokuju uvjetovanu reakciju.

• GENERALIZACIJA PODRAŽAJA

• Što je podražaj sličniji uvjetovanom podražaju, jača je i uvjetovana reakcija.

• Pojava da podražaji slični uvjetovanom podražaju ne uzrokuju uvjetovanu reakciju.

• DISKRIMINACIJA PODRAŽAJA

• Diskriminacija podražaja omogućuje učenje razlika među sličnim podražajima.

• Učenje pri kojem se osnivaju nove uvjetovane reakcije na starijim uvjetovanim reakcijama.

• UVJETOVANJE VIŠEG REDA

• Pavlov je smatrao da se ukupno učenje može objasniti učenjem lanaca uvjetovanih reakcija višeg reda.

• Zakon prema kojem se povećava vjerojatnost javljanja ponašanja koje prate pozitivne posljedice, odnosno smanjuje se vjerojatnost ponašanja koje prate negativne posljedice.

• ZAKON EFEKTA

• Zakon efekta formulirao je Edward Thorndike.

• Proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za organizam.

• OPERANTNO UVJETOVANJE

• Teoriju operantnog uvjetovanja postavio je Burrhus Skinner.

• Događaj čija pojava nakon odgovora mijenja vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora.

• POTKREPLJENJE

• Potkrepljivači mogu biti pozitivni i negativni. Povećanje frekvencije poželjnog ponašanja postiže se zadavanjem pozitivnih ili uklanjanjem negativnih potkrepljivača.

• Potkrepljivači koji se aktiviraju bez posebnog učenja.

• PRIMARNI POTKREPLJIVAČI

• Primarni potkrepljivači uključuju hranu, vodu, maženje, bolne podražaje...

• Potkrepljivači koji postaju djelotvorni uparivanjem.

• SEKUNDARNI POTKREPLJIVAČI

• Sekundarni potkrepljivači uključuju pohvalu, novac...

• Učenje pri kojem se potkrepljuju ponašanja koja su sve sličnija željenome.

• OBLIKOVANJE

• Oblikovanje se koristi osobito onda kad se neko željeno ponašanje ne može razviti potkrepljivanjem jer se ne pojavljuje spontano.

• Složeniji oblik korištenja operantnog uvjetovanja pri kojem se ponašanje podijeli u sekvence odgovora.

• ULANČAVANJE

• Ulančavanje se često primjenjuje za vježbanje u glazbi i sportu, kao i pri uvježbavanju životinja za nastupe u cirkusima.

• Četiri načina učenja po modelu.

• MODELIRANJE

• IMITACIJA

• UČENJE PROMATRANJEM

• SIMBOLIČKO UČENJE

• Učenje pri kojem se oponaša model, ali ne razumijevajući čemu služi takvo ponašanje.

• IMITACIJA

• Učenje pri kojem kojoj učenik vidi i uzima u obzir posljedice ponašanja modela.

• UČENJE PROMATRANJEM

• Ako su posljedice ponašanja modela bile pozitivne, vjerojatno će se i učenik u sličnoj situaciji ponašati poput modela, i obratno.

• Učenje pri kojem model učeniku samo opiše ponašanje.

• SIMBOLIČKO UČENJE

• Simboličkim učenjem štedi se vrijeme i pohranjuje golem broj informacija.

• Učenje čija je najvažnija značajka da rezultira općim znanjem.

• KOGNITIVNO UČENJE

• Kognitivno učenje dobro se primjenjuje ne samo na situacije u kojima se odvijalo učenje, nego i na širok raspon sličnih situacija.

• Dva fenomena važna za kognitivne teorije učenja.

• UČENJE UVIDOM

• PRIKRIVENO UČENJE

• Opća predodžba o prostoru i znanje o vlastitom trenutačnom položaju u tom prostoru.

• KOGNITIVNA MAPA

• Snalaženje u prostoru osniva se na kognitivnoj mapi.