6. UTJECAJ NACIONATNE KUTTURE NA PODUZETNICKU KTIMU

6.1. Utjecaj nacionalne kulture na poslovne odnose i rezultate

6.2. Utjecaj nacionalne kulture na motivaciju djelatnika

6.3. Utjecaj nacionalne kulture na menadiment

Pitanja za provjeru znanja i raspravu

7. PRINCIPI I NORME POSTOVNOG PONASANJA

7.1. Predrasude i neka pravila poslovnog ponaianja' 7.2. Standardi i norme dobroga poslovnog ponaianja

7.3. Poslovno ophodenje i protokolarno ponaöanje

7.4. Telefonsko i mobilno komuniciranje

7.5. Kultura poslovnih odnosa i rjeiavanja konflikata

7.6. Kultura sluianja i poslovnog dopisivanja

7.7. Kultura poslovnih safanaka i pregovaranja

7.8. Kultura poslovnog ponaìanja u ugofiteljskim objehima idrugim prigodama

7.8.1. Kultura naruÈivanja ikonzumiranja jela

7.8.2. Kultura ponaianja za vrijeme domjenka

7.9. Kultura poslovnog odijevanja

7.10. Kultura poslovnog darivanja

Pitanja za provjeru znanja i raspravu

S. KARAKTERISTICNI KUTTURNIOBICAJI U NEKIM ZEMTJAMA

8.1. Kulturni i poslovni obiiaji u ltaliji

8.2. Kamkteristike grike poslovne kulture

8.3. Kultumi i poslovni obiëaji Spanjolske

8.4. Poslovni obiiaji u Francuskoj iVelikoj Bftaniji8.5. Strogi obiiaji Njemaðke

8.6. Kuhumi i poslovni obitaji Rusije

8.7. Poslovni obiiaji u lzraelu i Indoneziji

8.8. Japanska poslovna kultun

8.9. Poslovna kultura Kine

8.10. Neke karakterifike arapske i islamske kulture

8.1 1, Karakteristike amedike i austnlske poslovne kulture

8.12. Ekumenizam ikultuma ograniienja nekih religija

Pitanja za provjeru znanja i raspravu

9.IZGRADNJA I I(ONTROI.A POSTOVNE KUTTURE

9.1. lzgradnja kulturne strategije

9.2. Kontrola i unapredivanje poslovne kulture

Pitanja za prwjeru znanja i raspravu

Literatura

0stali izvori

Popistablica

Popisshema

Popis ndionica

Kazalo imena

Biografije auton

175

176

180

183

186

189

190

193

195

200

7nt

206

209

214

¿U

222

223

228

236

239

240

242

243

245

247

248

250

251

254

255

258

260

267

271

272

276

279

283

287

287

288

288

289

291

vtnojI vri

$vako poslov

funkcioniratiralnipproblema p

obavljanju

turnihgranice gube

turama i sloi

danas su sve

imoral p

drugih p

u skladno Zi

slovno, kultugovorimo o

pok

rodnih

nudi vi

nite

daje su

Sanja i

ilustrira

stava

razma

potiðe

upucuJ

kulturn

ukljuõu

17s

176

180

183

186

189

190

193

195

200

203

206

209

214

217

222

223

228

236

239

2q2A243

245

247

2ß250

251

254

255

258

260

267

271

272

276

.279

283

287

287

288

288

289

291

VIDOJE VUJIÓ, MARUA IVANIS, BRUNO BOJIÓ

POSLOVNA ETIKA I MULTIKULTURA

Svako poslovanje nameóe osobnu i druStvenu odgovornost i ne bi moglo

fhnkcionirati ako nisu ispunjeni odredeni zakonski, osobni, kulturni i mo-

rullni preduvjeti. Zivimo u vremenu krize morala i u druStvu u kojemu veóina

¡:roblema proizlazi iz nepoStenog, nekulturnog i neetiðkog pona5anja u

*bavljanju gospodarskih djelatnosd. Zivimo i u vremenu globalnih multikul-

{urnih odnosa, u kojemu plemenske, regionalne, nacionalne, vjerske i druge

granice gube znaðenje, alisu istovremeno sve uoðljivije razlike medu struk-

turama i slojevima druðtva. Odnosi medu ljudima i poslovnim subjektima

elanas su sve viSe globalni, multikulturalni i demokratski sloZeni. Kulturu

i moral pojedinca ne bi trebalo razdvajati od morala i etike procesa rada i

rlrugih procedura u poslovnim subjektima, imi ih u ovoj knjizi povezujemo

u skladno Zivljenje i odgovorno timsko djelovanje. Kada se osobno i po-

Èlovno, kulturno i etiðko uljudno djelovanje kvalitetno postavi iunaprijedi,

govorimo o moralnom druStvu i pobjedi opóeg dobra. Ova knjiga:

Þ pokuðava pomoói u pravilnom izboru ponaSanja iobavljanja meduna-

rodnih kontakata i poslova

Þ nudiviSe alata i primjera koji óe vam pomoói da svoje poslovanje uði-

nite moralnim i izvrsnim

Þ daje sustavne i razumljive spoznaje o poslovnoj

Sanja i ophodenja u poslovnom okruZenju

te kulturipona-

Þ ilustrira postupke stvaranja etiðkog i multikulturnoga poslovnog su-

stava

razmatra naðine etiðkog i moralnog rasudivanja u biznisu

potiðe primjenu dobre poduzetniðke i menadZerske prakse u biznisu

upuóuje na principe i norme poslovnog pona5anja i karakteristiðnih

kulturnih obiðaja u nekim zemljama Europske unije i svijeta

ukljuðuje analizu i sintezu dru5tveno odgovornog poslovanja

Þ

Þ

Þ

Þ na kraju svakog poglavlja definira pitanja za raspravu koja bi trebala

potaknuti osobno razmiðljanje i daljnje inoviranje znanja

Þ daruje brojne aforizme i citate koji potiðtl na ispravno ponaðanje i

razmiSljanje.

U dosada5njoj empirijskoj praksi nikada nismo sreli nikoga tko ne bi cije-

nio clobar aforizam, citat ili poslovicu. Zbog toga ih ima gotovo na svakoj

stranici u ovoj knjizi. To je dar studentima i ðitateljima, posebice onima koji

iskazuju poStovanje prema njima. Ljepota je dobrog aforizma, poslovice i

citata u tome ðto je saZet, konkretan, pun mudrosti i savjeta. Aforizmi nude

opóenito pravilo ponaSanja za svaku osobtl. Zlatno pravilo: "ðini drugima

ono ðto Zeliõ da oni ðine tebi" toliko je veliko da moZe utjecati na naðe

ponaðanje tijekom cijeloga úivota. To pravilo izvrsno simbolizira ono 5to

namjeravamo u knjizi poruðiti, odnosno oblikovati, a to su poruke koje su

dovoljno jasne, prihvatljive iprimamljive, ikoje potiðu na ispravno ponaSa-

nje i etiðko razmiSljanje. Iskreno vjerujemo da óe vam te poruke i sadrZaj

ove knjige pomoói da jo5 uðinkovitije sagledate vaZnost poslovne etike i

kulture u novome globalnome multikulturalnom poslovnom okruZenju.

Popis osoba kojima se autori Zele zahvaliti prevelik je da bi se sve pojedi-

naðno navele. Poðinje s kolegama ikolegicama s kojima radimo i kojisu nam

dali brojne smjernice, podatke i sugestije. Tu spadaju studentice i studenti

koji su na nastavi i mnogobrojnim radionicama kreativno analizirali etiðke

dileme koje se nalaze u ovoj knjizi. Velik doprinos u pisanju ove knjige dali

su i djelatnici viSe knjiZnica, koji su nam svojim savjetima skratili vrijeme

traZenja raznih knjiga, ðasopisa i drugih publikacija.

Znatan doprinos strukturi ove knjige dali su i recenzenti koji su u razgo-

vorima upuóivali na odredene moralne probleme i etiðke dvojbe. Njihovi

komentaritrasirali su smjer na5eg promiðljanja i istraZivanja o moralu, etici

i multikulturi pojedinca i druStvu.

Posebno Zelimo zahvaliti svim studenticama i studentima te svima onima

koji óe se sluZiti ovom knjigom, jer smo pri pisanju stalno mislili na vas i

tematiku koji óe vam biti koristan izvor informacija u radu i Zivotu. Svima

vama, a posebice izdavaðima i naSim obiteljima, dugujemo zahvalnost jer

ste svi skupa pridonijeli da ova knjiga bude dostupna javnosti. Zelimo vam

da sva vaða postignuóa budu korisna i uspjeSna.

10

È$srillr* tì{}flìì{' I

r¡¡¡*Ìt¿¡¡'ski t't iqlk

.¡r rì!Ì\ ¡rcl;tttttt.uilt rk¡rtthtli- ;tfr,¡.{¡l}ri ¡ì¡¡{;t \¡{*{,1 i

i {x}rili}f i.¡t-{lit i t"tìè g.$ri$klvrT{}i #tiq$*{ùr¡*xl¡t{}, *1i¿l

¡rri:rt*srtilt ndtlr

*l ¡rt*lttvtr*t'lt *¡¡l¡t x;¡¡lt¡ttl ;ttlittI

¡**$ltint s¡'*tlstvitrÀ ¡r¡¡d;tt"*l* t¡{.htt

N*$t¡**L¡ tl ¡rttvijtr\iq.fr {t¡1i il¿l lìtt(il.}i

$ $¡{'*ì}}r}$tìtvliiìqrr ${¡¡tt* hrtljttiê$è{"t¡{ ill'il{r lTf l.}{

${{}t{.}vi.} *i}t'l i sv

ru *\tkushirtti çr

è{$f${}j**nr: drÈ

¡{r*'${{ s*l tltt¡4ttt

{-rr¡*r$**li s¡'it*¡ i

t*rr*¡*¡¡Ètv¿t tl;l

*rrntr crtl ¡ll-rtli,

i !i tt"*lV'"lttltl l,tk

**rli* s*r L¡ffi{Jt'ii{t

:Br' {}lr}i}lt'lllc \

Ë${ {.1$Trìt ¡rt"CIl:rk'tt

avu koja bi trebalaznanja

rravno pona5anje i

oga tko ne bi cije-

i gotovo na svakoj

osebice onima kojilrizma, poslovice ieta. Aforizmi nude¡ilo: "Õini drugimae utjecati na na5e

irnbolizira ono ðto

su poruke koje su

a ispravno ponaSa-

e poruke i sadrZaj

;t poslovne etike i,rom okruZenju.

a bi se sve pojedi-

rdimo ikoji su nam

ldentice i studentio analizirali etiðke

nju ove knjige dali

na skratili vrijeme

ti koji su u razgo-

ke dvojbe. NjihoviLnja o moralu, etici

ra te svima onima

no mislili na vas i

du iZivotu. Svima

mo zahvalnost jernosti. Zelimo vam

ì

I

vtDoJE vujró, nnnljA rvANrS, BRUNo BoJtó

POSLOVNA ETIKA I MULTIKULTURA

flrojne norme i pravila ponaSanja, zatim razliðiti civilizacijski dometi i me-

nadZerski etiðki kodeksi poslovanja, puni su razliðitosti i problema koji

sil nas potaknuli na pisanje ove knjige. Frvi problem su sve õe5ói financij-

ski skandali, afere i prijevare u gospodarstvu i dru5tvu opóenito, koji nisu

såìmo naSa veó i globalna pojava i koji pokazuju da je potrebno preispitati

i unaprijediti etiðka i moralna naðela poslovanja i na nov naðin promiðljati

n poslovnoj etici i kulturi. Drugi problem je spoznaja da dosadaSnje, tra-

elicionalno, etiðko uðenje nije moralo izuðavati globalnu etiðktl situaciju

¡loslovnih odnosa i multikulturne razlike koje utjeðu na pona5anje ljudi

u ¡roslovnom okruZenju. Theói problem ogleda se u globalizaciji druStva i

ubrzanom znanstveno-tehnoloSkom razvoju s jedne te ograniðenim materi-

,ialnim sredstvima s druge strane, nameóuóinove moralne, etiðke i kulturne

standarde odnosa pojedinac - poslodavac - druStvo - okolina.

l,,lilcada u povijesti dogatfaji ni u jednome dijelu na5eg planeta nisu bilitolikovczani za sudbinu svakog od nas pojedinaðno ili grupno kao ðto stt danas,

ìt pretpostavlja se da óe taveza u buduónosti bitijo5viSe izraiena. Dokaz

5u tome brojni sluðajevi gospodarske, financijske i ratne krize te ðeste ele-

¡nentarne nepogode u nekom podruðju, l<oje se negativno odraZavaju na

¡{otovo cijeli svijet. Takav su primjer kvarovi nuklearnog reaktora elektrane

u Fukushimi uJapanu te nuklearne elektrane u ðernobilu, koji nisu pitanje

åilmo jedne drZave ili regije, ideologije, nacije ili religije veó se tiðu svih nas

jer su se dogodili i u naSim kuóama i straðno zabrujali i u naSim glavama.

"{vjedoci smo i toga da velik dio stanovniStva u svijetu Zivi ispod granice

siromaStva ðak i u Sjedinjenim Ameriðkim DrZavama te da mnogo ljudi

umire od gladi, posebice u Somaliji i drugim dijelovima Afrike.

lJoõavamo takoder da ðovjek sve vi5e nekontrolirano pobjeduje prirodu

kerja se umorila od sve veóeg zagadivanja. Voljeli bismo da na sve te global-

ne probleme svi reagiramo moralno i da se na taj naðin etiðno postavimo

prema problemu. Mnogo je zajedniðkih razloga i potreba koje obvezuju sve

11

religije i ljude da se, iako razliðitih svjetonazora, nadu na istom zadatkujer ih veZu sliðne moralne pretpostavke i sliðni poslovni problemi. posebicedanas kada moderna tehnologija sve vi5e, zloupotrebom slobodnog trZiStai "demokratske" politike, poveóava ljudsku moó nad materijom i Zivotomna Zemlji, pa i nad samim ðovjekom.

Krajem 20., a posebice na poðetku 21. storjeóa, ðovjek je promijenio svoj ko-deks pona5anja, svoj moral i izvore svoje duhovnosti. opsegom i novinomsvojih zahvata u prirodi omoguóen mu je nezapamóen utjecaj na vlastituglobalnu buduónost, pokreóuói nova moralna pitanja kojã prije nisu bilapoznata u eticijer su se ticala samo odnosa prema njemu samome. DanaS_nji doseg ðovjekove moói i planetarnog utjecaja pokreóe i nameóe njegovuodgovornost koja ulazi u sredi5te poslovne etike. Poduzetniõko pona5anjevi5e nije determinirano njegovom prirodom i prirodom stvari oko njega,veóje to sada ponaSanje ipriroda njegove akcije, nejto 5to prelazi granicenjegova izoliranoga poslovnog sustava i njegove osobne sudbine.

õovjek danas radi i priprema ono 5to óe biti sutra te ako njegovo djelovanjeulazi u sferu bitne akcije u svijetu, i njegov moral mora uói u sferu ljudskãgdjelovanja. ðovjekje danas u situacijida se sam moZe odrediti prema svojoJbuduónostijer je logiðno moguóe pretpostaviti da se buduónost zrtvu¡e-zasada5njost, alije isto tako logiðki pozeljno pretpostaviti da se sadaðnjostmoZe Zrtvovati za buduónost.

Buduói da velik broj osoba smatra da je svrha poslovanja svakoga poslovnogsubjekta (tvrtke, ne i ustanove) profit, nameóe se potreba razjasnjavanjãne samo moralnog subjektiviteta svake pojedine osobe nego i uspostavamoralnog kodeksa svake profesije i svakoga poslovnog subjekta. Dakako, tonije samo pitanje prava - legaliteta nego i morala - legitimiteta. polazeéi odtoga da u svakome poslovnom subjektu rade ljudi koji kao instrumentarijposlovne etike ustanovljuju odredene standarde i kodekse moralnog i kul-turnog, nuZnim se nameóe potreba prouðavanja i razumijevanja razliðitihkoncepcija poslovne kulture i etike.

Znanstveni i praktiðni problemi odredili su terneljnu hipotezu koja glasi:suvremenoj znanosti i gospodarskoj praksi potrebna je implementacija po-slovne etike i kulture u svim strukturama i razinama druStva te stvaranjemultikulturalnoga dru5tveno odgovornog poslovanja. Temeljna hipotezakonkretizira se u dvije pomoóne hipoteze.

12

g.æs-J_

na istom zadatkuproblemi. Posebice

r slobodnog trZiStaaterijom i Zivotom

promijenio svoj ko-psegom i novinomutjecaj na vlastitu<ojá prije nisu bilaru samome. DanaS-

: inameóe njegovu

etniðko ponaSanje

r stvari oko njega,

5to prelazi granice

i sudbine.

njegovo djelovanjerói u sferu ljudskogreditiprema svojojduónost irtvuje za

li da se sadaSnjost

;vakoga poslovnog

eba razja5njavanja

) nego i uspostavarbjekta. Dakako, toniteta. Polazeóiod<ao instrumentarij:se moralnog i kul-nijevanja razliðitih

p'otezu koja glasi:

nplementacija po-

uStva te stvaranjelemeljna hipoteza

$$rv;r ¡rarcijalna hipoteza glasi: Osobe koje imaju potrebu, namjeru i Zelju

*l;r ixgrade etiðke multikulturalne odnose i kriterije za novu preraspodjelu

t{nl:iti iodgovornosti, ne mogu to ostvaritibezizgradnje dru5tveno odgo-

s{.}fÌlog poslovanja koje poðiva na poslovnoj etici i kulturi te stvaranju mul-

tikulturalnoga poslovnog sustava u kojem óe svi dionici (kupci, zaposlenici,

¡r*slodavci, menadZeri, dobavljaði i druStvo u cjelini) biti zadovoljni.

ßlnrga parcijalna hipoteza glasi: Poslodavci, djelatnici, menadZeri i drugi

r*it':niciu svakome poslovnom sustavu, kojiZele izvrsno poslovati iponositi${t $vojim postignuóima, moraju usvojiti idobro poznavati kodeks korpora-

tivnog upravljanja i ponaSanja te temeljem toga etiõki i moralno prosudivati

* tuko se pona5ati.

åxr;¡vno iu najuZoj sprezis naznaðenim problemima istraZivanja, postavlje-

*l*m temeljnom hipotezom i parcijalnim hipotezama te misijom ove knjige

k*¡ sveuõiliSnog udZbenika, determinirani su njezini ciljevi i svrha. Svrha

$* istraZiti sve relevantne znaðajke i spoznaje o najvaZnijim odrednicama

Èsrlslovne etike i multikulture te sustavno ijednostavno pokazati kako ta

t*rlriiska znanja.implementirati u praksi, koristeói se pritom brojnim pri-

nr.i*rima, pravilima, naðelima i sugestijama te prenijeti znanja i spoznaje

ku.je smo stekli empirijskim iskustvom radeói na raznim menadZerskim

{xr}slovima u gospodarstvu, javnoj upravi i kao znanstveni suradnici i sa-

ri*tnici na viSe fakulteta.

N*ilnaðenu svrhu moguóe je klasificirati i elaborirati u tri medusobno po-

v¡tä¡tna cilja. Prvi je cilj opisati glavne aspekte poslovne etike i kulture

ì.Èf procese stvaranja moralne poduzetniðke klime koja óe vam pomoói u

ixgradnji osobne i poslovne izvrsnosti. Drugi cilj koji su si autori stavili u

x*Elatak, jest upozoriti na nove putove, naõine, metode, principe i norme

*tidkog i poslovnog ponaSanja u sustavu druðtveno odgovornog poslovanja.'ilr*Cicilj ogleda se u razmatranju i stvaranju moralnih odgovornosti, obveza

i raclnih postignuóa pojedinca te izgradnji i stvaranju moralnog identiteta

{l$slovnog i druStvenog sustava.

{J obradi prikupljenih podataka koriStena je povijesna metoda kojom se

propituju i ocjenjuju dosadaSnja istraZivanja iobjavljene spoznaje u znan-

s{venim i struðnim radovima iz podruðja poslovne etike i multikulture.

|jçsebno je koriStena metoda teorija sustava za izuóavanje meduovisnosti

erike i morala te naðela poslovnog ponaSanja i odluðivanja u pravnim su-

'ås".$wktlslt**, tå*laxeii clel naenaðenilr riljev* autori su posebice koristili su-

w***çslÌ i htllistiðki pristup istraãivanju poslovne etike i multikulture, koji se

*gl*elxju u raz¡natranju etiðkih poslovnih odnosa, sve sa svrhom stvaranja*Ìru$tveno odgovornog poslovanja. osim metoda dinamiðke analize, autorisu se u istraZivanju i izlaganju sluZili i metodom indukcije i cledukcije te lo-giðl<im i drugim metodarna, a nadasve metodom sustavne analize isinteze.

Knjiga je strukturirana tako da,uz uvod, sadrZi devet poglavlja. u svakomse poglavlju promi5lja o pojedinaðnoj rematskoj cjelini koja se multidis-ciplinarno izlaie. u viSe poglavlja autori su dali odredene primjere, upu-te, ðinjenice, radionice, dobru i loSu praksu za propitivanje komplel<snih ispornih dilema u poslovanju. Sva poglavlja mogu se prouðavati povezano iliposebno. Tko zeli, moZe preskoðiti odredeno poglavlje, a da time ne ugroziukupno razumijevanje predstavljene problematike. Zelite Ii o pojedinompoglavlju ili podruðju proðitati neSto vi5e, pogledajte fusnote i korijteneizvore koji se odnose na to podruðje. Na kraju svakog poglavlja nalaze sepitanja za utvrdivanje i provjeru znanja, koja upuóuju na sintezu i bitneelemente odredenog poglavlja ove knjige

Prvi dio knjige Znqnstveno-metodoloíki pristup poslovnoj etici zapoðinje raz-matranjem etiðkog uõenja i djelovanja s povijesnog i filozofskog aspekra.objaSnjavaju se etiõka uðenja, pristupi i podjele re predstavljaju promiSlja-nja o etici istaknutih svjetskih filozofa i ekonomista. Razmatraju se pojmovietike i morala, obja5njavaju etiðke teorije i karakteristike moralnog pona-ðanja koje utjeðu na vrijednosni sustav pojedinca.

Drugi dio knjige Etiðko i moralno prosudivanje u biznisu odnosi se na podruðjeposlovne etike kao znanstvene discipline. Definiraju se subjekti kojiutjeðuna etiðko ponaSanje i djelovanje te navode temeljna etiðka naðela kojihse treba pridrZavati u poslovanju, istiõuói moralne odgovornosti i obvezesuvremenog menadZera. Autori istiðu razlike izmedu osobne, zakonske,dru5tvene, poslovne, radne i profesionalne etike te detaljno razmatrajuindividualne osobine i uvjerenja koja utjeðu na etiðko ponaSanje poslov-nog subjekta i radna postignuóa pojedinca. Posebna paZnja posveóuje se

etiõkom kodeksu poslovnog pona5anja i drugim menadZerskim alatima ilimjerama koje u poslovanju pridonose etiðkom ponaðanju, kao i objaSnja-vanju razina i dilema etiðkog odluðivanja, pri ðemu mnogobrojni primjeri iradionice pridonose boljem razumijevanju te problematike.

14

ajerl

Sedt

yoslI prq

p::lprsrl

oo"l

tttl'1nlnlml

kultnjotl

mai

-{\,¡r*{

¡'t*.|t

I rl{.r

rTiie:

ltü$t

flr]Ì)

Pet

nje

ele

te

'¿el

Ses

lAZ

î*.*"

;ebice koristili su-

ultikulture, koji se

r svrhom stvaranja

ðke analize, autorie i cledukcije te lo-e analize i sinteze.

>glavlja. U svakomkoja se multidis-

:ne primjere, upu-nje kompleksnih i

iavati povezano ilida time ne ugrozite li o pojedinomrsnote i kori5tene

oglavlja nalaze se

na sintezu i bitne

tici zapoðinje raz-

rzoßkog aspekta.

tavljaju promiðlja-

ratraju se pojmovie moralnog pona-

osi se na podruðjerbjekti koji utjeðu.iðka naðela kojihvornosti i obveze

sobne, zakonske,

taljno razmatrajurona5anje poslov-

Zrija posveóuje se

erskim alatima iliu, kao i objaSnja-

;obrojni primjeri i

(e.

'li*e i cfio knjige Druítveno odgovorno poslovanie õitatelja najprije upoznaje s

¡.:o.irnovima idefinicijama druStveno odgovornog poslovanja, nakon ðega se

laelnatraju procesi i gospodarska naðela druStvene odgovornosti. U ovom

*Íij*lu knjige autori promi5ljaju o zadovoljstvu dionika druStvene odgovor-

{tl}sti te se daju primjeri (ne)etiðkog i druStveno (ne)odgovornog poslovnog

t)*nasanja iz Hrvatske i svijeta.

**wrti dio knjige Poslovna multikultura u svijetu poduzetniítva posveéen je

$:rr)$lovnoj kulturi kao temeljnom ðimbeniku kojiutjeðe na etiðno pona5anje

Ì dj*lovanje poslovnog subjekta. Pritom se provodijasna distinkcija izmedu

l *jmova kultura, poslovna kultura i multikultura; objaSnjavaju se koncepti

rti*zina razvoja u teoriji i praksi menadZmenta; razmatra se njezina uloga i

v;rånost u izgradnji zajedniõke poslovne multikulture.

ß$eti dio knjige Karakteristike i elementi poslovne kulture odnosi se na izuðava-

lrir: srZi poslovne kulture, pri ðemu se detaljno razmatraju njezini temeljni

*l*menti. ObjaSnjavaju se l<ognitivni isimboliðki elementiposlovne kulture

t* pretpostavke za njezinu izgradnju u poslovnom subjektu. Õitatel¡a se

È-*li upoznati s v'rstama poslovne kulture u podruðju upravljanja ljudskim

potencijalima, opisujuói karakteristike svake od njih.

$esti dio knjige Iltjecaj nacionalne kulture na poduzetniðku klimu zapoðinje

razmatranjem razlike izmedu poslovne kulture i poslovne klime. Obja5njava

s* utjecaj nacionalne kulture na poslovne odnose i rezultate, motivaciju

djelatnika i menadZment.

-Tecfnri dio knjige Principi i norme poslovnog ponaíania svojevrsnije vodið za

¡roslovno ponaSanje. ObjaSnjavaju se principi, standardi inorme poslovnog

i protokolarnog ponaðanja, ophodenja i komuniciranja. Opisuje se kultura

¡roslovnih odnosa i rjeSavanja konflikata, kultura sluSanja i poslovnog do-

¡risivanja, kultura poslovnog odijevanja i darivanja te kultura poslovnog

pclna5anja u ugostiteljskim objektima i u drugim prigodama

ûsnri dio knjige Karakteristiðni kulturni obíðaii u nekim zemliama posebno je

ranimljiv jer se ðitatelja upoznaje s karakteristiðnim kulturnim i poslov-

nim obiõajima u pojedinim zemljama svijeta. Õitate¡ óe tako saznativiðe o

kultr-rri i poslovnim obiõajima mediteranskih zemalja - Italije, Grðke, Spa-

njolske i Franðuske, zatim Njemaðke, Rusije i lzraela te o karakteristika-

rrra arapske, kineske, japanske, ameriðke i australske poslovne kulture. O

enja nekih religija

¡eóen je shvaóanjurtiðnog, druStvenou elementi izgrad-<ontrole poslovne

1 ZI\ANSTVENO.METODO¡-O5K! PRISTIJPII c POSIOVNOI ETICI

Za r,rtemeljenje etike kao znanstvene disciplineznaðajno je pridonijela Platonova podjela znanjana teorijsko i praktiðno podruðje, a potom iAri-stotelova podjela znanja na teorijsko, praktiðno

Ako ðasno radi5,neka svi znaju.

autori

i poetiõko podruðje, pri ðemu je svrha teorijskog znanja fundamentalna,praktiðnog da se Zivot ðovjeka u zajednici uðini boljim, a poetiðkog stva-ranje poStenog i moralnog odnosa u okruZenju. Aristotel zastupa tezu daõovjeku pripada privatna svojina, pa tek onda zajedniõka. ðovjek se trebatruditi da odrZava i uveóava privatnu imovinu, a put tog uveóanja ne po-drazumijeva nanoSenje Stete drugome i upotrebu nemoralnih postupaka,nego poðten rad.i upotrebu moralnih sredstava za postizanje tog cilja.rAristotel dijeli ljudsku djelatnost na razumski, nerazumski i etiðki dio.2Razumski- logiðki dio obuhvaóa znanje i shvaóanje. Nerazumski- alogið-ni dio odnosi se na htijenje i poZude. Etiðki - moralni dio usmjeren je na

hrabrost, praviðnost i umjerenost. Predmet je etike kao znanosti ljudskbdjelovanje i pona5anje.

U okviru etike kao filozoßke discipline razvila se poslovna etika koja je kaoproblem u poslovnim odnosima prisutna u svim epohama ljudskog miSljenjai djelovanja. Poslovna etika se kao znanstvena disciplina brzo razvila u20.stoljeóu. Njezin razvoj u tom stoljeóu moZemo podijeliti u tri faze.

Prva faza trajala je do polovice 20. stoljeóa. U todoba o njoj su najviSe raspravljaliteolozi ifilozofiistiðuói pitanja raspodjele plaóa i prava radnika u

kapitalistiðkom poretku.

Branko Balj, Uvod u poslovnu etiku, lP Beograd, Beograd 1995., str. 9.

Aristoteles Louvre, grõki filozof (384.-322. pr. n. e.), spada medu najveóe filozofe svihvremena. On je najznaðajniji sintetiõki um antike. Dostupno sa: "http://bs,wikiquote.org/wiki/Aristotel" (10.8.201 0.)

19

Druga faza zapoóinje 1960. godine. U ovoj se fazi u svijetu posebice istiðu

problemi zagadenj a okoline, neracionalnog iskoriStavanja prirodnih resur-

sa. Do izraíaja dolazivaZnost kvalitete okoli5a, a ne samo kvantiteta pro-

izvoda.3

Treóa fazarazvoja poslovne etike zapoðinje

krajem 70-ih godina proSloga stoljeóa. Tih

se godina u sustavu visokog obrazovanja

uvodikolegij pod nazivom Etika poslovanja.

Krajem 1980. posebno znaðenje poslovnoj etici pridaje se u Europi kada se

na sveuðili5tima u Nizozemskoj, Svicarskoj, Njemaðkoj, Belgiji, Francuskoj,

Engleskoj, Britanijii ltalijiuvodikolegij Poslovna etika. Prva europska kon-

ferencija o poslovnoj eticisazvana je 1988. kada je s radom zapoðela Mreù,a

europske poslovne etike (eng. European Business Ethics Network - EBEN).4

Od 1990. godine pro5loga stoljeóa globalno se potiðe dono5enje etiðkih

kodeksa unutar odredenih cehova i poslovnih sustava.s

O etiõkom poslovanju sve se vi5e raspravlja na razini cijele Europske uni-je. Strah da bi amoral, korupcija i. prijevare mogli doói glave teõevinarna

kapitalizma i slobodnog trZiSta ðini se da je pokrenuo i poslodavce ðirom

svijeta, 5to je u globalnim odnosima i uvjetima poslovanja posve razumljivo.

Javno miSljenje, a to znaði potroSaði i dioniðari, poðinju oStro kaZnjavati

kompanije raskrinkane zbog menadZerskih prijevara, friziranih podataka,

propusta u politici oðuvanja okoliða ili nepoStivanja socijalnih standarda.

$ ¡'*¡ u:i$ tÌ"'"' ;n,,Ë

¡w*xås;vst*

¡ À¡¡st+è$¡tr¡

*$$$È;c g*ç-e

c. {¡3s$€$$$*i

t .lrirt r.$¡+.

$"Ë" $\

'$'+.Ë*¡-{'"¡**¡

c$$'q*..üð u.stç

$u,$q- ui*$+

l! .*{.*tc¡*t

È{-S{$l¡f'$

st sl9nr-Ù.+$,

x e**:iri;t3*

¡tr*{ r'*lil*g*nr,{ttlttt

l*ig¡ilrr," *

"¡t¡*¡¡'¡l*l'f llr il "llÄ;tttÌ*, l,r:

I r'{r¡}(}h}

sç: ist* T

ili ve:i¡tlir

r'¡;r I if il r¡

rrln.il-trti

sç;rko Iickrhnlht

l:t ika 1:t

¡ru[<trs;tvOtrrd¡ s

rr¡|uli¡;l

Ne ðinite drugomeono 5to ne biste sami

åeljeli da vam drugi Èine.

Konfuciie(kineski frlozof i socijalni reformator)

Danas, a u buduónosti jo5 i vi5e, poslovna

óe etika i kultura postativaZnim proizvod-

nim adutom svakoga poslovnog subjektajer pridonosi njegovu razvoju i novoj kon-

kurentskoj prednosti. Tako poslovna etika,

kao i biznis, postaje nacionalna i internacionalna, znanstvena i praktiðna

disciplina. Na nacionalnom planu prosuduje ivrednuje nacionalni poslovni

Nenad lnjac, Mala enciklopedija kvalítete,lV. dio: Okoli5 i njegova za5tita, Oskar, Centar za

razvoj ikvalitetu, Zagreb2004., str. 192.

Horst Steinmann, Albert Löhr,IJnternehmensethik, 2. izdanje, Stuttgart, 1991., citiranoprema: S. Baloban, Etiðnost í socijalnost na kuínji, Kr5óanska sadaSnjost, Zagreb,1997., str.

30.-31.

Manuel G. Velasquez , Business etics: concept and ccses, Prentice Hall, Upper Saddle River, 4.

izdanje, NewYork, 1998., str. 15.

20

i druStveni sustav t e moralno ponaca- Ako ne voli5 novac, daj ga

nje pojedinca i njegovih postupaka u lopovima i oni ti ga neee uzeti. poslovnim transakcijama. Na interna- Konfuciie

etika prouc'ava moralno djelovanje na- I I

cionalnih i multinacionalnih poslovnih sustava i primjenu etic'kih nac'ela raspodjele dobara i druStveno odgovornog poslovanja.

1 .l. Povijesni i filozofski pristup etirkom urenju i djelovanju

TisuCama godina ljudi su razvijali standarde, pravila i etic'ke kodekse za druStveno i pojedinac'no ponaganje. Etika lzao filozofslza disciplina propi- tuje ciljeve i smisao moralnih htijenja i vrednovanje moralnog ponaganja. U staroj Grc'koj t e u Rimskom, Turskom i Austro-Ugarskom Carstvu bile su regulirane brojne poslovne i gradanslce duznosti i alctivnosti. Krajem 16. stoljeCa, S porastom trgovine, trgovci i u Europi i u Aziji bivaju upoznati S obic'ajima i vrijednostima drugih druStava. Razvojem civilizacije raste i potreba za etic'kim poslovanjem po- godnim za razvoj kapitalistic'ke ideo- ielio da drugi postupaju S tobom. 10gije.~ Etika je znanost koja prouc'ava ~ u r t o n J. Manning "moralno p0naSanje ljudi", pri c'emu (predsjednik i bvrini direktor

J. Walter Thompson CO.) "moral" ne znac'i nuZno i dobro pona- 3 Sanje, vekvladanje lcoje nastaje lcao moralni izbor. DruStvene znanosti - an- tropologija, psihologija, pedagogija, sociologija, kadrologija i druge - bave se isto tako Ijudslzim ponaganjem. Kada se, medutim, u ovim znanstvenim disciplinama upotrebljava izraz ljudsko ponaSanje ili vladanje, misli se na razlic'ite ljudske aktivnosti lzao Sto su govor, prehrana, odijevanje, pisanje, umjetnic'ko izrazavanje itd., dok se u etici pod tim izrazom ne misli na svalzo ljudsko ponasanje, vet samo na ono lzoje podrazumijeva c'ovjekov slobodan odabir da se ponaSa na odreden nac'in.

Etika prouc'ava postojeCi moral, odnosno postojeCu moralnu praksu ljudi i polcus'ava pronaei odgovarajute smjernice za moguee poboljSanje te prakse. Otuda se U filozofskoj literaturi etic'ka razmatranja shvaeaju kao teorijska valorizacija dobroga ili loSega ljudskog morala, Sto je nekim filozofima dalo

Momrilo Stojkovic, Etos iprogres, Prosveta, NiS, 1993., str. 11.

povoda da etiku nazovu "moralnom filozofijom" ili "teorijom morala". Pre-

ma tome, svaki etiðar ne mora biti i moralist u smislu praktiðne reforme

Ijudskog morala, dok je svaki moralist i etiðar jer svojim praktiõnim pona-

Sanjem Zeli uspostaviti i neke etiðke vrijednosti. Treba, medutim, istaknutida je uz revnost za praktiõnom primjenom moralnih vrijednosti, potrebno

i teorijsko poznavanje odredenih etiõkih naðela koja se realno mogu pre-

toðiti u moralnu praksu. Etiðka uðenja dijele se na "filozofska i praktiõna".

Filozofska etiðka motri5ta smatraju da jeðiniti dobro naSa duZnost i temeljna nor-

ma osobnog djelovanja. Najboljije primjer

filozofskog etiðkog uõenja njemaðki filozoflmmsnuel Kønt kojije smatrao da shvaóanje

Tri osobine krase ðovjeka:poËtenje, mudrost i hrabrost.

Konfucije(kineski frlozof i socijalni reformator)

Neka tvoje oëi gledaju u lice,i neka tije pogled uvijek prav!

Stari zavjet; Izreke; 12;35.

Kantovo pisanje i razmiSljanje pridonijeloje razvitku "materijalne vrijednosne eti-ke" koju je promicao i Max Scheler, joé

jedan njemaðki filozof kojije smatrao da

dobra proizlazi iz na5ih "umnih duZnosti" i na5e dobre volje da pravedno

djelujemo.T Volja, prema njemu, nije ne5to na ðto utjeðu vanjski ðimbenici

ili vi5i razlozi poput uZitka, sreóe i ugode, veó je autonomna i propisuje za-

kone sama sebi. Po njemu se moralno djelovanje zasniva na samokontroli,jer svaki ðovjek veó ima apriorni zakon koji mu nareduje kako da se ponaSa.

Stoga "nije potrebna znanost ili filozofija da bi se spoznalo 5to ðovjek treba

da radi da bi bio dobar i po5ten, uistinu da bi bio mudar i plemenit".s

se ljudsko djelovanje treba razmatrati sa stajaliSta materijalnih vrijedno-sti.s Za razliku od Kanta kojije smatrao da su moralne vrijednosti ovisne o

iskustvu, Max Scheler istiðe da ðovjek ne djeluje samo logikom uma veó i

logikom srca te da je ljubav osnovni naðin prihvaóanja vrijednosti. Sve 5to

ðovjekvrednuje i stvara, prema njemu proizlazi iz poretka ljubavi.

Immanuel Kant(1724.-1804.), njemaõki frlozof kojije svoje etiõko uõenje iznio u djeluKritika praktiðnog uma 1788. godine. Dostupno sa: www.wikpedia.org (13.7.2010.)

Mustafa Cerió., Etikq u islamu, Zbornik radova Treóeg simpozija zagrebaõke dZamije14'10./1990.,lslamska zajednica, Zagreb, 1991., str. 7.

Max Scheler (1874.-1928.), njemaõki filozof koji u svojim djelima Formalizam u etíci i Ma-

terijalna vrijednosna etika pobija Kantov formalizam. Dostupno sa: www.wikpedia.org (15.

7.2010.\

:*Y

'ijom morala". Pre-

praktiðne reformeLpraktiðnim pona-

nedutim, istaknutiednosti, potrebnorealno mogu pre-

ofska i praktiðna".

;ta smatraju da jest i temeljna nor-Najboljije primjera njemaðki filozofatrao da shvaóanje

volje da pravedno

vanjski ðimbenicirna i propisuje za-

r na samokontroli,rako da se pona5a.

o 5to ðovjek trebaiplemenit".s

íljanje pridonijelo: vrijednosne eti-Max Scheler, joí<ojije smatrao da

:rijalnih vrijedno-ijednosti ovisne oogikom uma veó i'ijednosti. Sve 5to

<a ljubavi.

r uðenje iznio u djelurrg (13.7.2010.)

zagrebaðke dZamije

ormqlízamuetic¡ iMa-ww.wikpedia.org (15.

Teorijskim pravcima etiðkih uðenja

pridonio je grðki filozof Sokrøú kojije smatrao da se vrlina moZe nauðitijer proizlazi iz znanja: 'Ako ðovjek

Ne nameói se, da ne budeË odbaðen,a ne udaljuj se da ne budeS zaboravljen!

Stari zavjet;Sirah; 1j; 10.

Naj iskrenija su prijateljstvaona u kojima nema duZnièko-

-vjerovniëkih odnosa.

Nicolo Berac

zna 5to je dobro, dobro óe i ðiniti."r0 Prema njemu, osnovno pitanje etikene glasi kako reagirati u nekoj situaciji, veó: "Kako dobro livjeti?" Sokratovuðenik, grðki filozof Pløton, smatrao je da bi drZavom trebali vladati onikoji prepoznaju najvi5e dobro i koji Zive mudrost, pravednost, hrabrost i

umjerenost te predstavljaju moralni autoritet na temelju kojega imaju pravo

reói i prosudivati ðto je za njihovu zajednicu dobro.tl Njegov je etiðki idealpostiói vrlinu koja se, dakle, zasniva na znanju, a to je teZnja k ideji dobrakao vrhunskoj vrijednosti i ta se ideja ne moZe ostvariti samo u pojedincunego istovremeno u zajednici, odnosno u drZavi. Svoje etiðko uðenje pove-

zao je s uðenjem u idealnoj drZavi, koje je iznio u dijalogu DrÈave, u kojojsvaki pripadnik staleZa (proizvodaõi, vojnici i ðinovnici) radi posao za kojije sposoban. Sam Arístotel nije se slagao sa Sokratom da ðovjekova vrlinaproizlazi iz znanjajer je znanje samo po sebi vrlina.l2 Nije se slagao ni s

Platonom, iako mu je Platon bio uðitelj i veliki prijatelj. Ono 5to õini ljudskodobro, povezano je, prema Aristotelu, s politikom kao umijeóem vladanja,ali i s ekonomijom kao umijeóem privredivanja, a dobro samoga znanjapovezano je s karakterom ðovjeka.

I(ineski filozof i dru5tveni reformator Kon-

fucíje uðio je da poðtenju, nz mudrost,dobrotu, vjernost i iskrenost, kao trajnimvrijednostima, pripadaju i etiðki principi.l3

Indijski politiõar i voda indijskoga narod-

l2

Sokrat, grðki filozof (469.-399. g. pr. n. e.) guru je filozofije morala. Dostupno sa : www.wikpedia.org (18. 7. 2010.)

Platon (roden 427. g. p. n. e.) bio je utjecajan grõki filozof i idealist. PolaziSte je njegovefilozofije uðenje o idejama. ldeje su prema njemu izvor, uzrok i uzor svega Sto postoji.Dostupno sa: www.wikpedia.org (18. 7. 2010.1

Aristotel (384.-322. g. pr.n. e). Djela; Fizika, Metafizika, Logika, Nikomahova etika, O duíi,Politika i dr. Dostupno sa: www.wikpedia.org (13.7.2010.)

Konfucije (lat. Confucius, prema kin. Kung tzu ili Kong Futzi) Zivio je od 555. do 479. g.

pr. n. e. Detaljnije vidi: natuknica Konfucije, Hrvqtski opói leksikon, Leksikografski zavodMiroslav Krleàa, Zagreb, 1996., str. 483.

10

il

l3

23

-. - =.f

,j

I

n*6 *slobodilaðkog pokreta Mohøndøs

$*st osobnih i druStvenih grijehova:ra

Þ bogatstvo bez rada

Þ uZivanje bez savjesti

Þ mudrost bez karaktera

Þ trgovina bez morala

Þ znanost bez istine

Þ kult bezirtvi.

Budite zahvalni svima koji suvam pomagali i pomaZite im!

John M.Templeton (amerièki poslovni ëovjek)

Bolje je prijateljuoprostiti nego ga izgubiti.

arapska izreka

Køramchand Ghsndhí nabrojio je

Osjeóaji ðesto odstupaju od onoga õto je etiðko. lsto je pri primjeni zako-na. Zakon moZe odstupati od etiðkih naðela ili ðiniti 5to druStvo prihvaóa.

Veóina nas, kada se suoði s izborom izmedu dobrog, lijepog i pravednog

na jednoj strani te lo5eg, stra5nog i nepoStenog na drugoj, odabire istinuipravdu.

Ghandhi je suzdrZavanje od nasiljapodignuo na razinu etiðkog naðela.

U svom je radu i djelovanju isticao

daetika nije povezana s osjeóøjimø.

Adam Smíth je svoja prva promiSljanja o eticipredstavio 1759. u knjizi Teorijø moralnih osjeóaja

koja se smatra njegovim prvim velikim djelom.Smith ðovjeka doZivljava kao neSto viSe od bióa

ü¡rnktiðna e!

r*ti u 20. st{j* obiljeze$k*m pona5{

snih ratova{

tvene, tranlda je poslo{

üva filozofrdjelovatis {ä0. i noðetljilå, zena, rn

ubrzano in{roba, uslug{

ì

$ve to skur{promJene ol

ke etike kojN

u teorul I pfl

stupa etiõ\ivoluntari$

)

Þ Desktljudi ii

I

Þ Normi

na nai

ususti

Þ Analitnje vqmativt

Þ Volunmosta

norm¡

koje, koliko god bilo egoistiõno, utjeðe na sudbinu drugih ljudi. Smithov ðo-

vjek je ðovjek suóuti i simpatije, koji ne djeluje uvijek racionalno, usmjerensamo na vlastitu korist. Smatrao je da su individualna i socijalna ðovjekova

narav usmjerene jedna na drugu. VaZnost "moralnih osjeóaja" opisuje u

svojoj knjizi Bogatstvo naroda u kojoj iskazuje veliko zanimanje za sudbinusiromaha i nadniðara. U toj knjizi postavlja temelje kapitalistiðke etike kojatraje do danas.ls Prema shvaóanju Adama Smitha, poveóanje interesa svakogpojedinca istovremeno poveóava korist za cijelo druStvo.ìa Mohandas Karamchand Ghandhi (1869.-1948.), detaljnije vidi: natuknica Mohandas

Karamchand Ghandi, Hrvstski opói leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlei,a, Zagreb,1996., str.295.

rs Adam Smith (5. lipnja 1723., Kirkcaldy - '17. srpnja 1790., Edinburgh) smatra se ocemsuvremene ekonomske liberalne 5kole. Njegova knjiga Bogatstvo naroda uðinilaje prevrat u

ekonomskim idejama s kraja 18. stoljeóa i intelektualno utemeljila suvremeni kapitalistiõkiekonomski poredak. Dostupno sa: www.age-oÊthe-sage.org (15. 8. 2010.)

24

ekstr(

5Vr naznacfl

cavanJe mo

16 Dragan Su

Beograd,

Ghandhí nabrojio je

lrZavanje od nasiljarinu etiðkog naðela.

i djelovanju isticaoezans s osjeóøjimø.

:pri primjeni zako-r dru5tvo prihvaóa.

rjepog i pravednog

tgoj, odabire istinu

romiõljanja o etici'ija moralnih osjeóaja

im velikim djelom.neSto vi5e od bióa

h ljudi. Smithov ðo-

cionalno, usmjeren;ocijalna ðovjekovarsjeóaja" opisuje u

rimanje za sudbinualistiðke etike kojarje interesa svakog

).

natuknica Mohandasvl iroslav Krlei,o, Zagr eb,

urgh) smatra se ocemzda uõinila je prevrat uuvremeni kapitalistiðki1.2010.t

:1'r

r*nih ratova i vrijeme kada su poslovni sustavi prolazili kroz brojne druS-

{vene, tranzicijske i strukturne promjene. U 20. stoljeóu razvija se ideja

d* je poslovni sustav "upravitelj tehnoloSkih, ljudskih i novðanih izvora".

{^}va filozofija usmjeravala je sve poslovne sustave ka stavu da je najbolje

ttj*lovati s paZnjom dobroga gospodara i obzirno prema okruZenju. Krajem

l{{}. i poðetkom 21. stoljeóa brzo raste druðtvena svijest idjelovanje manji-

{.Ìü, ãena, raznih udruga za zaititu potroSaða i odrZivog razvoja. Svijet je

{*brzano informatiziran iglobaliziran, posebice u podruðju kretanja, Ijudi,

*"arba, usluga i kapitala.

$|raktiõna etiðka motriSta poðinju domini-r*ti u 20. stoljeóu. Dvadeseto stoljeóe bilo

i* obiljeZeno razliðitim pristupima etiõ-

ktm ponaSanju. Bilo je to razdoblje uZa-

$v* to skupa nameóe nove standarde i

çlromjene osnovnih naðela kapitalistið-

k* etike koja se na poðetku 21. stoljeóa

k¡ teoriji i praksi prepoznaje u ðetiri pri-

Bolje je izgubiti trenutakZivota, nego Zivot u trenutku.

grafit

Bez ljubavi svatko jeuvijek na gubitku.

MeËa Sel i m ovi i. (bosanskoh e rcegova ëki pisac)

s*ilpa etiðkom promi5ljanju - deskriptivnom, normativnom, analitiõkom$ mluntaristiõkom.t6

Deskriptivni pristup sastoji se od prouõavanja i opisivanja morala

ljudi i druStvenih zajednica te njihovih vjerovanja, kultura ivrednota.

Normativni pristup nastoji otkriti, razviti i objasniti osnovna moral-na naðela ivrijednosti koje nalazi u ljudskoj zajednici, pokuðavajuói

usustaviti razliðite norme, pravila ivrijednosti morala danog druStva.

Analitiðki pristup obuhvaóa razja5njavanje i vrijednosno prosudiva-

nje valjanosti moralnih dokaza. Nastoji implementiratiteorijski i nor-mativni dio etike u poslovnu i Zivotnu praksu.

Þ Voluntaristiõki pristup istiõe da õovjek svoj moralni izbor provodi sa-

mostalno i neovisno o bilo kakvim socijalnim zakonima idruStvenimnormama, polazeói samo od osobnih interesa. Voluntarizamizraiavaekstremni individualizami u krajnjem ishodu vodi u amoralnost.

$vi naznaðeni metodolo5ki pristupi stavljaju u srediðte pozornosti izu-

*avanje moralnog odnosa ðovjeka i ðovjeka, ðovjeka i njegova prirodnog

'n Dragan Subotió, Jovica Lj. Lazié., Poslovna etika, Knjüevno izdavaõka zadruga Centar,

lleograd, 1997., str. 1.

Etika sluZi ne da bismo znalivi5e, veé da bismo bili bolji!

Aristotel (g rëki fr lozof)

okruåenja, ðovjeka i clru5tva, ðovjeka prema sebi, a obuhvaóaju i praksu

procjenjivanja ljudi kao dobrih i lo5ih te vrijednih i lijenih. Svaki pristup

njeg{e i istiðe razliðite naðine ljudskog djelovanja koje se u praksi prepo-

znaje l<ao autoritativnost, humanizam, optimizam, pesimizam, fatalizam,

individualizam, kolektivizam, egoizam, altruizam, poZrtvovnost, amorali-

zam imakijevelizam.

Autoritativno djelovanje proizlazi iz uvie-

renja da je najvi5a razina moralnosti uka-

zivanje na voljenog vodu od kojega tai za-

htjev dolazi. Najuoðljivija autoritativnost

l

åi utjecaja. Alii

¡:*d naðom ktj

iltiecati na buÇ

vjeruju u taro{vanje crta na cf

$ve to ima smii

þ'lo kako to nijn0sti naprostqbuduónost ne

{j

Individualizard

istiðe da je ðo]

zasnrva na osq

ovog naðela s'{

vjeka, individ{na tome da ó,{

ako joj se dofli sredstava k$savjesti itreb¿ì

su egorzam, oü

ì

Kolektivizam i

umJesto znacq

rava zajedniciì

osobnih ciljevt

individualizmrr

Egoizam je mi

terizira õovjell

drugim ljudimSanje i davanj!

resima. Egoist

nego ostalim \la iopóe nebri¡

kao negativnc

'' Ãloziðãlveó samo upni

sadrZana je u religijskim uðenjima u kojima se kao najviSi kriterij i osnova

morala uzima Bog i njegova volja. Bit autoritativnosti sastoji se u slije-

pom izvrSavanju "od gore". propisanih moralnih zahtjeva, bez razumijeva-

nja njihova socijalnog smisla. Autoritet nastaje nametanjem naredbodavne

osobne moói kao 5to je odnos ðasnik - vojnik; uðitelj - uðenik; poslodavac

- posloprimac itd.

Humanizam je pogled na Zivot koji ðovjeka progla5ava krunom prirode i

srediStem svijeta, istiðuói njegovu sposobnost za inoviranjem znanja pomo-

óu kojega ostvaruje duhovni Zivot i traZi da se osjeóajne pobude podvrgnu

njegovoj kontroli. Ta osnova moralnostijavlja se kao potpuno savrSenstvo,

teZnja za slobodom i za5titom dostojanstva.

Optimizam je pozitivno shvaóanje igledanje u kojem dobro pobjetluje loSe,

a pravda dominira nad nepravdom. Suprotnost optimizmu je pesimizam'

Optimisti oðekuju da óe im buduónost uglavnom donijeti ne5to dobro, dok

pesimisti oðekuju loðe. Optimisti i pesimisti razlikuju se iu naðinu razmi-

Sljanja. Pesimisti uzroke pronalaze u unutarnjim, trajnim i globalnim uzro'cima. Za razliku od njih, optimisti vjeruju da je lo5 dogadaj prolazan, da je

uzrok u vanjskim okolnostima i da je ograniõen samo na odredenu situaciju

u njihovu Zivotu.

Fatalizam je moralni pogìed na Zivot ðovjeka

kojije odreden od sudbine i Boga, i nemo-

guóe ga je mijenjatibilo kakvim ljudskim na-

stojanjem. Toðno je da na neke dogadaje nismo mogli utjecati. Nismo birali

roditelje, braóu ni sestre ako ih imamo, ni spol, boju oðiju, visinu, datum i

mjesto rodenja. Na toliko vaZnih stvari u svome Zivotu uopóe nismo ima-

26

rhvaóaju i praksu

rih. Svaki pristupe u praksi prepo-nizam, fatalizam,vovnost, amorali-

proizlazi iz uvje-r moralnosti uka-od kojega taj za-

a autoritativnosti kriterij i osnova

sastoji se u slije-

, bez razumijeva-rm naredbodavne

lenik; poslodavac

(runom prirode i

em znanja pomo-robude podvrgnuuno savr5enstvo,

o pobjetïuje lo5e,

ru je pesimizam.ne5to dobro, dokiu naðinu razmi-iglobalnim uzro-rj prolazan, da jelredenu situaciju

na Zivot ðovjeka

i'Boga, i nemo-vim ljudskim na-

cati. Nismo biralir, visinu, datum i

opóe nismo ima-

vjeruju u tarot, vidovnjaStvo, kristalne kugle, horoskope, gatare, prouða-

vanje crta na dlahovima i stopalima i ostale tehnike proricanja buduónosti.

Sve to ima smisla samo pod pretpostavkom da je buduónost veó odredena.

No kako to nije i ne moZe biti istina, pokuSaji proricanja õovjekove buduó-

nosti naprosto su besmisleni jer se osobna odgovornost ðovjeka za njegovu

buduónost ne moZe zanemariti.rT

Individualizam je filozofski moralni pravac miSljenja, osjeóaja i htijenja, kojiistiðe da je ðovjek odvojen i drukðiji od drugih. Individualizam svoj moral

zasniva na osobnom izboru naðina pona5anja. U etiðkoj se teoriji smisao

ovog naðela svodi na sagledavanje svih vrijednosti druStvakroz prizmu ðo-

vjeka, individue kojoj se pripisuje najviSe znaðenje. Individualizam inzistirana tome da óe interesi normalne odrasle osobe najbolje biti zadovoljeni

ako joj se dopusti maksimalna sloboda, uz odgovornost za odabir ciljeva

i sredstava kojima óe te ciljeve postiói. Pritom se mora uvaZavati obveza

savjestiitreba bitioprezan prema negativnim moralnim osobinama kao 5to

su egoizam, osveta, oholost, narcisoidnost i sliðno.

Kolektivizam istiðe ljudsku meduovisnost i znaðenje zajednice (kolektiva),

umjesto znaðenja pojedinaca i individualizma. I(olektivizam paZnju usmje-

rava zajednici i druStvu te mu ciljevi grupe uvijek imaju veói prioritet od

osobnih ciljeva. Kolektivizam se opóenito smatra dijametralno suprotnimindividualizmu.

li utjecaja. AIi ðinjenica je da je veóina stvaripod naðom kontrolom i da znatno moZemo

rutjecati na buduónost, svoju itudu. Nekiljudi

Egoizam je moralna osobina koja karak-

terizira ðovjekov odnos prema druStvu idrugim ljudima. Oznaðava sebiðno pona-

Sanje i davanje prednosti osobnim inte-resima. Egoist priznaje sebiviSe slobode

Veliki trud, veliki napredak

Euripid (grëki dramatiiar)

Nije sramota priznatida si

siromaðan, sramota je ne boritise protiv siromaËtva radom.

Periklo (atenski drÍavnik i vojskovoda)

nego ostalim ljudima. Kljuðnije oblik sebiðnosti primjena dvostrukih mjeri-la i opóe nebrige za opée dobro. I(ao moralna osobina, egoizam se ocjenjuje

kao negativno i nepristojno ponaSanje prema drugim osobama. Egoizam

r7 Astrolozi õesto tvrde da svojom analizom ne otkrivaju unaprijed odredenu buduónost,veó samo upuóuju na sadaSnje tendencije za razvoj buduóih dogatïaja.

27

.-

ili sebiðnost se u ovom kontekstu kritizira kao suprotnost artruizmu i kaota kav pred stavlja najvid rj ivij e izr aiav anje i nd ivid uar izma.

poslovanje. figovor, a sumi[ponasanJe u

ispravne odl

Znanost o liGrci nazivali

se ta srntagjeði tehne (vj

ostalo samo

semantiðko

u prosudivje grana bi

nasanJem svl

etiku od etiznanost bavi

uzroka i nastma iobiõajibiologijekao reakcijiopóe uvjetekoj pojavi.

vidualno i na

uðine smislen

5to znaði obipona5ati se,

hvaóa sva

te. Upravo se

poJmom pos

ls iivan Bezió.,

www.puJ

Bog nije u silinego u istini.Tin Ujevié

(hrvatski knjiåevnik)

ljeni iznad osobnih. Altruizamsuprotnost egoizmu.

Covjek je ëovjeku svetinja.

Seneka(rimskifrlozof)

Pozrtvovnost je pozitivan etiðki odnos koji se izraiava u dobrovorjnomZrtvovanju osobnih interesa, a nekada ðak i Zivota radi dobrobiti i spaða_vanja drugih osoba iri u ime javnog dobra. poZrtvovnori;" porrganje bezoðekivanja bilo ðega zauzvrat.Ta se osobina posebno istiðe u katastrofama,nesreóama i drugim izvanrednim situacijama.

Amoralizam je naðero koje dovodi u pitanje opóe morarne vrijednosti i uvo_di bezvla5óe dopuðtajuói pojedincima zakonito koriStenje resursa i nemo-ralnih sredstava za postizanje osobnih i navodno opóih ärustvenih cirjeva.

Altruizam je spremnost na Zrtvovanjeosobnih interesa radi pomoói drugome.Takvo se ponaSanje obiðno opisuje kão ne_sebiðno jer su interesi i korist drugih stav_zahtijeva odredeno odricanje i predstavga

Makijavelizam je naðin djelovanja ðovjeka ilineke stranke, naroðito politiðke, prema kojemje dopu5tena upotreba bilo kakvih, ukljuðivo inemoralnih, sredstava kao ðto su, na primjer,

liii ] :] ïil ]l_d' osrvariva nj a p.o sravrj e n i h c'j eva. s, * ;;i; ö,iJ.ï; Etika je sust

opravdava sredstvo"te drZavnika iti poritiðara na ,o, ouiu'n; ffi;ü: la koja trebajsputavati i spreðavati u njegovu radu.rs vrednotama

do izraiala.temeljnim kri

1'2. Teorijsko i pojmovno razmatranje posfovne etike i morara

od trenutka kada je ðovjek postao svjestan sebe, stvorio je etiku. Bio je toosnovni preduvjet opstanka na zemlji i druZenja s drugim õovjekom. Etikau poslovanju nije odabir, to je nuZn ost za dugoroðno uspje5no i po5teno

" Nl..rlò M*hraveili (3. svibnja 1469. -21. rþnja .1527.) autor je knjige vradar (rt principe)objavljene nakon njegove smrti. zagovarao jeieori¡u á. ".i¡ å;rr"ä*" sredsrvo,,.

28

rost altruizmu i kaola.

ost na Zrtvovanjepomoói drugome.

ðno opisuje kao ne-korist drugih stav-

'icanje i predstavlja

va u dobrovoljnomi dobrobiti i spaða-

t je pomaganje beziðe u katastrofama.

re vrijednosti i uvo-rje resursa i nemo-dru5tvenih ciljeva.

lovanja ðovjeka iliiðke, prema kojemkakvih, ukljuðivo i

5to su, na primjer;termin potjeðe odvellija kojije krðe-Prema njemu, "ciljutu ne smije ni5ta

etike i morala

je etiku. Bio je ton'ðovjekom. Erika;pjeSno i poSteno

ige Vladar (ll Principe)lava sredstvo".

poslovanje. Etika se kao rijeð i pojam duboko ukorijenila u svakodnevni

govor, a sumirajuói razliðita tumaðenja dolazimo do zakljuðka kako je etika

pona5anje u skladu s pravilima morala, odnosno podrazumijeva traZenje

ispravne odluke i ispravnog djelovanja

Znanost o ljudskom ponaSanju stari su

Grci nazivali ethike tehne. S vremenom

se ta sintagma skratila izostavljanjem ri-jeéi tehne (vjeStina, znanje, znanost) pa je

ostalo samo ethike.le U isto pojmovno isemantiðko polje spadaju joi i izrazi etiðar i etologija. Etiðar je struðnjak

u prosudivanju postupaka nekog pojedinaca, grupa ili druðtva. Etologijaje grana biologije koja se opóenito bavi obiðajima pojedinih naroda i po-

naSanjem svih Zivih bióa, osobito Zivotinja. Valja, dakle, strogo razlikovati

etiku od etiologije, etologije, etnologije i epistemologije. Etiologija se kao

znanost bavi prouðavanjem uzroka neke pojave - na primjer, u medicini

uzroka i nastanka neke bolesti. Etnologija je znanost o etiðkim vrijednosti-

ma i obiðajima pojedinih naroda ili etiðkih grupa; to je istovremeno i grana

biologije koja se bavi pona5anjem óudi Zivotinja u njihovoj prirodnoj sredini

kao reakciji na razliðite poticaje. Epistemologija je znanost koja promiSlja

opóe uvjete istinitosti, objektivnosti ivaZnosti znanstvenih spoznaja o ne-

koj pojavi.

Etika je sustavno nastojanje da se naSe indi-

vidualno i naðe dru5tveno-moralno iskustvo

uðine smislenim tako ðto óe se odrediti pravi-

la koja trebaju vladati ljudskim pona5anjem i

vrednotama koje zasluZuju da u Zivotu dodu

do izraäaja. Etika se kao znanstvena disciplina bavi ljudskim ponaSanjem i

temeljnim kriterijima moralnog vrednovanja. Potjeðe od grðke rijeði erhos,

5to znaði obiðaj, navika, karakter, ozraðje. Etika upuóuje kako valja Zivjeti,

ponaSati se, Sto ðiniti, kakav biti. Kao znanost o moralnom djelovanjtr,za-

hvaóa sva podruõja ljudskog djelovanja, pa prema tome i poslovne subjek-

te. Upravo se u poslovnim subjektima i poslovnim odnosima susreóemo s

pojmom poslovne etike, etiðkog kodeksa i pona5anja.

'e Zivan Bezió. Sto je moral i etika, Osnovna Skola Pujanki, Split, 2005., dostupno sa: http://www,pujanke. hr/beziclindex.htm (20. 6. 2011 .)

Znanost iskazuje 5tojest, a etika Ëto treba ëiniti.

tvan Supek (hrvatski fiziëar, frlozof ipisac, borac za mir ihumanist)

29

Etika je beskonaëno proöirenaodgovornost prema svemu 5to Zivi.

Al be rt Schweitze r (el zai ko- njem aëki I ij ein i k,protestantski teolog, filozof i Qlazbenik)

$ilepxofska etika ne moZe biti*lrugndija nego univerzalna, zatoSanas saëuvajmo sve mostove.

lvon Supek (hrvatski fiziëar, frlozof ipisac, borac za mir i humanist)

Poslovnu etiku moZemo opisati kao po_naSanje u skladu s pravilima morala uposlovnom okruZenju. poslovna etikazasebno je podruðje etike koje je odre_cleno rneduzavisnogóu etil<e i biznisa

kao i sam biznis.2' Fokus njezina zanimanja jê morarno djerovanje i pona-Sanje poduzetnika i menadZera unutar i izvanposlovnog subjekta. Tälcvoponaðanje obuhvaóa davanje istinitih, transparàntnih informacija, poStenpristup prema konkurenciji, djeratnicima, dioniðarima iposrovnim partneri_ma te fokusiranje na druStvenu odgovornost i odrzivi ra.zvo¡.poslovna etikaje podruðje istrazivanja poslovnih situacija, aktivnosti i odluka, u kojimase odreduje 5to je ispravno, a 5to pogreðno. Moi,ese opisati i kao primjenaetiðkih vrednota u posrovnom djelovanju, od donoðenja strateðkih odlukado ponaSanja prema kupcima, dobavrjaðima i drugim ¿¡on¡c¡ma. Njezinietiðki zahtjevi idu dalje od zahtjeva zakonske regulative, a posrovna etikaprimjenjuje se na ponaSanje pojedinaca u nel<ome poslovnom subjektu idru5tvu u cjelini. poslovna etika nastala jeizrazmairan¡a odnosa izmeduekonomije i morala, ekonomskih postupaka i morarnih'svojstava trziSnihodnosa, karakteristiðnih za ekonomiju u kojoj veriku vaZnost ima privatnovlasniðtvo i trZiðna sloboda.

U poslovnoj etici susreóu se dva motriSta: etiõ-ko i poslovno (ekonomsko). Etiðko motri5tepolazi od moralnih vrijednosti: po5tenja, prav_de, pouzdanosti, povjerenja, prava i duZnosti.

::,9î o:oqr sto se m-oZe oznaðiti kao "dobro" iri ,,isjravno,,u

morarnom

::TlT 1?:]"""" lorriðre.por azi oder<onomskih vr¡eánosri : korisri, dobiti,

i:']:i, :ll|."::15: : lo:li i..kol ku rencij e. Mj esro susreta ra dva kriterija;;;;;i;,-:..tranja poslovne etike.

Poslovna etika nije iskljuðivo u domenifilozofa iteologa, ona pretpostavljaukljuðenost poduzetnika i menadzmenta s pragmatiðnim pristupom. po_

-

20 Bruno Bojió: lnternacionslni menadàment ínter.nacionalnih organizacija i njihov utjecaj narazvoi multinacionalnih kompaniia, doktorska disertacija, ¡urãprLiln¡verzitet - Fakultetza inZenjerski internacioralni menadzment Beograd, -zoll.

str. -tzo.

30

slovnom etikomHvijek i upravlja,

$anja osobe koja

ima jak moralniuStrate5ki su priopro5irenje trZiS

na moralne sta

clanas pristupa s

i socioloðke teori

Ekonomsku

zam" zastupa S

koji istiõu mirenjsa za zajedniðkoneóe preZivjeti.ca, prodavaða i ptehniðkih pravila

moralistiõkasvog poslovanja2a

obeóanja, trZiðtekoji steknu ugledSamo oni moguNemoralni ljudi s

hvaóaju njihovo

SocioloSku

njihovi istomiðljkontekstualizmu.hov koncept poði

aktera u gospodar

21

22

23

24

25

26

Zeljko Banovió,

lvan Koprek, G

Filozofsko teoloSk

Stephen Yung,Zagreb,2006., str.

l(arel Kosik:0

Stephen Yung; Ibi

Elvio Baccarini.

F*

:emo opisati kao popravilima rorrl, u

nju. Poslovna etika: etike koje je odre-ðóu etike i biznisa'rijednosti u poslov-cionalna i globalnal djelovanje i pona-og subjekta. Takvoinformacija, po5tenroslovnim partneri-zvoj. Poslovna etikai odluka, u kojimaisati ikao primjenar strateSkih odlukadionicima. Njezinie, a poslovna etika;lovnom subjektu irja odnosa izmedusvojstava trZiSnih

Znost ima privatno

dva motriSta: etiõ-

). Etiðko motri5testi: po5teia, prav-

, prava i duZnosti,rvno" u moralnom¡sti: koristi, dobiti,ta ta dva kriterijarredmet je razma-

ona pretpostavljam pristupom. Po-

cija i njihov utjecaj narniverzitet - Fakultett.

Strate5ki su prioriteti svakoga poslovnog subjekta maksimizacija dobiti,

proðirenje trZisnog udjela i smanjenje troðkova, Sto u pravilu jako utjeðe

na moralne stavove dionika u poslovnom okruZenju.2l Poslovnoj se etici

danas pristupa s motriðta tri medusobno konkurentne teorije: ekonomske

i socioloSke teorije te teorije ljudskih prava.22

glovnom etikom moZe se upravljati, njome se

uvijek i upravlja, ðesto indirektno preko pona-

$anja osobe koja radi u poslovnom subjektu i

irna jak moralni utjecaj na ponaðanje djelatnika"

Ëkonomsku teoriju morala ili "moralni kapitali-

zam" zastupa Stephen Yung i njegovi sljedbenici,

koji istiðu mirenje i koriStenje privatnog intere-

sa za zajedniðko dobro.z3 Bez povjerenja, trZiSte

Ne prepiri se i ne opravdajse... n ikome bez razloga.

autor¡

Ne prepirise o onomeöto te se ne tiëe.

Stori zaviet

neóe preZivjeti. Slobodno trZi5te razvija moralno ponaSanje izmedu kup-

ca, prodavaða i proizvodaða. U tom razvoju "moralnost" egzistira kao zbir

tehniðkih pravila kojima se upravlja djelovanje poslovnog subjekta i kao

moralistiðka retorika koja prikriva poslovni subjekt koji iskljuðuje moral iz

svog poslovanjaza.. Tamo gdje prevladava varanje, nepovjerenje i prekr5ena

obeóanja, trZiSte se smanjuje i svodi na robnu razmjenu. "Samo prodavaði

koji steknu ugled poStenog poslovanja mogu uveóati bazu svojih kupaca.

Samo oni mogu posuditi novac ili trgovati robom pod raznim uvjetima.

Nemoralni ljudi s vremenom óe biti istjerani s trZiSta zato ðto ljudi ne pri-

hvaóaju nj ihovo ponaSanj e."2s

Socioloõku teoriju promiðu Mark Timmons, Elvio Baccarini, Peter Urlich i

njihovi istomiõljenici. Oni zastupaju integrativnu etiku koja se zasniva na

kontekstualizmu, racionalnom konsenzusu i druStvenoj odgovornosti.26 Nji-

hov koncept poõiva na principijelnoj individualnoj domeni i spremnosti svih

aktera u gospodarstvu da svoju strateSku orijentaciju usmjerenu k uspjehu,

'' Zeljko Banovió, Poslovna etikc, dostupno sa: www.poslovna-etika'hr (9. 8' 2011')

22 lvan Koprek, Gospodarska etika u suvremenom procesu globalizacije, Obnovljivi Zivot (59), .1,

Filozofsko teoloõki institut DruZbe lsusove, Zagreb, 2004., str. 5.-16.

23 StephenYung,Moralnikapitslizam,HrvatskoudruZenjemenadZeraipoduzetnika-CROMA,Zagreb,2006., str.61.

2a f(arel Kosik: 0 dilemctma suvremene poviiesti, Razlog, Zagreb,2OA7., str-334.2s Stephen Yung: lbidem, str. 6.26 Elvio Baccarini, Moralna spoznaja,lzdavaõki centar Rijeka' 2007., str' 87'

I¡

u konfliktnom sluðaju, podvrgnu ,,uvjeti_

ma legitimnosti pravednoga suZivota udri.avi" u kojoj se osobna i poslovna eti_ka medusobno uskladuju i nadopunjuju.2T

Teoriju ljudskih prava zastupaju Miomir Matulovió, Amartya Sen i mnogidrugi autori koji polaze od toga da su trziSte, politika i moral neðto sa-mostojno, ali i neðto 5to je u svojoj biti upuóeno jedno na drugo. AmartyaSen poslovnu etiku temelji na dostojanstvu svih l¡udi, iz kojeg proizlizi"moderna etika uma" i "ideja rjudskih prava".zs Sen posrovnoj etici dodajeindividualnu slobodu i s njome povezane vrijednosti kao sto su vlastiti in-teres, osobna inicijativa i samoostvarenje, 5to sve zajedno ðini temerjni cirjIjudskog djelovanja. pritom, slobodu ne doZivljau. kro neSto 5to upuóujena odbijanje obveza (anarhiju), veó je shvaóa kaá sposobnosr za ostvarenje,po moguónosti, istih Zivotnih 5ansi, 5to uvelike ovisi o organizacijrru ukojima ljudi rade, odnosno egzistiraju. Tako i rrzistu kao instituciji pridajeosobitu vaznost, istiðuói da trZiite nije sposobno iz sebe samoga stvoritipretpostavke za pravednost. uspjeh se trZiSta, po njemu, ostvaruje ovisnoo kombinaciji jamstva demokratske slobode, politiðiih prava, obrazovanjai zdravstva, socijalnih sustava i njihovih sudionika koji posjeduju moralnevrijednosti kao 5to su povjerenje, pouzdanost, ,pr.*nort na suradnju itd.Sliðno poimanje ima Andrea Semprini koja istiðå jednakost prema razliði_tosti i subjektivno priznanje prema objektivnoj zasluzi.2s

Teorija ljudskih prava, dakle, pola_zi od razine individualnih slobodai blagostanja, kojima se pridodaje ionaj kolektivni moral koji proizlaziiz racionalnog promiSljanja i racio-nalnog kolektivnog odluðivanja.roNaznaðene suvremene i mnoge dru_

ge teorije o etici nastale su iz filozofije, ðto se prikazuje shemom 1.

Peter ulrich, lntegrative wirtschafsethik, Grundlagen einer lebensdienlichen ökonomie,Haupt, Bern, 1998., str. 12.

Amartya Sen, On Ethics and Economics,Oxford, UK, 19g7., str. 35.And rea Sempri n i, M uttikulturalizam, Clio, Beograd, 2004., str., T g._7 g.Miomir Matulovié, Irvod u teoriju tjudskih prava, Hrvatsko filozofsko druðtvo, Zagreb, r996.,str. 169.

28

29

30

$*w*nx

dfalektika

lxvorr Kreacija

ü fìlozofÌma e

titvene cliscipli

usmJentt na

Pojam moralimenice ¡rros

znaðenje kao idakle obiðaj,toga se moZeraletimolo5kiiiako ih ne tr.r dru5tvenommenu. Pojarnje latinska ktrltza svoje etiðnozumu veó i uili moral.

Pod pojmonrZivotu razumijStenje, vrlinu, i

svuest o ostima, pozitivarodgovornosti, tr

materijalnim i

"Moralje bitanodnose medu ljfi

32

Kad.a nade5 ëovjeka s kojim vrijedig.ovoriti i ne govori5, izgubio si èovjeka.Kada nacfe5 Èovjeka s kojim ne vrijedi

gov-oriti i govoriÈ, izgubio si rijeèi. Mudarëovjek ne gubi ni ëovjeka ni r¡eti.

Konfucije (kineski frlozof i socijolni reformator)

iu, podvrgnu "uvjeti-tvednoga suZivota u

;obna i poslovna eti-tluju i nadopunjuju.2T

\martya Sen i mnogika i moral neSto sa-

o na drugo. Amartyali, iz kojeg proizlazirslovnoj etici dodajerao 5to su vlastiti in-dno õinitemeljni ciljo ne5to 5to upuóujebnost za ostvarenje,o organizacijama u

ao instituciji pridajerebe samoga stvoritinu, ostvaruje ovisnol prava, obrazovanjai posjeduju moralnetost na suradnju itd.akost prema razliõi-i.2e

prava, dakle, pola-dividualnih slobodaojima se pridodaje imoral koji proizlazilromi5ljanja i racio-rnog odluðivanja.30emene imnoge dru-

ie shemom 1.

rsdienlichen ökonomie,

,.-79.

r dru5tvo, Zagreb, 1996.,

Pod pojmom moral u svakodnevnomiivotu razumijevamo ðestitost, po-Stenje, vrlinu, iskrenost, praviðnost,svijest o obvezama i ljudskim duZno-

Ne govori nikada loËe o nekomðovjeku ako nisisasvim siguran

u to! A ako si sasvim siguran,upitaj se: ZaËto to govorim?

Johann Kasper Lavater (ivicarski pjesnik)

Nikad ne slu5aj one koji loSegovore o drugima a dobro o tebi.

autor¡

-$hema 1. Korijen nastanka etike kao znanstvene discipline

lzvor: Kreacija autora

CI filozofima etiõarima kojisu dali poseban doprinos razvoju etike kao znan-stvene discipline pisali smo u prethodnom poglavlju, a u nastavku óemo seusmjeriti na povezanost etike i morala te na podjelu etike.

Pojam moral potjeðe od latinskeimenice mos koja ima potpuno istoznaðenje kao i helenska imenica etos,

clakle obiðaj, ponaSanje, vladanje. lztoga se moZe zakljuðiti da etika i mo-ral etimoloðki i semantiðki znaðe isto.iako ih ne treba poistovjeóivati. Moralje odretlena pojava, odnosno praksau druStvenom Zivotu, a etika je znanost o moralu kao druitvenom feno-nìenu. Pojam morala plod je rimske kulture, a afirmirao se u vrijeme kada

"je latinska kultura uz razum kao potpuno valjan kriterij moralnosti, uzela

za svoje etiðno uporiSte vjeru. Izvor etike traZili su ne samo u ljudskom ra-zumu veó i u BoZjoj volji. uz filozofsku etiku, njegovali su i teoloSku etikuili moral.

stima, pozitivan stav prema Zivotu, zivotnu hrabrost, osjeóaj duZnosti iodgovornosti, uvaZavanje ljudskoga dostojanstva, pozitivan odnos premarnaterijalnim i duhovnim vrednotama i druge pozitivne ljudske kvalitete."Moralje bitan sastavni dio Zivota. Nastao je u ljudskom druðtvu da reguliraodnose medu ljudima. Razvijao se usporedo s razvitkom ljudske zajednice

33

* *¡ $i*mkcijij* Ëiv*ta".3r Bez njega ne bi bilo moguóe obavljati druStvene

fu*k*ìj* kqi* *u prijeko potrebne zalivot ðovjeka i ljudskoga dru5tva. Moral

$* *i*åf{} slrvaca kao skup nepisanih druStvenih normi i pravila, obiðaja i na-

vÌk*, na ternelju kojih ljudi oblikuju svoje prosuclbe i svoja ponaSanja u od-

nosima s drugima u dru5tvenoj zajednici, odnosno u dru5tvenoj grupikojoj

pripadaju. Norme se zasnivaju na opóe usvojenim moralnim vrijednostima

sa stajaliðta dobra i zla, ispravnog i neispravnog, po5tenog i nepoStenog i sl.

Samim time 5to utjeðe na stavove ljudi i njihove postupke prema drugima,

5to ureduje odnose medu njima, moralje vaZan ðimbenil< kohezije mecÏu

ljudima koji pripaclaju odreclenoj zajeclnici, odnosno druStvenoj grupi.

*;t svijest. Moralirnoralnosti. Ona

tttim sobom lcal<o

omoguóilo istraZ

i posljedica.33 Eti

$tavova prema dc

*clreduju dobro i

äâpravo skup pra

Þ vrline kao 5

Þ pravo na Zir

proucavanJ(

stalne napo

obvezu sva,

prijevare

nastojanje <

miðu po5tel

Etika se, dakle,pravednim i nepr

mnogim Zivotninte5ko odluðiti izrpravednog, a nij-d

zahtijeva da biranne.Zato se moZeì

i odluka kada je nali imnoge nijansi

u razliõitim situai

33 Luis Legrand,Morà

Tko Zeli neito uðiniti, naói óe

naðina. Tko ne Zeli, nati ée ispriku.

autor¡

Dobar karakter vrijediviSe nego najljepËe lice.

autor¡

Etika kao filozofska disciplina prouðava

skup naðela moralnog pona5anja, koja

se zasnivaju na vrednotama kao 5to su

dobro, poStenje, istina, humanost, duZ-

nost i sliðno. Uz prouðavanje zasnovanosti morala, etika se bavi i istraZiva-

njem njegovih izvora i ciljeva, kao i smisla moralnog htijenja i djelovanja.

Etika, prema tome, prouðava 5to je moralni sud i na osnovi kojih se mjerila

donosi kada procjenjujemo osobni karakter i postupke, kao i karakter i

postupke drugih. Etika ima vaZan zadatak raditi na stvaranju i uobliðavanju

boljih moralnih naðela.

Moral odreduje principe djelovanja ljudi, a ljudi

kao pripadnici odredene zajednice prihvaóaju teprincipe i podvrgavaju im se, regulirajuói na taj

naðin meduljudske odnose. Moral je konkretan

oblik ljudskog djelovanja, koji proizlazi iz ljudske slobode, a normiran je

odredenim, pisanim ili nepisanim, kodeksima. Moralna pravila nisu svuda

apsolutno vaieóa,veó se razlikuju ivremenski iprostorno.Za razliku od

pozitivnih zakona, moralna pravila - kada su prekr5ena - ne donose poli-

tiðke ili ekonomske sankcije. I(ao sankcije nemoralnog ponaSanja javljaju

se griZnja savjesti, prijekor ili bojkot okoline.32

U filozofskom znaðenju, pojam morala blizak je pojmu etosa. No etika i

moral nisu istoznaðni pojmovi. Na strani etiðara prevladava viSe teorija

i izbor rje5enja, a kod moralista se vi5e nagla5ava konkretnost i moral-

31 Ante Vukasovió, Etikq - moral- osobnost, Skolska knjiga, Zagreb,1993', str. 20'

32 www. wikipedia.org (15. 9. 2010.)

34

W.Y-fe'¡''.Èl

: obavljati dru5tvene

lskoga druStva. Moral

i pravila, obiðaja i na-

;voja pona5anja u od-

lruStvenoj grupikojoj,ralnim vrijednostima:nog inepoStenog isl.upke prema drugima,benik kohezije medu

druStvenoj grupi.

:a disciplina prouõava

lnog ponaSanja, kojaednotama kao 5to su

;tina, humanost, duZ-

ika se bavi i istraZiva-

htijenja i djelovanja.rsnovikojih se mjerilapke, kao i karakter i

varanju iuobliðavanju

elovanja ljudi, a ljudijednice prihvaóaju te;e, regulirajuói na taj. Moral je konkretanobode, a normiran je

na pravila nisu svuda

storno. Za razliku od

ena - ne donose poli-

rog pona5anja javljaju

imu etosa. No etika i

reVladava viSe teorijakonkretnost i moral-

:b. 1993., str. 20.

rra svijest. Moralna svijest prvije uvjetmoralnosti. Ona zahtijeva vlast nad sa-

rnim sobom kako bi se odgodila akcija i

umoguóilo istraZivanje njezinih uvjeta

Poneka sitnica otkriva viSe okarakteru osobe nego veliko djelo.

Fri ed I B e ute I ro ck (nj e n a ðki knj iiev n i k)

Kloni se laskanja. Sto vi5e nekogvoliË, to mu manje treba5 laskati.

autor¡

i ¡losljedica.33 Etika propituje opravdanost djelovanja i moralnost Zivotnih¡;tavova prema dobrom i loSem postupanju. Etika je, dakle, skup pravila kojaoclreduju dobro i lo5e ponaõanje i njegovo utjecanje na druge ljude. To jei¡"äpravo skup prava i duZnosti koji se odnosi na:

Þ vrline l<ao 5to su poStenje, suosjeóanje, solidarnost, odanostÞ pravo na Zivot i privatnost

Þ prouðavanje i razvoj etiðkog ponaSanja

Þ stalne napore da se ocijeni naSe moralno uvjerenje i ponaSanje

Þ obvezu svakog da ne ðini nasilje, krade, ubojstva, uvrede, klevete,prijevare

Þ nastojanje da se institucije i poslovni subjekti oblikuju tako da pro-miðu po5tenje.

lirika se, dakle, bavi dobrim i lo5im,pravednim i nepravednim odnosom. Umnogim Zivotnim situacijama nekad se

te5ko odluðiti izmedu pravednog i ne-

tr.lrnvednog, a nije to uvijek niti lako razlikovati. Poslovna djelatnost ðestox;rhtijeva da biramo izmedu moguónostikoje su u cjeliniispravne ilipogreð-*e. Zato se moZe reói da je etika prije svega prouðavanje moralnih pitanjaiocllul<a kada je neðto ispravno naspram pogre5nog, dobro naspram lo5eg,;rli i mnoge nijanse sivog u crno-bijelim pitanjima i odnosima koji egzistirajutl razliðitim situacijama i poslovnim dogadajima.

$**- fi&d¡*t* *tlkx i kxrakteristike moralnog ponaðanja

ffit$kw s* *hi*nn dijeli na dvije skupine - teorijsku i praktiðnu, Sto se prika-

*qie xhemom 2.

$hema 2. Osnovna podjela etike

:teologüska. ,(mo¡alna

!eólôgija),

"Predmet jebi, prema au

etike i preds

razmiSljanje zaltika kao multidiintegrativna zmoralno isprav

na koje Hipokra

Praktiðna ilinaje uz neku s

su.ao Naglasak

kao subjekt ettemeljne vrste:dru5tvenu i pos

u praksi

upravo moralne

izbora ukljuðuje

Prvi - testdjelovanje pra

tjecati zaustavljposjed bez pitbocu ili smeóe

i duZnosnike ilkrivog ponaSan

nom (ne znati da

odredbe).

Drugi - test osje(

intuicija pomaZe

promisli. Fiziðkepotrebu za daljnj37

Josip Talanga, Uvì

38 Vidi detaljnije: \Engglewood Cliffi

3s Michael Armani. I

l40 Elvio Baccarini, S

Zagreb,2007., sti

34

36

lzvor: Kreacija autora

Teorijska etika dijeli se takoder na dvije

skupine - filozoßku i teologijsku. FilozoÊ

ska etika promi5lja njezine moralne kori-jene i sagledava moguóe etiðke varijante

prisutne u svakodnevnom prosudivanju. Teologij sko etiõko razumd evanj e

dovelo je do uðenja o ðovjekovu Zivotu i njegovu djelovanju u dobrotiprema

Bogu.3a Poðetkom 21. stoljeóa sve vi5e jaða pokret za uspostavom svjetske

teologijske etike. Njezin idejnizaðetnik bio je Svicarskiteolog ifilozof Hans

K[ing.3s

Ovdje treba istaknuti da se u novije vri-jeme sve vi5e piSe i govori o novoj suvre-

menoj etici pod nazivom bioetika koja

se kao poseban kolegij realizira na veói-

ni medicinskih fakulteta u Hrvatskoj.36

Dietrih Bonhoeffer, Etika,Ex Libris, Rijeka,2009., str. 35.

Hans Küng, Svjetski ethos za svjetsko gospodarstvo, Intercon, zagreb,2007., str. 31.

Nada GoSié, Bioetiðke perspektive, Perganema, Zagreb,2011., str. 198'

LaZje kao snjeåna gruda;Sto se duZe valja to je veéa.

Ma rtin Luthe r (a m e riëki ba pti stÌëki sveée n i k,

aktivist za graclanska Prava)

raSanja

tiðnu, 5to se prika-

;e takoder na dvije-eologijsku. Filozof-

:zine moralne kori-¡óe etiðke varijante:iðko razumijevanje

rju u dobrotiprema;postavom svjetske.eolog ifilozof Hans

:i da se u novije vri-ovori o novoj suvre-

ivom bioetika kojagij realizira na veói-

lteta u Hrvatskoj.36

ó,2007., str.3.l.

)8.

Ë*raktiõna ili primijenjena etika veza-

nn je uz neku struku ili Zivotnu prak-

su,a0 Naglasak stavlja na pojedinca

hao subjekt etike, a dijeli se na ðetiri{r*nreljne vrste: osobnu, zakonsku,

-'f¡reclmet je bioetike ne samo ljudski Zivot nego Zivot uopóe."37 Bioetikahi, prema autoru Poteru, trebala objediniti sve vrste praktiðne medicinskec¡tike i predstavljati novu znanstvenu disciplinu koja óe povezati znanje ir;rzrniSljanje za ljudski opstanak i poboljSanje kvalitete Zivota ljudi.38 Bioe-

tika kao multidisciplinarna i dijaloõka interdisciplinarna i medukulturalnaintegrativna znanost pruZa adekvatan okvir za donoðenje medicinskih i

tuoralno ispravnih odluka za sve one koji su u to odluðivanje ukljuðeni, a

na koje Hipokratova medicinska etika vi5e nema adekvatnog odgovora.3e

Laskanje nije ni5ta drugo dotrgovina laZi, zasnovana s jedne

strane na koristi, a s druge na taötini.

Ch. Rollin (francuski pìsac)

çlru5tvenu i poslovnu etiku, kao 5to je to prikazano shemom 2. Õesto se

u praksi nademo u isku5enju da neSto uðinimo krivo, a katkad nam treba

upravo moralne hrabrosti da bismo pravilno odabrali. Odabir pravednog

ixbora ukljuðuje ðetiritesta koja djeluju zajedno.

Prvi - test pravilnosti: Je li ovo postupanje ilidjelovanje pravilno? Na primjer: krivo je pre-

tjecati zaustavljen Skolski autobus, uói u tudi

¡)osjed bez pitanja i odobrenja ili baciti praznu

bocu ili smeóe na cestu. Jo5 vaZnije, krivo je podmióivatijavne sluZbenikeiduZnosnike ili ne platiti raðune, uvrijediti ili udariti nekoga itd. Ovi oblicikrivog pona5anja predstavljaju i krSenje zakona. Zakon se moZe krSiti zabu-neim (ne znati da postoji zakon) ili namjerno (ne pristati provoditi njegove

eielredbe).

ürugi - test osjeóaja: Osjeóamo li se dobro nakon uðinjena djela? ðesto nam

intuicija pomaZe da razluðimo pravo od krivog puno pije nego ðto to mozakpromisli. Fiziðke reakcije kao Sto su osjeóaj gladi ili Zedi, ðesto indiciraju

¡totrebu za daljnjim razmiõljanjem prije odretlene aktivnosti i djelovanja.

'r Josip Talanga, Ilvod u etiku,SveuõiliSte u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb,1999., str. 23.

'1¡ Vidi detaljnije: Van Rensselaer Potter, Bioethics, Bridge to the Future, Prentice-Hall,tìngglewood Cliffs, 1971.

"' Miclrael Armani, Uvod u bioetiku, Kr5óanska sadaSnjost, Zagreb,20O9., str.443.{rf fllvio Baccarini, SnjeZana Prijió Samardlija, Praktiðna etika, Hrvatsko filozofsko druStvo,

Zagreb, 2007., str. 1 3.-255.

37

N$'ù.**S rte¡xx$ $xç*tti, e{.*' *?S$È**{T*ï s}uðeJ mvl m a

neu*i$utjeti.

auton

TreCi - test javnosti: I(akav moZe biti najosjeóaj ako se ono 5to smo uðinili ili odabralipojavi na naslovnoj stranicijavnih medija? U

tom sluðaju, na5e djelovanje razmatraju svi

koje poznajemo. Sto bi mislili va5i roditelji?Sto óe reói vaSi prijatelji? I(ako óe se osjeóativaSe dijete kad sazna ili proðita

o vaSern lo5em i neetiðkom postupanju?

Õetvrti - test uloga: Katkad je potrebno zamisliti kako bi netko drugi od-

luðio da je na na5emu mjestu iu sliðnoj situacijiutvrdivanja etiðkog izbora.Preporuðljivo je pri odredenom postupanju uvijek izabrati osobu koju viso-

ko cijenimo, na primjer roditelja, profesora, rodaka, prijatelja itd., i zamislitisituaciju u kojoj bi ta osoba trebala donijeti istu odluku, no bi li odluðila

kao mi? Kada je odgovor na to pitanje "ne" ili "ne b45", svoje postupanje

sigurno moZemo nazvati "pogre5nim ikrivim".

Samo jedan test nije dovoljan da se donese odluka; tek kad koristimo sva

ðetiri moZemo biti sigurni u ispravnost svoga postupanja i zakljuðivanja.

Za razliku od etike, moralno pona5anje odreduje skup nepisanih i pisanih

pravila koja upravljaju ljudskim djelovanjem. Na ðovjekovo moralno pona-

Sanje utjeðe unutarnja i vanjska moralnost.

Unutarnja moralnost su pravila, norme, obveze, motivi, vrline, moralna

svojstva koja su internaliziranaiz vanjske moralnosti, odnosno iz podruõ-ja kodificiranih zakonom u podruðje etike i slobodnog izbora. Rijeõ je omoralnome slobodnom izboru ipojedinaðnom stavu o nekome etiðkom ilimoralnom pitanju. Uz vanjsku i unutarnju moralnost, u svake osobe moZe-

mo prepoznativrline, postupke, strasti, sklonosti i osobine.

Vanjska moralnost teZi biti opóenitovaieón pa su stoga mnoge moralnenorme zakonom regulirane. Zakono-

davci propisivanjem uvjeta i normiobvezuju gradane na njihovo poStivanje. No razni obiðaji, brojne meduna-

rodne direktive i konvencije nisu zakoni, 5to znaði da nemaju obvezujuóe

znaõenje i ne propisuju sankcije, ali kao vanjska moralnost utjeðu na ljudske

vrline koje ðovjek stjeõe i usavr5ava ih. Postupci pojedinaca i poslovnih

subjekata u odnosima s ljudima postaju pravedni ili nepravedni. Sklonostiprepoznajemo u postupcima na temelju kojih smo u stanju naljutiti se ili se

38

s-s**$liti. Strast{* kctji se ogle

*¡tl*tivnim clo

gleÞåude, z

,çtvs i sliðnih s

$*l¡:ravilnom,qklonosti i

Þ Prva

prasitost,

Þ Druga

druSt

Þ Treóa g

volja, bes

pretjera

Za svaku gr

teristika p

u ðinu dobra.

smije izjednaði

naðnom ili pkoriSóu itd.).

clobro, mora

suditi stvarnostìì

-JLrnJenrcama oplup.u:YJu nr. ol?ìovrsr l o osJecaJ!

osjeóajnih i voljl5to nam se ðinidrugih, postat

-_-ffin_'i:

Kal<av moZe biti na5

mo uðinili ili odabralirnicijavnih medija? U

rvanje razmatraju svi

mislili va5i roditelji?e kad sazna ili proðita

<o bi netko drugi od-ivanja etiðkog izbora.rrati osobu koju viso-ijatelja itd., i zamislitiuku, no bi li odluðila15", svoje postupanje

ek kad koristimo sva

panja i zakljuðivanja.p nepisanih i pisanih

:kovo moralno pona-

¡tivi, vrline, moralna

, odnosno iz podruð-

og izbora. Rijeð je oo nekome etiðkom iliu svake osobe moZe-robine.

rst teZi biti opóenitooga mnoge moralneregulirane. Zakono-

rjem uvjeta i normiðaji, brojne meduna-t nemaju obvezujuóerost utjeðu na ljudskejedinaca i poslovnihepravedni. Sklonostianju naljutiti se ili se

veseliti. Strasti su prolazni afek-

ti koji se ogledaju u ðovjekovimemotivnim doZivljajima straha,poZude, zadovoljstva, nezadovolj-

Za svaku grupu karakteristika bitno jeteristika prepoznaje se u samome djelu,u ðinu dobra. To znaði da se dobro'nesmije izjednaðiti ni sa kakvom pojedi-naðnom ili posebnom svrhom (ugodom,

koriSóu itd.). Da bismo ustanovili ðto jedobro, moramo utvrditi ðinjenice i pro-suditi stvarnost u vrijednosnom smislu.

stva i sliðnih snaZnih uzbudenja. Osobine se prepoznaju u pravilnom ilinepravilnom odnosu prema raznim aktivnostima. Vrline, postupci, strasti,sl<lonosti i osobine imaju tri grupe karakteristika.

Þ Prva grupa karakteristika: prepotentnost, lakrdijaStvo, laskanje, na-

prasitost, luda smjelost, neobuzdanost, rasipnost.

Þ Druga grupa karakteristika: izdaSnost, plemenita ambicioznost,dru5tvenost, ljubaznost, stidljivost, blagost, hrabrost, umjerenost,velikoduSnost.

Þ Treóa grupa karakteristika: sitniðavost, maloduSnost, ironija, mrzo-volja, bestidnost, ravnoduSnost, plaSljivost, neobuzdanost, Skrtost,pretjerana paZnja i usluZnost

Kad nemaË Ëto voliË, voli ono öto imaË.

Dorothy Bussy(e n g I eska sp isatelji ca i p revod itelj i ca)

osobno djelovanje. Svaka karak-

Ljubav je sila koja povezujeljudsku vrstu. Bez ljubavi ljudski rodne bi mogao opstati nijedan dan.

Erich Fro m m (njem a ëko- a me rië.ki psi ho I og,humanist. frlozof i teoretiëar druitva)

õinj en icama opisuj emo, a vrij ednostima prosudujemo stvarnost. ðinj enicerupuóuju na ono 5to je dobro ili lo5e. Spoznaja i doZivljavanje vrijednostiovisi i o osjeóajnoj te voljnoj usmjerenosti. Na temelju svojih spoznajnih,osjeóajnih i voljnih sposobnosti, sami rangiramo moralne vrednote. OnoSto nam se ðini poZeljnijim i 5to prevladava u na5em odnosu spram sebe i

drugih, postat óe obiljeZjem na5ega ävota i morala.

PIîANJA ZA PROVJERU ZNANJA I RASPRAVU

1. Navedite iobjasnite fazerazvoja poslovne etike u 20. stoljeóu.

2. Objasnite povijesni i filozoßki pristup etiðkom uðenju i djelovanju.

3. Pojasnite podjelu etiðkih uðenja.

4. Objasnite filozoßko etiðko uðenje.

5. Objasnite etiðko praktiðno uðenje.

6. Nabrojite grijehove koje spominje Mohandas l(aramchand Ghandhi.

7. Nabrojite i objasnite pristupe eriðkom promiSljanju.

8. Sto se razumijeva pod autoritativnim djelovanjem, humanizmom i

optimizmom?

9. Sto razumijevamo pod fatalizmom, individualizmom i kolektivizmom?10. Sto se razumijeva pod altruizmom i poZrtvovnosti?

11. Sto razumijevamo pod amoralizmom imakijavelizmom?

12. Objasnite Sto je etiðar, a ðto etologija.

13. Sto razumijevate pod pojmom etiologija, etnologija iepistemologija?

14. Definirajte 5to je etika, a 5to poslovna etika.

15. Objasnite teoriju ljudskih prava.

16. Sto razumijevate pod pojmom moral?

17. Pojasnite podjelu etike.

18. Koji su testovi potrebni za odabir pravednog izbora?

19. Definirajte i obrazloíite unutarnju ivanjsku moralnost

20. Koje grupe karakteristika obuhvaóaju vrline, postupci, strasti i sklonosti?

21. Nabrojite i objasnite teo¡ije poslovne etike.

22. Tko zastupa "ekonomsku teoriju morala" ili "moralni kapitalizam"?23. Navedite osnovna obiljeZja "socioloSke teorije".

24. Koja obiljeZja "teorije ljudskih prava" poznajete?

25. Sto podrazumijeva pojam moral, a 5to etika kao filozoßka disciplina?

26. I(ako se dijeli teorijska i praktiðna etika?

27. Sto je predmet prouðavanja bioetike?

28. Objasnite osobnu, zakonsku, dru5tvenu i poslovnu etiku.29. Nabrojite i objasnite testove pravednog izbora.

30. Sto podrazumijeva unutarnja, a 5to vanjska moralnost?

40

U

r u 20. stoljeóu.

uðenju i djelovanju.

rramchand Ghandhi.

anju.

rjem, humanizmom i

lom ikolektivizmom?

¡sti?

:lizmom?

gija i epistemologija?

rora?

ralnost.

pci, strasti i sklonosti?

rralni kapitalizam"?

?

filozoßka disciplina?

¡nu etiku.

'alnost?

ETICKO I MORAL¡{Oo PR.OSUÐTVANJE U BIZNISU

Velik broj autora i istraZivanja negira uvjerenja onih koji tvrde da se etiõ-

no poslovanje i biznis iskljuðuju.a] Mnogi autori i poduzetnici istiðu da

poslovna etika unapreduje biznis i svakome poslovnom õovjeku osigurava

poslovnu izvrsnost. Autor Borna Bebek istiðe da je poslovna etika "hibrid

koji spaja materijalnu uspjeSnost i moralnu dimenziju poslovanja s ciljem

pribavljanja koristi za sebe i druge na naðin da se poslovi koncipiraju, do-

govaraju, ugovaraju i izvode u istodobnom skladu s duhovnim, socioloSkim,

biolo5kim i prirodnim zakonitostima ðovjeka i njegovog okruZenja".a2

Autori Gordon i Trevino poslovnu etiku defi-

niraju kao skup moralnih pravila i vrijednostikoje utjeõu i usmjeravaju ponaSanje pojedina-

ca ili grupa u odnosu na neSto 5to je dobro

ili lo5e u upravljanju i odluðivanju.a3 Crøne i

Mislitije lako, aliimplementirati svoju zamisao

najteZa je stvar na svijetu.

Johan Wolfang von Goethe(njemaëki knji1evnik)

Mstten smatraju da se poslovna etika bavi poslovnim situacijama, aktivno-

stima i postupcima odluõivanja s motri5ta ispravnog i pogreSnog.aa Ashton

i Orme dodaju da biti etiðan znaði poduzeti akcije koje óe osigurati odgo-

vorno ponaSanje izmedu pojedinaca i grupe te primjenu pravila i etiðkih

naðela u svakodnevnim poslovnim situacijama.as

Autori Funky Businessa, Nordstrom i Ridderstrale, istiðu da etika mora proZi-

mati sve dionike u poslovnom subjektu i da se mora primjenjivati posvuda

i stalno. Ne moZe se biti malo etiðan ili etiðan samo kãd nama to odgova-

Renato Curcio, Etiðka klopka, TIM press d.o.o., Zagreb, 2005., str. 16.

Borna Bebek, Ante Kolumbi(., Poslovna efika, Sinergija,2003., str. 7.-1.1.

Richard L. Daft, The new era of Monagement, lnternational Edition, Thompson Soth-Western,

China,2006., str. 156.

Andrew Crane, Dirk Matten, Business Ethics: AEuropean Perspective, Oxford University Press,

New York. 2004.. str. 8.

Geetu Orme, Carolann Ashton, Ethics-afoundatíon competency, Industrial and Commercial

4l

43

43

ra. Etika je jako konkurentsko oruZje

koje moZemo koristiti kako bismoprivukli nove zaposlenike i kupce.a6

oblikuju poslovnu etiku u ko-joj se kao subjekti pojavljuju

pojedinac, pravna osoba, po-

slovna kultura i procesi rada.

S $ås¡**å

h*p-rtt;+ *

47

48

44

2.1. Subjekti, objekti i naðela poslovne etike

Danas Zivimo u "globalnom svijetu" koji pred nas stavlja mnoge izazove.

Temelji etike u ozbiljnoj su krizi. Krizamorala javlja se na svim razinama ittsvim strukturama dru5tva pa tako govorimo o krizi opóeg, profesionalnog i

poslovnog morala. Kantova filozoßka pitanja: Sto trebam znati? Sto trebam

ðiniti? ðemu se mogu nadati? pokuðavaju odgovoriti na filozoßko pitanje

5to je ðovjek kao moralno bióe.a7 Sva ta pitanja, prema na5emu miðljenju,

Nije sreÉa u tome da stalno radiS ono Ëto

Zeli5, veé je sreéa u tome da Zeli5 ono Ëto radiË.

autori

l.Pojedinac kao fiziðka osoba subjekt je etike jer njegov identitet proizlazi

iz odnosa s drugim ljudima. On se vodi snagom vjere, snagom razuma'

socijalnom etikom i naukom Crkve te njezinim poimanjem ðovjeka

koji ostvaruje koristi tako da ne povrijedi svoje bliZnje, da ne nanosi

Stetu drugima oko sebe i da se uvijek ponaõa moralno.as

2.Prøvna osobs, odnosno trgovaðko d ru Stvo ili ustanova, takoder j e subj ekt

etike. Pravna osoba bavi se dopuStenom djelatno5óu i nudi trZiStu

proizvode i usluge pod odredenim unaprijed dogovorenim uvjetima.

Pritom pravna osoba u svoje poslovanje implementira etiðke norme i

odgovara djelatnicima, vlasnicima, kupcima i dobavljaðima te svome

prirodnom i druStvenom okruZenju u cjelini.

S.Poslovna kultura i procesi radø kao subjekt etike ðine pojedinci, pred-

meti, sredstva i uvjeti za rad te postupci i poslovi koji su regulirani

raznim zakonima i internim aktima. Svaki djelatnik posebno i svi dje-

latnici zajedno snose profesionalnu moralnu odgovornost za ostvari-

Kjell A. Nordstrom, Jonas Ridderstrale, Funky Business, Talent makes capital dance, Bo-

okhouse Publishing, Stocholm, 1999., str. 28'1-282.

Branko Balj, op. cit., 2005., str. 29.

Josip Grbac, Etiðke dvojbe hrvøtskog druítva, Kr5óanska sadaSnjost, Zagreb,20O9., str.27.

nkurentsko oruZje'istiti kako bismoslenike i kupce.a6

Ja mnoge tzazove.r svim razinama iug, profesionalnog it znati? Sto trebamfilozoßko pitanje

na5emu miðljenju,rslovnu etiku u ko-;ubjekti pojavljujupravna osoba, po-

ura i procesi rada.

identitet proizlaziI, Snagom razuma,rimanjem ðovjekaZnje, da ne nanosiIno.a8

takoderje subjekt5óu i nudi rrZiSru

'rorenim uvjetima.ira etiðke norme iuljaðima te svome

: pojedinci, pred-

koji su reguliraniposebno i svi dje-oinost za ostvari-

:es capital dance, Bo-

agreb,2009., str.27.

vanje ciljeva i svrhu pravne osobe. Rijeð

je, dakle, o procesnoj timskoj etici kao

zbroju osobnih ikolektivnih ciljeva i mi-

sija unutar odredene poslovne djelatno-

sti.

4.OkruÈenje kao subjekt etike ðini priroda, zatim regionalna i lokalna sa-

mouprava, odnosno svi pojedinci, pravne osobe i njihovi procesi rada

te drugi subjekti koji su odgovorni dru5tvu u cjelini.Jednako tako, i

samo je drujtvo moralno odgovorno svakoj fiziõkoj i pravnoj osobi.

Naznaðene subjekte koji izrazito utjeðu na etiðko pona5anje u poslovnom

okruZenju, prikazujemo na shemi 3.

Shema 3. Subjekti koji utjeðu na etiõko poslovno pona5anje

Ako nam ne donosi novac,znanje nema vrijednosti.

N a pol eon H i I I (a me riiki knjiùev n i k)

,Uyje¡en]a.ivrije'dnosti,'' I,Kultu¡n!,j moralní olgoj,,Uvjeti etiËnog odluËivanja

U.vjeti rad¿, ., r' ;,ir1arW"iu.r;o

,

lnterni akti

Poslovn i Rtan g.r!, i,oiljïi

*-'

$¡a¡.e. s¡a ipo|itike

la-dnf pi:gçsi:

ÊtittltoAerc ' l'sustaú,uþràúl¡anja

. :- I l- .l

lzvor: Prilagodeno prema Ana, Aleksió , Poslovna etika - element uspjeínog poslovania,Zbor-

nik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, god. 5., 2007., str. 422.

P¡avnâ 1égulatiy-a r: , .

Korisnici1:: ,... ,.,... 'l '.'...:

spêcûalne intêr95ne glupe

ciö¡atnótr¿isiè ,

45

dobro i etiðno sa stajaliStaglavito u podruðju:

Stjeðite iskustvo iznanje kadagod moZete. Koristit óe vam.

autor¡

Sva ðetiri naznaðena subjekta oblikuju poslov-nu etiku i odgovorni su pojedinaðno i skupnosvakome poslovnom subjektu i druStvu u cjeli-ni. Poslovna etika odreduje 5to je u poslovanjuposlovnog morala, a 5to je lo5e i neetiðno, po-

Kao objekti poslovne etike prepoznaju se

primarne, sekundarne, tercijarne i kvartar-ne poslovne djelatnosti koje su posebnimzakonima dopuðtene i u poslovnim odno-

Þ etiðkog ponaðanja pojedinca i pravnih osoba

Þ oðekivanja druStva i njegovih dionika

Þ druStvene odgovornosti

Þ poStenog nadmetanja i oglaðavanja

Þ javnog informiranja i korektnih partnerskih odnosa.

$ $. tle-t

$å${ ¡f

{}{$ì

i:l{}\

1;ë{

¡u*k

$rtÌcì$t;* pvt

S$Èd*{iÈì+l;t f q

$è*$;*$ri $N'ì*

s$¡ç¡utt¡nt t¡

sx${srstskt¡,

tl¡¡thtt¡rllìqrit. lltt,tl

"*xÈ.r¡*ih ç{i

{"qrlTJ{* ì ri\tt{TiÌt $t;r\i{}v

"sT*h* h¡içì

tt*'kih n[.r

r.rurit tt;r s

rlt* ¡.:'t-tit'elir

isusr*tljiutl ¡tuj*elirsr*eli*ter ¡tsçj*tsk* *

rlrutna zljt*:tir'kilt i¿

il;rti oelgt

lakonskarlirtta pretl

ul'*(Ïenojtreb¡lo bi

su.ju stratt()sn0vanåì

kqirna clol

sima posebno regulirane.ae U poslovanju se, uz profit, treba sagledavati i

interes Sire ljudske zajednice, ukljuðujuóizaposlene, potroSaðe, dobavljaðe,druge poslovne sustave iglobalnu javnost. Raditoga se u svakom ljudskomdjelovanju treba pridrZavatitemeljnih etiõkih naðela kao 5to su:s0

1. sva ljudska bióa radaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu ipravima

2. zakonitost, transparentnost i javnost poslovanja

3. odrZivo i druStveno odgovorno poslovanje

4. druStvena solidarnost i pravednost

5. poStenje itransparentnost u poslovnim odnosima

6. profesionalnost i participativno upravljanje u vodenju poslovanja

7. ravnopravan tretman i sinergija interesa svih sudionika

8. inovativnost i otvorenost prema promjenama

9. odgovorno upravljanje resursima i odrZivim razvojem

10. svatko ima pravo na Zivot, slobodu i osobnu sigurnost

4e Vidi detaljnije: Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007 (NI(D 2007), Narodne novine,Republika Hrvatska, broj 58,2007.

s0 Vidoje Vtrjió, Strareike smjernice rada Primorsko-goranske htpanije 2009 - 2013. godine, Rijeka,2009., str. 15.

46

a oblikuju poslov-rdinaðno i skupnoridruðtvuucjeli-to je u poslovanju,5e i neetiðno, po-

L.

ike prepoznaju se

:rcijarne i kvartar-koje su posebnimposlovnim odno-'eba sagledavati i

r5aðe, dobavljaðe,

svakorn ljudskom5to su:so

¡janstvu ipravima

ju poslovanja

rika

17), Narodne novine,

-2013. godine, Rijeka,

11. vjerodostojno i principijelno rje5avanje nesuglasica na temelju ðinje-

nica i pravednosti

12. odricanje od svih oblika mita i sukoba interesa

13. dosljedna teZnja znanju i inoviranju znanja unutar profesije

14. poðtivanje slobode mi5ljenja, savjesti ivjere

15. nekoriStenje nepotizma u javne i opreðne poslovne svrhe.

Etiðka perspektiva zagovara pona5anje koje svuda i uvijek primjenjuje na-

znaðena etiðka naõela ili ima ivi5e standarde ponaSanja od onih koji su pro-

pisani pravnom normom - zakonom. Praktiðna etika, kao 5to je prikazano

shemom broj dva u prethodnom poglavlju, moZe se podijeliti na osobnu,

zakonsku, druðtvenu i poslovnu etiku.

m

rost

Osobna etika po svojoj je prirodi neobvezna, ali

moZe imati znaðajan utjecaj na provedbu zakonski

vaZeóih etiðkih normi. Rezultatje pojedinaðnih uvje-

renja i svjetonazora, kuónog odgoja, kulture i osob-

nih stavova koji iztogaproizlaze. Õovjek je postao

NeuspjeSni ste kadane poku5avate. Nada

se rada u vama samima.

autor¡

Neka vam ciljevi uvijekbudu pred oÈima.

autor¡

"slabo bióe" koje se teSko moZe staviti u etiðke kodekse i koji ih poput

nekih okova odbacuje djelujuói mimo njih, 5to se onda kao slabost prepo-

znaje na svim dru5tvenim i gospodarskim razinama. Suvremeno poslovanje

od pojedinaca traZi tolerantnost, neograniðenost, spremnost na suradnju

i susretljivost, solidarnost, objektivnost.Jednom rijeõju, etiðko poslovanje

od pojedinca zahtijeva poslovanje koje óe pridonijeti druStvu u cjelini. U

srediSte promiSljanja stavlja se ðovjekova potreba za uspostavljanjem nove

svjetske etike kao minimalnoga vrijednosnog konsenzusa, odnosno mini-

muma zajedniðkih humanih vrijednosti, temeljnih etiõkih principa i mjerila

etiðkih izbora. Nameóe se osobna etika kao model etike koji jedini moZe

dati odgovor na izazove globalizacije.

Zakonska etika sa svojim normama i standar-

dima predstavlja okvir osobnoj etici. U idealno

uredenoj drZavi ono 5to je zakonom propisano

trebalo bi biti i etiðno, no ðesto zakone propi-

suju stranke koje su na vlasti ili njihova povjerenstva koja su specijalno

osnovana kako bi donijela normu ili standard, a koja ðine pojedinci medu

kojima dolazido animoziteta u pogledu opóih, pojedinaðnih i specifiðnih in-

4/

t$resä, Prema shvaéanju tradicionalne logike, postoje ðetiri naðela istinitogmi$ljenja - zakon identiteta, zakon proturjeðnosti, zakon iskljuðenja treóegte zako¡r dovoljnog razloga.sr Tim i brojnim drugim zakonskim institutimai naðelima davani su opravdani i neopravdani prigovori o kojima ovdje ne-

óemo raspravljati. Bitno je naglasiti - kada se neki zakon objavi, treba ga

dosljedno primjenjivati ili ga po istom postupku prema kojem je usvojenizmijeniti, promijeniti ili proglasiti nevaZeóim.

Ksdna etika* postupaka k

-dlrtni proces

*rsigurava e

x*visnost, izg

i*{entitet te os

*1ål( potrosl tl

lirani internim

koja posjeduje

i uvjerenje dajfsga, radna

njegovuposlom i iz nje

Inaðe osoba

lako se radna

i poslovnih su

svuda je sasta

osobe. Reflek

koju poj

na etika veZe

potrebu za os

uz fiziðko i me

koje, uz plaóu ì

nost napredovl

ukljuðuje poslQ

i radne zadaóej

etike moZe pof

l

Radionica 1. Sl

1. Na kraju i

obveze.¡

Uopóe si

2. Odgovorf

Uopóe si

l

Znanje postaje kapitalonda i

samo onda kada ga primijenite.

autori

Dru5tvenu etiku odretluju obiðajni i kul-turni svjetonazori na odredenom prosto-ru. Velikim je dijelom oblikuju dominantnedruðtveno-ekonomske skupine pojedinaca.

Poslovna etika dio je opóe i praktiðne etike koja ne sputava niti dopu5tada se u poslovnim odnosima radi ono 5to nije dopu5teno. OdraZava etiðkeizbore koje ðine dioniciu realizaciji odredenih poslova iprouðava primjenuosobnih normiu odnosima medu poduzetnicima, menadZerima, poslovnim

subjektima, zaposlenicima, imedusobno i svih njih zajedno s okruZenjem.s2

U fokusu njezina propitivanja su, dakle, konsolidirani i integrirani odnosiizmedu osobne, zakonske i dru5tvene etike te posljedice koje proizvodepojedine odluke odredenih struktura dru5tva i poslovnog sustava u cjeli-ni.s3 Upravo su lo5i odnosi i odluke pojedinaca i struktura druStva proizveliporast siromaStva u svijetu, pojavu ozonskih rupa, propadanje 5uma, Íazneoblike prijevara u poslovanju, podmióivanje, nepravedno prisvajanje javnihdobara, poniZavajuóe postupanje sa zaposlenicima, ometanje slobode ud-

ruZivanja radnika, zanemarivanje sigurnosnih mjera zaStite zdravlja ilivo-ta ljudi. Sve to zajedno nameóe sve veóu potrebu i interes svih struktura

dru5tva za etiðkim poslovanjem

i sprjeðavanjem veóih katastrofa.U poslovnu etiku, uz osobnu izkoje proizlazi, spadaju radna i

profesionalna etika.

sl Zoran fvanovió, Metodologija znanstvenog istraiivanja, SAIVA, Kastav, 2011., str. .106.

s2 DZon Dramond, Bil Bein, Poslovns eflka, SlO, Beograd,2001.,str.21.s3 Borna Bebek, Ante Kolumbi(., Poslovna etikø, Sinergija nakladniStvo d.o.o., 2. izdarye,

Zagreb, 2005.

48

UspjeSni ljudi uvijek pomaåu drugima,neuspjeSni uvijek pitaju ðto tu ima za mene.

Michel Saul Dell (omeriëki poslovni ë.ovjek,predsjednik i izvrËni direktor Dell.inc)

inaðela istinitog;kljuðenja treóeg;kim institutima<ojima ovdje ne-

objavi, treba ga

ojem je usvojen

r obiðajni i kul-:denom prosto-uju dominantneline pojedinaca.

rva niti dopuðtaJdraZava etiðkeruðava primjenurima, poslovnims okruZenjem.s2

:egrirani odnosikoje proizvodesustava u cjeli-ruStva proizvelinje 5uma, razne'isvajanje javnihnje slobode ud-rzdravlja iZivo-; svih strukturam poslovanjem

eóih katastrofa.l, uz osobnu izpadaju radna i(4.

Cl1., str. .106.

d.o.o., 2. izdanje,

identitet te ostvaruje svoje Zivotne i radne ciljeve. Velik dio Zivota pojedi-

nac potroSi u obavljanju raznih poslova i zadataka koji su propisani i regu-

lirani internim i eksternim aktima te etiðkim i moralnim naðelima. Osobu

koja posjeduje radnu etiku karakterizira odgovoran odnos prema radu, kao

i trvjerenje da je rad sam po sebi dobar zarazvoj pojedinca i zajednice. Osim

toga, radna etika odnosi se i na osnovne vjeStine pojedinca i obuhvaóa

njegovu odanost i odgovornost prema radu. Ako se djelatnik identificira s

poslom i iz njega crpi zadovoljstvo i ponos, to je kvalitetna i sretna osoba.

Inaõe osoba postaje nesretna i nezadovoljna.

Radna etika skup je osobina, stavova

i postupaka koji se odnose na odre-deni proces rada. Svaka osoba radom

osigurava ekonomsku sigurnost i ne-

zavisnost, izgratluje osobni status i

lako se radna etika u veóini kulturai poslovnih subjekata razlikuje, po-

svuda je sastavni dio Zivota svake

osobe. Reflektira be i na vaZnost

koju pojedinac daje radu.Jaka rad-

U velikim stvarima ljudiseprikazuju onakvima kakvi bi htjelibiti, a u malim onakvi kakvijesu.

Nikolas Sebastien Chamfort (francuski pisac)

Nítko sam po sebi nije nivelik nimalen sve dok se ne usporedi s drugima

koji nisu nitako dobri ni tako veliki.

Samuel Johnson (engleski knjiÈevnik)

na etika veZe se uz veóu dobit, inicijativu, radni doprinos i produktivnost,potrebu za ostvarenjem trajnih vrednota i õinjenje dobra. Svi ti ðimbenici,

uzfrziðko i mentalno zdravlje, u izravnoj su vezi s radnim zadovoljstvom na

koje, uz plaóu i naknadu, utjeðu radni uvjeti, meduljudski odnosi, moguó-

nost napredovanja i drugi elementi. Sklad u poslovnom okruZenju svakako

ukljuðuje poslovnu etiku i kulturu pomoóu koje osoba obavlja svoje poslove

i radne zadaóe i dokazuje se u radu i struðnosti. Za provjeru osobne radne

etike moZe posluZiti sljedeóa radionica.

Radionica 1. Skala radne etike

1. Na kraju radnog dana djelatnik bi trebao zaboraviti na svoje radne

obveze.

Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem

2. Odgovoran i naporan posao ne ðini pojedinca boljom osobom.

Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem

49

3. NajvaZnijije cilj rada ostvariti primanja koja omoguóavaju siguranosobni ävot.Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem

4. TroSenje vremena lakSe je nego tro5enje novca.

Uopóe se ne slaZem - i - 2 - 3 - 4 - 5 - Potpuno se slaZem

Osoba se treba odmoriti i prihvatiti Zivot kakav jest, a ne uvijekteäti nedostiZnim ci ljevima.

Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem

Kvalitetu ivrijednost osobe ne bi trebalo temeljiti na tome kako

obavlja svoj posao"

Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem

Profesionalci su oni ljudi koji svoj posao obavljaju odgovorno i pra-

vovremeno.

Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem

8. Ako su uvjeti rada i primanja isti, bolje je biti na radnome mjestu s

manjom, nego s veóom odgovorno5óu.Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem

9. U poslu uvijek treba izbjegavati sukob i odgovornost.Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem

10. Od svojih suradnika na poslu treba uvijek traäti da budu etiõni, pa

i onda kad je ugroZen osobni interes.

Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4 5 - Potpuno se slaZem

Za radnu etiku vrlo su vaZne sljedeóe temeljne vrednote te eksterni i interniodnosi poslodavca i posloprimca.

TEMELJ NE VREDNOTE OBUHVAEAJ U:

Þ oðekivanja poslodavca: predanost zaposlenih ciljevima poslodavca,

lojalnost, podtenje, nepristranost, opredijeljenost za standarde kvali-tete rada i profesionalne etike

Þ duZnosti i obveze posloprimca: obavljanje profesionalnih duZnosti s

duZnom paZnjom, uðinkovito inajbolje moguóe

Þ kulturu ponaSanja i uzajamnu suradnju: zaposleni se moraju jedniprema drugima pona5ati uljudno i s poStovanjem, u skladu s pravili-ma i naðelima etiðkog kodeksa

50

5.

6.

7.

Þ jasne

davati ja

bez

ljanja

NKSTERNI

Þ vanjske

snost)

bu inte

Þ predav

slovnog

Þ politimJerr

tima tih

Þ naðinjalnoj

situacija

temeljnagama,

poStova

povjerlji

lovaZava

nedopuS

he.

Radna etika ve

prihode, inicijnota i ðinjenja

skladni i dobri

uóavaju siguran

puno se slaZem

puno se slaZem

;t, a ne uvijek

puno se slaZem

na tome kako

puno se slaZem

odgovorno i pra-

puno se slaZem

rdnome mjestu s

puno se slaZem

rst.

puno se slaZem

la budu etiðni, pa

puno se slaZem

e eksterni i interni

lvima poslodavca,

:a standarde kvali-

lnalnih duZnosti s

ri se moraju jedni

u skladu s pravili-

Þ jasne poslove i zadatke: nadredeni menadZeri moraju djelatnicimadavatijasne poslove i zadatke te iskrene i konstruktivne primjedbebez predrasuda, favoriziranja ili skrivenih motiva glede naõina obav-

Ijanja posla.

ñKSTERN I ODNOST OBUHVACAJ U:

Þ vanjske dopunske aktivnosti (samo iznimno, uz prethodnu sugla-

snost)

Þ dobrovoljni rad i rad za zajednicu (dopuSteno, vodeói raðuna o suko-bu interesa)

Þ predavanja i istraZivanja (potiðe se, vodeói raðuna o interesima po-

slovnog sustava)

Þ politiõke aktivnosti (zaposlenik mora obavijestiti poslodavca o na-

mjeri politiõkog angaZiranja, a poslodavac óe odluðiti o naðinu i uvje-tima tih aktivnosti)

Þ naðin postupanja u posebnim situacijama (obveza prosudbe o nelo-jalnoj konkúrenciji, sukobu interesa, darovima i drugim osjetljivimsituacijama).

|NTERNT ODNOST OBUHVACAJU:

temeljna naðela: lojalnost i uzajamno povjerenje, odnose medu kole-gama, neovisno o hijerarhiji, mora karakterizirati suradnja, uzajamnopoStovanje i uljudnost

povjerljivost: kako prema vani, tako i unutar organizacije

ponaSanje prema podredenima i nadredenima: odgovorno i korek-

tno u dobroj vjeri obavljati zadaóe i poðtovati autoritet

dostojanstvo na poslu: primjereni uvjeti rada, neprihvatljivost oma-

lovaZavanja i zlostavljanja svake vrste, obveza ponude pomoói Zrtvi inedopu5tena uporaba usluga i sredstava poslodavca za privatne svr-

he.

Radna etika veZe se uz sigurnost radnog mjesta, uvjete rada, zadovoljstvo,prihode, inicijativu, produktivnost, potrebu za ostvarenjem trajnih vred-

nota i ðinjenja dobra. Svi naznaðeni ðimbenici vode nas zakljuðku da su

skladni i dobri meduljudski odnosi, koji ukljuðuju i etiðku klimu, prijeko

5.1

potrebni da bi pojedinac obavljao svoj posao kvalitetno i dokazivao se u

nadu i struðnosti.

Profesionalna etika ukljuõuje skup pravila o po-

naSanju pripadnika pojedine profesije. Odnosi

se na standarde, pravila i postupke koje name-

óu pojedine profesije i njihov kodeks pona5anja

prema suradnicima, kupcima, drugim dionicima idru5tvenim subjektima. U

svim dru5tvima priroda posla mijenja se brzo, a znaõenje koje se daje profe-

sionalnoj etici i zadovoljstvu radom je u porastu. Profesionalna etika odre-

Cluje ulogu rada u druStvu i reflektira se i na profesionalni uspjeh i ugled

koji pojedinac daje radu. Profesija je djelatnost za koju osoba ima struðnu

spremu, odnosno odredena znanja i sposobnosti. To je i zanimanje osobe

koja se bavi nekim struðnim specijalistiðkim poslom kao stalnom profesi-

jom koja traZi specijalistiðko znanje i njegovo permanentno inoviranje.

Ako je izabrao biti ðistað ulice, õovjek mora ðistiti ulice upravo kao Sto je

MeStrovió radio kipove, Michelangelo slikao, Beethoven komponirao ili Sha-

kespeare pisao. Zamijenimo ovaj ðastan posao s radnim mjestom na kojem

se trenutaðno nalazimo ili s poslovima koje obavljamo. Nema nikakve razli-

ke u tome jeste li student, recepcionar, kuhar, prodavaõ, novinar, nastavnik,

menadZer, profesionalni sportaS ili bilo Sto drugo. Pitanje je treba li u radu

primjenjivati visoke profesionalne i etiðke standarde. TeZite li postióivi5e

i nadiói sebe? PruZate li uvijek svoj maksimum?

Davanje svoga maksimuma pretpostavlja po-

stavljanje osobnih ciljeva i visokih etiðkihstandarda te pona5anje u skladu s njima. Da

bismo istaknuli bit svoga etiðkoga profesional-

nog odnosa prema poslu, ovo su neka pitanje kojima to moZemo potvrditi:

Kad ste u zrakoplovu, Zelite li da pilot pruZi svoj maksimum?

Kad idete na predavanja, Zelite li da predavað pruZi svoj maksimum?

Kad gledate sportsko natjecanje,íelite li da va5 tim pruZi svoj mak-

simum?

Kad ste na koncertu, Zelite da pjevað pruZi svoj maksimum?

Kad ste na poslu, Zelite li da vaS pretpostavljeni pruZi svoj maksi-

mum?

Kad

slm

Kad i

slmu

Kad

mum

Þ Kad

kvalit

U svakom

maksimu

druZite, 5t

nosti - sve

ma koje st

uvijekmoramo

mjer rodizahtijeva u

I nema m

2.2.

lndividuauocavaJu

vrednotaona razlikSanje ðovj

a odnosi

troSnje.psihologijpotroSaða

uvjetuju

sa Brunoosobitosti,20't0.,

52

o i dokazivao se u

:skup pravila o po-: profesije. Odnosistupke koje name-kodeks ponaSanja

:nim subjektima. U

koje se daje profe-onalna etika odre-alni uspjeh i ugledosoba ima struðnui zanimanje osobeo stalnom profesi-

rtno inoviranje.

upravo kao 5to je:omponirao ili Sha-

mjestom na kojemema nikakve razli-rovinar, nastavnik,e je treba Ii u radu:Zite li postiói vi5e

pretpostavlja po-i visokih etiðkihkladu s njima. Da

íkoga prof,esional-

noZemo potvrditi:

aksimum?

svoj maksimum?

n-pruZi svoj mak-

ksimum?

pruZi svoj maksi-

Kad vozite auto, Zelite li da ostali dionici u prometu pruZe svoj mak-

simum?

Kad jedete u restoranu, Zelite li da konobar i kuhar pruZe svoj mak-

simum?

IGd vodite neki posao, Zelite li da va5i suradnici pruZe svoj maksi-

mum?

Kad netko ne5to radi u vaSoj kuói ili stanu, Zelite li da to napravikvalitetno?

ma koje ste sami postavili. Gdje god da smo, ðto god radili, s kim god bili,uvijek treba pruZiti najvi5e 5to moZemo. Ako Zelimo biti dobri u neõemu,

moramo naporno i odgovorno raditi na tome. Tome nas uðe i daju nam pri-mjer roditelji, to se istiðe u Skoli i na sportskom terenu. Biti bolji od drugihzahtijeva upornost i naporan rad. Nema "brzog i lakog" naðina, nema tajnii nema magiðne formule za uspjeh.

U svakom se poslu moZe dati vlastitimaksimum, ðak i dok se odmarate ilidruZite, Sto su takoder osnovne aktiv-nosti - sve dok ste dosljedni standardi-

Individualne osobine zaposlenikauoðavaju se u pojedinaðnom sustavuvrednota svake osobe, po kojima se

ona razlikuje od drugih. Svako pona-

Ne dokazuj svoju vrijednostupiruéi prstom u gore od sebe!

Nicolo Berac

Na Zivotnim ljestvama ëovjek se nemoZe penjatis rukama u dZepovima.

ameriëko izreka

2.2. lndividualne osobine i uvjerenja koja utjeðuna etiõko pona5anje i radna postignuóa

Sanje ðovjeka pri nabavi, odnosno kupnji proizvoda i usluga je specifiðno,

a odnosi se na sve objektivno izraiene reakcije u procesu kupnje ili po-

troðnje. To je i naziv interdisciplinarne znanstvene discipline (primijenjenepsihologije, ekonomije, sociologije i marketinga) koja istraZuje ponaðanje

potro5aða kao fenomen, te svjesne, nesvjesne i podsvjesne uzroke kojiuvjetuju odredeno potroSaðko pona5anje.sa

sa Bruno Grbac, Dina Lonõarió., Ponaíanje potroíaða na trí,iítu krajnje i poslovne potroinje:osobitosti, reakcije, izazoví, ograniðenja, Sveuõili5te u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka,2010.. str. 17.

Ljestve pomaZu uuspinjanju, ali samo onima

kojise po njima penju.

njemaëka izreka

Jadan je onaj koji mora nekogaponiziti da bi sebe uzdigao.

lvo Andrié (hrvatski knjiievnik)

Po tome vrijednosnom sustavu procjenjujemo5to nam je u Zivotu vaZno, a 5to nije. pojedi-

naõne osobine utjeðu na percipiranje svijeta ukojem Zivimo i na na5e ponaðanje i reagiranjeu odredenim Zivotnim i poslovnim situacljama.

Osobna uvjerenja formiraju se pod utje-cajem odgoja, obitelji, okoline, druStve-nog poretka, religije, medija i obrazo-vanja. Razvijaju se i uðvr5óuju rijekom

Jednako tako, pojedinaðne vrednote odraZavaju se na na5e odnose s ljudimas kojima Zivimo, radimo i komuniciramo te nam omoguóuju da upravljamosvojim emocijama iponaðanjem, kao ionim 5to govorimo iðinimo u procesudonoSenja poslovnih odluka. U individualne karakteristike svakog pojedincaspadaju:

Þ osobna uvjerenja

Þ snaga ega

Þ prihvaóanje kontrole i odgovornosti.

.$"**¡*{*t r}$#hå} i

{*$fi{-}vr'¡$$ tìillit

¡ùÑ$lix¡rð $voj*

{!.È*ìiffi vrijeeln

-r*x*g¡a *gâ j* s

rt¡*{fusobne{$ssil moral

dr¡r¡ieka. NaS

sv.j*sne ft¡nl<ci

inelividualnih

*je, panréenje,

*rs.feiaj za realr

xÌìr¿nje, osvete

i*elnosti i svih

su na vanjsl<e ut

ça slabim egon"i

$ïrihvaóanje k{;tnaðajka je i s\*luZnost i odg(erclgovornost tdstbi, a neuspjq

¡na. Na primjer¡

neuspjeh najðel

njem medija id

Osobine sustavi

neetiðko ponað

.._l

"' Marin Buble, Mt

Zivota, a dijelimo ih na osnovne i specifiðne vrijednosti. Osnoyn e vrijednostiprepoznaju se u ljubavi, miroljubivosti, obiteljskom Zivotu, prijateljstvu,braku, karijeri itd. specifiðne vrijednosti odnose se na pojedine osobne ka-rakteristike kao Sto su sposobnost, odgovornost, uskladenost, savjesnost,predanost, iskrenost, integritet i povjerenje.

Þ Sposobnost je osobina i potencijal nekoga tko je sposoban obavitiodredene poslove, nesto izvesti ili postiói, odnosno zna, hoóe i moZe.

Þ odgovornost je prihvaóanje osobne odgovornosti na svim razinama.za bilo koji dogadaj ili alctivnost i daje pozitivan rezultar.

Þ uskladenost je razumijevanje, usuglaSavanje i dovodenje u skladobostranih ili zajedniðkih interesa kako bi se ostvario odredeni cilj.Bez uskladenosti, nema timskog rada.

Þ savjesnost je osjeóaj kontrole vlastita ponaSanja i moralne odgovor-nosti da osobne postupke ocjenjujemo kao dobre ili lo5e.

Þ Predanost je osobina ili stanje onoga tko prihvaóa aktivnosti i sudje-Iovanje u nekom etiðkom pothvatu.

ü,gkr*luç¡g

{}t\¡i}ì'*ti4

v;t. ** *;r

l$¡*r&rirv"ri.|e:dnt.rr

$|rwj*runrto ¡lliltr,,

Ë--

avlr procjenjujemo

a Sto nije. Pojedi-:cipiranje svijeta u

adanje i reagiranjervnim situacijama.e odnose s ljudimaruju da upravljamoiõinimo u procesu: svakog pojedinca

iraju se pod utje-okoline, druStve-medija i obrazo-ðvrSóuju tijekomsnovne vrijednostirtu, prijateljstvu,edine osobne ka-:nost, savjesnost,

;posoban obavitizna, hoóe imoZe.

a svim razinama,ultat.

vodenje u skladrio odredeni cilj.

toralne odgovor-lo5e.

<tivnosti i sudje-

Iskrenost je spremnost da osoba, u skladu sa svojim shvaóanjem,

otvoreno izraiava ili govori 5to misli iosjeóate pritom ni5ta ne skri-va, ne laZe niti se dovodi u sumnju.

Integritet je ðestitost, ispravnost i striktna privrZenost odredenim

vrijednostima i ponaSanjima.

Þ Povjerenje je odnos u kojem jedna strana drugu ilivi5e njih medusob-

no prihvaóa, vjeruje u ono 5to se tvrdi bez provjeravanja unaprijed.

Svaka osoba ima viSe individualnih karakteristika koje proizl aze izvlastitaosnovnog sustava vrijednosti. Zbog toga je iznimno vaZno da svaka osoba

analizira svoje dobre i loSe osobine. Ako su na5e osobine u sukobu s dru5-

tvenim vrijednostima, to é.e izazvati emocionalne i psihiðke probleme.

individualnih psihiðkih doZivljaja, kontrola i adaptacije. To je nade mi5lje-

nje, pamóenje, inteligencija, uðenje, govor, percepcija, motorika, emocije iosjeóaj za realnost i racionalnost. Negativni ego kreira negativnosti poput

mrZnje, osvete, ljubomore, laZnog ponosa, depresije, kompleksa manje vri-jednosti i svih ostalih negativnosti. Osobe koje imaju snaZan ego, otpornijesu na vanjske utjecaje i uvijek óe postupati moralno. Suprotno tome, osobe

sa slabim egom postupat óe obrnuto ili izbjegavati donoSenje odluka.

Snaga ega je struktura liðnosti koja ulazi umedusobne odnose i stvara ravnoteZu iz-

medu moralno-etiðkih teZnji i vrijednostiðovjel<a. Na5 ego organizira svjesne i ne-

svjesne funkcije i osjeóaj povezanosti svih

Prihvaóanje kontrole i odgovornostiznaðajka je i sklonost ljudi da preuzmu

duZnost i odgovornost ili da izbjegnuodgovornost tako da uspjehe pripisuju

sebi, a neuspjehe vanjskim ðimbenici-

Ono Ëto poënem ëitanjem,moram zavrSiti djelovanjem.

Henry DavidThoreon(amerið,ki pisac i fr lozof)

Razlika je izmecfugenijalnosti i gluposti u tome5to genijalnost ¡ma granice.

autor¡

ma. Na primjer, politiðar koji ne osvoji dovoljan broj glasova na izborima,neuspj eh najðe5ée opravdava nezreloSóu biraða, neobj ektivnim izvj eStava-

njem medija idr.

Osobine sustava upravljanja mogu promicati etiðko pona5anje iliomoguóitineetiðko pona5anje. Varijable koje utjeðu na etiðki izbor menadZera su:ss

ss Marin Buble, Management, Sveuðiliõte u Splitu, Ekonomskifal<ultet, Split,2000., str. 101.

55

definirani postupci, pravila i propisi

ponaSanje nadredenih menadZera

sustav priznanja i nagrada

pritisak posla.

Strtl{t;tv;**

ivitkr'rtl¡t¡r¡¿lttÉttt'

grnrl.i;tktt

{}¡ttiruiex${tì|a'lll:*r'

rhr ¡:r¡¿it¡

$¿¡rttnirti*

{}${}hü I rl

{ ilttt¡¡.

$r¡"r¿$lurq

sq: t¡cl¡¡t¡tt

Ëk*'fþk*

ìÌrÌ$ii rl,i***.$ s¡:nttt

1*'rÈljiv;t ¡

$ipr*ett*

tr¡i{r}:}¿t k{

rÌì*Ì*{r i r}r

{{r¿rtr*x¡sr

Ëçt¡, ¡'tx¡

,,,*kl *iglt

H¡¡¡'ç*kf ttr

$ììil ¡lr¡ÌÌ¿1

tlrt*gi*u;l

S¡nrtsls

$È.: r*t{$å$¡l

uhl"* rlt'Ërlü**rxmt

* rlr¡n'.r¡q", ¡

{.}t*r*p"r*vç

rirt*grxtt-l*.*

$ì{rÍ11{}Nflr

Ako je neSto pravilno, valja touraditi bezobzira na to kolikoima razloga za odustajanje.

Marie Skledovska Curìe(poljska ñzið.arka i kemiëarka)

Definirani postupci, pravila i propisi kojihse moraju pridrZavati svi zaposleni, pri-donose poslovnoj izvrsnosti i otklanjanjunepoZeljnih poslovnih ponaSanja u kojimase mogu javiti etiðke dileme pri donoSe-nju vaZnih poslovnih odluka.

Ponasanje nadredenih menaclZera treba sluZiti kao uzor i primjer drugimaza etiðko poslovanje. Svaki nadredeni menadZer mora vlastitim primjerometiðkog pona5anja uvijek donositi moralno ispravne odluke koje óe pozi-tivno utjecati na uspjeh ljudi i poslovnog sustava, kao i druStva u cjelini.

sustav priznanja i nagrada moZe se znaðajno odraziti na etiðko poslovanje.Ako se za ostvarenje rezultata daju visoke novðane naknade i nagrade ilisuprotno, ako se za neostvarenje daju kazne, to takoder moZe utjecati napojedince da se neetiõno ponaõaju kako bidobili nagradu ili izbjegli kaznu.

Dobar glas poduzeéa postiZe sedugotrajnim i poötenim radom uz velike

muke iznatna odrícanja, a prokockati ga se moZeu jednom ëasu nepromiËljenom odlukom.

Tibor Karpati

Pritisak posla vaZan je ðim-benik koji utjeðe na etiðkiizbor. Õesto nadredeni me-nadZeri vrSe velik pritisakna svoje suradnike u smisluobavljanja odredenih poslo-

va izadataka u kratkim rokovima, Sto moZe utjecatiina kvalitetu produktai na etiðno ili neetiðno ponaSanje. u teoriji i praksi prepoznaje se 14 ka-rakteristiõnih oblika koji, svaki na svoj naðin, utjeðu kako na pojedinaðno ikolektivno ponaSanje, tako i na Zivotna i radna postignuóa.s6

1. Emocionatna osjetljivost potiðe osobu na razliðite reakcije prematuzi, radosti, strahu, osjeóajnosti i drugim Zivotnim uzbudenjima i

doZivljajima.

Steve Simmons, John c. Simmons jr, Emocionalna inteligencija, Biblioteka Sana, Zagreb,2000., str.244.-245.

illl

3é{*¡rt$$f$$*,

¡å

$s.

ïr

56

I

ila i propisi kojih,i zaposleni, pri-rsti i otklanjanjunaSanja u kojimaeme pri donoSe-

uka.

primjer drugima;titim primjeromLke koje óe pozi-'uðtva u cjelini.

;iðko poslovanje.

ade i nagrade iliLnoZe utjecati na

iliizbjegli kaznu.

;la vaZan je ðim-utjeðe na etiðkil nadredeni me-ie velik pritisak:adnike u smislurdredenih poslo-

alitetu produktaoznaje se 14 ka-

na pojedinaõno i

¡.s6

reakcije prema

n uzbutïenjima i

rteka Sana, Zagreb,

-T*--

2. Suoðavanje s stresom vaZan je dio karaktera

svake osobe - od opu5tene, staloZene i rav-

noduðne samokontrole do osobe koja je ðesto

pod jakim stresom.

Optimizam je nada u dobro ili u ljepSu i pozitivnu stranu Zivota u

kojem se osobe rangiraju od sumnjiðave koja svugdje nalazi probleme

do pozitivne koja je neoptereóena do razine naivnosti.

Samoinicijativnost je svijest o vlastitim vrijednostima, pri ðemu se

osoba rangira od skromne i samokritiðne do ponosne i samoinicija-

tivne.

Predanost poslu ogleda se i rangira od bezbriZne i lijene osobe koja

se odmara ili zabavlja do marljive koja je potpuno predana poslu.

Perfekcionizam je etiðki pravac i teZnja koja drZi da je svrha moral-

noga djelovanja postizanje savrSenstva, pri ðemu se osoba rangira

od spontane koja je nehajna do temeljite koja je perfekcionist i vrlopaZljiva prema detaljima.

Spremnost i Zelja za promjenom prepoznaje se i rangira od rutinerske

osobe koja volijednoliðnost i ponavljanje do osoba sklonim promje-

nama inovim izazovima.

Hrabrost se prepoznaje u osoba koje su spremne suoðiti se s opasno-

5óu, rizikom ite5koóama. Hrabrost se te5ko prepoznaje u osoba koje

vole sigurnost, postojanost i udobnost.

Korektnost je osobina ili svojstvo onoga tko djeluje u skladu s notma-

ma pona5anja, odnosno tko je poSten, toðan i uljudan.

Samostalnost je osobina onoga tko je slobodan, odvojen ineovisan o

drugima u nadziranju i provodenje odluka.

Samosvijest se ogleda u samopouzdanju ili samouvjerenosti, pri ðemu

se osoba karakterizira i rangira kao kooperativna, popustljiva i nena-

silna ili kao odluðna, prodorna i dominantna.

Tolerantnost je odnos koji u potpunosti prihvaóa drukõije pona5anje,

obiðaje, narode, uvjerenja; miSljenja itd.

Obazrivost je osobina i postupak koji se uoðava u uvidavnosti prema

drugome, obiðajima, pravilima, zakonima ispremnosti da se drugom

pomogne, za razliku od onih koji su sebiõni, zlobni i 5krti.

Brod s vi5e kapetanalako izgubi pravac.

latinska izreka

3.

4.

5.

6.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

57

*d- IlruStvenost je osobina onoga tko je razgovorljiv, dru5tven i rado sesastaje, upoznaje i druZi s drugim osobama.

sve te individualne osobine i karakteristike bitno se odraZavaju na ukupneodnose u nekom druðtvu i vrro su vaian ðimbenik etiðkog ponaSanja sva_lcoga poslovnog sustava.

strulcovne a$

sr-rbjekti. ì

iPrvi isl<oral<

|vila i etiðlco{

nja zajedniðJ

sval<oclnevn(

udruZenje njska komora {nastojalo izgå

vaðka druStr,{

Hrvatskoj blikodekse, ðinjdr.l5,.u.lo.:{naJpilmJenJl,4

na pravedan I

ne politike vf

taj Sto ne mQ

Etiðki kodel{jednosti i na{jih se menadfpridrZavati q

donoSenju p(

temeljna naõ(

de prema drüjasan i razummacija prema

kodeks temelj

sluZbenije pis

ponaSanja: etiga izvjeSóa, sr

odnosi prema

Vidi detaljnije

JakSa Barbié;osnove dobre p

poduzetnike,str. 533.-535i

2.3. Et¡ðki kodeks poslovnog ponaða,lja

Ne preuzimaj previËe poslova,ma koliko åurio neéeð stiéi.

autori

gotovo svaki poslovni sustav donosi jo5 i svoj etiðki kodeks. DonoSenje iimplementacija poslovnog kodeksa pivije korak i djelotvoran instrumentza etiðko ponaSanje menadZera i zaposlenika, kojima se na takav naðinnameóu zajedniðki etiðki standardi rada, djelovanja, ponaSanja i poslov_nog odluðivanja. Za uspjeSno implementiranje poslovne etike potrebno jepermanentno razvijati svijest u svih zaposlenika o njezinoj vaZnosti. uzto, nuZnaje potpora vlasnika te svakodnevno praóenje etiõkog ponaSanja irje5avanje sluðajeva u kojima se povreduju etiðka naðera.

Zakonodavstvo opóenito, a trgovaðko i radnopravo posebno, na istovjetan naðin i podjed_nako obvezuju sve subjekte gospodarskog

JE sustava. Taj okvir imperativan je u smisluuzajamnih prava, obveza, odgovornosti i sankcija. u kombinatorici realnihinteresa, ljudi se rukovode vrijednosnim stavom koji upuóuje na to da jedopuðteno sve ðto izrekom, kroz slovo i duh zakona, nijå zabranjeno. rpal,to ne znaði da bilo kakav cilj opravdava bilo kakvo sredstvo. Taj medupro_stor izmedu propisanog, dopustenog i poZerjnog pona5anja gospodarskihsubjekata, nazivamo radnom i poslovnom kulturom na kojoj se temelji etið_ki kodeks poslovnog ponaðanja poduzetnika, menad iera i djelatnika. Kaoskup vrijednosnih postulata, preporuka i uputa, takav dokument donose

s' Stefanija Vodopija i Angela vajs Felici, Graclanski poslovni i protokolarni kodeks ponaianja íkomuníciranja, Libertin naklada, Zagreb,2011., str. 305.

58

U poslovnom Zivotu nuZna su znanja ivje5ti_ne dobrog poslovnog pona5anja u brojnimsituacijama i prigodama.sT lJz opóa pravilaposlovnog bontona koja treba poznavati,

58

59

Bez upornosti bit éeteporaZeni i prije poëetka.

Napoleon Hili (ameriëki pisacl

dru5tven i rado se

tZavaju na ukupneog ponaSanja sva-

a su znanja i vjeðti-naSanja u brojnimi7 Uz opóa pravilatreba poznavati,

leks. Donoðenje i

voran instrument;e na takav naðinrnaSanja i poslov-

etike potrebno jeinoj vaZnosti. Uz

iðkog pona5anja i

-rgovaðko i radnon naðin i podjed-:e gospodarskogivan je u smislubinatorici realnihróuje na to da jezabranjeno. Ipak,vo. Taj medupro-nja gospodarskih

oj se temelji etið-i djelatnika. Kao

rkument donose

"ni kodeks ponaíanja i

strukovne asocijacije, a u razradenoj detaljnijoj formi usvajaju ga poslovni

subjekti.

Prvi iskorak u pokuðaju donoSenja jasnih pra-

vila i etiðkog kodeksa pona5anja te utvrdiva-nja zajedniðkih standarda poslovne etike u

svakodnevnom poslovanju uðinili su Hrvatsko

Nagao ðovjek ðini ludosti,a razborit ih podnosi.

autori

Glup ðovjek misli da je mudar,mudar ëovjek zna da je glup.

William Shakespeare (engleski pisac i pjesnik)

udruZenje menadZera i poduzetnika - CROMA 1990. i Hrvatska gospodar-

ska komora 2005. godine.ss Svako je udruZenje posebno, sa svoga motri5ta,

nastojalo izgraditi sustav etiõkih normi za poduzetnike, menadZere i trgo-vaðka dru5tva. Rezultat i dokaz toga su mnogobrojni kodeksi. U Republici

Hrvatskoj blizu 500 hrvatskih poslovnih sustava usvojilo je svoje etiðke

kodekse, ðime su potvrdili, iako jo5 ne i dokazali, da su prihvatili standarde

druStveno odgovornog pona5anja i poslovanja.se Etiðki je kodeks, dakle,

najprimjenjiviji alat kada je rijeõ o etiðnosti poslovanja. Taj kodeks poziva

na pravedan pristup prema svim dionicima i okvir je za provodenje praved-

ne politike vlasnika i menadZera. Njegov je najveói nedostatak zasigurno

taj 5to ne moZe obuhvatiti sve oblike etiõkih i neetiðkih oblika pona5anja.

Etiðki kodeks uglavnom definira vri-jednosti i naðela te daje smjernice ko-jih se menadZeri i zaposlenici trebajupridrZavati u poslovnim odnosima idono5enju poslovnih odluka. Kodeksom se ureduju standardi i utvrdujutemeljna naðela unutar kojih se poslovni subjekt i njegovi zaposlenici opho-

de prema drugim dionicima. Tekst etiõkog kodeksa mora bitijednostavan,jasan i razumljiv. Svaki etiðki kodeks mora imati sustav procedura i infor-

macija prema kojima se lako prepoznaje bilo koja njegova povreda. Etiðki

kodeks temelj je stvaranja uvjeta za etiðko pona5anje i donoSenje odluka, i

sluZbenije pisani akt kojim se definiraju razna podruðja etiðkoga poslovnog

ponaSanja: etiðka naðela, prava, obveze, duZnosti izadaóe,financijska i dru-

ga izvje5óa, sukob interesa, nelojalna konkurencija, ðuvanje poslovnih tajni,

odnosi prema okruZenju i sliðno. Etiðki kodeks svim zaposlenicima daje

ss Vidi detaljnije: www.croma.hr i www.hgk.hrse

Jak5a Barbió, Esad õolakovió, Branko Paraó i Vidoje Vuji(., Korporativno upravljanje -osnove dobre prakse vodenja druítva kapitala, Kodeks profesionalne etike za menadZere i

poduzetnike, Hrvatsko udruZenje menadZera i podr.rzetnika - CROMA, Zagreb,2O08.,str. 533.-535.

smjernice za etiõko pona5anje i etiðko dono5enje odluka. To je prvi koraku uvodenju poslovne etike u svakodnevno poslovanje, no da bibio efikasan,

nuZna je kontrola njegove primjene. Svi prekrSitelji kodeksa moraju se pri

sankcioniranju jednako tretirati. Isto tako, etiðkikodeks je sredstvo boljegaprofesionalnog ophodenja i ponaSanja prema suradnicima, kupcima, dobav-

ljaðima, poslovnim partnerima i javnosti.

MenadZerina svim razinama imaju kljuðnu ulo-gu u uspjeðnosti poslovnog subjekta i u gos-

podarskom razvoju drZave u cjelini; zato tajposao trebaju obavljati odgovorno i u skladu s

odredenim etiðkim naðelima. PridrZavajuói se etiðkog kodeksa lakðe óe u

svakodnevnom djelovanju i odluðivanju moói zauzimati stavove o raznimsuprotnostima kao 5to su profit i dobit, plaóe i naknade, proizvodnj a i za-

gadenje okoliSa, zaposlenost i produktivnost.

MenadZerski etiðki kodeks pona5anja u pravilu se sastoji od ovih 20 naðela:

1. Posao je poduzetnika i menadZera stvaranje profesionalne koalicije irjeSavanje nesuglasica na temelju ðinjenica i pravednosti.

Neóemo davati, primati ili zahtijevati darove ili zabavu u obliku tro5-

kova poslovanja i dobrovoljno óemo prihvaóatijavne, osobito huma-

nitarne funkcije i sponzorstva,

Zauzimat óemo se za 5to veóu slobodu u realizaciji interesa svih dio-nika, uz istovremeno po5tivanje dogovorenih pravila pona5anja.

Ulogu poduzeóa temeljit óemo na prednostima naSeg poduzeéa i na

5to boljem iskoriðtavanju pogodnosti na domaóem i svjetskom trZi-5tu.

Dijalogom socijalnih partnera nastojat óemo pronaói zadovoljavajuóu

strategiju razvoja za sve dionike.

Stalno óemo pratiti sve promjene u okruZenju i njima prilagodavati

ulogu i ciljeve poslovnog subjekta.

Stvarat óemo uvjete za Sto vi5e vlastitih inovacija i za 5to brZu primje-

nu tudih.

Dosljedno i permanentno óemo inovirati svoja znanja unutar profesije

i izmjenjivati iskustva s drugima.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

i

9. Nastoj;i

Sto kvi!I

10. ZauzinX.{prorzvl

11. U marlt

obmanj{

12. Surad{no cjeli

sustavì

13. Osobefkoje ód

njihov(I

'14. UvaZar{

ako jejdrugilri

I

15. Sa svi$j

usposÏdosljeri

i

16. Poslovl..i

rencuq

17. Intereise odri

18. Zauzin

bióima

ambali

19. Sa sirc

óemo i

20. Svoja I

dardin

stranii

PoStovanje

nosti obavlj

kulture upri

60

a. Toje prvi korakda bi bio efikasan,

:ksa moraju se prie sredstvo boljegar, kupcima, dobav-

imaju kljuðnu ulo-subjekta i u gos-

u cjelini; zato tajvornoiuskladusrdeksa lak5e óe u

stavove o raznimproizvodnj a i za-

rd ovih 20 naðela:

ionalne koalicije i

nosti.

tvu u obliku tro5-re, osobito huma-

interesa svih dio-a pona5anja.

eg poduzeóa i na

i svjetskom trZi-

i zadovoljavajuóu

ma prilagodavati

I ðto brZu primje-

l unutar profesije

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

Nastojat óemo 5to bolje spoznati potrebe potro5aða i zadovoljavati ih

Sto kvalitetnije uz konkurentne cijene.

Zauzimatóemo se za kupnju iprodaju ne5kodljivih, sigurnih ikorisnih

proizvoda, pazeói da vrijednost predstavlja kvalitetu usluge i cijene.

u marketinSkim akcijama za poticanje prodaje, potroSaõe neóemo

obmanjivati niti ih poticati na ponaSanje Stetno za zdravlie.

Suradnike óemo vodititako da se razvijaju u samostalne i profesional-

no cjelovite osobe koje sa zadovoljstvom rade u na5emu poslovnom

sustavu.

Osobe kojima rukovodimo poõtovat óemo kao liðnostii kao suradnike

koje óemo pravodobno upoznati sa svime jto je tijesno vezano uz

njihove zadatke, materijalni poloZaj i perspektivu u poduzeóu.

UvaZavat óemo ðinjenicu da je trajno ostvarivati dobit moguóe jedino

ako je djelovanje poduzeóa sukladno interesima vlasnika kapitala i

drugih dionika.

Sa svim kupcima, dobavljaðima i drugim zainteresiranim stranama

uspostavit óemo partnerstvo, utemeljeno na uzajamnom povjerenju i

dosljednom pridrZavanju dogovorenog.

Poslovne tajne ðuvat óemo od konkurencije, a prednosti pred konku-

rencijom neóemo pokuSati ostvarivati na nemoralan naðin.

Interese poduzeóa uskladivat óemo s interesima javnosti i drZave te

se odreói svih oblika trgovaðkog mita.

Zauzimatóemo se za ekoloSke norme koje óe ðovjeku idrugim Zivim

bióima biti ugodne te nastojati da proizvodima, otpadnim sirovinama,

ambalaZom i sliðnim ne upropaStavamo prirodu.

Sa sirovinama, energijom i drugim resursima itroSkovima raspolagat

óemo Stedljivo.

Svoja financijska izvjeSóa izradit óemo u skladu s medunarodnim stan-

dardima financijskog izvjeSóivanja te ih objavljivati i na svojoj web-

stranici.

Poðtovanje naznaõenih naðela treba pridonijeti veóoj humanosti i uspjeS-

nosti obavljanja poslovnih funkcija, a prije svega uspostavi nove poslovne

kulture upravljanja i rukovodenja.

61

__ryl_:tÌ i:

Ìì

Cestit ðovjek tek na koncu misli na sebe.

F r i ed r i ch Sch i I I e r (nj e m a ë.ki knj i \ev n i k,fr lozof, povjesniëa r Ì g lu mac)

Nije sve ëasnoËto je dopuËteno.

autor¡

2.

3.

4.

5.

6.

62

U pojedinim poslovnim subjekti-ma etiðki kodeks moZe biti dugi,mnoge postavke mogu biti spe-

cifiðne. Veóina kodeksa sadrZi

Vodenje pomoóu primjera smatra se najboljim naði-nom Sirenja etiõke klime u poduzeóu. Najveóa je od-govornost za.primjenu etiðkog kodeksa u poduzeóuupravo na menadZerima svih razina, koji moraju biti

elemente l<oji se odnose na obveze prema javnosti, prava i etiðke obvezedjelatnika, nelojalnu konkurenciju, sukob interesa, sigurnost i zdravlje, pri-manje darova, promidZbu, intelektualno vlasni5tvo, prisvajanje imovine,politiðke i druge aktivnosti, poslovnu tajnu i izvjeSóivanje javnosti. uz do-noSenje etiðkog kodeksa, neki poslovni sustavi poõinju primjenjivati i drugemenadZerske alate ili mjere kao 5to su:

Þ vodenje pomoóu primjera

Þ osnivanje etiðkih povjerenstva

Þ izraiav anj e nezadovolj stva

Þ etiðko inoviranje znanja.

T, Uv¡ekl

$, Bilo k<]

slovn$i

$)*nivanje el

sl*vnom su|{

ä*rä i imple{*lanovi etiðf

*dabratimeinoje da u si

dlanova bucll

Vanjski ðlani

Xul<a iobavljii

Þ perio$

Þ predlaf

Þ Rredlaf

Þ organilkodekf

Þ donos!

Þ provjeii

Uz to, njihoij

svih struktûkritiðan stal

IzraZavanjeìje negodova

nezakonita i

svijesti poje

odnosa, sve,

neetiðku, ne

razotkrivajqmjestu, poje

izvan njega,

ili proizvodipotro5aða. Ir

1.

etiðni primjer ponaSanja svojim zaposlenicima i stvarati takvo okruZenjekoje óe unapredivati etiðku poslovnu klimu i kulturu. Etiðan menadZer naj-bolja je inspiracijama drugima da slijede njegov primjer, ponasaju se i po-sluju u skladu s etiðkim principima. Postoji nekoliko naðina i mjera kojimaóe menadZeri najbolje razvijati pozitivnu etiðku klimu, a najhitniji su:

uspostaviti horizontalnu i vertikalnu komunikaciju izmedu svih zapo-slenika i organizacijskih razina.

Poticati slobodu izraáavanja ne zaziruéi od razliðitih i kontroverznihstavova i mi5ljenja.

Brzo i efikasno reagirati na pristigle prituZbe i promjene.

Svaki problem suradnika saslu5ati i sagledati sa svih aspekata te rea-girati adekvatnim mjerama bez odlaganja i rasprava.

Razvijati etiðku svijest i stalno preispitivari Sto zaposlenici misle iznaju o etiðkom poslovanju.

Biti menadZer koji óe zaposlenicima dati do znanja da po5tuje i nagra-duje njihova etiðka postignuóa.

rslovnim subjekti-ks moZe biti dugke mogu biti spe-

l<odeksa sadrZi¡a i etiðke obveze

tost i zdravlje, pri-svajanje imovine,e javnosti. Uz do-imjenjivati idruge

se najboljim naði-róu. Najveóa je od-leksa u poduzeóu

a, kojimoraju bititakvo okruZenjean menadZer naj-ponaðaju se i po-na i mjera kojimanajhitniji su:

zmedu svih zapo-

h i kontroverznih

rjene.

L aspekata te rea-

p'oslenici misle i

l po5tuje i nagra-

7. Uvijek i svuda pona5ati se i raditi etiðno.

8. Bilo koji neetiõan poslovni potezpridonijet óe negativnom ugledu po-

slovnog sub.jekta i dugoroðno smanjiti pozitivne fi nancijske rezultate.

Osnivanje etiðkog povjerenstva u po-

slovnom subjektu obavlja se radi nad-

zora i implernentacij e etiõkog kodeksa.

ðlanovi etiðkog povjerenstva mogu se

odabrati medu menadZerima, a poZelj'

no je da u svom sastavu jedna treóina

ðlanova bude izvan poslovnog sustava.

Gospodarsku djelatnostmoZemo svesti na triðimbenika:ljudi, proizvodi, dobit. Ljudi su

temelj poslovnog subjekta. Ako nisuu dobrom timu, od preostala dva

ëimbenika nema puno koristi.

Lee Iacocca (ameriëki poslovni ëoviek)

Vanjski ðlanovi osigurat óe objektivnost i nepristranost pri donoSenju od-

luka i obavljanju svojih zadaó.a. Etiðka povjerenstva óe:

Þ periodiðno pregledati iaZurirati kodeks

Þ predlagati nagrade za osoblje koje se pridrZava kodeksa

Þ predlagati sankcije zaone koji krðe kodeks

Þ organizirati tematske sastanke za upoznavanje zaposlenih s etiðkim

kodeksom

Þ donositi odluke o pitanjima koja nisu etiðki ðista

Þ provjeriti sva djelovanja zbog moguóe povrede kodeksa.

L)z to,njihova je temeljn a zadaéa nadgledati i preispitivati etiðnost odluka

svih struktura upravljanja, zauzimajuói neovisan i prema svima jednako

kritiðan stav.

lzraiavanje nezadovoljstva oblikje negodovanja protiv nepravde ilinezakonita postupanja. Razvojem

svijesti pojedinca i demokratskih

odnosa, sve se vi5e pojavljuju takozvani zvädaði, odnosno zaposlenici koji

neetiõku, nezakonsku ilinemoralnu praksu svoga poslodavca ili menadZera

razotkrivaju i prijavljuju nadleZnim tijelima. Ovisno o atmosferi na radnome

mjestu, pojedinac moZe upozoritijavno ili tajno, u poslovnom subjektu ili

izvan njega. Neetiðko djelovanje uvijek vodi do smanjenja kvalitete usluga

ili proizvoda, 5to poveóava cijenu i smanjuje zadovoljstvo zaposlenika i

potroSaða. Krajnji je rezultat stagniranje druStva u cjelini.

Da biëovjek mogao neöto nauciti,potrebnoje da se oduëava od nauëenoga.

autor¡

Biti ëastan i poËten ðovjek glavna je stvarunatoÈ svemu, jer plakanje je odraz slabosti.

Rosa Luxemburg (njemoëka i poljska politiëarka,druËtvena teoretiëarka i ekonomistica)

Etiðko inoviranje znanja je-

dan je od najboljih naðina

razvÜanja etiðkog pona5anja

svih djelatnika. Inoviranjeznanja moZe se prouðava-

gì*ü\¡a slobocl

ßustava. Tp$$ten u od

{tTå, to znaõi

i*nna u lcoje

{raÍi od mRlm r svoJ

Kao Sto pos

xu roditeljMoralna odg

nkolnostima

CId svakogje da budepoðten, isk

noljubiv,demokratiprijateljstvo,

bez predras

nasilja, diskrLjudi, medutpoSteni,

koja se mora

Pravo

to daju

Pravo

svida

Zivotu.

Pravo

nekogma,

Pravo

ili legal

ti na formalan, neformalan i informalan naðin.6o Na svaku odluku utjeðu

vrednote pojedinca, poslovriog subjekta i dru5tva. Vrednote pojedinca su

vodilje u poslovnom odluðivanju. Pojedinac, kao i poslovnisubjekt, interna-

cionalizira norme koje je postavilo druStvo kojemu pripada. Na njih utjeðe

i djeluje postavljen okvir vrijednosti, normi i ideologija koje vladaju u tomdruStvu. Drugim rijeðima, vrijednosti su vodilje za odluðivanje i djelovanje u

poslovnom subjektu. Vlada, politiðke stranke, obrazovne i kulturne ustano-

ve na svim razinama imaju vaZan utjecaj ne samo na druStvene vrijednostiveó i na poslovno pona5anje i odluðivanje u poslovnom subjektu. Jer "ra-

zliéita umjetniðka djela - film, kazali5te, knjige, mediji i druge publikacije

raspolaZu razliðitim potencijalom identifikacije publike sa sadrZajem" tetako utjeðu na razvoj moralnih stavova i etiðkog pona5anja.6l

2.4. Moralne odgovornost¡ i obveze menadZera

Odgovornost i obveza blisko su povezane, no obveza i odgovornost nisu

istoznaðne.62 U praksi, menadZer je ðesto u situaciji da mora napravitiiznimku i udovoljiti gostu ili poslovnom parteru, pa makar za okruZenje

to bilo i nemoralno, jer je konaðni sud ðesto vezan uz poslovni rezultat.63

Temeljne obveze menadZera izrastaju iz prirode poslovnog sustava kojim

upravlja i prirode ugovorenih odnosa s drugima. Prva obveza menadZe-

ra glasi: "Ne nanosi zlo." Ona podjednako obvezuje sve dionike u nekom

poslu i biznisu, a ðesto se u praksi naziva moralnim minimumom. Druga

Kristina õrnjar, Vidoje Vujió, Helga Ma5karin, Knowledge and education of human resources

in the croatian hospitality industry,4 th International Scientific Conference: "Planning forthe future, Learning from the Past, University ofthe Aegean, otok Rhódos, Grõka, 2009.

Amir Muzur, Iva Rinõié, Etika iflm, Od identifkacíje do moralne edukacije ufilmskoj umjetnosti,godiSnjakJAHR, Katedra za dru5tvene i humanistiðke znanosti u medicini, SveuðiliSte u

Rijeci, Medicinski Ía-kultet, Rijeka, 2010., str. 134.

Ricard T. de George , Poslovna etika, AD Filip ViSnjió, Beograd, 2003., str. 120.

Zdenko Cerovió, Hotelski menadÈment, Sveuõili5te u Riieci, Fakultet za turistiõki i hotelskimenadZment, Opatija, 2003., str. 171.

62

63

64

viranje znanja je-najboljih naõina

etiðkog ponaSanja

tnika. Inoviranje¡Ze se prouðava-

ku odluku utjeðunote pojedinca su

risubjekt, interna-rda. Na njih utjeðeroje vladaju u tom'anje idjelovanje u

i kulturne ustano-ítvene vrijednostisubjektu. Jer "ra-

druge publikacijesa sadrZajem" te

úa.tt

odgovornost nisua mora napravitiikar za okruZenjerslovni rezultat.63

rog sustava kojimrbveza menadZe-

dionike u nekomrimumom. Druga

ion ofhuman resources

'erence: "Planning forRhódos, Grõka,2009.

ie u filmskoj umj etnosti,redicini, SveuõiliSte u

, str. 120.

:a turistiðki i hotelski

menadZerska obveza jest da ne potko-pava slobodu i vrijednosti poslovnogsustava. Treóa, opóa, obveza jest bitipoSten u odnosu na sebe i pred drugi-ma, to znaði pred povijeSóu itransakci-jama u koje se ulazi. Õetvrta obaveza

Da bi ëovjek bio blag, tolerantan,mudar i razuman, mora raspolagati

velikom koliðinom ëvrstoée.

Peter Ustinov (britanski glumac,redatelj, scenarist i knjiàevnik)

Djelatnik mora izvröiti svoju duånost;poslodavac mora napraviti iviSe od toga.

Morie von Ebner-Eschenbach (austrijsko knjihevnica)

traZi od menadZera i drugih sudionika da se ponasaju u skladu sa slobod-nim i svojevoljno zakljuðenim ugovorima i sporazumima.

Kao 5to postojiviSe vrsta obveza, tako ima iviSe vrsta odgovornosti kao ðtosu roditeljska, gradanska, profesionalna, zakonska i moralna odgovornost.Moralna odgovornost moZe biti umanjena ili ublaZena, ovisno o uvjetima i

okolnostima njezina nastanka.

Od svakog se menadZera oðeku-je da bude ðovjek dobre volje,po5ten, iskren, pravedan, isti-noljubiv, ðovjeõan, tolerantan,demokratiðan, nesebiðan, strpljiv, paZljiv, druZeljubiv, lojalan, da cijeniprijateljstvo, da je sklon pruZanju pomoói i sluZenju javnom dobru, da jebez predrasuda, nepokolebljiv borac za mir, a protiv svake laZi, nepravde,nasilja, diskriminacije i Sovinizma. Ukratko, trebao bi biti gotovo andeo.Ljudi, medutim, nisu savrSeni pa ðak i kad se svojski trude da budu dobri ipo5teni, ðesto ne uspijevaju u tome svome nastojanju. Neka moralna pravakoja se moraju poStovati pri donoSenju poslovnih odluka jesu:

Þ Pravo slobodnog pristanka - osobe se mogu zaposlitijedino ako za

to daju slobodan pristanak.

Þ Pravo na privatnost - pojedinci mogu izabrati raditi ono 5to im se

svida te imati kontrolu informacija o svom poslovnom i privatnomZivotu.

Þ Pravo na slobodu savjesti - pojedinci imaju pravo odbiti ispunjenjenekog naloga koji se protivi njihovim moralnim ili religijskim norma-ma.

Þ Pravo na slobodu govora - pojedinci mogu kritizirati istinitost etikeili legalnost akcija drugih.

65

Sto nije u ðovjeku, neéeni izvana uéi u njega.

Wilhel m Von Hu mboldt (njemaëkifi I ozof, d riav n i k i d i p I om at)

Genij je 1olo inspiracija i

99o/o znojen)a /res p i ra cij a /.

Thomas Edison(a m e ri ëki i n ovato r í p osl ov n i i.ovi ek)

Þ Pravo na doliðan tretman - pojedinci imaju pravo na nepristrano sa-

slu5anje, sudenje i po5ten tretman.

Þ Pravo na Zivot i sigurnost - pojedinci imaju pravo Zivjeti bez ugroia'

vanja ili napacla na njihovo zdravlje i sigurnost.

Pored opóih, postoje i specifiõne menadzerske obveze i odgovornosti koje

se nameóu u okviru procesa rada i p-ojedinih odluka 5to se u tom procesu

donose, pa temeljem njih razlikujemo moralne, nemoralne i amoralne me-

nadZere.

Moralni menadZeri su osobe sizrazito visokim

moralnim i etiðkim naðelima vlastita vrijedno-

snog sustava, koja osim u privatnom, primje-

njuju i u poslovnom ponaSanju. To su ljudi koji

osobnim primjerom etiðnog pona5anja i poslo-

vanja sluZe kao inspiracija drugima da se vode etiðkim principima u svom

radu. Posluju u skladu sa zakonom.

Nemoralni menadZeri zakonske propise koji reguliraju pitanja etiðnog po-

slovanja percipiraju kao prepreke na putu ostvarenja zacrtanih poslovnih

ciljeva i vlastitih interesa. Iskazuju otpor prema svakom obliku etiðkog

ponaðanja te donose poslovne odluke ignorirajuói zakone i etiðka naðela.

Amoralni menadZeri smatraju da se zakon

mora postovati, iako ne vide u tome neku

veliku korist. Oni smatraju, odnosno vje-

ruju da posao i etika ne idu zajedno jer

biznis ima jedna pravila, a etika druga. U

ovu skupinu spadaju i ini menadZeri koji su nes(a)vjesni i ne pridaju etici

posebnu pozornost zbog vlastita nemara, nepaZnje i neodgovornog odnosa

prema okruZenju.

Iz empirijskog iskustva mogu se uoðiti sljedeói sluðajevi neetiðkog pona5a-

nja i odluðivanja na svim poslovnim razinama:

Þ nemoralno i druStveno neodgovorno pona5anje i poslovanje

Þ pohlepa i uzdizanje sebe iznad poslovnog ilijavnog interesa

Þ prikrivanje i netoðno prikazivanje stanja u poslovnim izvjeSóima

Þ lo5a kvaliteta proizvoda ili usluga

66

--"W--- ,]

Þ varanjer

Þ usvajanj

da laZu l

Þ pretjer;1

Þ nedovo!

Þ donoSe{

Þ neRlaóaf

Þ svjesnoi

Þ zanemaN

Þ poniZaV

Þ slijepo ¡j

Þ sudjelo!

Þ proteZirl

partne14

Þ dogova{

Þ Zrtvovail

ciljevi f

Þ nepo5ti.i

Þ svjesnol

Þ zanemai

Þ dodvoraposla

Þ neðasno

Þ brzoplet

Þ njegova¡

kompani

Þ laganje i

Þ sklapanj

Þ neprihva

Þ gubljenjr

Þ korumpi

) na nepristrano sa-

Zivjeti bez ugroia-

i odgovornosti koje

o se u tom procesu

llne iamoralne me-

e s izrazito visokim

ra vlastita vrijedno-privatnom, primje-

rnju. To su ljudi koji

; ponaSanja i poslo-

rprincipima u svom

pitanja etiðnog po-

zacrtanih poslovnih

<om obliku etiðkog

lne i etiðka naðela.

matraju da se zakon

re vide u tome neku

rtraju, odnosno vje-

ne idu zajedno jerila, a etika druga. U

;ni i ne pridaju etici:odgovornog odnosa

¡i neetiðkog pona5a-

i poslovanje

rog interesa

vnim izvjeSóima

varanje pri ugovorenim rokovima ili utvrdenim uvjetima poslovanja

usvajanje poslovne politike koja óe zaposlenike dovoditi u situacijuda laZu kupce

pretjerana uvjerenost u osobni sud, a na rizik poslovnog ugleda

nedovoljna lojalnost poslovnom sustavu u kriznim vremenima

donoðenje odluke o proizvodu koji moZe ugroziti Zivote Ijudi

neplaóanje obveza poslovnom partneru, druðtvu i zaposleniku

svjesno preuveliðavanje poslovnog plana da bi se dobila podrSka

zanemarivanj e poslovnih problema netrpelj ivosti

poniZavanje suradnika

slijepo pokoravanje nadredenom bez obzira na njegovu neetiðnost

sudjelovanje u sukobu interesa

proteZiranje jednih i diskriminacija drugih zaposlenika i poslovnihpartnera

dogovaranje cijena

Zrtvovanje nevinih i bespomoónih da bi se postigli odrecÍeni osobniciljevi

Þ nepoðtivanje terneljnih ljudskih prava

Þ svjesno propuStanje da se upozori na neetiðke postupke

Þ zanemarivanje uZe i Sire obitelji

Þ dodvoravanje vodi ili nekom autoritetu umjesto savjesnog obavljanjaposla

Þ neðasno gradenje osobne karijere

Þ brzopleto unapredivanje privilegiranih i nestruðnih nametljivaca

Þ njegovanje "neprijateljskog" mentaliteta prema drugim dijelovimakompanije

Þ laganje zaposlenicima i poslovnim partnerima

Þ sklapanje saveza sa sumnjivim poslovnim partnerima

Þ neprihvaóanje odgovornosti za loSe poslovne rezultate

Þ gubljenje vremena na nebitne i nevaZne stvari

Þ korumpiranje medija i druStvenih struktura vlasti.

U dvadesetoj godini Zivotavlada volja, u tridesetoj znanje,a u ðetrdesetoj prosucfivanje.

Be nj a m i n F ra nkl i n (a meri ëki d rÈ.av n i k, fr I ozof,izumitelj, frziëar, ekonomist i pisac)

Nemoralni i amor.alni menadZeri kojiposeZu za neetiðkim odluðivanjem i po-

slovanjem, dugoroðno ðtete ugledu ne

samo svoga poduzeóa veó i samoj pro-

fesiji menadZera. Neetiðne odluke loSe

óe utjecati na karakter djelatnika i neóe

biti u interesu dobrog poslovanja i njegovih vlasnika. Na etiõko odluðivanje

menadZera utjeðu brojni faktori, od kojih su najvaZniji: osobna moralna

filozofija menadZera, meduljudski odnosi i poslovne prilike u okruZenju.6a

Proces donoSenja etiðkih poslovnih odluka dogada se u ðest faza.

Prva faza je identifikacija problema i usmjerena je na prepoznavanje i defi-

niranje etiðkog problema. Prije zapoðinjanja procesa ove faze treba odluðitije li problem etiðki i tko je sve upleten u etiðku situaciju. Pritom nam mogu

pomoói odgovori na sljedeóa pitanja:

Þ Hoóe li netko biti u podredenom poloZaju u ovoj situaciji?

Þ Tko je prisiljen, izmanipuliran ili prevaren?

Þ Je li 5to ilegalno u dotiðnoj situaciji?

Þ Je li sramota to reói najboljem prijatelju, obitelji i roditeljima?

Þ õine li se ishodi pozitivnima ili negativnima?

Þ Imate li ovla5tenja ili duZnost djelovanja u ovoj situaciji?

Þ Poriðete li ili izbjegavate situaciju?

Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja pozitivan, suoðeni ste s proble-

mom koji ukljuðuje etiðke vrijednosti.

Druga faza ukljuõuje prikupljanje informacija i ðinjenica koje se odnose na

problem, a koje mogu, ali i ne moraju, utjecati na njega i njegovo rjeSenje, i

odnose se na sve unutarnje ivanjske ðimbenike, osobe ili skupine ljudi koje

su u njega ukljuðene direktno ili indirektno. Ovdje bitrebalo odgovoriti na

sljedeóa pitanja:

Þ Koji su bitni podaci u ovom sluðaju?

Þ Koji pojedinci imaju vaZan udio u ishodu?

6a Vlado Galiõió, Poitenje, pravda i poujerenje, Struðna revija Ugostiteljstvo i turizam, 1.12006.,

Zagreb,2006., str.26.

68

ry

Þ Koje r

Þ Jesu lì

Fnjedini od

nje i razvijr

TþeCa faza

i procjentr

se potencijprizmu etimoguóe im

poslovni s

okruZenje i

eljelovanja,

Þ Koje (

Þ Koje r

Þ Koje (

Þ Koje r

koje c

Rezultati or

koja najbolj

õetvrta faiì

nakon odati.r1

nJezrna rsnal

> Kojej!

Þ Sto óel

Þ Kada i

mjeroi

Peta faza oll

sljedeóa piti

Kakav

Kako

-Y*******'

ni menadZeri kojiodluðivanjem ipo-ro Stete ugledu ne

1a veó i samoj pro-

etiðne odluke loSe

er djelatnika i neóe

retiðko odluðivanje

iji: osobna moralnailike u okruZenju.6a

r Sest faza.

repoznavanje idefi-

=fazetreba odluðitir. Pritom nam mogu

situaciji?

roditeljima?

tuaciji?

uoðeni ste s proble-

:a koje se odnose na

i njegovo rje5enje, i

iliskupine ljudikoje'ebalo odgovoritina

jstvo iturizam, f .i2006.,

Þ Koje su moguónosti djelovanja?

Þ Jesu li konzultirane sve bitne osobe ili grupe?

Pojedini odgovori na postavljena pitanja usmjerit óe nas na etiðko rje5ava-

nje i razvijanje alternativnih smjerova djelovanja.

Treóa faza usmjerena je na analiziranje

i procjenu moguóih rjeSenja. Analiziraju

se potencijalna rjeSenja problema krozprizmu etiðkih kriterija i procjenjujumoguóe implikacije tih rjeSenja na sam

poslovni sustav, zaposlene, poslovno

okruZenje i dru5tvenu zajednicu. Da bi se mogli procijeniti moguói pravci

djelovanja, treba odgovoriti na sljedeóa pitanja:

Þ Koje óe rjeSenje proizvesti najviSe dobra i najmanje Stete?

Þ Koje rje5enje poStuje prava i dignitet dioniðara?

Þ Koje óe rjeSenje zastupati opóe dobro?

Þ Koje rje5enje omoguóuje razvoj onih vrlina ili karakternih osobina

koje cijenimo kao pojedinci i kao profesija?

Rezultati odgovora na naznaõena pitanja usmjerit óe nas na odabir rjeíenja

koja najbolje odgovaraju danim okolnostima i uvjetima.

Õetvrta faza sadrZi donoSenje etiõno ispravne odluke. Ova faza nastupa

nakon odabira botjeg rjeSenja i odgovora na pitanja za procjenu odluke i

njezina ishoda:

Þ Koje je rje5enje najbolje?

Þ 5to óe drugi koje poStujete reói o ishodu odabranog rje5enja?

Þ Kada objavite odluku, najbolje je djelovati u skladu s njezinom na-

mjerom isvrhom.

Peta faza obuhvaéa primjenu odluke u praksi. Ova fazatraZi odgovore na

sljedeóa pitanja:

Þ Kakav je ishod za sve ukljuõene?

Þ Kako postupati s odredenim neetiðkim ponaSanjem?

Da bi odrZao svoju rijeë,najbolje je da je ostvariË

ilije nikada ne daje5.

N a poleo n Bon a pa rte (f ra n cuskivojskovoda, drZavnik i car)

lgraj se s idejama! Kada sazrije vrijemeza neku ideju, ona se pojavljuje svuda.

auton

Þ Da ponovno pristupite implementaciji ili l<renete od prve faze, Sto

biste uðinili drukõije?

Nakon odgovora trebalo bi procijeniti efekte donesenih odluka i rnoguóe

korekcije.

LJ Sestoj fazi provodi se kon-

trola i pobolj5anje moguóih

odstupanja od etiðkih princi-pa. I(ao u svakom upravljanju,

$¡:rirnjenu e

{-*l st"t svi oni

Èr$ncijske

x,5.

LJ ¡:oslovnim¿t¿¡lazipred m

$ren ilih¡lr ili kukavi

¡)n cemu svo

nosti. Nasu

fiðrnecu nove

situacije za

Kao primjerCinje od pretpohitao gasit

nas ovdje

Nepotrebno

kuóejerje nj

je vlasniStvo

tiðe, stvarjesve jaða, da

vatra bi se

zalagali

neposredno

moZda i nipruZiti

Mirna Corió,iz prakse, Obt393.-404.

ZvonkoBol, 2. rujna

pojedincu treba hrabrosti, strpljenja i podrõke drugih u poslovnom sustavu.

Kako neka neetiðka djelovanja mogu biti i ilegalna ili protiv propisa, nuZno

je dokumentirati sva odstupanja od vaíeóega etiðkog kodeksa i odrediti

mjere i procedure za njihovo otklanjane.

Pri donoSenju poslovnih odluka menadZeri moraju uzeti u obzir razliðite

tradicionalne i druõtvene vrijednosti i norme koje su katkad i u suprotnosti

jedna s drugom. Tradicionalne vrijednosti i norme odnose se na slobodu,

prava i odgovornost pojedinca te proizvodnost i fleksibilnost trZiSta rada.

Dru5tvene vrijednosti i norme usmjerene su na poõtenje i dostojanstvo õo-

vjeka, solidarnost i pravednost pri raspodjeli dobara, odgovornosti i moói.

Uz ove ðimbenike koji utjeðu na etiðki izbor, danas suvremeni autori pri-

dodaju i emocionalnu inteligenciju kao ðimbenik etiðkog pona5anja. Pre-

ma Golemanu, emocionalna inteligencija najvaZnijije õinitelj u osobnom

prilagodavanju za ostvarivanje uspjeSnih odnosa s drugima i u radnim po-

stignuóima. Obuhvaóa skup sposobnosti kao 5to su moguónost motiviranja

samoga sebe i ustrajavanje unatoð poteSkoóama i frustracijama, obuzdava-

nje impulzivnosti i odgadanje problema, vladanje svojim raspoloZenjima i

potiskivanje uzrujanosti, suosjeóanje i nadanje, 5to ima i moZe imativaZne

odraze na etiðnost.6s

Treba istaknuti da je etiðnost u gotovo svim razvijenim zemljama jedan od

najveóih problema dana5njice. Ono 5to se sa sigurno5óu i bez nedoumica

moZe reóijest da su globalnu gospodarsku, moralnu i ekoloSku krizu pro-

izveli upravo neetiðni, nemoralni i amoralni pojedinci. U trci i Zelji za 5to

veóim profitom i osvajanjem trZiSta, mnogi se menadZeri danas vode krat-

koroðnim interesima bez pogleda u dugoroõnu isplativost koju osigurava

jedino istinsko etiðko poslovanje, izbjegavajuóipozitivne zakonske propise

6s Vidi detaljnije: Danijel Goleman, Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.

70

ljudikojisua ubrzo su

.Y**-".

te od prve faze, 5to

rih odluka i moguóe

àzi provodi se kon-rboljSanje moguóih

ia od etiðkih princi-svakom upravljanju,

r poslovnom sustavu.rrotiv propisa, nuZnog kodeksa i odrediti

zeti u obzir razliðiteatkad i u suprotnostilnose se na slobodu,ibilnost trZiSta rada.

¡je i dostojanstvo ðo-

odgovornosti i moói.

uvremeni autori pri-Íkog ponaSanja. Pre-

: õinitelj u osobnomrgima iu radnim po-

rguónost motiviranjalracijama, obuzdava-jim raspoloZenjima i

a i moZe imativaZne

n zemljama jedan od

íóu i bez nedoumica

ekolo5ku krizu pro-i. {-J trci i ielji za 5toÍeri danas vode krat-ivost koju osiguravane zakonske propise

ik knjiga, Zagreb, 1995.

i primjenu etiðkih naðela. Takvih primjera u gospodarskoj praksi ima puno;

to sn svi oni koji na nepoðten i nezakonit naðin Zele ostvariti 5to bolje fi-nancijske rezultate.66 Obveza je svih nas da ih u tome sprijeðimo.

2.5. Razine i dileme etiõkog odluõivanja

U poslovnim odnosima ðovjek se uvijeknalazi pred moralnom dilemom - biti po-

Sten ili nepoSten, iskren ilineiskren, hra-

bar ili kukavica, umjeren ili ekstreman,pri ðemu svoju moralnu odluku uvijek donosi na temelju moralnih vrijed-

nosti. Nasuprot tome, tehnoloðke i druge strukturne globalne promjene

nameóu nove kriterije i uvjete ðovjekova pona5anja iuvode ga u nepoznate

situacije za koje mu ne pomaZu prija5nje moralne spoznaje ivrijednosti.

Kao primjer moZe posluZiti priða koju smo ðuli na Rotary Akademiji, a po-

ðinje od pretpostavke da se ðovjeku zapalila kuóa i on je normalno odmah

pohitao gasiti vatru.67 Poiar se ipak rasplamsao i tu se uskoro okupilo jo5

ljudi koji su pomagali u gaSenju - najprije susjedi, zatim sluðajni prolaznici,

a ubrzo su pristigli i vatrogasci. Nadajmo se da su uspjeli spasiti kuóu, ali

nas ovdje zanimaju etiðki aspekti njihova nastojanja.

Nepotrebno je hvaliti poZrtvovnost vlasnika

l<uóe jerje njegova motivacija da spa5ava svo-je vlasni5tvo posve razumljiva. Sto se susjeda

tiðe, stvar je gotovo ista. Kako je vatra bivala

svejaõa, da poZar nisu obuzdali na poðetku,

vatra bi se moZda pro5irila i na susjedne kuóe. Dakle i oni su se vjerojatno

zalagali ponajprije zbog svoje imovine. DoduSe, ako je bilo vjetra, onda su

neposredno bili ugroZeni samo susjedi s jedne strane, pa se oni s druge

moZda i nisu morali nuZno ukljuðiti. No moZda bi ih inaðe bilo sram ne

pruZiti pomoó drugome u nevolji, a uz to i vjetar zna iznenada promijeniti

61

Mirna Óorió, IvijaJelavió, Eríka u poslovanju: etiðko vodstvo u poslovnom kontekstu sa sluðajevima

iz prakse, Obnovljeni Zivot, Filozofsko-teoloSki institut DruZbe Isusove, 2009., Zagreb, str.

393.-404.

Zvonko JadrSin, Rotarijanska filozofiø i etika - predavanje na Akademiji Rotary distriktaBol,2. rujna 2011.

eovjek se ne moZe razvijatí akosam nema inicijativu djelovanja.

autori

Bolje je gram iskustvanego tovar teorija.

John Dewey (ameriëki frlozof, pedagogi socijal ni reformator)

71

smjer" U svakom sluðaju, ne znamo i ne moZemo prosudivati bi li svi onijednako tako zdu5no pristupili ga5enju poZara i da pritom nisu imali neke

svoje osobne raðunice.

Zatim, imamo sluðajne prolaznike koji su

im se pridruZili, a cla to uopóe nisu morali.

Veóina je vjerojatno spontano reagirala na

sluðaj nesreóe i neposredne opasnosti koja

ugroZava i ljude i stvari. Ima nas, medutim, svakakvih; neki naprosto vole

rizike iopasnosti, drugise Zele istaknutijunaStvom, nadajuói se da óe moZ-

da sutradan osvanutina naslovnici, a neki bi se, da su to samo stigli, moZda

radije bili sakrili da se ne izlaiu opasnosti. lmamo joõ i vatrogasce koji su

tu doSlikao profesionalçi, ðak iako su dobrovoljna jedinica. Recimo, onisutu da bi odradili ono 5to im je inaðe posao.

Konaðno, nakon dosta muke, vatra je svladana i svi su popadali od umora,

zadihani, prljavi, znojni, neki i s opekotinama. Dok ih tako gledamo, pitamo

se kome dati medalju, a tko je od njih eventualno nije zasluZio. Mislimo da

tu ipak ne bi trebalo biti dvojbe - svi su se ponijeli ljudski i svi su junaci,

bez obzira na moguóe razlike u njihovim poðetnim motivima. Obiðno se

kaZe da motiv, odnosno namjera, odreiluje je li neko djelo moralno ili nije,

ali to se naðelno odnosi na dileme unutar vlastite savjesti. U druStvenom

smislu uglavnom je nevaZno kakve stavove netko zastupa; raðuna se samo

ono 5to netko radi i prosuduje ga se prema rezultatima njegova djelovanja.

Dakle svatko tko daje dio sebe, svoje energije, vremena i novca kako bipotpomogao neku druStveno korisnu akciju ðini dobro i njegov doprinosjednako vrijedi, bez obzira na to 5to pritom mislio.

õemu ova priða? Logiðno je pret-postaviti da na etiðko pona5anje i

odluõivanje u poslovnom subjektuutjeðu individualne osobine i ka-

rakteristike zaposlenika, o ðemu smo prethodno veó raspravljali. Na etiõkoponaSanje i odluðivanje znaõajno utjeðe i poslovna - korporacijska kulturakojoj óemo posvetiti ðetvrti dio ove knjige. U nastavku poseban naglasak

stavit óemo na etiðke dileme u procesu dono5enja poslovnih odluka. Do-

noSenje poduzetniðkih i menadZerskih odluka zahtjevan je poslovni proces

koji podrazumijeva ekonomske i profesionalne rizike i odgovornost svih

72

st*riic¡nika"

*ì¡fr}ü}is{:, *ktld*l* k*risntt* ¡ïf*ksi su

r¡*simetrifr

\r*:lik hroj cl

v*r'r,ia (ðlan

ç*clhora i skr

$T#raju bitik*ko trebaju*im zakon

raldnog prav

t*r i izvan

citnalna 5t

{ne)svjesnog*no 5to ðini

naðelna rota

Þ Je li ist

ÞJeli i

Þ Hoóe li

volju?

Þ Hoóe li

Poantaje u t

etike neSto

ðetiri pi

voriti pozitmoZe biti sl

ispravni, ma

ilije istina ilidZepu. Ovo

pitanja lako i

se malo

to ionako sa

pa onda

68 Vidoje Vujió,

lsudivati bi li svi oniitom nisu imali neke

: prolaznike koji su

r uopóe nisu morali.rontano reagirala na

edne opasnosti kojar; neki naprosto volerdajuói se da óe moZ-

o samo stigli, moZda

í i vatrogasce koji su

inica. Recimo, onisu

popadali od umora,

rko gledamo, pitamozasluZio. Mislimo da

udski i svi su junaci,

notivima. Obiðno se

ljelo moralno ili nije,

'jesti. U dru5tvenomupa; raðuna se samo

a njegova djelovanja.rena i novca kako biro i njegov doprinos

õa? Logiðno je pret-

a etiðko ponaðanje iposlovnom subjektulualne osobine i ka-

aspravljali. Na etiðko:orporacijska kulturaru poseban naglasak

rslovnih odluka. Do-

rn je poslovniproces: i odgovornost svih

Velik broj dionika poslovnog odluði-vanja (ðlanovi nadzornih ili upravnihodbora i skupStine) najðeSóe nisu i ne

moraju biti pravni struðnjaci, ali sva-

kako trebaju vladati znanjem o temelj-

lskustvo je najbolji savjetnik, alinjegovi savjeti uvijek dolaze prekasno.

Abraham Nicolas Amelot de la Houssaye(fra ncuski povjesni ëar i p u bli cist)

sudionika. Koliko god se u tome procesu teZi oslonac staviti na zakonskepropise, ekonomsku logiku, zdravi tazum, opóa poslovna i menadZerska na-

ðela korisnosti, ispravnosti, profesionalne etike i druStvene odgovornosti,u praksi su prisutne i neke etiðke dileme koje se odnose na motivacijske inesimetriðne interese vlasnika, menadZera, zaposlenika i okruZenja.

nim zakonskim okvirima vlastite uloge i bitnim odrednicama trgovaðkog iradnog prava, koje vrijede za sve subjekte korporacijskog upravljanja unu-

tar i izvan poslovnog subjekta. Vrijednost je toga znanja obrnuto propor-

cionalna Stetama koje su najðeSóe posljedica improvizacija ili (ne)etiõkog i

(ne)svjesnog krSenja normi i zakona u poslovanju. PoZeljno je uvijek za sve

ono 5to ðinimo u svome profesionalnom i privatnom Zivotu postaviti ðetirinaðelna rotarijanska pitanja, a ona glase:68

Þ Je li istina?

Þ Je li ispravno i po5teno za sve sudionike?

Þ Hoóe li na5e postupanje i djelovanje promicati prijateljstvo i dobruvolju?

Þ Hoóe li sluZiti na dobrobit svim sudionicima?

Poanta je u tome da je u smislu rotarijanskeetike neSto prihvatljivo jedino ako je na sva

õetiri pitanja moguóe istovremeno odgo-voriti pozitivno i afirmativno. Dakle, tu ne

moZe biti sluðaja da i ne ili smo pribliZno

ispravni, manje ili viõe po5teni i sliðno. To treba shvaóati iskljuðivo ili-ili;ilije istina ili nije, ilije pravedno ili nije, ilije poðteno ili nije. Nema fige udZepu. Ovo je iznimno vaZno. Õesto se inaðe zna dogoditi da, dok na tripitanja lako i bez razmiSljanja moZemo potvrdno odgovoriti, kod ðetvrtogse malo kolebamo. Obiðno to samo "prebacimo preko leda" s miSlju da je

to ionako samo jedno sporno pitanje i da smo s ostala tri na pravom putu,pa onda ðetvrto i nije toliko vaZno. To je pogreðno i tu se ne smiju pravi-

68 Vidoje Vujió., Rotary naðela i akti, Rotary klub Rijeka, Rijeka, 2010., str. 12.

73

lskustvo nema etiökevrijednosti. Ono je samo ime

kojim su ljudi nazvalisvoje greSke.

lstina koja nije izreèena upravo vr'rjeme, gora je od laZi.

outor¡

fI

I

Kakvi su zakonski propisi i

standardi, treba li te propise

primjenjivati ili ne?

lzvor: Kreacija autora

74

ti kompromisi. Poðtenje i istina nikad se ne

smiju relativizirati. Naznaðena ðetiri pitanjasvaki pojedinac kao subjekt etike mora uvijekimati na umu i preko njih preispitivativlastito

ponaSanje i djelovanje. Naznaðena ðetiri pitanja upuóuju na to da etika imatri temeljne karakteristike:

Þ individualnost - etika je primjerena ljudima, a ne poslovnim subjektima

Þ razliðitost - etiðko pona5anje moZe varirati od osobe do osobe

Þ relativnost - etika je relativna, a ne apsolutna.

Etiðke dileme pojavljuju se na svim razinama ljudskog djelovanja, i u pri-vatnom i u javnom sektoru. Svaki poslovni subjektje u obvezi da svojimdjelatnicima objasni ponaSanje koje se od njega oðekuje. MenadZeri na

svim razinama imaju odgovornost omoguóiti i zadríati etiõko ozraðje i iz-graditi etiðku infrastrukturu. Iznimno je vaZno istaknuti da se svaki dioniku druðtvu mora pokoriti pravilima i vrijednostima postavljenim od prav-

nog poretka, odnosno podruðju zakonskih normi temeljem kojih sudovisankcioniraju nezakonito ponaSanje. Ipak, zakoni ne mogu regulirati sve

postupl<e pojedinca i poslovnih subjekata. Ima podruðja u kojima postojimoguónost slobodnog izbora u donoSenju odluke. Odluka pojedinca dakupi ili proizvede neki proizvod ili uslugu nije regulirana zakonom, dakle toje podruðje slobodnog izbora. lzvan naznaðena dva podruðja, postoji itreóepodruðje gdje se pojedinci i poslovni subjekti moraju podrediti normamai obiðajima druStva u kojem djeluju. Na shemi 4. prikazana su tri podruðja

ljudskog pona5anja i etiðkog izbora.

Shema 4. Podruõja ljudskog ponaSanja i etiðkog izbora

pooRuðrrKODTFICTRANO,ZAKONOM

pooRuõ.lr

ETIKE

':.PoDRUOE

SLOBODNOG

$* sfisnre 4

*'$xHltät su

&r¡t* etikeg;Yltlixlaze i

c$j*lxtnosti.

{ì*nt Peale

çtx izbor eti

ç*itanja:6e

lJe li to

RrJe li pos

kojih

3.Kako óu

moja

Vezano uz'Je Ii to za

Perió mislipotpuno u

nekoga

znao da jeporedak ne

bi doveli uclostojnostili sliðnim dN

sljednost u j

razlikovalieisljedeóa ma{

+I

I

Druitveni standardi -iskrenost, solidarnost,

poötenje.

1Osobni ili javni interes

Kenneth1990., str.

Berislav12.

r i istina nikad se ne

naðena ðetiri pitanja

ekt etike mora uvijekr preispitivati vlastitorju na to da etika ima

roslovnim subjektima

rsobe do osobe

rgdjelovanja,iupri-e u obvezi da svojim

ekuje. MenadZeri na

ti etiõko ozraéjeiiz-uti da se svaki dionikostavljenim od prav-

:meljem kojih sudovi

mogu regulirati sve

rðja u kojima postoji

f,dluka pojedinca da

na zakonom, dakle todruðja, postoji i treóe

r podrediti normama

azana su tri podruðja

PODRUCJE

sLoaoôñoclzsoRA,

Vezano uz prvo postavljeno pitanje:'Je lito zakonito"?, prof, dr. Borislav

Perió misli da "Nema sumnje da nijepotpuno u skladu s moralom kad se

nekoga kaZnjava za ne5to 5to nijez¡rao da je protupravno. No pravni

lz slrenre 4. proizlazi da je etiðko ponaSanje

rezultat sustavnog pona5anja raznih subje-

kata etike i primjene brojnih standarda kojiproizlaze iz raznih podruðja etike i ljudske

djelatnosti. Kenneth Blanchard i Norman Vin-

eent Peale u svojoj knjizi Moó etiðkog poslovanja preporuðuju upitnik vezan

tuz izbor etiðkog odluðivanja i otklanjanja etiðke dileme, koji sadrZi sljedeóa

pitanja:6e

lJe li to zakonito? Hoóu li prekrSiti zakonske propise ili politiku poduzeóa?

2Je li postignuta ravnoteZa odnosa ije li poSteno prema svim dionicimakojih se to tiðe u kratkoroðnom i dugoroðnom razdoblju?

3.Kako óu se nakon toga osjeóati? Hoóe li me to uðiniti ponosnim kada se

moja odluka objavi u novinama?

MenadZeri se moraju ëuvatilaskavaca kao kuge. Zel¡te li se od njih

obraniti, odaberite umne ljude ionda ihovlastite da slobodno govore istinu.

outor¡

1sobni ilijavni interes

poredak ne moZe drukðije! Kad bi se priznalo 'nepoznavanje prava', tada

bi doveli u pitanje svoju efikasnost i svoje postojanje!"7O Etika traZi vjero-clostojnost i primjenu istih pravila, kriterija i standarda u pribliZno istimili sliðnim dru5tvenim i poslovnim situacijama. Etika, isto tako, traZi do-

sljednost u postupanju prema sebi i prema ostalim dionicima. Da bismo

razlikovali etiðko, neetiðko,legalno inelegalno ponaðanje, moZe se koristitisljedeóa matrica prikazana na shemi 5.

6e Kenneth Blanchard, Norman V. Peale, Moó etiðkog poslovanja, Horvat elektronika, Zagreb,1990., srr.25.

70 Berislav Peri(. Struktura prava, SveuðiliSte u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 1980., str.12.

75

lstinu óete vrlo lakoprepoznati po tome stovam neÉe biti ugodna.

autori

Nema nekorisnih iskustava,veé samo nekoriStenih.

PeterTille

Nitko ne moZe naPredovati kadse koleba izmecfu dviju stvari.

Epikret (grëki frlozof)

LEGALNO

Postupci ili odluke koje spadaju u prvi kva-

drant, legalne su i etiðke. One koje se nalaze

u treóem kvadrantu, nelegalne su i neetiðke.

Odluke koje stvaraju dvojbu, spadaju u drugi

shema 5. Podruðja etiðkog, neetiðkog, legalnog i nelegalnog ponasanja

EÏEKO

NELEGALNO

NEETIEKO

Izvor: Kreacija autora

Tablica 1.

lzvor: Pri

Razne posl

Sto onda

na filozofiisu upleten

individualte naðin

situacije.

Tablica 2.

lzvor: Ivan

i ðetvrti kvadrant. Na primjer, ako menadZer nekoga poslovnog subjekta

odbije zaposlititrudnicu na radno mjesto u kojem óe biti izloZena otrovnim

kemikalijama, ponio se'etiõki, ali nelegalno.

Primjena etiðkih naðela i kriterija razliõi-

ta je jer su razliðiti i vrijednosni sustavi

pojedinaca i odredenog druStva. Neki se

ljudi ponaðaju zaista etiðno u svakodnev-

nom radu, a nekima su vlastiti kratkoroðni probici i utrka za profitom na

prvome mjestu, ne mareóihoóe lipritom izazvatineetiðke posljedice. Zbog

toga u poslovanju ðesto dolazi do konflikta izmedu poslovne filozofije i

etiõkih standarda dijela icjeline, pojedinca ipoduzeóa, poduzeóa idruStva'

Sve to dovodi do raznih etiðkih dilema i poslovne menadZerske filozofije,

koje prikazujemo u tablici 1.

76

)naõanja

ema

Tablica 1. Poslovne filozofiie i etiðke dileme

lzvor: Prilagodeno prema www.etfos.hr (10. 8. 2011.)

Razne poslovne filozofije i etiðke dileme u praksi se vrlo ðesto kombiniraju,

5to onda dovodi i do novih dilema i novih poslovnih filozofija. Svaka poslov-

na filozofija mora jamðiti pravednost ijednako postupanje prema svima koji

su upleteni u problematiðnu situaciju. Pravednost i po5tenje temeljna su

individualna vrlina, odnosno skup emotivnih i duhovnih stanja i sklonosti

te naðin reagiranja mislima i emocijama na odredene Zivotne i poslovne

situacije. Neke filozofske misli o pravednosti prikazuju se u tablici 2.

Tablica 2. Filozofske misli o pravednosti

.-> LEGALNO

: spadaju u prvi kva-

e. One koje se nalaze

legalne su i neetiðke.

ojbu, spadaju u drugir poslovnog subjektariti izloZena otrovnim

Íela i kriterija razliði-

i vrijednosni sustavi:nog druStva. Neki se

r etiðno u svakodnev-

utrka za profitom na

iðke posljedice. Zbogposlovne filozofije i

r, poduzeóa idruStva.¡nadZerske filozofije,

oni koii su zavidni. Pravednost ie 0Drezna, zavidna vrlina.

Pravednostje posjedovanje jednake materijalne i gospodarske moÉi. Postojanje nejednakosti . 'rl ,t

prednostje i poticaj onima.koji su prikra(eni u tome da postanu povlaiteni. '

Izvor: Ivan õehok, Etika, Skolska knjiga Zagreb,Zagreb,1997., str. 85. i86.

È".],1i.,

Cini se da ljudi ukidaju jednakostkada nisu kadriodrZati ljudskost.

autori

Pravednost u poslovanju mora bitiuzajamna (odnosi izmedu ljudi),distnibutivna (odnos zajednice pre-ma pojedincima) i zakonita (odnos

6.

7.

L9.

10.

11.

Kome

Koja jKako

Kome

Moi

Hoóet

nako

obitel

Pod

diSta?

Ogran

pojedinca prema javnom i opóem dobru). u postupku rjesavanja etiðkihdilema mogu se koristiti etiðkitestovi i pitanja koja mogu pomoói u rje5a-vanju etiðkih dilema. Neki od njih su:71

Þ Test informiranosti - Imam li dovoljno informacija za dono5enje op-timalne odluke i akcijskog plana?

Þ Test angaZiranosti -Jesu Ii pozvane sve osobe koje imaju pravo su-djelovanja u donoSenju odluke ili plana aktivnosti?

Þ Test posljedica - Mogu li predvidjeti moguóe posljedice odluka iliplana aktivnosti i upozoriti osobe na koje óe se one odraziti?

Têst trajnih vrijednosti - Podupire Ii poslovna odluka ili plan aktivno-sti nai vlastiti sustav vrijednosti?

univerzalni test - Zelim Ii da ova odluka ili plan aktivnosti postanuuniverzalni zakon primjenjiv u svim istovjetnim situacijama, pa i pre-ma meni osobno?

Test osjeóaja - Kako bih se osjeóao/la da detalje odluka ili aktivnostiobznanim svima?

Þ Test racionalnog konsenzusa - Hoóe li naSa odluka dobiti podr5kusvih dionika?72

Pri rjeSavanju etiðkih dilema mogu pomoói i sljedeóa etiðka pitanja:

1. Jesmo li donijeli odluku koja je u skladu sa zakonskim propisima ietiðkim kodeksom?

2. I(akve uðinke, koristi ili Stete nasa odluka ima na pojedince u podu-zeóu i izvan njega te na druðtvo u cjelini?

Jesmo li ispravno definirali problem i odluku?

Kako bismo definirali odluku kada bismo se nalazili s druge strane"ograde"?

Kako se uopóe pojavila ova situacija?

7r www.mapnp.org/library/ethics/ethxgde.htm (0'1.12.2010.)72 Elvio Baccarini, Moralni sudovi, Hrvatski kulturni dom Rijeka, 1994., str.l02,

78

13.

14.

ska

Naznaðena

o svakoj

noSenju

5.

2.6. Studija

Studija slu

Zivanja.

svlm razlali joj je i

nue znanstmoguónostiposlovne etivanju. Za

tanja 5TO i

istraZivað rnam odnose

aktivnosti i

73 MilenaBeograd,

?a Vidoje Vujióu turizmu i

)oslovanju mora bitinosi izmetlu ljudi),ldnos zajednice pre-

a) i zakonita (odnos

u rjeSavanja etiðkihogu pomoói u rjeSa-

ija za donoSenje op-

<oje imaju pravo su-

.i?

rosljedice odluka ilirne odraziti?

iuka ili plan aktivno-

aktivnosti postanu

ituacijama, pa i pre-

odluka ili aktivnosti

uka dobiti podr5ku

:tiðka pitanja:

onskim propisima i

r pojedince u podu-

azili s druge strane

)4., str.102.

6. Kome ste i ðemu odani kao osoba i kao ðlan kolektiva?

7. Koja je va5a namjera kada donosite tu odluku?

8. Kako óete tu namjeru i odluku usporediti s moguóim rezultatima?

9. I(ome moZe Stetitiva5a odluka ili aktivnost?

10. MoZete li razgovarati o problemu sa sukobljenim stranama prije do-

noSenja odluke?

11. Hoóete li biti uvjereni u svoju odluku nakon odredenog vremena jed-

nako kao Sto ste sada?

12. MoZete li bez srama i s ponosom izloZiti svoju odluku nadredenom,

obitelji ijavnosti?

13. Pod kojim biste uvjetima dopustili odstupanje od svoje odluke i gle-

diSta?

14. Ograniðava li na5a odluka ili na bilo koji naðin ugroZava temeljna ljud-

ska prava pojedinaca u poslovnom okruZenju?

Naznaðena pitanja zahtijevaju od svake osobe da se zapita i dobro razmisli

o svakoj svojoj obvezi, duZnosti i odgovornosti pri obavljanju posla i do-

noSenju odluka.

2.6. Studija sluðaja moralnog prosudivanja

Studija sluðaja predstavlja kvantitativnu metodu empirijskog iskustva i istra-

Zivanja. Posebice je znaðajna u izuðavanju dobre prakse i menadZmenta na

svim razinama idjelatnostima. Ona je svojevrsniantipod statistiðkoj analizi,

alijoj je istovremeno i komplementarna. Neki struðnjacijoj zamjeraju da

nije znanstvena metoda jer nije pouzdana, standardizirana i da daje male

moguónosti uopóavanja.73 No ona je nuZna u istraZivanju menadZmenta,

posloVne etike i multikulture, a posebice u poslovanju i moralnom prosudi-

vanju. Za razliku od drugih empirijskih istraZivanja u kojima su osnovna pi-

tanja Sto i TKo? KADA i GDJE? ðlvt i s KIM?, osnovna pitanja koja postavlja

istraZivað radeói studiju sluðaja su KAKO i ZASTO??4 Studija sluðaja otkrivanam odnose medu pojavama i razvojne procese motiva i ciljeva odredene

aktivnosti i poslovnog djelovanja. Brojne Zivotne i poslovne etiðke dileme

Milena Dragiõevió SeSió i Branimir Stojkovió, Kultura- menadàment- animacija-marketing Clio,Beograd, 2O07., str. 37 6.

Vidoje Yujió., Poduzetniitvo i menadàment u usluinint djelatnostima, Fakultet za menadZmentu turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010., str. 153.

73

79

i situacije ðesto su moralno problematiðne, katkad vrlo sloZene i teõko ra-

zrjeðive pa se moramo zapitati Sto je ispravno uðiniti. "Svaka suvremena

rasprava o odluðivanju bila bi nepotpuna kad ne bi ukljuõila etiku, jer etiðke

implikacije trebaju bitivaZni kriteriji u poslovnom odluðivanju"zs. Pritom se

mogu primijeniti tri razliðita kriterija etiðkog odluðivanja.

Prvi je utilitarni kriterij, prema kojem se odluke donose jedino na temeljunjihovih ishoda ili posljedica. Cilj je utilitarizma osigurati najveóe dobro za

najveói broj ljudi. Taj pristup obiðno dominira u poslovnom odluðivanju.

U skladu je s ciljevima poput efikasnosti, proizvodnosti i visokih profita.

Maksimalizacijom profita, primjerice, menadZeri nekog poslovnog subjekta

mogu tvrditi da osiguravaju najveóe dobro za najveói broj osoba dok isto-vremeno dijele otkaze za svojim zaposlenicima.

Drugi etiõki kriterij je fokusirar{e na prava. Taj kriterij traZi od pojedinaca

da donesu odluke u skladu s vaZeóim zakonskim propisima poput Zakona

o radu ili Zakona o trgovaðkim druStvima, kojivrijede u Hrvatskoj.

Treói kriterij je fokusiranje na pravdu. Taj kriterij traZi od pojedinaca da

postave kriterije i pravedno i nepristrano ih primjene, tako da su koristi itroSkovi pravedno raspodijeljeni.

Svaki od tih triju kriterija ima prednosti i mane. Fokusiranje na utilitarizampodrZava efikasnost i proizvodnost, ali moZe rezultirati zanemarivanjem

prava nekih osoba. KoriStenje prava kao kriterija moZe stvoriti previ5e Ie-

galistiðka radna okruZenja nauStrb proizvodnosti i efikasnosti. Fokusiranje

na pravdu Stiti interese manje zastupljenih i slabijih, ali moZe utjecati i na

smanjenje inovativnosti i proizvodnosti.

Etiðko odluðivanje u poslovnom subjektu moZemo promatrati kroz osam

razliðitih sluðajeva ili kategorija.T6

Prvi sluõaj: Odluka moZe biti zakonita, etiõka iuskladena s osobnim stavom

menadZera. Kao takva je najbolja za veóinu sudionika poslovnog procesa.

Drugi sluðaj: Odluka je zakonita, neetiðka i uskladena s osobnim stavom

menadZera. To su npr. odluke koje se odnose na prislu5kivanje i snimanje

djelatnika s ciljem djelotvornije kontrole i za5tite eventualnih viðih interesa.75 Robins Judge, \rganizacijsko ponaianje,Mate, Zagreb, 2O0g.,str. 17.1.

76 Marin Buble, Osnove menadù,menta, Sinergija, Zagreb,2006., str. 62.

80

Treói

menad

skih izvje

ðeftrti sl

stavomravnoprprihvaóa

Peti sluð

tiðka i

vom men

luke koje

dilema unezakoni

Sestistavom

stavune

Sedmi sl

stavomposlovno

OsmisluðimenadZer

nje Stetnilì

Pravila, zd

me i kateiposlovnihl

blematici.:

Þ indir

Þ utiliì

Þ prisl

Þ prisl

77 Richard IChina, 2(

o sloZene i teðko ra-

i. "Svaka suvremena

.rðila etiku, jer etiðkeiðivanju"7s. Pritom se

nja.

se jedino na temeljuati najveóe dobro za

ovnom odluðivanju.sti i visokih profita.

; poslovnog subjekta

broj osoba dok isto-

itraä od pojedinaca

isima poput Zakona

u Hrvatskoj.

Zi od pojedinaca da

tako da su koristi i

ranje na utilitarizamati zanemarivanjem

e stvoriti previõe le-asnosti. Fokusiranje

li moZe utjecati i na

omatrati kroz osam

ta s osobnim stavomroslovnog procesa.

l s osobnim stavom

t5kivanje i snimanje

lalnih viSih interesa.

171.

t2.

Feti sluõaj: Odluka je zakonita, nee-

tiðka i neuskladena s osobnim sta-vom menadZera. To su u pravilu od-

luke koje dovode do menadZerskih

"lbedi sluõaj: Odluka je nezakonita, etiðka i uskladena s osobnim stavomrnenadZera. Primjer toga su sluðajevi nepotpunih menadZerskih i revizor-xkih izvjeSóa.

tetvrti sluðaj: Odluka moZe biti zakonita, etiðka ineuskladena s osobnimstävom menadZera. To mogu biti sluðajevi kada dru5tvena zajednica traZifåvnopravno tretiranje rodne ravnopravnosti zaposlenika, 5to menadZer ne

prihvaóa pa iznalazi naðine da izigra te zahtjeve.

Karakter nekog ëovjeka upoznat Ée5

tek kada ti postane pretpostavljeni.

autor¡

dilema u kojima je jedna gruþa za zakonitu, a neetiðku, a druga grupa za

nezakonitu, a etiðku odluku.

ðesti sluõaj: Odluka moZe biti nezakonita etiðka i neuskladena s osobnimstavom menadZera. To su sluðajevi koji su protivni propisu ili zakonu, pa istavu menadZera, ali su etiðni, kao napuStanje radnog mjesta radi pomoóinepoznatoj osobi.

Sedmi sluðaj: Odluka je nezakonita, neetiðka, i neuskladena s osobnimstavom menadZera. To su najgore odluke kojima se stvara stihija i kaos uposlovnom sustavu.

Osmi sluõaj: Odluka je nezakonita, neetiðka iuskladena s osobnim stavommenadZera. To su npr. sluðajevi kada menadZer dopuSta bacanje ili ispuSta-

nje Stetnih supstancija u okolinu.

Pravila, zakoniiprocedure su alati kojieksplicitno odreduju sluðajeve, nor-me i kategorije za veóinu poslovnih odluka. Naznaðenih osam kategorijaposlovnih odluka upuóuju na razliðite pristupe menadZmenta etiðkoj pro-blematici. Ti etiðki pristupi dijele se na:77

Þ individualni pristup

Þ utilitarni pristup

Þ pristup ljudskih prava

Þ pristup pravde.

77 Richard L. Daft, The new era of Management, International Edition, Thornpson South-WesternChina, 2006., str. 159.

81

Individualni pristup zagovara etiðko poslovanje koje dugoroõno Stiti inte-

rese pojedinca. Sve poslovne odluke u jednom poduzeóu koje su korisne za

najveei bro¡ ljudi, smatraju se etiðkima jer proizlazeiz dobrote, po5tenja i

vrlina koje pojedinca i njegov posao ðine etiðkim. Zanemaruje se ðinjenica

da je vrlo ðesto upravo osobni uspjeh i probitak u funkciji iskoriStavanja

drugih struktura druStva i da neke osobe ne stjeðu svoj uspjeh iskljuðivo

individualnim, mukotrpnim radom veó i pukim sluðajem, sreóom i iskorið-

tavanjem odredenih prirodnih resursa i druðtvenih odnosa.

Utilitarni etiðki pristup teZi svrsishodnom djelovanju usmjerenom na

ostvarivanje neke praktiðne koristibilo pojedincu ilizajeclnici. Prema ovom

pristupu, poslovne se odluke donose iskljuðivo na temelju njihovih stavova

i prosudbi. TVorci ovog pristupa suJeremy Bentham iJohn Stuart Mill, koji

su smatrali da je moralno ono $to dovodi do korisnih uðinaka odredenom

broju ljudi, 5to uvijek ne mora biti pravedno.Ts Primjerice, ako je rijeð o

hotelskom poduzeóu, onda to podrazumijeva maksimalno iskori$tenje ho-

telskih kapaciteta i samim time maksimiziranje profita. No ovaj pristup

zanemaruje pitanja raspodjele. Hoóe li svi djelatnici u hotelu od vratara'

ðistaðice i sobarice do hotelskog menadzera imati jednake koristi od toga?

Koliki óe biti neõiji udio u dobiti ili óe jedinu korist imati vlasnik ili vlasnici

hotelskog poduzeóa?

pristup ljudskih prava zagovara stajaliSte da sva ljudska bióa injihove zajed-

nice imaju osnovna prava koja im nitko ne moZe ine smije otuditi nikakvim

odlukama, pri ðemu se neetiõkim smatra sve ono õime se ona namjerno ili

zbog neznanja krje.7s Ljudska prava temelje se na priznavanju urodenog

dostojanstva ijednakih i neotudivih prava svih ðlanova ljudske obitelji kao

temelj slobode, pravde i mira u svijetu, a definirani su u Opóoj deklaraciji

o ljudskim pravima.sO Prava ðovjeka smatraju se temeljnim, nedjeljivim i

n"àtudiuit pravima pojedinca koja mu po prirodi pripadaju ikao takva osi-

guravaju sigurnost i slobodan opstanak kao osobe, neovisno o bilo kojem

zakonskom ptavu. Ta se prirodna prava opóenito smatraju glavnim izvorom

" þh" S",." N4ill (1306.-1873.): O slobodividi detaljnije na: http://www.victorianweb.org/

philosophY/html. (1 5'01.201 0.)

7s Borna Bebek, Ante Kolumbió, op. cit., str. 181'

80 opóa deklaracija o pravima õovjeka usvojena je na Generalnoj skupStini Ujedinjenih

nåroda 1948. godine. Stav¡a naglasak na poStivanje i vjeru u fundamentalna ljudska prava,

vrijednost ljudske osobe te ljudska prava i slobodu za sve, bez obzita na rasu, spol' jezik

ili religiju.

82

,i

onih izvedd

gradanska

bez obziradrZavljani

Osnovna

Þ egzis

potmora

kultrdu

isn

eko

iskor

sudi

Þ ostv¡

iavnnih tLovJ

I' vidiRepub

82 The

I

vra

Sve skupi

donoSenj

mi uprava r ne

prava, Sto

ljudskimOvdje je j

urodenog

temelj slo

ljudskimprosinca

;oroðno Stiti inte-koje su korisne za

rbrote, po5tenja i

aruje se õinjenica

ciji iskoriStavanja

uspjeh iskljuðivosreóom i iskorið-

sa.

usmjerenom na

lnici. Prema ovom

r njihovih stavova

n Stuart Mill, kojiinaka odredenom

ce, ako je rijeð oo iskoriStenje ho-

. No ovaj pristupotelu od vratara,

e koristi od toga?

vlasnik ili vlasnici

óa i njihove zajed-r otuditi nikakvim: ona namjerno iliravanju urodenogudske obitelji kao

Opóoj deklaracijirim, nedjeljivim iju i kao takva osi-isno o bilo kojemLglavnim izvorom

ww.victorianweb.org/

;kup5tini Ujedinjenihentalna ljudska prava,

ira na rasu, spol, jezik

onih izvedenih sloboda 5to ih Ustav svake drZave predvida kao temeljnagradanska prava.8l Svatko ima obvezu i duZnost da koristi ljudska prava

bez obzira na to jesu li ona priznata u pravnom sustavu drZave ð¡i je netkoclrZavljanin. Ljudska prava ne mogu biti predmetom politiðl<og pogatïanja.

Osnovna ljudska prava dijelimo u pet skupina:

Þ egzistencijalna - fizioloSka prava i potrebe nuZne zaävot odredene

osobe;

Þ potreba za pripadanjem i moguónost izraíavanja, razvoja i za5tite

moralne i psiholoSke individualnosti osobe;

Þ kulturna ili humana prava koja osiguravaju potrebe za poStovanjem i

duhovnim dosezima õovjeõanstva, njihovo usvajanje i koriStenje, kao

i sudjelovanje u unapredivanju takvih postignuóa;

Þ ekonomska prava kojima se stvara moguónost da osoba u potpunosti

iskoristi i razvija svoje potencijale, kako bi zaradila sredstva za ävoÍ.

sudjelovanjem u proizvodnji materijalnih i drugih dobara;

Þ ostvarivanje politiðkih prava koja dopuStaju osobi da sudjeluje u dr-

Zavnom idruStvenom Zivotu, da utjeðe na djelovanje razliðitih drZav-

nih tijela i nevladinih udruga koje su ukljuðene u politiðko djelovanje.

ðovjekovo je politiõko pravo da kao ðlan odredene zajednice izade na

izbore i bira (biraðko pravo), kao i da bude izabran, pravo na slobodu

izraí.avanja, medija i sliðno.

Sve skupine prava moraju se u svakome poslovnom sustavu poStovati pridonoSenju poslovnih odluka. To je jedino etiðno, no ipak se javljaju proble-

mi u ovom pristupu jer ðesto dolazi do raznih sukoba izmedu nabrojanihprava i nerijetko pobjeduje argument snage (moói), a ne argument samog

prava, Sto je nepravda u samom pristupu. Mise u naSoj knjizineóemo bavitiljudskim pravima, iako su ona bitna za etiðko ponaðanje i druStvo u cjelini.Ovdje je jo5 potrebno istaknuti da se ljudska prava temelje na priznavanju

urodenog dostojanstva, jednakosti i neotudivih prava svih gradana i kao

temelj slobode, pravde i mira u svijetu, a definirana su u Opóoj deklaracijioljudskim pravima usvojenoj na Generalnoj skupStini Ujedinjenih naroda 10.

prosinca 1948. u Parizusz i Povelji o temeljnim pravima Europske unije koja

Vidi proõiSóeni tekst, III. poglavlje, ZaStita ljudskih prava i temeljnih sloboda, UstavRepublike Hrvatske, Narodne novine, Republika Hrvatska, broj 85/2010. od 9.7:2010.

TheUniversalDeclarstionof Human Rþ/rfs (UDHR), dostupno sa:www.un.org(22.11.2010)

8t

82

83

ima puni pravni uðinak utvrden Lisabonskim ugovorom za driave ðlanice

Europske unije.83

Opóenito reðeno, odluku je lako donijeti kada za nju postoji zakonska

norma. Kada neko podruðje nije regulirano pravnom normom, pojedinci

i poslovni subjekti suoðavaju se s etiðkom dilemom i situacijom u kojoj je

te5ko donijeti ispravnu poslovnu odluku. Odluõivanje u etiðkom podruõju

te5ko je i zato 5to se znaðenje dobrog i loSeg moZe razlikovati u razliðitim

kulturama, u razliõitim dru5tvima i u razliðitim vremenima. Neka odluka

unutar jednog skupa okolnosti moZe biti etiðki ispravna, dok u drugom vre-

menu i prostoru, iu drugim okolnostima, ista odluka moZe izazvati dvojbe.

Poznato je da se etiðki i pravni standardi razlikuju u razliðitim drZavama i

poslovnim subjektima.Zbogtoga je nuZno u svakome poslovnom subjektu

usvojiti etiðki kodeks kao skup pravila i procedura koji, izmedu ostalog,

sluZi i za efikasno pona5anje i rjeSavanje etiðkih dilema i problema.

Etiðke dileme su situacije koje su moralno problematiðne iu kojima se jed-

nostavno moramo zapitati 5to je zapravo ispravno uõiniti. Etiðke dileme

tjeraju ljude da se zapitaju o svojim obvezama, duZnostima i odgovorno-

stima te zbog toga mogu biti vrlo sloZene i teSko rje5ive. Medutim, nisu

sve poslovne dileme jednostavne kao pitanja npr.: "Treba likrasti?" "MogLl

li ðovjeka ubiti?" ili "smijem li lagati?", jer se djelatnici nadu u situaciji da

donose odluke koje nisu niti ispravne niti neispravne.

U nastavku óemo za one koji Zele znati viSe i napredovati u etiðkom po-

nadanju, predoðiti nekoliko sluðajeva - radionica kako bismo shvatili svu

sloZenost etiðkih dilema i dvojbi. Sluõajevi koji slijede pruZaju vam moguó-

nost da provjerite Íazna pitanja u vezi s principima ispravnog postupanja

i odluðivanja. Razni scenariji pokrivaju niz (n)etiðkih postupaka. U radi-

onicama je zastupljeno viSe moralnih dionika - poduzetnika, djelatnika,

menadZera, inspektora, poslovnih subjekata idrugih. Svaka radionica zapo-

ðinje skupom ðinjenica i definiranjem etiðke dileme. U svakoj radionici od

vas se traZi da igrate ulogu moralnog dionika koji dijagnosticira problem i

pronalazi rje5enja.83 Zlata Ðurdevi(., Lìsabonski ugovor: prekretnica u razvoju kaznenog prava u Europi, Hrvatski

ljetopis za kazneno pravo i praksu, sv. 15., broj 2, Hrvatsko udruZenje za kaznene znanostii praksu, Zagreb, 2008., str. 1077.-1127.

84

r'*r-vi *t*d-*nf * r**qs*È;¡ *¡istq¡ in¡¡tl

n9

è

$ilt*cl;iv;*{ *

k**¡:r,:*?

f l**'oelit*¡r

*,*g*ti i*ì

'$t:$ sr$ $${*. {,i{v¡jitiTl

e¡u $q¡ ¡tn¡¡ gi{*¡

r*-*uûqicì$ù{}$ i i

$tuW$ *{*tlx} * r$\s:së¿*.*e jaxntl e

È$* s¡w *t¡q¡** t¡fkssr s¡ $x{ }s.ii¡ ql¿* }r*

*.r* $* 6t*r¡:r*ti*tcqËlq*:k$*¡* e*k*|t

Ër*d:$ *üt*r\li * r

$*t.*gwk{lt¡r v*;nËi*è*. rt¡*s{:¡v

6sù$*lr* r.xpirrnik"

l

:f,w*vrn* sl**nj *

{}t*$}* i* rt¡:is;tt

ê+wç{ttu skalu {lqçgar gii tlåt *rfi{i$$$À$ $rilåår),

ë,

sì,

.å,

--*,

¡¡si*ki i

rrq:*ticuki i

rfidki i

rrdreri*ki i

za driave ðlanice

postoji zakonska

crmom, pojedinci

uacijom u kojoj je

etiðkom podruðju

kovati u razliðit-im

ima. Neka odluka

Jok u drugom vre-;.eizazvati dvojbe.

tiðitim drZavama i

slovnom subjektu

, izmedu ostalog,

problema.

riu kojima se jed-

Liti. Etiðke dileme

.ima i odgovorno-¡e. Medutim, nisu

likrasti?" "Mogu

radu u situaciji da

ati u etiðkom po-

¡ismo shvatili svu

rZaju vam moguó-

rvnog postupanja

cstupaka. U radi-:tnika, djelatnika,

<a radionicazapo-rakoj radionici od

csticira problem i

wa u Europi, Hrvatskie za kaznene znanosti

t

*|rvi sluðaj- radionica 2.: Etiðko odluðivanje

Hacla biste imali moguónost izbora, koju biste odluku odabrali?

t. Prodavati profitabilan i kvalitetan proizvod ili prevariti potencijalne

kupce?

. Zaraditi poSteni prihod ili nepoSteno poslovati ivarati kupce i drZavu?

3. Lagati ili podteno svjedoðiti na sudu?

$Ì$ütpostavljamo da je lako u naznaõenim pitanjima izabrati etiðke odgovo-

i'*. No ima situacija kada izbor nije crno-bijeli, veóje u podruðju pogreSnog

'- ¡teetiðkog i ispravnog - etiõkog postupanja.

*nugi sluõaj - radionica 3.: Odabir varijanti

thstaje jasno da sluZba odrZavanja u vaSemu poslovnom subjektu neóe

ili ne moZe otkloniti kvar na teretnom liftu, koji vi istiðete. Va5 menadZer

inr"istira da posao ponudite, bez natjeðaja, tvrtki koju on preporuðuje. Tre-

hx li popravak lifta povjeriti putem natjeðaja ili s preporuðenom tvrtkom¿lir*ktno zakljuðiti ugovor? Koju varijantu óete odabrati?

lr*di sluõaj - radionica 4.: Prihvaóanje ponude

{rrspektor vam daje odredenu dokumentaciju na potpis i sugerira da, ako

v;lm njegov nalaz ne odgovara, sami provedete korekcije i nakon toga pot-

g*Ì$cte zapisnik. Hoóete li prihvatiti ponudu?

tstvrti sluðai - radionica s.: Sto je ispravno?

üvelje je opisano osam primjera (od A do H) koje treba svrstati na etiðko/

Ï*galnu skalu (1. - a.). Spojite odgovarajuói broj sa svakim primjerom i zapi-

$i{* ga na crtici s lijeve strane primjera (svaki broj moZe se pojaviti najviSe

*Xv* puta).

f, etiðki ilegalno

ä. neetiðki ilegalno

3. etiðki i nelegalno

4. neetiðki i nelegalno

85

A. Dati ministru u stranoj zemlji dar vrijedan 50.000,00 EUR, s

oðekivanjem da óe osigurati va5oj tvrtki kontakt u toj zemlji;

ovaj dar prikazat óe se kao troSak na raðunu tvrtke.

B. Prodati 1 posto automobilskih guma koje ste proizveli iako

znate da su neispravne, a ako bude prituZbi potrojaða, zamijenit

óete ih.

C. Patentirati iproizvesti dodatak koji smanjuje potroðnju goriva

za 10 posto.

D. Obeóatijednom od zastupnika u gradskom vijeóu 10.000'00

EUR, ako glasa u prilog vaSe molbe za koncesiju lokalne televi-

zije.

E. Objaviti u valim novinama priðu o politiðkom duZnosniku

(kojije protivnik vaSih novina), niSta otvoreno ne implicirajuói,

ali da se jasno moZe naslutiti da sprjeõava koriðtenje proraðun-

skih sredstava u vaSoj drZavi.

F. Zaraditi dva milijuna EUR na kupnji dionica dobivajuói unutar-

nje informacije o tvrtki.

G. Distribuirati lijek protiv raka kostiju, jto je odobreno od vla-

sri.

H. Razviti i prodavati lijek koji smanjuje srðane udare prije zavr'

Setka obvezne zakonske Procedure

Peti sluõai - radionica 6.: Sto biste uðinili?

Turistiðka agencija traZi ponuduzasmjeðtaj odredenog broja turista tl vaS

hotel. Nakon ðto ste agenciju obavijestili o cijeni iuvjetima, dobili ste ocl-

govor da radi cijene ne prihvaóaju va5u ponudu. Vi ste, naravno, svjesni da

adekvatan smjeStaj grupe moZe dobiti na drugome mjestu po niZoj cijeni,

pa se u tom trenutku pitate treba Iije obavijestiti o tome u trenutku kad

va5 hotel ima dovoljno praznih soba. Sto biste uðinili?

Sesti sluõaj- radionica 7.: Kako postupiti?

Kolega u uredu u povjerenju vam je ispriðao da tvrtku napu5ta za tri mjese-

ca jer mu se pruZila prilika za bolji posao u drugoj tvrtki. U meduvremenu

86

i0.000,00 EUR, s

akt u toj zemlji;

'rtke.

te proizveli iako

ro5aða, zamijenit

potroSnju goriva

vijeóu 10.000,00ju lokalne televi-

[<om duZnosnikune implicirajuói,

iStenje proraðun-

obivajuói unutar-

odobreno od vla-

:udare prije zavr-

rroja turista u va5

na, dobili ste od-

rravno, svjesni da

iu po niZoj cijeni,re u trenutku kad

ru5ta za tri mjese-

U meduvremenu

poslodavac vas je obavijestio da vas neóe unaprijediti jer je odluðio pro-maknuti upravo toga vaSega kolegu. Kako postupiti prema kolegi, a kakoprema poslodavcu?

Sedmi sluðaj - radionica 8.: Kako se postaviti i 5to uõiniti?

Djelatnik u proizvodnji malih brodica uvjeren je da je drZeói upravljaðkimehanizam nedovoljno siguran te da se treba drukðije izraditi radi izbje-gavanja moguóih nesreóa. Odlazi nadredenima s tim podacima, koji mu

l<aZu da je projektno rje5enje dobilo sve suglasnosti i da on o tome ne

brine. Zatim odlazi kod predsjednika uprave i dobiva isti odgovor. Postajejasno da nakon isprobavanja svakoga moguóeg naõina unutar tvrtke, nitkoneóe ispraviti problem sigurnosti u proizvodnji novih brodica, koji djelat-

nik istiðe. Treba li upozoriti i iznijeti podatke izvan tvrtke?Je li opravdano

informacije dati medijima? NadleZnome ministarstvu? Inspekciji? Ili ...? Sto

biste uðinili?

Koliõina dostupnog vremena za praóenje sluðaja, sposobnost vodenja, au-

toritet dostojan povjerenja, klima u poslovnom sustavu koja poStuje ra-

zliðitost i utjecaj krajnjeg ishoda na stranke ukljuðene u sluðaj, odluðit óe

razinu podrSke koju pojedinac dobiva na radnome mjestu. Ako su ti faktoriniski, pojedinac mora djelovati sam. Postoje brojne strategije koje se mogu

koristiti ako pojedinac mora djelovati sam. Ovisno o faktorima na radnome

mjestu, pojedinac moZe upozoritijavno ili tajno, u tvrtki ili izvan nje. Umje-

$to Ltpozoravanja, prekrSitelje je moguóe podsjetiti ili ih prijavitinadleZnimustanovama. Druga strategija moZe bitiodbijanje izvrSenja neetiðke prakse

*li cifja. Ako je sluðaj vaian, pojedinac moZe odbiti sudjelovanje.Zato moZe

tN*bro posluZiti sljedeóa radionica.

$*mi sluðaj- radionica 9.: Kako sam se danas ponaðao/la i õto sampxtigao/la?

Þ Jesam li iskazao/la neku vrlinu (poStenje, iskrenost, priopóenje)?

Þ Jesam li uðinio/la viSe koristi ili Stete?

' Þ Jesam li druge poðtovao/la?

i'''' þ Jesam li bio/la poSten/a i pravedan/a?

ì' þ Je li moja zajednica bolja jer sam ja u njoj?

it" þ .lesam lija bolji/a zbog dru5tva u kojem se nalazim?

87

Pri rjeSavanju etiðkih dilema najbolje je svakoj dilemi pristupitiprema njezi-nu posebnom skupu karakteristika. osoba koja je potpuno svjesna situacijei koja ima pristup svim ðinjenicama, trebala bidonositiodluke. Etiðko odlu-ðivanje najviSe se temelji na razlikovanju ðinjeniðnih ivrijednosnih tvrdnji.ðinjeniðne tvrdnje bave se vezom uzroka i posljedica, one odgovaraju na

pitanje Sto je ili zaSto je neðto napravljeno, a mogu se podijeliti na istiniteili neistinite. Etiðku odluku uvijek treba temeljiti na istini, a ne na laZi.

Deveti sluõai - radionica 10.: Dvojben i problematiðan jamac

Predsjednik Sabora nudi svoju imovinu kao jamðevinu za pu5tanje na slo-bodu svoga velikog prijatelja i bivSeg premijera optuZenog za korupciju istvaranje kriminalne organizacije koja je svojoj driavi i politiðkoj strancinanijela golemu materijalnu i moralnu ðtetu. Kako biste vi u istoj ulozi po-stupili i vrednovali pona5anje jamca?

Deseti sluðai = radionica 11.: Razmiðljanje o viðku zaposlenika

Lidija je domaóica hotela koja u svom odjelu ima 20 zaposlenika. Kad su

prihodi hotela pali, pretpostavljeni menadZer vr5i sve veói pritisak na nju da

poveóa produktivnost svog odjela. NajbrZi naðin kojim je Lidija mogla pove-

óati produktivnost svog odjela bio je otpustiti ðetiri zaposlenik a i zatralitiod preostalog osoblja da radivi5e i duZe. Svi njezinizaposlenici primaju fik-sne plaóe i nema moguónost da prekovremeni rad dodatno plati. Kad bi ot-pustila te djelatnike i zatralila od preostalih da svaki radi dodatnih 10 satitjedno, mogla bi djelotvorno obaviti istu koliðinu posla sa 16 zaposlenika.

Dok je razmiðljala o toj ideji, Lidija je imala mjeSovite osjeóaje. Smanji tiosoblje i zatraä od ljudi da rade vi5e sati, to óe se svidjeti njezinu menadZe-

ru i poveóat óe sigurnost radnih mjesta za ljude koji ostanu. S druge strane,bojala se da bi to znaðilo iskoriStavanje djelatnika. Njezini djelatnici znajuda teSko mogu naóitakva radna mjesta negdje drugdje. pretpostavlja da se

ne bi otvoreno protivili prekovremenom radu zbog straha da bi i oni moglidobiti otkaz. No je li praviõno poveóati proizvodnost odjela na Stetu veé

ionako marljivih djelatnika?Je lietiðno zatraäti od zaposlenika da rade do*datnih 10 sati tjedno bez novðane naknade? Da ste Lidija, 5to biste uðinili?

88

ft'ti.rrr,rt,t(,()\l)()(lll

rÍr't ttt.,l,,r¡i

pttltl'ttr"lt

l¡i'tr,itrt :l(lr )l.ll,l l¡l

'rtr¡¡',111¡11;

llt ilI tV lì{

rlt¡¡trrirli.rts,ir"lrtg¡

lìs'ål,ll l\';lf

l:rt t rrlr'¡it$¡å ¡'¡ rlutli

ü\i"t¡{3¡;¿3

$t*'v

I It'r

.l $'

l''{-û

$Èe,Ë

¡'t$j

hg$

's+¡$

&Y *p$tt

ñ

:upru prema nJezl-

o svjesna situacije

lluke. Etiðko odlu-jednosnih tvrdnji.,ne odgovaraju na

rdijeliti na istinite

ri, a ne na laZi.

amac

a puStanje na slo-

rcg za korupciju i

politiðkoj stranci

ri u istoj ulozi po-

ilenika

poslenika. Kad su

i pritisak na nju da

Lidija mogla pove-

rslenika i zatralitisleniciprimaju fik-

ro plati. Kad biot-li dodatnih l0 sati

ra 16 zaposlenika.

rsjeóaje. Smanji li

njezinu menadZe-

ru. S druge strane,

ni djelatnici znaju

'retpostavlja da se

a da bi i oni mogli

djela na Stetu veé

lenika da rade do-

, 5to biste uðinili?

ledanaesti sluõaj - radionica 12": Koia je odluka ispravna?

Gospodin Damir Rajkovió, inZenjer arhitekture, radi u medunarodnoj gra-

tlevinskoj kompaniji na Dalekom istoku. Njegov menadZerskitim imavelikupriliku dobiti ugovor za gradnju javnih zgrada u Maleziji, uz uvjet da umirov-

lj enom sluZbeniku malezij skog Ministarstva graditelj stva plate 300.000,00

dolara za "konzultacije". Damirova kompanija drZi se pravila "pokoravaj se

obiðajima zemlje u kojoj poslujeS". Malezija ima popriliðno stroge zakone

protiv podmióivanja i korupcije. Podmióivanje se smatta teZom povredom

duZnosti. Damirov kolega Marko uporno traZi isplatu dolara za konzultant-

ske usluge i pokuSava uvjeriti Damira da popustiu svojoj dvojbi. Damir ima

negativan stav o mitu i korupciji, a s druge strane ovaj bi ugovor mogao

biti njegov prvi veliki posao kojije dobio za svoju kompaniju i stvarno bi

htio dobiti taj posao.

PoZeljno je da naznaðene sluðajeve - radionice rije5imo u nekoliko koraka:

Þ Prvi korak je da se pripremimo za diskusiju.

Þ Drugi korak je analiza situacije i odabir moguóih rjeSenja.

Þ Treói korakje prikupljanje mi5ljenja drugih osoba.

Þ Õetvrti korak je razmiSljanje kao stvarni sudionik/ca danog sluðaja.

Þ Peti korak je priprema usmene ili pismene analize i prezentacije slu-

ðaja.

Þ Sesti korak je preuzimanje etiðke odgovornosti za prezentaciju rje-

5enja.

[J razmatranju analize svakog sluðaja i naznaðenih koraka te predlaganju

*lfernativnih rjeSenja za pojedine sluðajeve i etiõke dileme, mogu pomoói

s$*deéa naõela i savjeti:

f . Sebe doZivljavam kao etiðki zdravu osobu.

,, ä- Uvijek óu moói stati pred ogledalo, pogledati se u oði i o sebi imati

dobro miSljenje.

DrZim se svojih etiðkih naðela, posebno kada se ðini da to ne bi tre-balo!

Vjerujem da óe se sve konaðno dobro zavrSiti.

Sdvajam vrijeme za razmiSljanje da bih dan poðeo/la smireno.

Nastojte da drugi, kao i mi, Zive po5teno i etiðno.

89

7. Slobodno razmi5ljajte i raspravljajte o etiðkim dilemama.

8. Promovirajte ono rje5enje u koje ste uvjereni da je ispravno.

9. Analizirajte sluðaj s motri5ta osobnih shvaóanja i uvjerenja.

10. Tvrdnje potkrijepite ðinjenicama.

11. Budite svjesni izbora i posljedica predloZenih re5enja.

12. Predstavite jasno svoje argumente i obja5njenja.

13. Timski analizirajte svaki sluðaj.

14. Oslonite se na osobno empirijsko iskustvo.

15. Budite uvjerljivi i koncizni u izno5enju ðinjenica i dokaza.

16. Usmjerite se na najvaZnije probleme.

17. Ne prelazite s jedne na drugu temu.

18. Ne pokuSavajte odjednom objasniti sve okolnosti sluðaja.

19. Budite maStoviti i kreativni.

20. lzbjegavajte ponavljanja i branite svoju poziciju.

Svakom novom sluðaju i etiðkoj dilemi koje analizirate, pristupite tako 5to.

óete koristiti korake, naðela i savjete koje smo istaknuli i razmatrali u pret-

hodnim poglavljima.

r,

if

å,

.$,

ui

*s* ï'.&f{l f-,q r}

httl fitv.ilnll

$xhr"rriitr,i'ileu xu lrl,'ri

tltl:j.isnitr. t

tltrjxsnitr: r

. t* j* i'"ukr

$ttr ju rlrlrr

È¿.r¡ nhuhu;

Nxhrt:ijit* i

*t* r¡r¿urni

txlvj*r*fljå:.{}i:jasnir*

ki inhnr ¡n

H,;l¡"ias¡ritç'

hr"lj* utit*tËtu j* *mui pr*dlrt*s

{)[.riar*nir*

I*r¡r*ktttt¡sl

()hjirsrrim

*tu r¡u-urnÍ

iliahrrjitr: i

$to r,r v;rs

Ëto su *tirl

Èttr.j* *tir'

{}hj*srrite r

{"}¡:i$itc rn

ülrjasnit*

Nahrojitr.i

iìr

,i1, ,,.!r, ili

ir¡rl

t'tltÀ',,,.,.r,,

90

ìama.

spravno.

jerenja.

ia.

i<aza.

uðaja.

'istupite tako Sto.

'azmatraliu pret-

PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA I RASPRAVU

l. Sto razumijevamo pod etiðkim i moralnim prosudivanjem u biznisu?

?. Nabrojite i objasnite subjekte poslovne etike.

3. Tlco su objekti poslovne etike?

4. Objasnite temeljna etiðka naðela.

5" Objasnite osobnu etiku.

ñ. Stoje zakonska, a Sto dru5tvena etika?

7. Sto¡e radna, a 5to profesionalna etika?

[l. Sto obuhvaóaju eksterni, a Sto interni odnosi radne etike?

-$. Nabrojite i objasnite individualne osobine zaposlenika.

¡f), Sto razumijevamo pod pojmovima: predanost, iskrenost, integritet ipovjerenje?

T l, Objasnite postupke, pravila i propise kao varijable koje utjeõu na etið-

lci izbor menadZera.

l?, Razjasnite sustav priznanja i nagrada te pritisak posla kao varijable

I<oje utjeðu na etiðki izbor menadZera.

13, Sto ¡e emocionalna osjetljivost, stres, optimizam, samoinicijativnost

i predanost poslu?

t4. Objasnite perfekcionizm, spremnost i i.elju za promjenom, hrabrost i

l<orektnost.

lS, Olrjasnite samosvijest, tolerantnost, obazrivost i druStvenost.

lË. Sto razumijevamo pod etiðkim kodeksom?

lT, Nabrojite i objasnite neka naðela etiõkog kodeksa.

f l{. Sto za vas znaðivodenje pomoóu primjera?

l1), Sto su etiðka povjerenstva?'3{}. Sto ¡e etiõko inoviranje znanja?

:{t, Objasnite osnovne moralne obveze menadZera.

ää, Opi5ite znaðajke moralnih, nemoralnih i amoralnih menadZera.

ä3" Olrjasnite faze u procesu donoSenja etiðkih poslovnih odluka.

*4, Nabrojite i objasnite temeljne karakteristike etike.

25. Objasnite matricu etiðkog, neetiõkog, legalnog i nelegalnog pona5a-

nja.

26. Navedite kljuðne ideje i etiðke dileme menadZera.

27. Koji etiõki testovi i pitanja pomaZu u rjeSavanju etiðkih dilema?

28. Pojasnite kategorije etiðkog odluðivanja u poslovnom subjektu.

29. Sto obuhvaóa individualni, a 5to utilitarni etiðki pristup?

30. Objasnite etiðki pristup ljudskih prava i etiðki pristup pravde.

31. Nabrojite skupine osnovnih ljudskih prava.

32. Sto su studije sluðajeva?

33. Navedite i objasnite neku poslovnu etiðku dilemu?

34. Zbog ðega se osobe u poslovnim subjektima ðesto susreóu s etiðkimdilemama?

35. Kojih se etiðkih naðela vi najvi5e pridrZavaté u svojem livotu?

36. Zaótoje nuZno donoSenje etiðkog kodeksa u poslovnim subjektima?

37. Koje su institucije u Hrvatskoj prve poticale donoõenje etiõkog kodek-

sa ponaSanja?

38. Zamislite da ste menadZer hotela i navedite naðela etiðkog kodeksa

koje bi u njemu implementirali.

39. Nabrojite i objasnite faze u procesu dono5enja etiðkih poslovnih od-

luka.

92

elegalnog ponaSa-

iðkih dilema?

om subjektu.

istup?

lup pravde.

susreóu s etiðkim

iem Zivotu?

vnim subjektima?

nje etiðkog kodek-

a etiðkog kodeksa

ikih poslovnih od-

.t I)RUSTVENO ODGOVORNO* I, t'()sLovANJE

å..\*+4{ruç'n¡ odgovornost poslovnog subjekta

g,r*,'-,srt-tt,ir: se s konceptom odrZivog razvoja

$,s;¡i xt*tlrazumijeva da za poslovanje neke

&*¡s &¡ut;ì¿:ije nistl zainteresirani samo njezini

Uvijek razmiËljajte o onomesto biste trebali biti i post¡¿¡.

autor¡

v$¡*rr¡içti, uprava i menadZeri na svim razinama konkretnoga poslovnog sub-

$itu$is. l"tgitiman interes imaju i drugi dionici unutar i izvan promatranoga

5-se+rÌtrlun*g subjekta (djelatnici, kupci, dobavljaði, poslovni partneri, drZav-

$*i, f'qupiürìãtlna i lokalna tijela druStvenog odluõivanja pa ijavno mi5ljenje

r¡g¡øt*r¡¡itç). Suvremeni menadZment prihvaóa ðinjenicu o legitimnosti konfli-

h,,¡Èx intçresa ovih grupa i svoju akciju usmjerava na njihovo konstruktivno

I ":n¡r"r.tVillìj€.

$,t ç'xct i uspjeh svakoga poslovnog subjekta neizbjeZno utjeðu svi njegovi

i¡çtq¡6i{.:i, [J ovom poglavlju poku5ava se utvrditi i objasniti sinergijska veza

s.ç*g{T¡:idlçih interesa i zadovoljstva svih dionika i unutar i izvan poslovnog

årh¡Ël{t¡ì. Odgovorni i uspjeðni poslovni subjekti poku5avaju sve naznaðene

çss,"r*¡tErt* spojiti pri definiranju svoje misije, strategije i politike razvoja. U

c¡¡¡¡¡ snrislLl elementi druðtveno odgovornog poslovanja, koji se najðe5óe

$$È$e'{,{u u literaturi i praksi, jesu: kvaliteta proizvoda i usluga, zadovoljstvo

tå$*:{**tttika i drugih sudionika, fleksibilnost i inovativnost, unapredenje par-

$*c iô¡ìÌçiic u odluðivanju, odrZivi razvoj i sloboda kreativnog rada.

$.f - Ëcjrnovno razmatranje druðtveno odgovornog poslovanja

$¡sc¡s{vetto odgovorno poslovanje (termir-r otprije poznat kao poslovna od-

grr**rt"güSt)uði ljude da povezujtl stvari izvan posla s onim 5to rade. Tako õo-

.r,¡a:À< ç r;¡clnom procesu postaje suodgovoran za stanje u zajednici, okoliSu,

$is¡$tu¡"i itd. To je koncepcrja koja se nerijetko preklapa sa sliðnim pristupima

95

poput odrZivog prirodnog i druðtvenog sustava.sa poimanje drustveno od_govornog poslovanja razliðito se tumaði u pojedinim zemljama. u Americise naglasak stavlja na sudjelovanje poslovnog subjekta u Zivotu druitvenezajednice. ovakav se pristup osranja na naðelo ,,obostrane

koristi" koje po_lazi od teze da poslova'je poslovnog subjekta, osim ostvarivanja profita,treba biti i u sluZbi 'Javnog dobra". u Europi druStveno odgovorno poslova_nje poðiva na demokraciji, vradavini prava, rjudskim pravima i zastiti okori-5a.8s u.fugoistoðnoj Aziji poseban se naglasak stavlja na odnose poslovnogsubjekta s njezinim zaposlenicima. u slabije razvijenim zemljama snaZnijìse naglasak stavlja na sudjelovanje poslovnog subjekta u rjesavanju pitanþdruðtvenog razvitka i blagostanja.

Razni autori razliðito definiraju druðtvenu od_govornost. Neki od njih druStveno odgovornoposlovanje smatraju naðinom ostvarivanja kon-

korisnici te aktivisti i struðnjaci za pitanja okcjli5a.s, Tako Kotler istiðe daje "dru5tveno odgovorno posrovanje opredjeljenje za unapredenje dobro_biti zajednice kroz diskrecionu i dobrovorjnu posrovnu praksu i na raðunvlastitih resursa"sT. Zdenko cerovié navodi da je dru5tvena odgovornostrazlikovanje pravog od krivog etiõkog ponaðanja te je osnova odgovornostimenadZera za njegove postupke koji su zasnovani na ekoloSkim normama,a za njihovu realizaciju, menadZment je odgovoran pred javnoðóu.B' Na_znaðene definicije dokazuju razliðitost shvaóanja pojma drustvene odgo_vornosti. I(rkaðtvrdida je "danas pojam drustveno odgovornog poslovanjaneSto o ðemu svi poneSto znaju, no, opóe prihvaéene definicijejoð uvijËk

Mladen õrnjar, Kristina ðrnjar, Menadà,ment odrÈivog razvoja - ekonomija, ekorogija, zaititaokoliia, Sveuõiliste tr Rijeci, Fakultet za menadZmÃt u turizmu i ugåstiteljsrvr.r i closa,Rijeka 2009., str. 78.

vinko Kandzija, rgor cveõió, Makrosustav Europske unye, SveuðiriSte u Rijeci, Ekonomskifakulret, Rijeka 200g., str. g6.

Aida Bagió, Pregled druítvene odgovornosti poslovnog subjekta u Hrvatskoj,Academy forEducational Development, Prince of Wales International Business Leaders Forum, MApSavjetovanja , Zagreb,2006., str. I 5.

Philip Kotler, Nancy Lee, Druítveno odgovorno poslovanje: suvremena teorija i najbolja prakso,M.E.P., Zagreb,2009., str. 14.

Zdenko Cerovió, op. cit., str.171._172.

rlrin1;t"$'). I

Ilfrtl)r¡r10 ip¡"e¡rì;ì s\i(

¡t*slovrrottkrgrr gos

lìuro¡:ska¡na clru$t

nttg suhjtr

¡rrertrn ko

el*breivuljr

liða u svcrj

zn¡:eislenie

Zelena krrj".sLtJitävtì{)

nnj osnov

¿akonskihga lîuropsprema l<eij

c'lru$tvcrri

s cliclnici

þru$tvenona$enr je r

nog sulrjekno¡nskonr

r"r i¡ìteresuposloclavci

elnr$tvo u

Kristi¡an K

$kola ekor!J0

ùl

Srecko þk

Vicli detnljhttpt//ew"

9l C¡'een Pa

of tho f,ur88

96

ranje dru5tveno odemljama. U Rmeric¡u Zivotu druStvenene koristi" koje po-stvarivanja profita,ldgovorno poslova-vima i zaStiti okoti-odnose poslovnog

rzemljama snaZnijir rjeSavanju pitanja

raju dru5tvenu od-LStveno odgovornon ostvarivanja kon-pak vaZnim odgo-poslenici, ulagaði iko Kotler istiðe darapredenje dobro-praksu i na raðunvena odgovornostrova odgovornostirloSkim normama,:d javno5óu.88 Na-r dru5tvene odgo-/ornog poslovanja:finicije jo5 uvijek

tmija, ekologij a, zaítita¡gostitefstvu i Glosa,

: u Rijeci, Ekonomski

vatskoj, Academy forLeaders Forum, MAp

torija i najbolja praksa,

nema"8e. Poslovni subjekti su u definiranju svoje druStvene odgovornostipotpuno autonomni. onisamiodreduju motive, opseg i razinu svog odnosaprema svom okruZenju. u svome najdirem smislu, dru5tvena odgovornostposlovnog subjekta odnosi se na utjecaj poslovnog subjekta na dru5tvo terulogu gospodarstva u odrZivom razvoju.e0

Europska unija u svojim smjernica-nra druStvenu odgovornost poslov-nog subjekta definira kao konceptprema kojem poslovni subjekt na

elobrovoljnom principu integrira brigu o druStvenim pitanjima izaStiti oko-li5a u svoje poslovne aktivnosti i odnose s ostalim dionicima (dioniðarima,zaposlenicima, korisnicima, dobavljaðima, vladom, medijima i javnoSóu).el

Zelena knjiga Europske unije druStveno odgovorno poslovanje definira kao:"sustavno povezivanje ekoloSkog i socijalnog aspekta s poslovnim proce-sima i njihovim interesnim skupinama, odnosno dionicima, na dobrovolj-noj osnovi i donoðenju poslovnih odluka na temelju etiðkih vrijednosti,zal<onskih odredaba te poStovanju ljudi, zajednica i okoli5a".ez Bijela knji-ga Europske unije druStveno odgovorno poslovanje definira kao "konceptprema kojem poslovni subjekt na dobrovoljnom principu integrira brigu odru5tvenim pitanjima i zaStiti okoli5a u svoje poslovne aktivnosti i odnoses dionicima".

Druðtveno odgovorno poslovanje premanaSem je miðljenju opredjeljenje poslov-nog subjekta da pridonosi odrZivom eko-nomskom razvoiu radeói etiðno i poSteno

Budite uporni, bez obzira nato koliko se polako kreÉete!

N a poleon H i I I (a m e ri ëki knji1ev n i k)

u interesu svih svojih sudionika (korisnici proizvoda i usluga, zaposlenici,poslodavci, menadZeri, dobav¡-aði nacionalna, regionalna i lokalna uprava idru5tvo u cjelini). DruStvena odgovornost poslovnog subjekta definirana je

Kristijan Krkað.,Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku druítvenu odgovornost, MATE i Zagrebaõkaõkola ekonomije i menadZmenta, Zagreb ,2007., str. 25

Sreóko Horvat, Druítvena odgovornost kapitala, Studio Artless, zagreb,2007., str.23.Vidi detaljnije: commission white paper: corporate Social Responsibility, dostupno sa:http://ew.eea.europa.eu (3. 7. 2011 .)

Green Paper, Promoting European Frameworkþr Corporate Social Responsabilify, Commisionof the European Communities, Bruxelles, Belgija, 2007., str.2.

t0

9l

97

Cijena veliÈine zovese odgovornost.

W i nsto n Ch urchi ll (b rita nskipolitiëar, drZavnik i Pisac)

medunafodnom normom ISO 2600. Ovom su normom definirana osnovna

podruðj a druStvene odgovornosti:e3

Þ upravljanje (organizacijon) poslovnim subjektom

Þ ljudska prava

Þ radni odnos

Þ okoli5

Þ dobra i po5tena Poslovna Praksa

Þ odnosi s korisnicima

Þ odnosi s druStvenim okruZenjem.

Osnovni principi dru5tvene odgovornosti obuhvaóaju:

Þ odgovornost

Þ transparentnost

Þ etiðko ponaSanje

Þ poStivanje interesa dionika (zainteresiranih skupina)

Þ po5tivanje zakona

Þ poðtivanje medunarodnih normi ponaSanja

Þ poðtivanje ljudskih Prava.

Normom ISO 8000 - Social Accountabílity (CE-

PAA SA 8000:1997) definirani su svi medu-

narodni propisi koji se odnose na poslovnu

izvrsnost.ea Poslovni subjekti koji implemen-

tiraju ovu normu dobivaju certifikat kojijam-

lzvor: EFQM

Bruxelles, 1

Zment u tu

U ovomeizvrsnostinjihova

cija i

zajednici u

subjektom,za zajedninu r nact

poslovnom

se u raznicija u sponaz

unutar i iz

Razvoj

skog raz

da pridon

e6 VidojeEdicijaturizmu i

õi pouzdanost u poslovnim odnosima jer se njim dokazuje da Stiti svoje

djelatnike i interese sudionika te pridonosi medunarodnom ugledu i etið-

kom poslovanju.es DruStvena odgovornost u modelu Europske nagrade za

kvalitetu prikazuje se na shemi 6.

" N"*d NiLltó, Druítvena odgovornost i norma ISO 26000, ISO Forum, Hrvatska gospodarska

komora, 12. listoPada 20.10.

lvanka Avelini Holjevac, IJprovljanje kvalitetom u turízmu i hotelskoi industríji, Sveuõili5te u

Rijeci, Fakultet za turistiõki i hotelski menadzment, opatija, 2o02., str.37.

Ivanka Avelini'Holjevac, Druitveno odgovornost kao informaciiskø dimenziia kvslítete Èivota'

Informatologija, br.3, Hrvatsko kornunikoloSko drustvo, zagreb,2006., str' 155.

98

efinirana osnovna

' Accountability (CE-

rani su svi medu-

lnose na poslovnu

kti koji implemen-

certifikat kojijam-zuje da Stiti svoje

nom ugledu i etiõ-

ropske nagrade za

, Hrvatska gospodarska

industríjí, Sveuðili5te u2., str.37.

imenzija kvalitete iivota,2006., str. 155.

Shema 6. EFQM-model poslovne izvrsnosti

U ovome modelu prikazani su pokretaði poslovneizvrsnosti i njihovi rezultati izrai.eni u postocimanjihova doprinosa, a tog doprinosa nema bez inova-cija i novog znanja. DruStvena odgovornost prema

Kljuöniposlovnirezultati

"l4o/o

Ako voliË svoj posao,ni5ta ti neée biti tesko.

Nicolo Berac

Vodenje

Taposlenici

9o/o

Ir Politika i

strategija' 80/ó '

IPartneri i

resursi9o/o

Procèsi

Zaposlenici9|/P

IKupci20%

IZajednica

60/o

"lOo/o ^l4o/o

a)

lzvor: EFQM model poslovne izvrsnosti, The European Foundation for Quality Management,Bruxelles, 1999., str. 9., prema: V. Vujió, Menadz,ment ljudskog kapitala, Fakultet za menad-Zment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, Opatija 2008., str. 386.

zajednici u ovom se modelu prepoznaje u vodenju i upravljanju poslovnimsubjektom, politici i strategiji poslovanja, objavljivanju informacija vaZnihza zajednicu, osiguranju dobrih i sigurnih radnih uvjeta, utjecaju na lokal-nu i nacionalnu ekonomiju, poslovnim odnosima s predstavnicima vlasti iposlovnom etiðkom ponaSanju svih dionika. Doprinos zajednici prepoznajese u raznim potporama, pokroviteljstvima isponzorstvu raznih manifesta-cija u sportu, kulturi, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te u brizi za okoli5. Iznaznaðenog odnosa proizlaze poslovni rezultati koje vrednuju svi sudioniciunutar i izvan poslovnog subjekta.

Razvoj pojedinih driava i regija veóinom se promatra kroz prizmu ekonom-skog razvoja. Dugo se pretpostavljalo da poveóanje bruto domaóeg proizvo-da pridonosi kvaliteti ävota ljudi.e6 To se nije ostvarilo jer se sve viðe uoða-

eG Vidoje Vujió, Marija lvani5 i Bruno Bojió, IJtjecaj globalne krize i novih izazova na ljudski razvoj,Edicija upravljanje znanjem i ljudskim razvojem u turizmu, Fakultet za menadZment uturizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010., str. '107.

99

Kada se zlo zapoðinje,joË gore se zavrËi.

VI ad i mi r N azo r (h rvat skÌ knj i\ev n i k)

va nejednakost i druStvena neodgovornost tl

poslovanju. Radi toga je potrebno u okviru

odgojnog i obrazovnog sustava i gospodar-

skih subjekata implementirati programe i

i ì!¡\\'Í Tti"t tt, ¡

*r.*lg¡nt'nt'ttrltt i

i9*i,rirl*¡ i¡¿lt åì

ì$ritì.{1 lìì{}li:l

x¡ìi{1tìr i}l¡ ll-}l -l

ô ì ,i '.-l! jr'\

s+*.*ì ¡¡*'ç,tlll *{,

çl*rrh,t¡t" S*i+le:

ji i+$i t {-lt {} I J \,

Èi,{¡l ,i i"1}i} ,3¡i å-rl

gsrËr¡e.S, t tìå"fll*å

. È6t'*;'{ir-h,t I

$.t-ùg $¡t q-

$t¡ * l{ {l'lt

{,a+{ vs..è; r.$t¡r- ¡rE

È,sqÈXè{¡ t fu¡rî,$êr'

¡t ¡,à -. t",ltl¡,,t

$g,$.+r È e¡s$$'t¡.c,¡i

ESs cts,+ ,"

S.*.r'¡t "\$,*sìt¡.$s !¡l.l¡r ;*,.* ìq: ÈË+. .Sì

$

standarde koji se odnose na druðtvenu odgovornost.eT Odgojni i obrazovni

sustav izvor su ne samo struðnih kadrova u poduzeóima i druStvu. Nuzno

je ipoticaticjeloZivotno obrazovanje.es Svizaposleniu poslovnom subjektLl

morajll permanentno inovirati svoja znanja ne samo iz svoje struke veó-iiz

drugih podruðja koja se odnose na rad i djelovanje u okruZenju. Onaj tko

zna, lakðe rje5ava probleme i unapreduje druStvenu odgovornost.

3.2. Procesi i gospodarska naðela dru5tvene odgovornost¡

Ono Sto je pojaðalo znaðenje i uvodenje druStvene odgovornosti u praksi

jesu mnogi procesi i dogatlaji na globalnoj sceni. Medu njima treba neizo-

stavno istaknuti:

Þ informacij sko-komunikacijsku revoluciju

Þ liberalizaciju trZiSnih odnosa

Þ razvoj temeljen na kvaliteti proizvoda i usluga

Þ politiðke i dru5tvene promjene

Þ poslovanje vodeno zahtjevima korisnika - kupaca

Þ jaðanje neprofitnih i nevladinih udruga

Þ niz demokratskih i tehnoloðkih promjena potaknutih globalizacijom

odnosa.

David Crowther, autor dvadeset knjiga i pisac vi5e stotina ðlanaka o dru5-

tvenoj odgovornosti, svoje stavove temelji na õinjenici da je razvijanje dru5-

tvene odgovornosti dobro i za zajednicu i za biznis. Ovaj autor istiðe cla

javno mi5ljenje sve viSe traZi aktivniju ulogu poslovnih subjekta u izgracl-

nji humanih odnosa i kvalitetnijeg Zivota. Odgovorno poslovanje, premä

s7 Nata5a Tomió, Druitvena odgovornost kao dimenzija kvalitete u razvoju turizma, Magistarski

rad, SveuðiliSte u Rijeci, Fakultet za menadZment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010.,

str. 35.-43.e8 Vidoje Yuji(. Poduzetniítvo i menadiment u ttsluànim dielatnostima, op. cit., str"l24.

100

I neodgovornost u

,otrebno u okviru¡stava i gospodar-

tirati programe i

dgojni i obrazovnir i druõtvu. NuZno

rslovnom subjekturoje struke veé.i iz

:ruZenju. Onaj tkoovornost.

íovornosti

rvornosti u praksi

rjima treba neizo-

tih globalizacijom

ra ðlanaka o druS-je razvijanje dru5-

iraj autor istiðe da

subjekta u izgrad-

roslovanje, prema

íu turizma, Magistarski:eljstvu, Opatija, 2010.,

p. cit., str. .124.

Crowtheru, poðiva na tri naðela:se odrZivosti,

odgovornosti i transparentnosti.

Naõelo odrZivosti govori o tome da se posao

danas mora voditi tako da ne umanjuje izborbuduóim naraðtajima idobrim dijelom podrazu-

Mogu se mjeritisamo poslovni

rezultati, a ne osjeéaji.

Peter F. Drucker (pisac, konzultant zau p rav lj a nje i,,socija I n i ekolog")

mijeva savjesno raspolaganje izvorima energije. Naðelo odgovornosti pak

zahtijevaju dioniðari ilijavnost ako su nezadovoljni naðinom na koji tvrtkaposluje. Naðelo transparentnosti znaéi da poslovni subjekt mora biti ðastan

iiskren u izvjeStavanju svojih poslovnih obveza. Rijeõje o zahtjevu da se

potreba za profitom uravnoteZi s druStvenom koristi, odnosno da poslovni

subjekt nema jedno lice zajavnost, a drugo samo za oéi njegove uprave.

Opóa etiðka igospodarska naðela nositelja druStveno odgovornog upravlja-

nja prepoznaju se na ðetiri razine. Na prvoj razini nalazi se odgovornost za

ostvarenje profita, slijedi poStovanje zakona, nakon toga etiðnost u poslo-

vanju i konaðno druStveno odgovorno poslovanje. Dru5tvena odgovornost,

dakle, izmedu ostalog, podrazumijeva i etiðnost poslovanja. Navedena na-

ðela i odgovornosti prikazuju se shemom 7.

Shema 7. Naðela i hijerarhija druStvene odgovornosti poslovnog subjekta

Diskrecijskaodgovoinost

Dop¡inos zajqdnjci i

kvaliteti Zivota.

: Etiëkaodgoúorhoste¡ti etiëgn. C¡qjti !!o je pravo.

lzbjegavati zlo.

Zakonska odgovornostPoStivati zakon.

Ekonomská odgovornost,Biti profitabilan.

Izvor: Marin Buble, Management, Ekonomski fakultet Sveuðiliðta u Splitu, Split, 2000.,

str. 104.

ee www.poduzetnistvo.org (9. 8. 2006.)

Na shemi 7. dan je grafiðki prikaz druStvene odgovornosti poslovnog su-

bjekta s ðetiri razine.

Prva razina druStvene odgovornosti gospodarskoga poslovnog subjektajest ekonomska odgovornost jer je to temeljni uvjet za rad i egzistencijuposlovnog subjekta. Veóina aktivnosti poslovnog subjekta usmjerena je na

rast profita i proizvodnju roba i usluga koje druStvo traä i Zeli posjedovati.

Drugu razinu ðini zakonska odgovornost. U svakom druStvu zakoni trZiS-

nog poslovanja su potreban, ali ne i dovoljan pokazatelj za izvrsno poslo-

vanje. Ekonomske ciljeve poslovni subjekti moraju ispunjavati kroz zakone

koje nadleZna tijela donose. Ova razina kodificirana je zakonskim standar-

dima i propisima kojise primjenjuju represivno. O njima se nakon usvajanja

ne raspravlja.

Theóa razina druStvene odgovornosti obuhvaóa druStvene (etiðke) standar-

de. Ona ukljuðuje ponaSanja koja nisu nuZno kodificirana u zakonu i ne smi-ju sluZiti direktnim ekonomskim interesima poslovnog subjekta. Donositelj

odluka u poslovnom subjektu mora se ponaðatietiðno,5to znaði ipraviðno,poSteno i pravedno, respektirajuói prava pojedinaca za dobrobit poslovnog

subjekta. Osim opóih naðela javnog morala, u poslovnim subjektima znaðaj-

no mjesto ima i sustav vrednota.

gocluje

skih udrunaðela i

obiðaja

ne moguupravlj

Pri

postavit

je na

ÞJe Ii

I

Þ Vodi

nJa

Þ Jesulatni

Þ Hoóe

tva:

Þ Hoóu

part

Þ Kako

Kljuðna pitsmije zane

Kak

nostr

Ka

I

'or Vidi dehgk.hr i

Planet nije naslijeefen'od roditelja,veé je posucfen od vlastite djece.

grafrt

Kao najSiri oblik vrednota spominjuse uvjerenja i stavovi koje moZemo

definirati kao relativno trajne, po-

zitivne ili negativne odnose prema

nekim pojavama, objektima, raznim mi5ljenjima prihvaóenim kao pravila

- o kojima se viSe ne razmi5lja. Daljnju podskupinu ðine mi5ljenja koja se

definiraju kao pretpostavke koje su formirane putem misaone djelatnostira5ðlanjivanja i zakljuðivanja. Zadnja su skupina vrednota, koje ujedno inajbrZe stjeõemo igubimo, pretpostavke. Pretpostavke definiramo kao ne-

ispitane zakljuõke do kojih dolazimo na temelju nekih prethodnih iskustava

i dogadaja. "Postupak je etiðan ako je prihvatljiv kao univerzalno pravilo za

svaki subjekt u istim ili sliõnim okolnostima."rOO

ðetvrta razina druStvene odgovornosti poslovnog subjekta usmjerenaje na

medusobne odnose i dobrovoljno profesionalno ponaSanje koje se prila-

100 Borna Bebek, Ante Kolumbió., Poslovna efika, Sinergija,Zagreb,2000., str. 7.1.

102

rsti poslovnog su-

|slovnog subjektarad i egzistenciju

-a usmjerena je na

i Zeli posjedovati.

r5tvu zakoni trZiS-

za izvrsno poslo-

avati kroz zakone

rkonskim standar-

;e nakon usvajanja

e (etiõke) standar-u zakonu ine smi-

rbjekta. Donositelj.o znaði i praviðno,

obrobit poslovnog

;ubjektima znaðaj-

rednota spominju

'ovi koje moZemo

rtivno trajne, po-

ne odnose prema

róenim kao pravila

e miSljenja koja se

risaone djelatnostiota, koje ujedno iCefiniramo kao ne-

:thodnih iskustavayerzalno pravilo za

<ta usmjerena je na

ianje koje se prila-

10., srr. 71.

goiÏuje svom okruZenju i poslovnom kodeksu. Poznato je da veóina cehov-

skih udruga i grupacija u skladu s vlastitim potrebama razvija svoja etiðkanaðela i kodekse.'O] Njima se propisuje postupanje i poStivanje poslovnih

obiðaja prema nositeljima korporativnog upravljanja. ðvrste poslovne veze

ne mogu se ostvariti bez moralnih vrijednosti i opóih naðela korporativnogupravljanja.

Pri donoienju bilo kakve odluke, druStveno i poslovno moralan menadZer

postavit óe sam sebi sljedeóa etiðka pitanja:

Þ MoZe li ono Sto Zelim realizirati imati bilo kakve negativne implikaci-je na zdravlje i sigurnost ljudi?

Þ Je li javnost informirana o moguóim implikacijama poslovnih aktiv-nosti na druStvenu zajednicu te o moguóim pozitivnim i negativnimposljedicama?

Þ Pridonosim lisvojim postupcima razvoju lokalne i nacionalne kulturei po5tujem li kulturne razliðitosti?

Þ Vodim Ii se po principima etiðkog poslovanja i hoóu li zbog ostvare-

nja vlastitih interesa nanijeti ðtetu i troSkove drugima?

Þ Jesu li s mojim poslovnim aktivnostima iodlukama upoznati svi dje-

latnici i Sto oni misle o njima?

Þ Hoóe li poslovna odluka naruSiti osnovne vrijednosti ljudskog dru5-

tva: slobodu, dostojanstvo, jednakost, pravednost, odgovornost...?

Þ Hoóu li svojim pona5anjem naruSiti ili poboljSati odnos s poslovnimpartnerima?

Þ Kako moje poslovno ponaSanje utjeõe na ponaSanje kupaca?

Kljuðna pitanja za uspjeh svakoga poslovnog subjekta koja menadZment ne

smije zanemaritijesu:

Þ Kakvu reputaciju,ima poslovni subjektvezano uz poStenje ipouzda-nost?

Þ Kakvo miSljenje imaju gradani o utjecaju poslovnog subjekta na okoli5?

Þ Imaju li djelatnici znanja ivjeStine koje su potrebne u procesu rada?

'0r Vidi detaljnije Kodeks etike u poslovanju Hrvatske gospodarske komore; dostupno sa: www.hgk.hr i Kodeks profesionalne etike za menadiere i poduzetnike HUM - CR}MA; dostupno sa:

www. croma.hr

103

Þ MoZe li poslovni subjekt privuói nove i zadriati postojeóe djelatnike?

Þ Ima li poslovni subjekt sigurno trZiSte i pouzdane poslovne partnere?

Þ Postoje li negativna miSljenja lokalnih vlasti o poslovnom subjektu,

koja mogu oteiati poslovanje?

Þ Kakva je likvidnost poslovnog subjekta i podrZavaju li financijske

ustanove naSe razvojne projekte?

Svaki bi menadZer trebao sustavno raditi na poStivanju dostojanstva dio-

nika i prepoznavanju njihovih zahtjeva iudjela u poslovnoj izvrsnosti. Sva

opóa naðela i vrednote u Zivotu vrijede i u poslovnim odnosima gdje su

joõ vi5e pojaðane apsolutnom odgovornoSóu za provodenje dogovorenog.

Dugoroðni poslovni interesi najbolje se ðuvaju poStenjem i kvalitetno obav-

ljenim poslom. Opóa etiðka i gospodarska naðela nositelja korporativnog

upravljanja su:

Þ Vrijednost poslovnog subjekta ogleda se u bogatstvu i zadovoljstvu

svih nositelja korporacij skog upravljanja.

Þ DruStveno odgovorno poslovanje pridonosi ekonomskom i druStve-

nom razvoju ne samo na lokalnoj veó i na medunarodnoj razini.

Þ Poslovno pona5anje svih nositelja korporativnog upravljanja treba se

temeljiti na zakonskim propisima i etiðkim normama.

Þ Svaki poslovni subjekt treba Stititi okoli5 i stimulirati odrZivi razvoj

te sprijeðiti rasipno koriStenje prirodnih resursa.

Þ Transparentno poslovanje osigurava najbolji odrZivi razvoj.

Þ Poduzetniðka i menadZerska ovla5tenja sluZit óe svima koji prihvate

dru5tveno odgovorno poslovanje.

DruStveno odgovorno poslovanje treba se temeljiti i na naðelima odrZivog

razvoja, odnosno ekoloðkoj, ekonomskoj, tehnoloSkoj i sociokulturnoj odr-

Zivosti.l02 Ekolo5ka odrZivost podrazumijeva razvoj kompatibilan s oðuva-

njem i odrZavanjem ekoloSkih procesa, bioloðke raznolikosti, biogeograÊ

skih resursa.r03 Naðelo sociokulturne odrZivosti jamði razvoj kompatibilan

s oðuvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje taj razvoj utjeðe ter02 DoraSmolõiéJurdana,Nsðelaodrùivograzvojsturizms,ZbornikradovaOdrZivirazvojturizma,

Sveuðili5te u Rijeci, Fakultet za turistiðki i hotelski menadZment, Opatija, 2005., str. 16.

I03 Rade KneZevió, )driivi razvoj turizma u destinacijama koje ugroÈ,avaju prirodne nepogode,

Zbornik radova Odriivi razvoj turizma, Sveuõili5te u Rijeci, Fakultet za turistiõki i hotelskimenadZment, Opatija, 2005., str. 119.

104

I

ì

r¡.-ìrraJno odrzã

se naðelom

subjekta.

takve tehuz ekonom

Svi poslovpoStovati nglobalnomnosno zad

3.3.

Na rad i us

sobni odnovlasnici, i

nica) koji se

Shema 8. Di

iétiov!te

tojeóe djelatnike?

rslovne partnere?

Iovnom subjektu,

raju li financijske

dostojanstva dio-roj izvrsnosti. Sva

rdnosima gdje su

nje dogovorenog.ikvalitetno obav-

lja korporativnog

:vu i zadovoljstvu

mskom i dru5tve-

odnoj razini.

rravljanja treba se

ì4.

'ati odrZivi rczvoj

i razvoj.

dma koji prihvate

raðelima odrZivogrciokulturnoj odr-patibilan s oðuva-

kosti, biogeograÊzvoj kompatibilanrj'razvoj utjeðe te

t OdrZivi razvoj turizma,)patija, 2005., str. 16.

aju prirodne nepogode,

za turistiõki i hotelski

I vlaaa

| / Lokarneit

- regionalne vlasti¿r-

Vlainiciiinvestitori

Izvor: Kreacija autora

trajno odrZanje i isticanje identiteta lokalne zajednice. Veó smo istaknuli da

se naðelom ekonomske odrZivosti osigurava razvoj i opstanak poslovnog

subjekta. Naðelo tehnolo5ke odrZivosti zahtijeva takav razvoj i primjenutakve tehnologije da se u proizvodnji koristi suvremena tehnologija koja

uz ekonomske uðinke ima i elemente kojima se Stiti okoliS;

Svi poslovni subjekti , bez obzira na njihovu veliðinu i trzisni udio, morajupo5tovati naznaõena naðela i postiói naklonost druStva kako bi opstali na

globalnom trZiðtu. NaSu raspravu usmjerit óemo samo na prvo naðelo, od-nosno zadovoljstvo nositelja (dionika) korporativnog upravljanja. .

3.3. Zadovoljstvo d ion i ka d ru ðtvene odgovornosti

Na rad iuspjeh svakoga poslovnog subjekta neizbjeZno utjeðu dobrimedu-sobni odnosi izadovoljstvo svih zainteresiranih dionika (korisnici ili kupci,

vlasnici, investitori, zaposlenici, dobavljaði, konkurencija i druStvena zajed-

nica) koji se prikazuju na shemi 8.

Shema 8. Dionici druStvene odgovornosti

Kupci idobavljaëi

Strukovnis¡niitat¡,

\\ìr

----'-r PoDUzEeE

-

Cehovskeudruge -/. \ poslovnisubjekri

.//\\obrazovne / \ Medunarodneustanove / \ instituc'rje

Zaposfenfcit l:, :

Médiji

105

--Ëxffiry-

Moj posao je ðovjecanstvo, moj posaoje opée dobro, moj posao su obzirnost,

milosrcfe i pomoé drugima, moj posao je samokap vode u Sirokom oceanu moga posla.

Ch a rl es Dickens (en g I eski knj i1ev ni k)

Zanemarivanje zahtjeva i po-

treba neke od zainteresiranihstrana moZe svaki poslovni su-

bjekt dovesti u krizu, a to onda

u konaðnici negativno utjeðe na

sve dionike i strukture druðtva.

Za dugotrajni uspjeh poslovnog subjekta potrebna je ravnoteZa zadovolj-

stva svih zainteresiranih strana - kupaca, zaposlenika, vlasnika, dobavljaða,

druStva i konkurencije.

3.3.1. Zadovoljstvo kupca kao korisnika proizvoda i usluga

Kupca treba oduSeviti i nadmaðiti njegova oõekivanja."Kupac je kralj". "PIa-

óu ne daje Sef veó zadovoljan kupac"- jedna je od najðe5óih krilatica uposlovanju.lOa Prema kupcima se moramo odnositi s po5tovanjem, bez ob-

zira na to kupuju li na5e proizvode i usluge izravno od nas ili posrednim

naðinom na trZi5tu. Kupac je zainteresirana strana i nositelj korporativnogupravljanja. Sto Zeli kupac? Njega prije svega zanimaju svojstva proizvo-

da i usluge koje im poslovni subjekt pruZa, zatim cijena, naðin plaóanja,

dostava, montaZa, servisiranje itd. Zivimo u vremenima veóe ponude odpotraZnje i, kao posljedica toga, okruZeni smo "razmaZenim" kupcima koji

su svakim danom sve zahtjevniji. NaSa je duZnost:

Þ pruZiti kupcima najviðu kvalitetu proizvoda i usluga uskladenu s nji-hovim zahtjevima

Þ poðteno se odnositi prema kupcima u svim aspektima na5eg poslov-

nog djelovanja

Þ uðiniti napor kako bi zdravlje i sigurnost na5ih kupaca, kao i kvalitetanjihova okoliSa, bili odrZani i uveóani naSim proizvodima i uslugama

Þ osigurati poStovanje ljudskog dostojanstva u ponudenim proizvodi-

ma, plasmanu i oglaðavanju

Þ poStovati kulturne navike i identitet naõih kupaca.

Kupcima je, dakle, u interesu da poslovni subjekt od kojega nabavljaju pro-

izvod ili uslugu posluje dobro i trajno isporuõuje ujednaðenu kvalitetu,kako bi imali produkt o kojem ne moraju puno brinuti. Zato je potrebno

roa lvanka Avelini Holjevac, Druítvena odgovornost kao informacijska dimenzija kvalitete à,ivota,

op. cit., str. 155.

106

stvoriti ozilìl

.1u KoJem kU

ti svoje minegativnoUvijek pos

ljenje ktog miSlj

stvom ku

3.3.2.

Veóini djzadovoljs

Kada je djsvoJ

Moguó

stva, po va

svega vaZ

me sve

óaj pripadi napredov

naJVaznul

prema kuprema nJ

radnu at

osrgu

djelat

tz8

klad

izbjestima zl

www.moj

Vlado Ga

kultet za

105

r06

e zahtjeva i po-

d zainteresiranih;vaki poslovni su-

r krizu, a to ondargativno utjeðe na

rtrukture druðtva.

vnoteZa zadovolj-

rsnika, dobavljaða,

;luga

rpac je kralj". "Pla-

õe5óih krilatica ulovanjem, bez ob-

nas ili posrednim

:elj korporativnogsvojstva proizvo-

a, naðin plaóanja,

r veóe ponude od

nim" kupcima koji

¡a uskladenu s nji-

ima naSeg poslov-

rca, kao i kvalitetaodima iuslugama

rdenim proizvodi-

:gã nabavljaju pro-

naðenu kvalitetu,Zato je potrebno

nenzija kvalitete Zivota,

ljenje kupaca, a odaziv i rezultati ovise o tome koliko je tvrtki stvarno dotog miSljenja stalo. Uspje5ni poslovni subjekti oprezno upravljaju zadovolj-

stvom kupca i nastoje ponuditi ne5to vi5e i drukðije od konkurencije.

stvoriti ozraðje povjerenja i sigurnostiu kojern kupci mogu slobodno izrazi-ti svoje miðljenje, znajuói da to neóe

negativno utjecati na daljnju suradnju.

Uvijek postoji naðin da se sazna mi5-

DruStveno odgovorno poslovanjene sluZi da bismo bili bolji, veé dabi bio boljisvijet u kojem Zivimo!

autori

Ako se baviS samo sitnicama,nikada neée5 ostvariti velika djela.

La Rochefo u cau I d (f ro n cu ski knÌiiev ni k)

3.3.2. Zadovoljstvo djelatnika u poslovnom subjektu

Veóini djelatnika najvaZniji je elementzadovoljstva na radnome mjestu plaóa.

Kada je djelatnik adekvatno plaóen za

svoj posao, osjeóa se vaZan i cijenjen.Moguónost osobnog razvoja i razvoja kompetencija kao element zadovolj-

stva, po vaZnosti ne zaostaje puno za plaóom. Dakle, djelatnicima su prije

svega vaZne plaóe i naknade, odnosno materijalni ðimbenici. U novije vrije-me sve znaðajnije mjesto zauzimaju nematerijalni õimbenici kao 5to su osje-

óaj pripadnosti, uvjeti rada, stil upravljanja, moguónosti inoviranja znanja

i napredovanja u karijeri. Sigurnost radnog mjesta takoder se nalazi medu

najvaZnijim elementima zadovoljstva.r0s Svaki djelatnik poðinje se odnositiprema kupcima onako kako se njegov menadZer i poslovni subjekt odnosiprema njemu. Iznimno je vaZno u poslovnim odnosima stvarati ugodnuradnu atmosferutou pa je stoga naSa duZnost:

Þ osigurati poslove, radne uvjete i plaóu, kojipobolj5avaju zadovoljstvodjelatnika i njegovu kvalitetu Zivota

Þ iskreno komunicirati s djelatnicima i pravovremeno dijeliti informacije

Þ izgratlivati participativne odnose i, kada je to moguóe, djelovati su-

kladno prijedlozima i idejama djelatnika

Þ izbjegavati diskriminaciju i jamðiti jednak odnos i jednake moguóno-

sti neovisno o nacionalnosti, politiõkom opredjeljenju, spolu, godina-

ma Zivota ivjeri

ros www.moj posao.hr (20.5.2011.)106 Vlado Galiõió, Slobodan lvanovió, MenadÈment zadovoljstva gosfa, Sveuõiliõte u Rijeci, Fa-

kultet za menadZment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Opatija 2008., str. .130.

107

eovjek bi trebao bitivi5e gradaninsvemira nego graclanin Zemlje.

Tin Ujevii (hrvatsk¡ knjÌ¿evn¡k)

Þ ohrabriti djelatnike i pomoói im u inoviranju njihovih znanja ivje5tina

Þ biti osjetljiv na socijalne probleme djelatnika koji su ðesto povezani

s poslovnim odlukama.

MenadZeri poslovnog subjekta moraju biti u stalnom dodiru sa svojim dje-

latnicima jer bez dobrog etiðkog odnosa u radu, nema dobro obavljenog

posla. õim se pojavi neko nezadovoljstvo, i kvaliteta posla koji djelatnik

obavlja bit óe lo5a.

3 " 3. 3. Zadovoljstvo vlasn i ka poslovnog su biekta

Privatni investitori mogu raditi sa

svojim novcem 5to god Zele, ali

kada je rijeð o raspolaganju imovi-

nom druStva kapitala, sustav uprav-

Treba istdre obiõnoll

To je sval

uvelike

koji Zeli

ku kojika,

za daljnjdruSt

biti konk

3.3.4.

Part

na5ih do

cuom l

i tako p

odnose s

radi sigu

odnos s

MZ

Stoga je

vnl

>dijtan

Þ tra

Kad

dovima,je u prvi

stranu.kojimu

ljanja poslovnim subjektom razdvaja ingerencije vlasni5tva nad poslovnim

udjelima od funkcija i odgovornosti operativnog vodenja poslova druStva,

õak i ako se radi o jednoj te istoj osobi koja moZe biti istodobno jedini

ðlan druStva i predsjednik uprave poslovnog subjekta. Iako poduzetniðke

i upravljaõke odluke uvijek donose konkretni ljudi, oni to ne ðine kao pri-

vatne osobe, nego kao zastupnicidru5tva u poslovnom i pravnom prometu

s treóima. I(ao subjekt duZniðko-vjerovniðkih odnosa uvijek se legitimira

druStvo kao pravna osoba, pa stoga sve fiziðke osobe koje imaju ovlasti da

ga zastupaju, to ðine u ime i za raðun druStva i na vlastitu odgovornost.roT

Zato,zarazliku od zatvorenih obiteljskih poduzeóa imalih druStava s ogra-

niðenom odgovornoSóu, u kojima postoji prepoznatljiva personalna funkcija

vlasnika poslovnih uloga i funkcija upravljanja poslovanjem, sva dioniðka

druStva moraju imati nadzorne ili upravne odbore ili upravna vijeóa, ovisno

o tome o kojem je poslovnom subjektu rijeð.

DuZnost je i obveza nositelja korporativnog upravljanja prema vlasnicima:

Þ struõno iodgovornovoditi poslove iobavljati zadaée kako bi se osi-

gurao poSten i konkurentan prinos na investicije vlasnika

Þ saðuvati, za5tititi i uveóati imovinu vlasnika

Þ po5tovati zahtjeve, prijedloge i odluke vlasnika

Þ u skladu sa zakonskim obvezama otkriti bitne informacije vlasnicima.

r07 JakSa Barbió, Esad, ðolakovió, Branko Paraó, Vidoje Vujié, op. cit', str. 46.

108

Þpsl

r znanja i vjeStina

u ðesto povezani

iru sa svojim dje-

lobro obavljenog

sla koji djelatnik

'i mogu raditi sa

to god Zele, alirpolaganju imovi-ala, sustav uprav-

¡a nad poslovnimposlova druõtva,

istodobno jediniiko poduzetniõke

l ne ðine kao pri-

)ravnom prometu

'ijek se legitimirae imaju ovlasti da

u odgovornost.loT

h druStava s ogra-

:rsonalna funkcija

lem, sva dioniðkavna vijeóa, ovisno

)rema vlasnicima:

óe kako bi se osi-

asnika

nacije vlasnicima.

rtr. 46.

Treba istaknuti da se za vlasnike/dioniða-

re obiðno kaZe da ih zanima samo profit.To je svakako istina, ali njihovi interesiuvelike ovise o tome je li rijeð o vlasniku

koji Zeli Zivjeti od dividende ili o vlasni-

Kad govorimo o bankama, investicijskim fon-dovima, investitorima-pojedincima, teSko ihje u prvi tren prepoznati kao zainteresiranu

stranu. Za poslovni subjekt to su dobavljaði

Da je ðovjeëanstvo odvajkadabilo razumno i mudro, povijest ne bibila duga kronika gluposti i zloèina.

James George Frazer (ikotski antropolog)

Danasje ëovjek postaopredmet, a ne subjekt.

Miroslav Krleha (hrvatskì knji1evnik)

ku koji aktivno sudjeluje u radu i Zivotu poslovnog subjekta. Veóinu vlasni-

ka, pored profita, zanima i njihov dobar i pozitivan ugled te moguónosti

za daljnji razvoj poslovnog subjekta i njih kao pojedinaca u promicanju

druStvene odgovornosti bez koje se danas na globalnom trZiStu ne moZe

biti konkurentan.

3.3.4. Zadovoljstvo dobavljaða kao dionika poslovnog subjekta

Partnerski odnosi s dobavljaðima iznimno su znaðajni. Proizvodi i usluge

naSih dobavljaða utjeõu na kvalitetu na5eg produkta. Dobrom komunika-

cijom i suradnjom, obje strane mogu ostvariti znatna poboljSanja i u5tede

i tako profitirati. Uspje5ni poslovni subjekti nastoje razvijati partnerske

odnose s dobavljaðima, ali i izbjeói ovisnost o jednom dobavljaðu; stoga,

radi sigurnosti u'poslu, uvijek treba imativiSe kvalitetnih dobavljaða. Na5

odnos s dobavljaðima i kooperantima mora se zasnivati na medusobnom

uvaZavanju i poõtovanju.

Stoga je potrebno:

Þ njegovati dugoroðnu stabilnost odnosa s dobavljaðima u zamjenu za

vrijednost, kvalitetu isporuðenih produkata i pouzdanost u dostavi

Þ dijeliti informacije s dobavljaðima kako bi ih ukljuðili u proces plani-

ranja

Þ plaóati dobavljaõe na vrijeme i u skladu s dogovorenim uvjetima po-

slovanja

Þ traZiti, poticati i bitivjerni dobavljaðima i kooperantima koji u svome

poslovanju promiðu dru5tveno odgovorno poslovanje.

kojimu pokuSavaju prodatisvoje usluge inovac. Nade lise poslovnisubjekt

109

Kad ëovjek uperi prst unekoga, neka se sjeti da su ëetiripreostala prsta uperena u njega.

Nitzer

u situaciji da treba novac, pomoói óe mu

stanje bilance i takozvani dobar kreditnirejting. Ovo ukljuõuje uredno prethodnoposlovanje, uvjerljiva jamstva otplate iod-sutnost bilo kakvih financijskih ili drugih

afera. Svaki bi poslovni subjekt trebao preventivno razvijati dobre odnose

s dobavljaðima i potencijalnim investitorima kako bi u trenutku stvarnepotrebe mogao brzo i uðinkovito djelovati.

3.3.5. Zadovoljstvo lokalne i regionalne uprave kao zainteresiranestrane

Dru5tvena zajednica kao zainteresirana strana ima interes u tome da po-

slovni subjekt uspjeSno posluje. Pritom je obveza poslovnog subjekta da:

Þ po5tuje ljudska prava i demokratske institucije druStva

Þ opskrbljuje trZiSte korisnim i sigurnim proizvodima

Þ prepoznaje vladinu zakonsku obvezu prema javnosti rada

Þ podupre javne politike i naðine koji pomaZu ljudskom razvoju

Þ potiðe skladne odnose izmedu poslovnog subjekta i ostalih dijelova

druõtva

Þ sudjeluje u dobrotvornim i ostalim akcijama zajednice

Þ ðuva, podupire i stimulira odrZivi razvoj i ne zagaduje okoliS.

Voditibrigu o odnosima s javno5óu nije samo imperativ oðuvanja poZeljnog

ugleda veó i potreba svakoga poslovnog subjekta. Dobra prihvaóenost ulokalnoj zajednici moZe poslovnom subjektu biti od velike pomoói u svim

pothvatima, posebice u kriznim situacijama.

3.3.6. Zadovoljstvo konkurencije kao dionika na trZiðtu

Globalizirano druStvo uvodi novu kulturu poslovanja i nove trZiSne odnose

u kojima svaka tvrtka moZe imati puno koristi od konkurencije.l0s l(onku-

rencija prisiljava na neprestanu spremnost na razvoj i promjene. Poðteno

gospodarsko nadmetanjejedanje od osnovnih uvjeta za uveóavanje bogat-

r08 Christian Stipanovió, Koncepcija i strategija razvoja u turizmu - Sustsv i poslovna politika,

SveuðiliSte u Rijeci, Fakultet za turistiðki i hotelski menadZment u Opatiji, Opatija 2006.,str. 134.

110

stva narod

djelu proitZi b.ench.m\,

najboljibiti iskorisubjekta.

Þseos

potikao

poSt

UspjeSni

prema k

se sudje

standarda

Praksa draznolikai kulturitradiciji z,

ðimbenicijedinstve

denje.loe

subjektaslovnogvodstvosvima u

roe Aidasa: www

pomocl ce mu

dobar kreditnidno prethodno

;va otplate i od-

ijskih ili drugih:i dobre odnose

enutku stvarne

rteresirane

iu tome da po-rg subjekta da:

VA

rada

r razvoju

ostalih dijelova

e

e okoliS.

vanja poZeljnogprihvaóenost upomoói u svim

:trZiSne odnose

:ncije.l08 Konku-

nijene. Po5teno'eóavanje bogat-

v i poslovna politika,atiji, Opatija 2006.,

stva naroda i preduvjet za pravednu raspo-

djelu proizvoda iusluga. Konkurencija slu-

ä benchmarkingu, odnosno usporedivanju s

najboljima na trZi5tu. Ta usporedba moZe

biti iskori5tena za motivaciju djelatnika, menadZera i vlasnika poslovnog

subjekta. lztogaproizlazi obveza svakoga poslovnog subjekta da:

Þ se suzdrZi od teZnje ili sudjelovanja u neetiðkom ponaSanju kako bi

osigurao konkurentsku prednost

Þ potiðe natjecateljsko ponaSanje koje je dru5tveno i ekoloSki korisno i

kao takvo odraZava medusobno uvaZavanje konkurenata

Þ poStuje materijalna i intelektualna vlasniõka prava

Þ odbije stjecanje trZiSnih informacija nepoStenim ili neetiðkim sred-

stvima, kao 5to su industrijska ðpijunaZa i nelojalna konkurencija.

UspjeSni poslovni subjekti nastoje imati s konkurencijom usuglaSen odnos

prema kupcu, zakonodavstvu i prema cijeloj druStvenoj zajednici. Ne boje

se sudjelovati u razmjenama znanja i iskustava te postavljanju zajedniðkog

standarda usluge.'

denje.loe UspjeSna i dobra praksa ovisi o opredjeljenju uprave poslovnog

subjekta da se dru5tvena odgovornost preuzme kao naðin pona5anja po-

slovnog subjekta u njegovu djelovanju. Tu odluku mora donijeti najvi5e

vodstvo poslovnog subjekta i ona, kao obvezujuóa, mota biti prenesena

svima unutar poslovnog subjekta. Ova bi praksa trebala biti integrirana

'0e Aida Bagió, Marina Skrabalo, Dru ítvena odgovornost poslovnog subjekta u Hrvatskoj, dostupnosa: www.civilnodrustvo.hr (20. 5. 20.11.)

lll

3.4. Praksa i primjeri (ne)etiðkog i druðtveno (ne)odgovornogposlovnog ponaðanja

Praksa druitvene odgovornostiraznolika je i ovisi o potrebama

i kulturi poslovnog subjekta, otradiciji zemlje i mnogim drugimðimbenicima tako da ne postojijedinstven recept za njezino uvo-

lma li smisla 5to Zivimo usred izobilja, a

imamo malo radosti? lma lismisla öto smosvi pismeni, a kroniëno se dosacfujemo?

Eri ch F rom m (nje m aëko- a m eri ëki psi h ol og,humanist, filozof i teoretiëar druitva)

u cjelokupno poslovanje. odluka o drustvenoj odgovornosti najðe5óe se

izrã\.auai u izjavi o misiji i implementaciji ISO normi'

uspjeSni programi drustvene odgovornosti su oni koji su usko povezani

s temeljnim poslom poslovnog subjekta. Tako óe, na primjer, poslovni fi-

nanc¡sii subjekti organizirati programe kojima svoje zaposlenike potiðu

da budu mentori uðãnicima i studentima u poduzetniðkim vjedtinama i

financijskoj odgovornosti ili óe staviti svoje zaposlenike na raspolaganje

kao savjetnike poduzetnicima poðetnicima ili nevladinim organizacijama'

Maloprodajni lanci óe organizirati akcije kojima se postotak od prodaje

izdvaja za opreman¡e osnovnih Skola u lokalnim zajednicama u kojima oni

posluju isliðno.

3.4.1. Pozitivni Primieri

u Hrvatskoj imamo niz pozitivnih primjera, koji svjedoðe kako se ðesto

bez ikakvih troSkova (samo boljom organizacijom posla i dobrim gospoda-

renjem) moZe znatno uStedjeti na troSkovima i poveóati efikasnost poslo-

vanja.rlo

primjer 1. coca cola Beverages Hrvatska (proõisóavanje i uðteda vode)

ccBH je od 1996. do 1999. godine redizajnirala uredaje za obradu otpad-

nih voda (omoguóiv5i mehaniðki, kemijski i bioloðki tretman vode)' kao i

sustave odvodnje na lokacijama u Zagrebu i Solinu. Da bi smanjila ukupnu

potrosnjupitkevodenaproizvodnimlokacijama,CCBHjeizgradilabazenza prit vat obradene vode volumena 80 m3, kojom se koristi za zalijevanje

zelenih povrSina i punjenje bazena za ribe. osim znatnih uSteda u nakna-

dama za odvodnju, koje su ostvarene stupnjem proði5óenja odvodnih voda'

rvrrka je ostvarila i uðiedu u potro5nji pitke vode koja u ljetnim mjesecima

doseZe i do 60 m3 na dan.

primjer 2. Ericsson Nikola Tesla (poslovna izvrsnost temeljena na

ljudskom kaPitalu)

Intelektualni kapital najveóa je vrijednost kompanije Ericsson Níkola Tesla'

OsmiSljavanje aktivnorii ,. privlaðenje, razvijanje i zadriavanje visokoo-

ã-,Nop prir¡nik za druítveno odgovorno ponaíanje, okolis, ulaZite u buduóe generacije'

uNDp 2005, aortupno ,r, ***ldrustvena-odgovornost.undp.hr/upload/filel 1561784131

FILENAME/ 4-OkoliS.pdf (24' s' 20't1')

112

brazovanveoma sl

globalnihjedan je

Je pre

snosti te(eng. E

nokvalitetntehnoloS

zaposlen

Kompa

otvorilaprepozn

za suvre

podrZav

se uspje

kompanjednom

slenikapobolj

Prvi kol

kup mi

Nikola

Ova je

odlazeli uv

na dok

i huma

dokupa

subjeka

Hrvatsk

csti najðe5óe se

r usko povezani

rjer, poslovni fi-roslenike potiðu

im vje5tinama i

na raspolaganje

organizacijama.rtak od prodaje

ma u kojima oni

e kako se ðesto

,obrim gospoda-

fikasnost poslo-

uðteda vode)

a obradu otpad-nan vode), kao i

smanjila ukupnuizgradila bazen

;ti za zalijevanje

u5teda u nakna-

r odvodnih voda,

:tnim mjesecima

ljena na

sson Nikola Tesla.

iavanje visokoo-

buduóe generacije,oad/file/ 156/784131

snosti te je dobitnik certifikata Prepoznat po izvrsnosti koju dodjeljuje EFQM

(eng. European Foundation for Quality Management). Kompanija uspjeð-

no suraduje s visoko5kolskim ustanovama te tako sebi osigurava struðne ikvalitetne zaposlenike, a fakultetima omoguóava da budu u tijeku s novimtehnoloSkim znanjima i inovacijama u ðijem stvaranju i sama sudjeluje. Svim

zaposlenicima omoguóen je neprekidan osobni i profesionalni razvoj.

Kompanija primjenjuje vlastiti model rczvoja karijere, prva je u Hrvatskojotvorila Centar za procjenjivanje i usavr5avanje rukovoditelja ðija je zadaó.a

prepoznati menadZerske kandidate te se brinutio njihovu osposobljavanjuza suvremeni naðin rukovodenja. Kompanija razvija iprovodi procese kojipodrZavaju veóu uðinkovitost i zadovoljstvo zaposlenika. Oni koji pridono-se uspjehu kompanije stimulirani su sustavom plaóa koji izravno povezuje

kompanijske rezultate s visinom ukupne zarade. U kompaniji se redovito,jednom godiSnje, provodi ispitivanje o zadovoljstvu i motiviranosti zapo-slenika te nakon obavljene analize rezultata odreduju korektivne akcije za

poboljðanja.

brazovanih struðnjaka koji mogu ostvaritiveoma sloZene zadaóe u sklopu lokalnih i

globalnih projekta u podruðju ICT industrije,jedan je od strateðkih ciljeva kompanije kojaje prepoznata po visokoj razini poslovne izvr-

Prvi kolektivni ugovor u kojije ugraden do-kup mirovine je Kolektivni ugovor Erikson

Nikola Tesla od 28. studenog 2001. godine.

Ova je kompanija svojim zaposlenicima kojiodlaze u mirovinu, a pri odlasku nisu navrSi-

DruStvo bi bilo neötoprekrasno kad bi se ljudi

iskreno zanimalijedni za druge.

autor¡

Misli na glad u vrijemeobilja, i na siromaitvo i

oskudnost u dane bogatstva.

Stari zaujet

li uvjete za starosnu mirovinu, omoguóila dobrovoljno ostvarivanje prava

na dokup mirovine. Tim je pristupom utemeljila generacijsku solidarnosti humani prestanak radnog odnosa svojih djelatnika. Nakon toga institutdokupa mirovine ulazi u mnoge kolektivne ugovore razliðitih poslovnihsubjekata - Brodosplit, Hrvatske ceste, Croatia osiguranje, Zeljezara Split,Hrvatske Sume i druge tvrtke.lrl

r11 lvo Bula5, Dokup mirovine - Socijalna inovacija u sustavu hrvatskog mirovinskog osiguranja,ZavrSni pismeni rad, SveuðiliSte u Zagrebu - Katoliõki bogoslovnifakultet, Zagreb,2007.,str.107.

113

Primjer 3. Gavrilovió (uðteda vode, edukacija zaposlenika)

TVrtka Gavrilovií uvela je praóenje potro5nje vode na pojedinim potroSnim

mjestima ugradnjom 70 vodomjera. Cilj je bio odrediti mjesta najveóe po-

troSnje, poduzeti mjere Stednje i istraZiti moguónosti viSekratne upora-

be vode. PaZljivim postupanjem s vodom na svakom potroSnome mjestu,

upotrebom strojeva za pranje i samoprekidajuóih mlaznica uspjelo se u

proteklim godinama znatno smanjiti potroSnju vode po jedinici proizvoda.

Osoblje koje uz redoviti rad u proizvodnji prati i potroSnju vode u svojemu

dijelu pogona, istodobno se educira o utjecaju svojega rada na okolið.

Primjer 4. Vetropack StraZa

TVornica stakla Vetropack Straia smanjila je tijekom pet godina broj zapo-

slenih s 1.500 na 600 - bilo izdvajanjem nekih organizacijskih jedinica ili

otpuStanjem uz isplatu stimulativnih otpremnina, te u tom procesu, prema

rijeðima sindikata, nitko nije otiSao nezadovoljan. U tvornici je doSlo do

operativnog restrukturiranja, promjene organizacijske kulture i organiza-

cijske klime, 5to je vidljivo iz razmiðljanja menadZmenta tvornice koji isti-

ðe njegovanje partnerskih odnosa sa sindikatom i zaposlenicima te Zelju

projektirastakloplastriðne ene

praksi za

za unapreVeóina je

osobama

s dugoroð

mima. Pol

u inoviran

te aktivnNa tomrani iz fo

Je

Primjer 6.dom)

Holcim

za spaljiv

bra5na i

kada jetona sta

sno-koStTime jePreuzimaj

nog REA g

pela tecementa l

procesa

resurse.

Primjer 7.

TVrtka

okolinu teizolacijom

energije i

Kada jede5 plodove, sjetise onoga kojije sadio stablo.

autor¡

da se "na5i ljudi osjeóaju kao pripadnicijedne

obitelji". U skladu s tim, razvijenq su nove po-

slovne prakse - npr. obrazovanje zaposlenika,

financijske stimulacije za prisutnost na radu

(svaki zàposlenik dobije 500 kuna ako nije bio

na bolovanju prvih Sest mjesecite iduóih 1.000 kuna ako na bolovanju nije

bio cijelu godinu), dogovor s poslovnom bankom radi osiguranja povolj-

nijih kredita zaposlenicima poslovnog subjekta, slanje rodendanskih ðe-

stitki itd. Svi prethodno navedeni elementi, podrZani uvodenjem razliðitih

upravljaðkih sustava (npr. sustav upravljanja znanjima) i praksi (npr. analiza

proizvodnih serija kao oblik organizacijskog uðenja) omoguóili su znaðajna

unapredenja poslovnih rezultata.

Primjer 5. Centrooprema, d.o.o Kastav

Centroopremø djeluje 45 godina, a osnovana je radi zapo5ljavanja osoba

koje imaju oteZan pristup trZi5tu rada. Proizvodi dijelove i opremu za

brodogradnju, Siri proizvodni program i kapacitete, posluje s hrvatskim i

inozemnim brodogradiliStima. Njihova poslovna orijentacija rezultirala je

114

ù

:dinim potroSnimjesta najveóe po-'iSekratne upora-

roðnome mjestu,

nica uspjelo se u

:dinici proizvoda.u vode u svojemu

da na okoliS.

;odina broj zapo-

:ijskih jedinica ilin procesu, prema

rrnici je do5lo do

ulture i organiza-

tvornice koji isti-;lenicima te Zelju

r pripadnicijedne'rjene su nove po-

anje zaposlenika,'isutnost na radu

kuna ako nije biona bolovanju nije

rsiguranja povolj-rodendanskih ðe-

rdenjem razliðitihraksi (npr. analizaguóili su znaðajna

,oiljavanja osoba

ove i opremu za

luje s hrvatskim ircija rezultirala je

projektiranjem i samostalnom gradnjom motornih brodica od aluminija i

stakloplastike te solarnih panela koji daju odredenu koliðinu vlastite elek-

triðne energije. Ovaj poslovni subjekt razvioje ðitav niz inovativnih radnihpraksi za osobe s invaliditetom. Svi interni kanali komunikacije koriste se

za unapredivanje radnih vjeStina i promicanje uspjeha svojih djelatnika.Veóina je radnih mjesta prilagodena

osobama s invaliditetom te osobama

s dugoroðnim zdravstvenim proble-

mima. Politika je ove tvrtke ulagatiu inoviranje znanja svojih djelatnika

Glad ljudiu raznim dijelovima svijetauvjetovana je time da mnogi od nasuzimaju puno viËe nego ðto im treba.

autor¡

te aktivno prihvaóati i poticati .zapo5ljavanje socijalno iskljuðenih osoba.

Na tom podruðju kandidirala je i realizirala viSe projekata koji su financi-rani iz f,ondova Europske unije i Republike Hrvatske. Fluktuacija kadrovaje neznatna, a ispitivanja stavova zaposlenika na svim razinama pokazuju

njihovo zadovoljstvo radnim okruZenjem.

Primjer 6. Holcim Hrvatska (ekoloðko i ekonomsko gospodarenje otpa-dom)

Holcim Hrvatska u svojoj tvornici cementa u Koromaðnu ima postrojenje

za spaljivanje starih automobilskih guma, otpadnog ulja, mesno-ko5tanog

braSna i osuSenog mulja od proði5óivanja otpadnih voda. Od 1999. godine,

kada je prvo postrojenje instalirano, u tvornici je zbrinuto viðe od 22.00O

tona starih guma, oko 7.000 tona otpadnog ulja te viSe od 12.000 tona me-

sno-koStanog braSna. Ovo odgovara uStedi od gotovo 50.000 tona ugljena.

Time je ostvarena i u5teda oko 60.000 tona u emisijama CO, (neizravnim).

Preuzimaju ói iz obliZnje termoelektrane u Plominu sve koliðine proizvede-

nog REA gipsa (proizvoda za odsumporavanje dimnih plinova) i leteóeg pe-

pela te koristeói ovaj materijal kao sirovinu u proizvodnji cementa, tvornica

cementa i termoelektrana ðine (mini) ekosustav u kojem otpad iz jednog

procesa postaje ulazna sirovina drugom procesu, õtedeói pritom prirodne

resurse.

Primjer 7. Krað (emisije CO, i poboljðanje radnih uvieta)

Tvrtka nastoji pratiti, mjeriti i upravljati svojim utjecajem na okoliS i radnu

okolinu te racionalnijim koriStenjem resursa. Tako je u TVornici bombona

izolacijom duplostijenih cjevovoda postignuto smanjenje gubitaka toplinskeenergije isijavanjem za92 posto i ujedno potroSnje plina za 51,928 m3/god.

115

i emisije CO, za 102 tlgod. Uz ostvarene financijske u5tede od 77.929,00

kn/god., smanjena je i emisija nepotrebne topline u radnu sredinu, Sto je

rezultiralo i poboljSanjem radnih uvjeta.

Primjer B. Sipro (smanjenie koliðine krutog i opasnog otpada)

TVornica Sipro izUmaga proizvodi samoljepive trake. Nakon detaljne analize

proizvodnog procesa na stroju za proizvodn¡u nn filma, smanjena je Sirina

izlaznogfilma sa 1.450 na 1.440 mm. Tako je koriStenjem vlastita znanja,

veóom paZnjom zaposlenih i bez dodatnih financijskih ulaganja ostvarena

uõteda na sirovini, smanjena koliðina otpada (1r2 t/g) i emisije toluena u

atmosferu te ostvarena financijska uSteda od 93.000,00 kn godiðnje.

Primjer 9. TE toplanaZagreb (smanjenie troðkova iemisije COr)

Primjenom metodologije õistije proizvodnje, tvrtka TE-jfO Zagreb, koja

spada u najveóa energetska postrojenja Hrvatske elektroprivrede, detaljno

je analizirala sirovine, materijale i tokove otpada te identificirala mjesta

unutar pogona na kojima je moguóe smanjiti utjecaj na okoli5 i istovreme-

no ostvariti financijske uStede. Ugradnjom

vertikalnog izmjenjivaõa provoda, koji su

sami izradili i ugradili, postignute su uðte-

de od 13|197 t/god vodene pare, 1.040 t/god loZ-ulja i smanjenje emisije CO, za 3.240 t/god. To je tvrtki donijelo

uStedu od 739.000,00 kn/god., uz povrat uloZenih sredstava za30 dana.

Primjer 10. Farmaceutska tvrtka Jadran - Galenski laboratorij(unapredenje radnih i ekolo5kih standarda)

Stalnim ulaganjem u ljudske potencijale kroz obrazovanje, razvoi i promoci-

ju svojih kadrova, ulaganjem u dobre odnose sa svojim kupcima, u razvoj i

lansiranje novih proizvoda, stalnim investiranjem u suvremenu tehnologiju

te nova trZi5ta zdravlja, JGL postao je jedan od najbrZe rastuóih i najstabil-

nijih hrvatskih poslovnih subjekata. Kao svjedok i dionik dana5njih turbu-

lentnih promjena pod utjecajem globalizac4e, neprestano stremi prilagoda-

vanju potrebama druStva iunapredenju zdravlja. TVrtka nastoji konstantno

poboljSavati i unapredivati radne i ekoloSke uvjete, osvijeSteno smanjivati

utjecaj na okoli5, podizati svijest o raznolikosti i ukljuðivanju, odgovorno

upravljati poslom te podupirati najvi5e etiðke standarde.

116

3.4.2.

U mnogimdinci ðesto

sredstvimaostvarili,rocne tnprisutna u

znaðenjima

tiðkog

Primjer 1.

Price

raðunovod

dina imaju

sustavno na

jena avion

soba i renttima. bez ougovore oi rabatima u

putniðkimrazlikama iz

dolara doda

njem tuZbi

Primjer 2. SI

Zbog neisprpadu 2001.

skih centaraIvo Õovió,

svaku

Baxteru su

biliispravniumrlihtri godinenavodno um

rde od 77.929,00

u sredinu, 5to je

ada)

r detaljne analizenanjena je Sirina

r vlastita znanja,rganja ostvarenamisije toluena un godi5nje.

e COr)

fO Zagreb, koja'ivrede, detaljnoLtificirala mjestaoli5 i istovreme-:ede. Ugradnjom)rovoda, koji su

tignute su uSte-

e pare, 1.040 t/: tvrtki donijelova za 30 dana.

oni

azvoji promoci-lcima, u razvoj ienu tehnologiju:uóih i najstabil-lanaSnjih turbu-lremiprilagoda-rtôjikonstantnoteno smanjivatinju, odgovorno

3.4.2. Negativni primjeri

U mnogim poslovnim situacijama, poje-dinci ðesto poseZu za raznimneetiðnimsredstvima kako bi pod svaku cijenuostvarili, prije svega vlastite, kratko-roðne interese. Manipulacija je izrazitoprisutna u marketinSkoj promociji koja se moZe prepoznati u pojmovima,znaðenjima i interpretacijama. ovdje prikazujemo nekoliko primjera nee-tiðkog poslovnog pona5anja u svijetu i Republici Hrvatskoj.

Primjer 1. Sluðai PRICE WATERHOUSE coopERs, KPMG I ERNST&youNcPrice waterhouse coopers, K4MG i Ernst&young jedan od najveóih svjetskihraðunovodstvenih poslovnih subjekata, kako je otkriveno, posljednjih go-dina imaju klijente s prevelikim raðunima putnih naloga. optuZeni su zasustavno naplaóivanje punih ci-jena avionskih karata, hotelskihsoba i rent-a cara svojim klijen-tima, bez obzira na potpisaneugovore o odredenim popustimai rabatima u visini od 40 posto s

putniðkim agencijama i poduzeóima s kojima suraduju. Na taj su naðin narazlikama izmedu naplaóenih i stvarnih troSkova zaradili nekoliko milijunadolara dodatne dobiti. ovakvo neetiðko ponaSanje rezultiralo je podnoSe-njem tuZbi od strane nekoliko klijenata.

Primjer 2. Sluõaj BAXTER

Zbog neispravnih Baxterovih filtara, koje je na trZiðte plasirala pliva, ulisto-padu 2001. godine u Hrvatskoj su samo u jednom tjednu u nekoliko hrvat-skih centara za dijalizu umrle 23 osobe. Tada5nji predsjednik uprave p/ive,

Ivo Õovió, odmah je za ovunezapamóenu tragediju optuZio Bøxteri negiraosvaku odgovornost Plive. Nakon opseZne istrage i provedenih analiza, uBaxteru su tek nakon odredenog vremena priznali da filtri iz dviju serija nisubili ispravnite da je to moglo uzrokovati smrr pacijenata na dijalizi. Obiteljiumrlih dobile su od Baxtera odStete u iznosima od milijun i pol dolara. Itri godine nakon afere Baxter traZene su odStete za jo5 7g osoba koje sunavodno umrle ilipretrpjele teõke posljedice zbog neispravnih dijalizatora.

117

Polovica ljudi na svijetu gladuje,druga polovica dråi dijetu.

Vesel ko Te n Èera (h rvatski i b osa n s kohe rceq ovaëkiknj¡Zevni kr¡t¡¿a1 esejist i feljtonistl

Intelektualac nije intelektualac ako neiznosijavno svoje miËljenje. Cim se nauëi

Sutjetiililagati, izdao je intelektualca u sebi.lvan Supek (hrvatski frziëar, frlozof, pisac,

borac za mir ihümanist)

U 2010. godini Hrvatska agencija za lijekove imedicinske proizvode utvrdila

je da su dijalizatoriPlivadial P-l5 kapilarni dijalizator iPlivadial P-18 kapilar-

ni dijalizator bili Plivini proizvodi, a ne proizvodi tvrtke Baxter, kako se to

Primjer 5.

U rujnu 1

DrZavama

smrtonosnlosoba, 5to

nog pos

primjera, bi

dogodilo teisti ðas

i preuzeo

PokrenutaobavijeSmaju lijekzvod jeBurke jeda je po

zamolio da

Primjer 6.

Tanker

na stjenovit8 od 11 tanje stvoriloposljedice

5.000 morskompanije

more kada

nesreóe nij

Na mjestodana kasnii

nost tanposljedice

ga je osudi

ti na njplatiti 2,5pogoctenih

uznemr

Javno miöljenje sliðno je duhu: nitko ga

nije vidio, ali svi dopuStaju da ih tiranizira.

Sigmund Graff (njemaëki pisac i dramatiiar)

vjerovalo deset godina. Pliva nlle

imala dozvolu za stavljanje dijali-

zatora u promet nitiju ie zatraälasukladno preporucikoju je 27.ruj'

na 1999. dobila od Hrvatskog zavoda za kontrolu lijekova. lzPlivina ureda za

korporativne komunikacije odgovorili su da "sukladno politici kompanije,

nisu u moguónosti komentirati ðinjenice koje bi mogle bitivezane bilo uz

proSle ili sadaSnje sudske procese".

Primjer 3. Sluõaj ENRON

Poslovnisubjekt Enron, kojije 2000. dobio nagradu uglednog ðasopisa Finan-

cialTimesa iz NewYorka za najbolju svjetsku energetsku kompaniju godine

i za najhrabriju uspjeSnu investicijsku politiku, neslavno je propao kada

se otkrilo da je poslovni subjekt uspio prikriti 500 milijuna dolara nepri-

kazanih u raõunovodstvenim knjigama.

Tada je vrijednost jedne dionice Enrona

vrijedila devedeset dolara, dok danas ne

vrijedi niti jedan cijeli dolar. Svoje gubitke poslovnije subjekt skrivao tako

da ih nije upisivao u svoje bilance, veó ih je prebacivao u lanac partnerskih

podruZnica, skrivajuói ih od ulagaða, 5to je u poðetku i funkcioniralo jer

su interni revizori u Enronu davali zeleno svjetlo za tiskanje krivotvorenog

novca, a vanjski revizori iz poslovnog subjekta Anderson uniStavali su do-

kumente o poslovanju. Gdje je tu etiðnost i gdje su bili etiðni menadZeri?

Primjer 4. Sluðaj KARLOVACKA PIVOVARA

Godine 2007. Karlovaðka pivovara sa sjedi5tem u Zagrebu optuZena je za is-

puStanje ugljiðnog dioksida u prirodu. MenadZmentje do podizanja optuZ-

nice i proglaSenja krivnje ignorirao i negirao krivnju te se branio Sutnjom.

ðelni ljudi Karlovaðke pivovare znali su za ispuStanje ugljiðnog dioksida, ðime

su se ponijeli krajnje neetiðno te svjesno ugrozili zdravlje stanovnika okol-

nog podruðja. Zdravko Martinovió, gradanin kojije mirno Setao sa svojim

psom pokraj potoka u kojem je pivovara ispuStala ugljiðni dioksid, otrovao

se i preminuo. O neetiõnosti kompanije govori i to 5to se ni nakon nemila

dogatlaja pivovara nije ispriðala obitelji preminulog.

118

proizvode utvrdilavadialP-18 kapilar-

Baxter, kako se togodina. Pliva nije

:a stavljanje dijali-: nitiju je zatraälarucikoju je 27.ruj-.lzPlivina ureda za

rolitici kompanije,

¡itivezane bilo uz

rog ðasopisaFinan-

kompaniju godine

ro je propao kada

ijuna dolara nepri-;tvenim knjigama.ne dionice Enrona

lara, dok danas ne

rbjekt skrivao takol lanac partnerskih

i funkcioniralo jer

rnje krivotvorenogn uni5tavali su do-

etiðni menadZeri?

r optuzenaJe za ls-

o podizanja optuZ-

se branio Sutnjom.

nog dioksida, ðimejestanovnika okol-no Setao sa svojim

ni dioksid, otrovaose ni nakon nemila

Primjer 5. Sluðaj JOHNSON & JOHNSON

U rujnu 1982. na podruõju oko grada Chicaga u Sjedinjenim Ameriðkim

DrZavama sedam je osoba umrlo od lijeka Tylenola u kojem je pronaden

smrtonosni cijand kojije u njega uõtrcavala nepoznata i nikad pronadena

osoba, 5to je ozbiljno uzdrmalo menadZment ovoga poznatog i renomira-nog poslovnog subjekta. No poslovnije subjekt, za razliku od prethodnog

primjera, bio etiðan barem utoliko Sto je preuzeo odgovornost za ono Sto se

dogodilo te jeJames Burke, izvrSni direktor,isti õas iza5ao pred javnost kojoj se ispriõao

i preuzeo odgovornost za nemile dogadaje.

Pokrenuta je i kampanja kojom je javnost

obavijeStena da ni u kojem sluðaju ne uzi-maju lijek þlenol, marketinSke i proizvodne aktivnosti su stopirane, a proi-

zvod je povuðen s polica, ðime je poslovni subjekt izgubio milijune dolara.

Burke je gostovao i na nacionalnoj televiziji u emisiji 60 minuts te izjavio

da je poslovni subjekt odgovoran prije svega svojim kupcima koje je javno

zamolio da vrate lijek.

Primjer 6. Sluõajtankera EXXON

Tanker ExxonValdez nasukao se 1989. u tjesnacu princa Williama na Aljasci

na stjenovitu obalu nastojeói izbjeói santu ledu. Tom je prigodom oSteóeno

8 od 11 tankova zbog õega se u more izlilo 11 milijuna galona nafte, ðtoje stvorilo dotad najrazorniju naftnu mrlju. Ovaj je dogatlaj imao pogubne

posljedice na okoliS: pronadeno je 250.000 tisuóa mrtvih ptica, stradalo je

5.000 morskih vidri, 300 tuljana,200 orlova i drugih Zivotinja. Neetiðnost

kompanije pokazala se u danima koji su uslijedili nakon izlijevanja nafte u

more kada Exxonov izvr5ni direktor Lawrence Rawl ni sedam dana nakon

nesreóe nije htio davati nikakve izjave.Na mjesto dogatTaja doSao je dvadesetak

dana kasnije ne Zeleói preuzeti odgovor-

nost tankera za neizmjernu Stetu ðije su

NiSta na svijetu nije lak5e odlaskanja i teZe od iskrenosti.

outor¡

posljedice prisutne i dandanas. Poslije se ipak ispriðao javnosti, no javnost

ga je osudila sloganom "Prekasno i premalo", kupci su odbijali kupova-

ti na njegovim benzinskim crpkama, a njegov je poslovni subjekt morao

platiti 2,5 milijarde dolara za ði5óenje okoli5a i preseljenje stanovniStva s

pogotlenih podruðja te milijardu dolara za odStetu i 5 milijardi dolara za

uznemiravanje javnosti.

119

Vrijedan i lucidan ëovjekn'rje ispred svog vremena, negoje prosjeèan ðovjek iza njega.

autor¡

Primjer 7. Sluðaj farmacer¡tske tvrtke MERCK

Farmaceutska kompanija Merck bila je poznata po lijeku protiv bolova nazi-

vaVioxx. Od 2000. godine, medutim, u javnost su poðele stizati informacije

da je taj lijek izazvao gotovo 140.000 tisuóa sluðajeva srðanih udara i smrti.

Raymond Gillmartin, izvrSni direktor, ponio se nakon ovih saznanja vrlo

arogantno te samo davao izjave da je tvrtka u svemu postupala u skladu sa

strogim zdravstvenim i farmaceutskim standardima. Kritiðare je prozvao

"neinformiranim neznalicama kojima je bolje da se ne upleóu u neSto 5to

ne razumiju".

Primjer S. Sluðaj NESTLE

Da bi uveóala prodaju svojih proizvoda, kompanija Nestle proSirila je trZiSte

na mnoge zemlje Afrike, primjenjujuói marketinSke alate koje je uspjeSno

primjenjivala u razvijenim zemljama. Jedna takva tehnika bila je oglaõa-

vanje u ðasopisima, a druga dijeljenje besplatnih uzoraka po bolnicama

medu trudnicama, porodiljama i lijeõnicima, kada je bila rijeõ o mlijeku

za dojenðad. Niðta u tome nije bilo nezakonito ili neetiðno, no ipak je do'

4 'ri', ¡r" l | {d

qå kr,¡iit¡¡lttï f

¡¡rlr' tt\'¡lrTrl

..*gÈ

...$ $

F*¡¡ï¡t¡*Ì¡tq, ¡r

tù{t* }r" },t¡¡*it'

t !Ê¡$"$\$Ì*{q* $

$$6¡ Â3r'{,:{*þ{;

ç${} f';{}ìtr¡$$

ç¡{þ-{t'tl $li¡${t

\ttl ¡v" t-li{åt

fu"*tsttç*t+, *

q$¡ ¡¡tr ¡Sr¡¡$Ìt*

P$+*ës*rs$$år: i

$ ,{r$ rÈq È\¡$1r*$

å$* t*.erm*i¡

€.$$*ga¡."¿s-*¡¿a" ¡¡

$*Ër ç$-È*$i'i*r

SÞ$*$l+s*rå{x.: *'$&*¡ *¿t dtr¡¡

þlsçå*l *p$.*:r¡¡¡ ¡

ss fusx$* {'*¡t9ùç¡,ru

Prava je veliÈina posjedovatimoé, aliju ne koristiti.

Friedl Beutelrock (njemaëki knjiievnik)

velo.do tuZbi za provodenje neetiðke

prakse, a osnovnije prigovor bio zlo-

poraba proizvoda. Naime, mnoge Zene

koje su dobile besplatne uzorke, bile su

siromaSne i kad su se vratile iz bolnica svojim kuóama na selu, nisu bile u

moguónosti kupiti dovoljne koliðine mlijeka za dojenõad. Stoga su mlijeko

razrjedivale koristeói lokalnu, nedestiliranu vodu da rastope prah, i zatim

ga dugo õuvale, 5to je dovelo do neuhranjenosti i smrtnosti dojenõadi.

Naravno da su kritiðari za to optuZili proizvodaðe mlijeka za dojenõad i

agresivnu marketinSku kampanju. Nakon ovakvog iskustva, Svjetska zdrav-

stvena organizacija izradila je Pravilnik o reklamiranju zamjenskog mlijeka

za dojenõad kako bi Nest/e i kompanije koje proizvode sliðne proizvode,

snosili moralnu odgovornost.iwW

120

$*$f,qrul,q /-¡\ nÌ

I '¡ì¡¡ r!'¡"r¡T¡{

"¡ { }iì}.1\¡tìl {. t,

å þ,.1!*n $cErtls',

4 !1r,1¡t¡rt;¡l{r"

t i i¡rlli¡' 1¡¡i¡¡

,ÌT h.Èi$,t flttildtt{r,t¡T$ìr-kt,t,J

$i \,llilugtl* $ì

.j \l¡¡ r¡ìrltllv;¡

ìFTT,Iï¡j

protiv bolova nazi-

: stizatiinformacijeðanih udara ismrti.ovih saznanja vrlo

rstupala u skladu sa

.ritiðare je prozvao

upleóu u neSto 5to

e pro5irila je trZiSte

te koje je uspje5no

nika bila je ogla5a-

raka po bolnicamabila rijeð o mlijekuiðno, no ipak je do-

rovodenje neetiõke

e prigovor bio zlo-

\aime, mnoge Zene

atne uzorke, bile su

na selu, nisu bile urd. Stoga su mlijekoLstope prah, i zatimnrtnosti dojenðadi.

ijeka za dojenðad i;tva, Svjetska zdrav-

zamjenskog mlijekae sliðne proizvode,

{].

tl,

9.

t0,

PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA I RASPRAVU

l. 5to sve obuhvaóa druðtveno odgovorno poslovanje?

?. Objasnite naðelo ,,obostrane koristi"?

"]. Kako Kotler definira druStveno odgovorno poslovanje?

4. Definirajte druStveno odgovorno poslovanje prema Zelenoj knjizi Eu-

ropske unije.

5. Koja medunarodna norma definira dru5tvenu odgovornost poslovnog

subjekta?

Nabrojite podruðja dru5tvene odgovornosti.

Sto obuhvaóaju osnovni principi druStvene odgovornosti?

Sto ¡e EFQM-model poslovne izvrsnosti?

Nabrojite neke globalne procese i dogadaje koji su potaknuli znaõaj-

nije uvodenje druStvene odgovornosti u gospodarskoj praksi.

Nabrojite naðela odgovornog poslovanja.

l l. Sto je naõelo odrZivosti?

l?. Objasnite naðelo odgovornosti.

13. Sto predstavlja naðelo transparentnosti?

14. Sto razumijevamo pod ekonomskom, a 5to pod zakonskom odgovor-

no5óu poslovnog subjekta?

15. Sto ¡e etiðka, a Sto diskrecijska odgovornost poslovnog subjekta?

16. Nabrojite neka etiõka pitanja koje si menadZer treba postaviti pridonoSenju poslovne odluke.

17, Nabrojite i objasnite opóa etiðka i gospodarska naðela nositelja kor-porativnog upravljanja.

ItÌ. Sto razumijevamo pod pojmom ekoloSka odrZivost?

19. Objasnite naðelo sociokulturne odrZivosti.

ä0. Sto podrazumijeva naðelo ekonomske odrZivosti?

äl. Objasnite naðelo tehnoloSke odrZivosti.

ä?. Tko su dionici druStvene odgovornosti?

;3. Koje obveze ima menadZer prema vlasnicima, a koje prema kupcima?

?4. Na koji óe naðin poslovni subjekt osigurati zadovoljstvo svojih djelat-

nika?

121

25.

26.

27.

28.

Na ðemu se zasniva odnos poslovnog subjekta s dobavljaðima i koo-perantima?

Objasnite povezanost poslovnog subjekta s druStvenom zajednicomi odnosima s javno5óu

Sto ¡e obveza poslovnog subjekta spram svoje konkurencije?

Navedite primjer (ne)etiõkog i dru5tveno (ne)odgovornog poslovnogponaSanja.

Navedite neki poslovni subjekt za koji smatrate da posluje druStvenoodgovorno.

Zbog ðega je nuZna ravnoteZa zadovoljstva svih dionika u posloynom

subjektu te 5to svaki dionik mora osigurati?

29.

30.

122

lobavljaðima i koo-

venom zajednicom

rkurencije?

)vornog poslovnog

r posluje dru5tveno

onika u poslovnom

POSLOVNA MULTIKULTURA. u svuETU PODUZETNISTVAI1'?

Multikultura crpi nadahnuóe iz evolucijske

dinjenice da ljudski um ne moZe postojati

izvan kulture. Evolucija uma povezuje se s ra-

zvojem naðina Zivota u kojem se "stvarnost"prikazuje simbolima, zajedniðkim pripadni-

Ne gradite buduénost naporuËenim temeljima pro5losti!

. SmÌlian Mori

ci¡na neke kulturne zajednice u kojoj se tehniðko-socijalni naðin ävotaorganizira u okviru tih simbola i vjerovanja.ttt Tijekom pro5log stoljeóa

cloSlo je do intenzivne ekonomske emigracije jeftine radne snage iznerazvi-jenih zemalja u zemlje razvijene trZiðne privrede, 5to je drastiðno poveóalo

kulturnu raznolikost poslovnih subjekata u zemljama koje su najðe5óe bile

meta ekonomske.emigracije. Svi azilanti i emigranti vrlo su se brzo uklopiliu nacionalnu kulturu zemlje u koju su do5li i u poslovnu kulturu poslovnih

subjekata u.kojima su se zapo5ljavali. Sa sobom su, medutim, donosili iosobne vrijednosti, navike i norme ponaðanja karakteristiðne za svoju na-

cionalnu i osobnu kulturu. Uvezi s tim pojavio se problem asimilacije i har-

monizacije djelatnika u poslovnim subjektima s kulturnom raznolikoSóu.

Svjedoci smo da je danas kretanje ljudi i kapitala puno veóe i brZe nego 5to

se to do sada dogatlalo jer se svijet sve vi5e globalizira. Veóina zemalja i

kontinenata danas ne izgleda kao nekada kada su u odredenoj drZavi Zivjeli

i radili samo gradani njezine nacionalnosti. DrZave i poslovni subjektiviSe

nikada neóe bitionakvi kakvi su bili onda kada su, na primjer, u Francuskoj

Zivjeli i radili samo Francuzi, a u Njemaõkoj samo Nijemci. Danas veóina

zemalja i poslovnih subjekta u globalnom smislu nije bez useljenika, dje-

latnika razliðitih kultura i ljudi razliðitih identiteta. ðak unutar iste drZave

postojivelika razlika izmedu njezinih Zitelja, kao npr. u Hrvatskoj izmedu

Dalmatinaca, Istrana, Gorana, Slavonaca, Liðana itd. Uoðljive su ivelike ra-

'12 VeóidioovogtekstapreuzetjeizknjigeMenadimentljudskogkapitalaautoraVidojaVujióa,kojije ovdje izmijenjen, prilagotlen i dopunjen.

rr3 Jerome Bruner, Kultura obrazovanja, Eduka, Zagreb,2000., str.18.

125

-Wry-

zlike u navikama, obiðajima i kulturama i unutar iste regije, grada i poslov-nog subjekta, ovisno o njegovoj lokaciji i okruZenju. Razlike medu njimasu znaðajne jer svaka osoba svojim podrijetlom donosi sa sobom neStoposebno i specifiõno. Isto tako, ne mogu doseljenici preko noói prihvatiti i

nauðitijezik dotiðne zemlje i postati njeni gradani, radi toga je skoro u ve-óini razvijenih zemalja otvoreno puno etniðkih restorana, klubova i kultur-nih ustanova. Na taj naðin se i domicilno stanovniðtvo pokuSava pribliZitiuseljenicima i usvajati dio njihove kulture.lra

Svakodnevni poslovni odnosi izmedupojedinca i skupina, izmedu menadZe-

ra i djelatnika, poslovnih subjekata i

okruZenja podrazumijevaju poznava-

nje i po5tovanje multikulturnih normi. Svjedoci smo da je puno toga dobrogu povijesti nastalo i stvoreno mije5anjem kultura, jer osim znanja i vje5tinate drugih radnih sposobnosti, svaki novidjelatnik donosi u poslovni subjektelemente svoje kulture, posebne osjeóaje i stavove spram drugih djelatnika,spram sredstava zarad, rezultata rada i organizacijske strukture poslovnihsubjekata. Stvara se tako poslovna multikultura kao znaðajna kultura kojaegzistira u okruZenju iz kojega dolazi. Na te unesene elemente kulturenadovezuju se i oni kojiveó postoje i stalno se razvijaju unutar nekog po-slovnog subjekta. U takvoj socijalno-ekonomskoj sredini stvaraju se norme,navike i obiðaji. lzgraduje se tako zaseban multikulturni sustav poslovnihsubjekata, koji sve vi5e postaje ozbiljan ðinitelj unapredenja ili koðenja do-brog poslovanja i razvoja poslovnih subjekata u cjelini.

4.1. Poimanje poslovne kulture

Definicije poslovne kulture razlikuju se od autora do autora. Njihov brojpribliZno je jednak broju autora koji su istraZivali i pisali o poslovnoj kultu-ri. Gotovo svaki autor teksta o poduzetniðkoj kulturi imao je potrebu datisvoju definiciju tog fenomena.lrs

Bekim Sejranovi(.Bosansko-hrvatsko-norveíkipisacomultikulturností, Pogled, Novi list, Rijeka,6. 8. 2011.; dostupno sa: wwwnovilist.hr (15. 8. 2011.)

NebojSaJaniõijevié, Organizaciona kriltura, Ekonomski fakultet Beograd i Ulixes, Novi Sad,1997.. srr. 39.

Kultura

miSljanja

prihvatiti.

Kultura p

normi, uv

naðin na

1e74.)

Skup zna

Kultura jni subje

no uobliõ

(Schwart

Kultura i

(Deal iKe

Korporati

koji preds

stall, 1

Kultura je

tucional(Davis, 1

Kultura i

odredena

sterne

da bi bili

nacln mls

Pod ku

nadZeri

voditi svo

Korporati

bjekta,ponasanJ

Kultura i

njihovim

vrijed115

't26

;ije, grada i poslov-

azlike medu njima

si sa sobom neSto

rko noói prihvatiti itogaje skoro uve-a, klubova ikultur-pokuSava pribliZiti

vni odnosi izmedu

, izmedu menadZe-

;lovnih subjekata i

rmijevaju poznava-

r puno toga dobrogim znanja ivjeStinaiu poslovni subjektr drugih djelatnika,trukture poslovnih

aðajna kultura koja

r elemente kulturer unutar nekog po-

i stvaraju se norme,

ri sustav poslovnih

ienja ili koðenja do-

autora. Njihov brojio poslovnoj kultu-nao je potrebu dati

Pogled, Novi list, Rijeka,

rgrad i Ulixes, Novi Sad,

Kultura poslovnih subjekata uobiðajen je i tradicionalan naðin raz-

mriSljanja koji dijele svi djelatnici. Novozaposlenije moraju nauõiti i

prihvatiti. (E. Jaques, 1952.)

Kultura poslovnih subjekata odnosi se na jedinstvenu konfiguraciju

normi, uvjerenja, vrijednosti i ponaSanja koje karakteriziraju model i

naðin na kojipojedinci igrupe obavljaju svoje aktivnosti. (E. Crombie,

1e74.)

Skup znaðenja koji dijeli grupa ljudi. (Louis, 1980.)

Kultura je model uvjerenja i oðekivanja koji dijele õlanovi - poslov-

ni subjekti. Ta uvjerenja i oðekivanja predstavljaju norme koje snaZ-

no uobliðuju pona5anje pojedinaca i grupa u poslovnom subjektu.

(Schwartz, 1981.)

Kultura je sustav neformalnih pravila koja ureduju pona5anje ljudi.

(Deal i Kennedy, (1982.)

Þ Korporativna kultura je vrijednosni sustav normi neke korporacije,

koji predstavlja obrazac aktivnosti i model ponaSanja u njemu. (Tun-

stall, 1983.)

Þ Kultura je model zajedniõkih vrijednosti koje daju zaposlenima insti-

tucionalno znaðenje, kao i pravila ponaSanja u svakodnevnom Zivotu.

(Davis, 1984.)

Þ Kultura je model osnovnih pretpostavki, vrijednosti i normi koje je

odredena grupa razvila ili otkrila uðeói kako rje5avati probleme ek-

sterne adaptacije i interne integracije, a funkcioniraju dovoljno dobro

da bi bili prenijeti novim ðlanovima poslovnih subjekata kao ispravan

naðin mi5ljenja i osjeóanja u vezi s tim problemima. (Schein, 1985.)

Þ Pod kulturom razumijevamo zajedniðka uvjerenja koja dijele me-

nadZeri poslovnih subjekata o tome kako upravljati kadrovima i kako

voditi svoje poslovanje. (Lorsch, 1986.)

Þ Korporativna kultura implicitna je i nevidljiva svijest poslovnog su-

bjekta, koja vodi pona5anje njezinih dionika i nastaje kroz njihovo

ponaSanj e. (Scholz,'1987.)

Þ Kultura je zajedniðko znanje dionika poslovnog subjekta, kreirana

njihovim interakcijama koje odreduje specifi ðni organizacijski sustav

vrijednosti. (Wilkins & Dyer, 1988.)

127

Þ l(ultura je skup zajedniðkih saznanja s emocionalnim nabojem, koja

su integrirana u logiðan sustav ili kognitivne sheme, daju znanja iutjeðu na percepciju, miSljenje, osjeóanje i ponaðanje. (Sckemann,

1ee1.)

Þ Kultura je skup meduovisnih vrijednosti i zajedniðkih naðina ponaSa-

nja koji se odrZavaju dugo vremena. (Kotter & Heskett, 1992.)

Þ Kulturu õine zajedniðka i razmjerno stabilna vjerovanja, stavovi ivri-jednosti koje postoje u poslovnom subjektu. (Williams, Dobson &Watters, 1993.)

Þ Poslovna kultura je obrazac vrijednosti i nauðenih naðina postupanjakoji su se tijekom povijesti razvlli i koji se manifestiraju kroz materi-jalne objekte i pona5anje dionika poslovnog subjekta. (Brown, 1995.)

Sintetizirajuói definicije ovih autora dolazimo dosveobuhvatne definicije pojma poslovne kulture.Na5 je stav da je poslovna kultura kolektivni umposlovnih subjekata, koji se temeljem zajedniðkih

vrijednosti i normi manifestira u medusobnim odnosima i neformalnimpravilima ponaSanja. U daljnjem'razmatranju pod pojmom poslovne kul-ture razumijevat óemo sustav pretpostavki, vjerovanja, vrijednosti i normiponaSanja, koje su ðlanovijednog poslovnog subjekta razvili i usvojili krozzajedniðko iskustvo te koji usmjeravaju njihovo miSljenje i ponaðanje. Takoshvaóena poslovna kultura u znanosti i gospodarskoj praksi, sve viõe pred-stavlja znaðajan koncept nove poslovne filozofije.

U najSirem smislu pod kulturom se opóenito razumijeva sve ono Sto jeðovjek u nekom vremenu stvorio da bi zadovoljio svoje potrebe i uõinioZivot lakSim, IjepSim i bogatijim. Poslovna kultura obuhvaóa materijalna i

duhovna dobra, ðovjekove osobine koje nosi u sebi, a oðituje se u njegovuodnosu prema prirodi, proizvedenim dobrima, drugim ljudima, radu i sred-

stvima zaÍad, prema rezultatima rada i organizaciji rada. Takoder obuhvaóa

odnos zaposlenih prema dobavljaðima i kupcima, ali i prema organizaciji u

kojoj rade. Poimanje kulture ima viSe znaðenja i pristupa njezinu shvaóanju.

Prvo shvaóanje odnosi se na kulturu naõina úivota i rada. Ovakavje stav ne-precizan i ne omoguóuje potpuno prouõavanje pojma kultura. Naðin ävotai rada je stil koji obuhvaóa sve vrste i opseg potro5nje materijalnih dobara ivremena. Sviti oblici pona5anja povezani su i odredeni s etikom, moralom,

128

religijom,iåivota.

älrugo shv

su kazali5t

rvrdnje da

iskljuðivovjerskog i

Theói pris

$ljanja ikretnome(srroj i ðeki

duju n

U posljednji i praksi"korporacicijska kult"treóa ku

Charles P. S

janje dvijufilozofe i

meclu tehnikulture ne

intelekt

lzmedu p

jevanja i kCharles jertici i podu

treóe kultunastaje

Poslovna

sustav vriii sposobnos

brom i boli

rr6 Darko Pol

rlnim nabojem, kojaleme, daju znanja i

raðanje. (Sckemann,

ðkih naðina pona5a-

:skett, 1992.)

ovanja, stavovi i vri-¡Villiams, Dobson &

h naðina postupanja

:stiraju kroz materi-ekta. (Brown, 1995.)

lutora dolazimo do

r poslovne kulture.ltura kolektivni um

meljem zajedniðkihsima i neformalnimmom poslovne kul-

, vrijednosti i normirazvili i usvojili krozrje ipona5anje. Tãko,raksi, sve viSe preci-

jeva sve ono ðto jerje potrebe i uðiniorhvaóa materijalna i

cðituje se u njegovu

ljudima, radu isred-a. Takoder obuhvaóa

)rema organizaciji uanjezinu shvaóanju.

a. Ovakavje stav ne-

rultura. Naðin ävotanaterijalnih dobara i

s etikom, moralom,

religijom, obiðajima, naðinom komuniciranja i drugim komponentama rada

i Zivota.

Drugo shvaóanje tvrdi da je kultura skup druStvenih ustanova kao 5tosu kazali5ta, muzeji i sliðni poslovni subjekti. Ovakav pristup polazi odtvrdnje da kultura ima õvrste veze s tradicijom i da svojom usmjereno5óuiskljuðivo na institucije ne uspijeva vidjeti vaZne komponente umjetniðkog,vjerskog i obiðajnog, koje nije moguóe odvojiti od kulture.

Treói pristup shvaóa kulturu kao skup individualnih i zajedniðkih razmi-Sljanja i pona5anja koja se temelje na opóeprihvaóenim pravilima u kon-kretnome poslovnom subjektu. U ovom se pristupu ne uoðavqju materijalna(stroj i ðekió), duhovna (pjesma) dobra koja osmiSljava ðovjek i koja odre-tïuju njegova pona5anja.

U posljednjih pedeset godina ú teori-ji i praksi sve se vi5e pojavljuje izriðaj"korporacijska kultura", "organiza-cijska kultura", "poslovna kultura" i

"treóa kultura". Br.itanski znanstvenik

Znanje steëeno kroz radnoiskustvo pet je puta vaZnije oddobivenih ocjena na fakultetu.

autori

Charles P. Snow objavio je 1959. knjigu Dvije kulture. U njoj opisuje razdva-janje dviju vrsta kultura. Prvu vrstu kulture vezuje uz pjesnike, umjetnike,filozofe i sliðne intelektualne skupine. Druga, naoko razliðita kultura, vladamedu tehniðkom i drugom znanstvenom inteligencijom. Pripadnici drugekulture ne brinu se kako njihov rad procjenjuje prva vrsta, odnosno skupinaintelektualaca i njihova druStvena zajednica.

Izmedu prve i druge skupine dolazilo je, ijo5 uvijek dolazi, do nerazumi-jevanja i krivog poimanja dviju razliðitih kultura. Na temelju te spoznajeCharles je predvidio stvaranje "treóe kulture" u kojoj óe razliðiti znanstve-nici i poduzetnici sami svoje teorije i aktivnosti objasniti laicima.rl6 Iz tetreóe kulture koja se sastoji od dijaloga, pona5anja i kulturnog ophodenja,nastaje "poslovn'a kultura" koja u sebi ujedinjuje sve naznaðene kulture.

Poslovna kultura utemeljena je na suvremenoj znanosti i tehnologiji. To jesustavvrijednosti, uvjerenja, navika, obiðaja, morala, etike idrugih osobinai sposobnosti õovjeka da vlada sam sa sobom, usmjeravajuói se prema do-brom i boljem Zivotu. Poslovna kultura prepoznatljiv je i uoðljiv "softver"

l16 Darko Pol5ek, Zapßi iz treóe kulture, NakladaJesenski, I. Tirrk, Zagreb,2003., str. 165.

poslovnih subjekata po kojoj se taj poslovni subjekt razlikuje od drugoga'

To nisu samo znanja, vjeStine, motivacija, naõin ponaSanja, komunikacije

i odnos prema drugim ljudima, veó i odredeni "dodatak" - izgled, ured-

nost, interijer, eksterijer i dr. Sve to moze biti snaZno sredstvo sveukupne

menadZerske i poduzetniðke moói, kreativnosti i konkurentske prednosti

poslovnih subjekata.

poduzetniðko-poslovna kultura je komponenta trajnih vrijednosti poslov-

nog subjekta, koju valja stalno njegovati i Stititi. Pruia sigurnost i omogu-

óava bolji Zivot u radnoj sredini; zato kultura postoji i razvija se.

Znaðajan su segment poslovne kulture naÕin

miðljenja igledanja na buduónost. Nije svejed-

no jesu li ðlanovi zajednice zaposlenih orijenti-

rani na promjene, na nove tehnike, tehnologije,

organizacijske oblike, na novo znanje ili su protiv promjena' Nije svejedno

vide li zaposleni u zajedniõkim dostignuóima i uspjehu poslovnih subjekata

moguónost ostvarivanja i svojih osobnih interesa ili su ravnoduSni prema

tome; vole li zaposleni svoj-posao ilijeclva ðekaju odlazak popodne kuói; ci-

jene li ili ignoriraju struðnost i profesionalnost; kako gledaju na pravednost,

solidarnost i humanost. Nije svejedno ni odnose li se prema dobavljaðu ili

kupcu poðteno ili nepojteno, ðuvaju li sredstva za rad ili ih nemarom ojte-

óuju; odnose li se poduzetniðki prema svemu ili samo prema neðemu itd'

Posljednjih pet desetlj eóa,uz umjetniðku, sportsku, obrazovnu, zdravstve-

nu i drugu kulturu, u poslovnom se svijetu sve viSe istraZuje vaZnost kul-

ture u svakome njezinu aspektu. Poduzetnici i menadZeri poslovnu kulturu

ugraduju u svoje poslovne strategije, viz4e i politike razvoja.

Provodenje stalnih promjena zahtijeva poznavanje iuvaZavanje te izgradnju

poslovne kulture. Mnoga znanja ivjestine primjenjivi su, opóenito uzevSi,

svim poslovnim subjektima. No sva znanja nije moguóe jednostavno "pre-

saditi" iz jednoga poslovnog subjekata u drugi, pa ðak ni iz jednog odjela u

drugi, u istom poslovnom subjektu. Metode rada ivje5tine djelatnika mo-

raju uvaZavatijedinstvenost pojedine kulture, inaõe se nailazi na otpor'l17

Evo nekih praktiðnih Primjera.117 Vidi detaljnije: Vidoje Vujió., Menadi,ment promjena, Sveuðiliðte u Rijeci, Fakultet turistiðki

i hotelski menadZment Opatija, Rijeka, 2008., str' 93'

130

ìl

Prvi primier -ll

,llvlenaozen teflr{

inovacija u ra(l<ultura)

lificiraniji za

prihvatiti teh

nkljuði u plan

neslavno pro

vote na sva

podrðku djelaje5ivi i da óe

se angaZirali,jer strana kult

Drugi primjer

UsluZni

gram provestl

rada. Voditeljljudi poStuju,

stotinu godismatrali da ihsadaSnji

se poboljðanj

rezultate.ristiti tradicijs

Treói primjer

Ovaj primjernote koje su u

kompanijeInovatora, no

tervencija imjetïeni i nbile shvaóane

skome raduje individual

'azlikuje od drugoga.

aSanja, komunikacije

rtak" - izgled, ured-

r sredstvo sveukuPne

rkurentske prednosti

ih vrijednosti poslov-

:a sigurnost i omogu-

i razvija se.

slovne kulture naðin

duónost. Nije svejed-

re zaposlenih orijenti-tehnike, tehnologije,

rmjena. Nije svejedno

.r poslovnih subjekata

su ravnoduSni prema

zak popodne kuói; ci-

;ledaju na pravednost,

: prema dobavljaðu iliI ili ih nemarom o5te-

c prema neðemu itd.

lbrazovnu, zdravstve-

istraZuje vaZnost kul-

Zeriposlovnu kultururazvoja.

iraZavanje te izgradnjuri su, opóenito uzevSi,

róe jednostavno "pre-

k ni iz jednog odjela u

jeðtine djelatnika mo-

se nailazi na otpor.1r7

u Rijeci, Fakultet turistiðki

Prvi primjer - radionica 13.: Problemi razumijevanja

MenadZerijedne kompanije do5li su u drugu zemlju sa zadatkom uvodenjainovacija u rad postrojenja nel<e tvrtke. Njihovo im je ameriðko iskustvo(l<ultura) govorilo da su ljudi zaduZeni za rad postrojenja ujedno i najl<va-

lificiraniji za pobolj5anje njegova rada. Smatrali su da su ljudi spremnijiprihvatiti tehnoloSke i organizacijske promjene ako ih se pravovremenoukljuði u planiranje i provodenje tih promjena. Njihov je napor, medutim,neslavno propao jer su djelatnicivjerovali da menadZeri moraju imati odgo-vore na sva pitanja i sami ostvariti planirane ciljeve. I(ada su stranci zatralllipodr5ku djelatnika, ovi su krivo zakljuðili da su problemi postrojenja ner-je5ivi i da óe uskoro prestati s radom. Umjesto da su prihvatili poziv iviSese angaZirali, djelatnici su poðelitraZiti nova zaposlenja. Problem je nastaojer strana kultura nije bila podudarna s lokalnom.

Drugi primjer - radionical4.: Problem tradicijskog naõina rada

usluZni poslovni subjekt utro5io je vrijeme i novac pokuðavajuói novi pro-gram provesti u Zivot. cilj je programa bio unapredenje kljuðnih procesarada. voditelj prog'rama objaSnjavao je da uz kvalitetne procese rada, ako ihljudi poStuju, moraju doói i bolji rezultari. No ovaj jç poslovni subjekt imaostotinu godina staru tradiciju, usredotoðenu na ciljeve i rezultate. Ljudi susmatrali da ih se cijeni po konkretnim rezultatima i da su jedino njihovisadaSnji uðincivaZni. Pokazali su da nemaju nivremena ni strpljenja bavitise poboljdanjem procesa koji óe tek nakon dugog vremena dati opipljiverezultate. Program je propao jer voditelj nije znao u program unijeti i isko-ristiti tradicijsku poslovnu kulturu.

Treói primjer - radionica 15.: Problem shvaóanja poslovne kulture

Ovaj primjer pokazuje kako netko moZe nenamjerno uni5titi kulturne vred-note koje su upravo temelj uspjeha poslovnih subjekata. Novi predsjednikkompanije pokuSao je provesti neke inovacije nagradivanjem pojedinihinovatora, no taj je potez nosio u sebi proturjeðnost. Predsjednikova in-tervencija imala je suprotan i neZeljen rezultat jer su djelatnici bili povri-jetleni i nezadovoljni takvom inicijativom. Tradicionalno, inovacije su tubile shvaóane kao rezultat napora vi5e ljudi koji ponosno sudjeluju u tim-skome radu na razvoju novih proizvoda. Novi sustav nagradivanja poticaoje individualnu kulturu koja je bila u suprotnosti s dotada5njim timskim

131

clt¡hom kompanije. Znanjem o poslovnoj kulturi, ovakav se ishod mogaoizbjeói. Kada bi menadZeri shvaóali i poznavali kulturu svoje tvrtke, moglibi provesti strateSke promjene bezizazivanja otpora. To ne znaði da je sve

znaðajnije promjene moguóe provesti bez ikakva otpora jer je otpor premapromjenama prirodna ljudska reakcija. Buduóida je nemoguóe izbjeóisvakiotpor, poznavanje poslovne kulture omoguóit óe menadZerima da izbjegnuone prepreke koje su savladive.

ðetvrti primjer - radionica 16.: ldentifikacija poslovne kutture

Dva su se poslovna subjekata integrirala zahvaljujuói dobrom poznavanju iprihvaóanju svojih kulturnih razlika. Uvidom u poslovnu kulturu, ustanovilose da prvi poslovni subjekt u djelatnika potiðe poduzetnost i rizik. uspjesnidjelatnici bili su oni koji su imali suvremen pristup radu. Nasuprot tome, udrugom poslovnom subjektu postojao je roditeljski pristup. Djelatnike su

poticali da se strogo drZe tradicije i pravila. Uspje5ni su bili oni djelatnicikoji su se na5li unutar okvira Zeljenog ponaSanja. Nakon upoznavanja dvijurazliðitih kultura, viSi menadZeri mogli su donijeti i objasniti odluke takoda ih djelatnici obje tvrtke shvate i prihvate. Nema sumnje da kultura moZesnaZno djelovati na funkcioniranje poslovnih subjekata i njihovu poslovnuizvrsnost. Prvi nuZni korak u tom nastojanju jest identificiranje, odnosnoprosudba prevladavajuóe kulture u poslovnom subjektu.

Peti primjer - radionicalT.: Problemi ljudskog ponaðanja i percepcije uposlovnim odnosima

Dva konkurentska poslovna subjekta koja se bave proizvodnjom obuóe po-slala su u isto vrijeme svaki svoga predstavnika da istraZe veliko trZi5teAfrike i procijene moguónosti prodaje njihove robe. Nakon nekog vremenajedan od njih je konstatirao da nema moguónosti za prodaju cipela jersvi u Africi hodaju bosi. Drugi se predstavnik u isto vrijeme javio svojimmenadZerima s izvjeðóem da u Africi postoji velika moguónost za prodajuobuóe jer svi hodaju bosi. Istu situaciju dvije su osobe sasvim razliõito pro-tumaðile i izvele zakljuðak. Ovaj primjer o istraZivanju trZiSta svjedoði daljudi razliðito reagiraju i daju sasvim opreðna miðljenja. Dok je jedan surad-nik ocijenio da u Africi nitko neóe htjeti kupiti cipele buduói da svi hodajubosi, drugije upravo iz te ðinjenice, da svi hodaju bosi, izvukao zakljuðakkako su im cipele potrebne. Dobra je ilustracija iprimjer s ðaðom dopola na-

132

punjenom

prazna. Kak

Rijeðje o

ðin percepcij

vesti do sMoZe se, dajer medusoobzir, poslov

4.2.

Poðetak sus

vanja fenokulture vezuA. Pettigrewagodine u asopisu Admini.

ce Quarterlyres.rrB U ðlankako se moZe

ðetrnaest pritvrtke (l'espri

nadZmenta.

svodi na zahtinaðni izleti u

znaðili Sire

Slijedimo li p

dimo da je n

Edgara Schei

istraZivana na

rr8 Andrew Marsl

Quarterly, sv.rre Vidi detaljnije:

Francisco,

(av se ishod mogao

svoje tvrtke, mogli

lo ne znaði da je sve

'a jer je otpor prema

noguóe izbjeói svaki

dZerima da izbjegnu

: kulture

obrom poznavanju i

l kulturu, ustanovilo

nost i rizik. UspjeSni

u. Nasuprot tome, u

ristup. Djelatnike su

su bili oni djelatnicirn upoZnâvanja dviju

bjasniti odluke tako

rnje da kultura moZe

a i njihovu poslovnu

rtificiranje, odnosno

:u.

ilnJa I percepclje u

zvodnjom obuóe po-

straze veliko trZiSte

akon nekog vtemena

a prodaju cipela jervrijeme javio svojim

oguónost za prodaju

sasvim razliðito pro-

u.trZiðta svjedoði da

r. Dok je jedan surad-

buduói da svi hodaju

si, izvukao zakljuðak

:r s ða5om dopola na-

punjenorn vodom.Jedni é.e za nju reói da je dopola puna, drugi da je dopolaprazna. Kako óe tko "vidjeti" ðaðu, ovisio osobnom kutu gledanja na stvari.

Rijeðje o naðinu percepcije okruZenja i moguóeg reagiranja na njega, a na-ðin percepcije stvara odredenu kulturu ponaSanja raznih ljudikojimogu do-vestido sukoba izmedu prihvaóene istvarne kulture u poslovnom subjektu.MoZe se, dakle, pretpostaviti da poslovna strategija i kultura idu zajednojer medusobno utjeðu jedna na drugu. Jedino ako ih se zajedno uzima uobzir, poslovni subjekt se moZe nadati da óe ostvariti poslovnu izvrsnost.

Kultura jedne nacije je ogledalo u kojem seodraZava njezina svijest, vjerovanje i tradicija.

Ukratko, to je k|ju¿ pomoéu kojega se mogu otvoritivrata svijesti jednog narod¡ i njegovih institucija.

outon

4.2. Koncepti razvoja poslovne kulture u teoriji i praksimenadZmenta

Poðetak sustavnog izuða-vanja fenomena poslovne

kulture vezuje se uz imeA. Pettigrewa koji'je 1979.godine u akademskom ða-

sopisu Administrative Scien-

ce Quarterly objavio ðlanak pod nazivom 0n Studying organizational Cultu-res.rt8 U ðlanku je Pettigrew uveo pojam kulture iz antropologije i pokazaokako se moZe iskoristitiiza poslovne subjekte. Prije njega Fayolje u svojihðetrnaest principa upravljanja poslovnim subjektom uvrstio i princip duhatvrtke (l'esprit de corps). Kada se prevede na jezik suvremene teorije me-nadZmenta, zahtjev za postojanjem jedinstvenog duha tvrtke zapravo se

svodi na zahtjev za postojanjem jake poslovne kulture. Medutim, pojedi-naðni izleti u istraZivanju kulture sve do Pettigrewa i njegova rada nisuznaðili Sire zanimanje za istraZivanje ovog fenomena.

Slijedimo li prijelomni trenutak u razvoju koncepta poslovne kulture, vi-dimo da je nastupio pojavom knjige )rganizational Culture and Leadership

Edgara Scheina 1985. godine.rle U ovoj je knjizi poslovna kultura prvi putistraZivana na znanstvenoj razini. U njoj je elaborirana sveobuhvatna defi-

Andrew Marshall Pettigrew, On Studying Organizational Culture; Administrative Science

Quarterly, sv. 24, br. 4, Qualitative Methodolo gy, 197 9.,str. 570.-81 .

Vidi detaljnije: Edgar H. Schein, )rganizational Culture and Leadership, Jossey Bass, SanFrancisco. l985,

133

Kultura kao naëin Zivota moZdaje najvjerodostoj nija politi ka.

Richard Von Weizsöcker (njemaëki politÌëar)

nicija kulture koju i danas koristi najveói broj autora. Uz ovu, objavljeno je

viðe knjiga i õlanaka koji su znatno utjecali na prihvaóanje i razumijevanje

koncepta poslovne kulture, otvoriv5i istovremeno put njegovu daljnjem

razvoju.

I(oncept, kao i sam termin "kultura", posuden je iz antropologije. Antro-polozi su, naime, bili prvi koji su upotrebljavali ovaj termin ne bi li opisali

kompleksnu cjelinu koja ukljuðuje znanje, uvjerenje, umjetnost, moral i

zakon te sve druge sposobnosti i navike koje ðovjek stjeõe kao õlan "dru5-

tvene zajednice".12O Ako objaSnjava naðin ävota u svakoj socijalnoj zaied'

nici, kultura se moZe koristiti i za objaSnjenje nekih fenomena u poslovnim

subjektima kao specifiðnom obliku socijalne zajednice. lzvor interesa za

poslovni subjekt, kao socijalnu kategoriju, sadrZan je u njihovu znaðenju

zalivotsuvremenoga ðovjeka buduói da su danas poslovni subjekti moZda

najprisutnije vrste socijalnih kolektiva u Zivotu pojedinca. Pri preno5enju

iz antropologije u teoriju i praksu organizacije i menadZmenta, kultura je

morala biti modificirana, ðto se vidi i po atributima koje je dobila: "organi-

zacijska" ili "korporativna kultura".

U kreiranju koncepta poslovne kulturesvoj su udio imali i sociolozi koji su fo-

kusirani na socijalne aspekte Zivota uposlovnim subjektima. Oni su vrlo rano

otkrili da se iz nekih elemenata socijalnog miljea, kao Sto su mitovi, rituali

ili ceremonije moZe "proðitati" socijalni poredak poslovnih subjekata. Ele-

menti svakodnevnoga Zivota poslovnog subjekta, koje su upravo sociolozi

otkrili, postali su kljuðni za razvoj koncepta poslovne kulture. Primjer su

neformalni odnosi u poslovnom subjektu, liderstvo, neformalne norme po-

naðanja i sl.

Pored antropologije i sociologije, svoj doprinos konceptu poslovne kulture

dala je i socijalna psihologija. Socijalna psihologija je znanost koja prouða-

va kako socijalna sredina utjeðe na mi5ljenje, osjeóaje i pona5anje ljudi.121

Socijalna psihologija istraZuje proces socijalnih interakcija ljudiu kojima se

kreiraju odnosi i pojave koje prihvaóaju sudionicitih socijalnih interakcija.

r20 Vidi detaljnije: V. Lynn Meek, Organizational Culture: Origins andWeaknesses, Organizational

Studies, br. 4, 1988., dostupno sa: www.oss.sagepub.com (12.9.2O10:)

t21 Vidi detaljnije: M. A. Hogg, G. M. Vaughan,social Psychology, Prentice Hall, Englewood

Cliffs, London, 1995.

134

Èj!¡¡ù¡g\'$Ì;-r å\ tsì{ t*t -È ì}

.i*:¡1¡16 r$"è\iÉÈ$$ ¡ À¡¡ì$.ì

i i'¡r:ì *-t4 ¡ $.xÍ es;$t t 3 'rii te. I

¡,,,=: $sc¡tã!c¡ *ft:*g{i t$+r

È*¡trsÈ *l ¡--rt *..r$**vtle &l

Ëñl'{ê,$iti è${n $ *t*c-+¡.fqÈ

s,,+È$.ìr* slãXèpi qq¡U¿ q

¡esê¡*x¡ i s$*¡;{¡t¡t.* fr-t¡c

rqt*.så¡*{.$ È'*tx' - k tc t *¡ ¡t

i{t tèÈ+'s$}t** ì$' $}$'t$b'ê*

lerliÈ$ r$ $it...ð¡{} g:+*$rål

q$ir 6r¡çrfu $;*¡¡;aiu, H+}al

¡ì.rè $É$¡ gm*v;*r'** tT* È

S$f rs.È{'* }r: ¡l¿¡*l$tt pg

\,iì \iÈsÈ{;+Vièll¡È {* {}

$rr {:$*r{iì å rltl'*l*lu;t kl}j

¡liw +rt gu*¡tt;{;¡t i*.lFçr

*orul ¡rl*Ìv*tr jr- ltl.*

' .i ¡+rrrlr11¡¡1i1 1¡rl*¡r"

$t¡*¡+" $ tt¡tk*:i¡¡nx*¡'*i ¡*

$,ì$urti ¿?r'ÈrÈ{$t À}vtti{

È$+r*¡g* glt'¡$T"'{r{ j* åkl

{$.rt$¡r c* T*tll'i¡i ulgx

ËÛr.Tr¡¡":.

Uz ovu, objavljeno je:anje i razumijevanje

ut njegovu daljnjem

Lntropologije. Antro-ermin ne bi li opisali

, umjetnost, moral i

tjeðe kao ðlan "druS-

rkoj socijalnoj zajed-

nomena u poslovnim

ce. Izvor interesa za

: u njihovu znaðenju

lovni subjekti moZda

linca. Pri prenoSenju

rdZmenta, kultura jerje je dobila: "organi-

pta poslovne kulturei sociolozi koji su fo-lne aspekte Zivota u

-ima. Oni su vrlo rano

5to su mitovi, ritualiovnih subjekata. Ele-

3 su upravo sociolozie kulture. Primjer su

¡formalne norme po-

ptu poslovne kultureznanost koja prouõa-

: i ponaSanje ljudi.121

<cija ljudiu kojima se

;ocijalnih interakcija.

Veaknesses, Organi zational9.2010J

Prentice Hall, Englewood

Poslovna kultura nije ni5ta drugo nego sustav socijalno konstruiranih zna-

fenja stvari i pojava do kojih su ljudi doSli preko zajedniðkog iskttstva.l2z

Upravo je zato socijalna psihologija znanstvena disciplina bez õijih spoznaja

ne bismo mogli doói do razvoja koncepta poslovne kulture.

Mjesto poslovne kulture u teoriji i praksi or-ganizacije i menadZmenta teSko je odrediti ne

samo zbog toga Sto je kultura viSedimenzio-

nalan i sloZen fenomen veó. i zato ðto je sama

menadZerska teorija vrlo sloZena. Nju ðini puno

Velika ideja, ako je liðenaetike, nije nikakva ideja.

Jui Kozak (slovenski knjihevnik)

koncepata, pravaca i Skola miðljenja koje je vrlo teðko jednoznaðno podi-jeliti u jasno profilirane i medusobno odvojene cjeline koje se medusobno

ne preklapaju. Zato je utoliko teZe koncept poslovne kulture svrstatiu neki

erd tih pravaca ili Skola mi5ljenja.

Najðeðóije naðin grupiranja teorija poslovne kulture i menadZmenta njiho-

vo svrstavanje u pet osnovnih pravaca ili Skola miSljenja koje se razlikujuprema temama koje zaokupljaju njihovu paZnju kao i prema kutu gledanja

na organizacijske probleme.

Prvi pravac je klasiðna Skola organizacije. Karakteriziraju kruta perspekti-

va poslovnih subjekta. Glavne teme su formalna poslovna kultura, hijerar-

hija, funkcionalni ustroj, kruta i birokratska podjela rada te produktivnost.

Glavni predstavnici su Frederik Taylor, Henry Fayol i Max Weber.

Drugi pravacje ðkola meduljudskih odnosa ili bihevioristiðka 5kola. Ova je

5l<ola u teoriji organizacije i menadZmenta nastala s poznatim Howthorno-

vim eksperimentima tridesetih godina proSlog stoljeóa. Poslije je ova Skola

sofisticiranijom metodologijom i preuzimanjem saznarya iz psihologije isociologije prerasla u bihevioristiðku perspektivu teorije poslovnih subje-

kata. Fokus je na pona5anju ljudiunutar poslovnog subjekta. Osnovne teme

su: motivacija, grupni rad, liderstvo, moó, konflikti itd. Glavni predstavnici

su Mayo, Roetlisberger, a poslije i Argyris, Lewin, Maslow te mnogi drugi.

Treói pravac je teorija dono5enja odluka. Ova teorija dijeli se na normativ-

nu i deskriptivnu granu donoSenja poslovnih odluka. Najpoznatiji predstav-

nici su Simon i March.I22 Vidi detaljnije: Josip Zupanov, Kttlturni kapital kategorija informatíðkog druitvs, Zbornik

radova Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj, Hrvatsko sociolodko druStvo, Zagreb,

1998.

135

Cetvrti pravac je sustavna perspektiva, a temelji se na opóoj teoriji sust¿r"

va, koju i primjenjuje u organizacijskoj analizi. Promatra organizaciju l<au

jedinstvenu cj elinu komponiranu od podsustava. Najpoznatiji predstavn ic i

su Katz, Kahn i Rosenzweig.

Peti pravac je kontingentna teorija (trenutaðno vladajuóa teorija organiza"cijske strukture); upotrebljava saznanja klasiðne Skole poslovnih subjekatlna nov naðin i postavlja hipotezu da nema njihove idealne strukture, veó se

svaka mora prilagoditisituacijiu kojoj se poslovnisubjekt nat"azlPrema ovnj

teoriji, poslovnije subjekt konfiguracija elemenata u stanju harmonije i rav.

noteZe. Glavni su njezinizagovornici Lawrence, Lorsch, Mintzberg i Mitler.

Koncept poslovne kulture u ovih pet teorija organizacije i menadZment¡rpripada fokusu bihevioristiðke Skole miSljenja. lJzto, prevladavajuóa empi.rijska metodologija istraZivanja, kao ivokacija samih istraZivaða (psiholorii sociolozi), upuóuje na zakljuðak o pripadnosti poslovne kulture biheviori^stiðkome naðinu razmiSljanja o poslovnom subjektu.

4.3. Razumijevanje i izgradnja zajedniðke poslovne multikulture

Danas se poslovna kultura u razvijenome svije-tu afirmirala u punome sjaju jer je na trZi5tr¡nastalo dovoljno kapitala koji po profitnoj lei"

gici Zudi i Zuri da se oplodi. Uzto, nove tehno'logije, radi konkurentnosti u osvajanju trZiSta, potiõu sve veóu racionalnostposlovanja i kvalitetu proizvoda.l23 U poslovnim subjektima, posebice u

velikim korporacijama, sve se viðe smatra da nekulturan djelatnik mof-*postati koðnicom razvitka. Poslodavci se sve ðe5óe suðeljavaju s emociel"

nalnom stranom djelatnika i naslagama tradicijske kulture u njima, ðestt¡nepremostivima, individualnim, ali iregionalnim kulturnim odlikama u rfi"zliðitim skupinama. upravo zbog tih multikulturnih naslaga ðovjeka nijt:lako prilagoditi novoj tehnoloðkoj itrZisnoj situaciji. Moralo se poðeti njinr*sustavno upravljati i educiratiga za uspostavu zajedniðke poslovne kulturclkoja znaðajno utjeðe na razvoj poslovnog subjekta.

r23 Dostupno sa: www.capital.ba (10. 2.2010.)

136

Sliiirl¡, ,i¡,t.Þì

$¡E*l È,1

|@,wsl r*uie¡ Ë\e¡*t

1$"ot ' - '"'

S, $e¡""ç$'q¡

Ww**n **

r opóoj teoriji susta-

tra organizaciju kao

oznatiji predstavnici

uóa teorija organiza-poslovnih subjekata

Llne strukture, veó se

rkt nalazi. Prema ovoj

:anju harmonije i rav'

r, Mintzberg i Miller.

rcije i menadZmenta

rrevladavajuóa empi'

istraZivaða (psiholozi'ne kulture biheviori"

ovne multikulture

l u razvijenome svije-

;jaju jer je na trZiSttl

rkoji po profitnoj lo'di.Uz to, nove tehno-

sve veóu racionalnost

rjektima, posebice u

:uran djelatnik moZe

;uðeljavaju s emocio-

ulture u njima, ðesto

urnim odlikama u ra-

naslaga ðovjeka nije

{oralo se poðeti njime

iðke poslovne kulture

,$¡È¡À.i r¡{}år}r'i poslovnu kulturu ne promatraju kao po-

$-+,*riÀ{r *$i*r organizacijske teorije, veó kao posebnu

gg*'egsr.$*tivu kroz koju se poslovni subjekt sagledava

*.e,¡*.'c$ð. ¿*it:,Ir{ Prema njima, poslovna kultura postavlja

Kultura sluZidruStvu kao za5tita.

autori

g** *rfuvir * kojem se drukðije mogu razumjeti pojave i procesi u poslovnom

s*Srsç'k{r¡" l]rema Morganu, organizaciju je moguóe razumjeti na viSe naõina

$wÈ*+i.'* dæ je rijeð o viõedimenzionalnom fenomenu. Morgan je identificirao

¡l$sr¡ r;¡sliditih metafora koje su ljudi koristili za razumijevanje poslovnog

$*'{, ,-ht*{, r¡ledu kojima je i poslovna kultura:12s

$\*slwni subjekt kao stroj. Poslovni subjekt, kao i stroj, ima podje-

**¡ ri¡da medu dijelovima sustava i mehanizmima kontrole. Metaforu

x{lttjn koristi klasiðna teorija.

$iç¡sl*vn i subjekt kao organizam. Poslovn i subj ekt j e, kao i organizam,

$Ìt$$ren sustav koji se mora prilagodavati okruZenju. Ovu metaforu

k¡¡rìste kontingentna i konfiguracijska teorija poslovnog subjekta.

$\rsl*vni subjekt kao mozak. Poslovni subjekt je, kao i mozak, sustav za

¡w*:rxclu info¡macija idonoSenja odluka. Ovom se metaforom sluZe teo-

s{j** donoSenja odluka, kao i suvremena teorija organizacijskog uðenja.

$sçlrlovni subjekt kao kultura. Poslovni subjekt je mikrosocijalni su-

st*v koji, poput dru5tva, ima svoju kulturu.

åh¡slnvni subjekt kao politiõka struktura. Poslovni subjekt moZe se

$ì¡'r¡rìtâtrati i kao mjesto gdje se dogada demonstracija moói ili gdje

p*stoji sukob interesa.

$\**lovni subjekt kao sredstvo dominacije. Poslovni subjekt moZe bitiÀreriran kao mehanizam za eksploataciju ljudi. Marksistiðke teorije

irrt¡lle su tu metaforu.

$k'rsleivni subjekt kao psihiõko stanje. Poslovni subjekt moZe se pro-

sttirtrati i kao sredstvo za potiskivanje ili stvaranje odredenih psihiðkih

rtunja njezinih dionika. Täko se moZe reóida poslovnisubjekt potiskuje

$trah od smrti stvarajuói iluziju besmrtnosti, patrijarhalne obitelji i sl.

*fuslovni subjekt kao promjena. U ovoj metafori prirodno su stanje

xr*slovnog subjekta promjene, dok se na stabilnost gleda kao na spe-

ciÍidan sluðaj promjena.

e'rvil,l ftrf"ufj, Kultura i preduzetnütvo,Zadulbina Andrejevió, Beograd, 2000., str. 29.'lsr$* rl*trrljnije: Gareth Morgan, lmages of Organizations, Sage Publications, London,

.1986.

137

U naznaðenoj Morganovoj klasifikaciji poslovna kultura predstavlja novposlovni koncept. Poslovna kultura, ne samo prema Morganu veó i prema

nekim drugim autorima, sasvim je nova poslovna filozofija. Poslovnu kul-turu Robbins poima kao sustav miSljenja koji pripadnici istoga poslovnog

subjekta medusobno dijele, te navodi deset vaZnih karakteristika koje po-

kazuju bit poslovne kulture:126

Þ individualna inicijativa i odgovornost svake osobe

Þ tolerancija rizika i poticaj djelatnika za stvaralaStvo i inovacije

Þ usmjerenje na ciljeve i oðekivanja poslovnih postignuóa

Þ integracija i koalicijski odnosi unutar poslovnog subjekta

Þ potpora menadZmenta u clavanju uputa i potpore svojim podredeni-

ma

Þ kontroling i nadzor ponaSanja djelatnika

Þ identifikacija s poslovnim subjektom ili s profesionalnim podruðjem

rada

> sustav nagradivanja temeljen na kriterijima i pokazateljima radnog

uðinka

Þ tolerancija u rje5avanju sukoba i razliðitosti

Þ kultura dijaloga na svim hijerarhijskim razinama.

implementacijamenta koji su

Poslovna kultukata i pozitiubojica". Sve ov

subjekt nalazi ilre puno vi5e pa

performanse

aspekte njezinaje bila Zelja aut

5to vi5e zainte

zacijskom kul

utJecaJl na

negatlvnl utJe

Poslovna kulðajan õimbenikstrateSkih odlnje poslovnihslovnom subi

strateSkih.

cajem polaznihizboru strate5k

dono5enju drugsa, pretpostavku naJvecoJ mJ

kultura.

Poslovna kulterminanta nipretpostavka

fleksibilnost i

lmaJu sustav vprilagodavanja

Poslovna kultjektu. Normira

i ubrzava proce

Kultura zahtijeva da seljepota udruZi s istinom.

autori

Procjenjivanjem raznih vrsta kultura, od slabe

do jake, stvara se osjeóaj zajedniðkog razumi-jevanja koje pripadniciimaju o poslovnom sub-jektu, odnosno o tome kako se poslovi obav-

ljaju i kakvo se pona5anje od njih oðekuje. Dominantna kultura poslovnog

subjekta izrai,ava bitne vrijednosti karakteristiðne za veóinu zaposlenih.

Potkulture se razvijaju u velikim sustavima kako bi odrazile odredene za-jedniðke situacije s kojima su suoðenipripadniciu zemljopisno razdvojenim

ustrojbenim odjelima poslovnog subjekta.

Znaðenje poslovne kulture proizlaziiznjezina utjecaja na poslovanje i po-

slovne rezultate. O ovom se konceptu ne bi toliko pisalo i govorilo da ne

postoji snaZno uvjerenje kakoje za uspjeSan rad poslovnih subjekata nuZna

r26 Stephen P. Robbins, Bitni elementi organizacijskog ponoíanja,lll. izdanje, Mate, Zagreb, 1995.,

str. 253.

138

predstavlja nov

lanu veó i prema

ia. Poslovnu kul-stoga poslovnog

eristika koje po-

iinovacije

uóa

iekta

'ojim podredeni-

rlnim podruðjem

:ateljima radnog

<ultura, od slabe

dniðkog razumi-rposlovnom sub-

se poslovi obav-

rltura poslovnog

óinu zaposlenih.

ile odredene za-

sno razdvojenim

p.oslovanje i po-

i govorilo da ne

subjekata nuZna

Mate, Zagreb, .1995.,

Poslovna kultura vrlo je zna-

ðajan õimbenik u donoSenju

strateSkih odluka. DonoSe-

nje poslovnih odluka u po-

slovnom subjektu, pa i onihstrate5kih, nalazi se pod utje-

implementacija poslovne kulture. To su uvjerenje Sirili istraZivaði menadZ-

menta koji su prouðavali praksu "odliðnih" poslovnih subjekata.

Poslovna kultura moZe, medutim, djelovati na poslovanje poslovnih subje-

kata i pozitivno i negativno. MoZe biti "tajna formula uspjeha", ali i "tihiubojica". Sve ovisi o tome odgovara li kultura situaciji u kojoj se poslovni

subjekt nalazi ili ne. Mora se priznati da su do sada autori poslovne kultu-re puno viSe paZnje posveóivali pozitivnom utjecaju poslovne kulture na

performanse poslovnih subjekata, dok su potencijalno negativne i opasne

aspekte njezina utjecaja uglavnom zanemarivali. Razlog tome vjerojatnoje bila Zelja autora da, prikazujuói poslovnu kulturu u pozitivnom svjetlu,

5to vi5e zainteresira menadZera za novi koncept rada. To znaði da organi-

zacijskom kulturom treba ovladati kako bi se preko nje ostvarili pozitivni

utjecaji na poslovanje poslovnih subjekata, ali i izbjegli njezini eventualni

negativni utjecaji.

Kulture se nikada ne razv'ljaju akumulacijomtradicionalnih vr'rjednosti - pobjeda uvijek

pripada onima koji se nastoje osloboditi teretatradicije i prihvatiti novo ponaËanje druStva.

utor¡

cajem polaznih pretpostavki ivjerovanja koje donositelji odluka imaju. Pri

izboru strate5kih pravaca razvoja te izbora konkurentske strategije ili pri

donoSenju drugih vaZnih odluka - donosioci uvijek polaze od nekih premi-

sa, pretpostavki ilivrijednosti. Hoóe li strateSke odluke biti ispravne ili ne,

u najveóoj mjeri ovisi o polaznim pretpostavkama koje nameóe poslovna

kultura.

Poslovna kultura znaðajria je za poslovanje poslovnih subjekata kao de-

terminanta njihove sposobnosti da se prilagode okruZenju. Vrlo je ðesta

pretpostavka kako su kompanije uspjeSne zato Sto imaju kulturu koja istiðe

fleksibilnost i otvorenost prema zbivanjima na trZiStu. UspjeSne kompanije

imaju sustavvrijednosti ivjerovanja kojiu prvi plan stavlja potrebu stalnogprilagodavanja promjenama u okruZenju.

Poslovna kultura predstavlja proces koordinacije rada u poslovnom sub-

jektu. Normirana i propisana jedinstvena poslovna kultura bitno olakSava

i ubrzava proces koordinacije rada svih dionika u poslovnom subjektu. Je-

139

dinstvena i snaZna kultura podrazumijeva da postoji konzistentan, stabilan

i homogen sustav pretpostavki i vjerovanja, kojih se u svakodnevnom radu

i pona5anju u poslovnom subjektu pridrZava veóina zaposlenih. U takvimuvjetima nije te5ko uspostaviti efikasnu koordinaciju zaposlenih.

Poslovna kultura moZe biti vrlo efikasan mehanizam kontrole pona5anja

djelatnika. Kontrola se ostvaruje nametanjem djelatnicima odredenih kul-

turnih vrijednosti, vjerovanja i normi ponaSanja. Kada veóina zaposlenih

prihvati ove vrijednosti i norme kao svoja osobna pravila miSljenja, kontrola

njihova pona5anja bit óe vrlo jednostavna.

Pomoóu zajedniðkih standarda po-

slovne kulture moguóe je postiói ne

samo kontrolu pona5anja veó i mi5lje-

nja te osjeóaja zaposlenih. Nameta-

njem odredenih kulturnih vrijednosti,

ljudi se usmjeravaju da misle i osjeóaju na odreden naðin, a da to ðak i ne

primjeóuju. To eliminira moguónost nezadovoljstva i pobune protiv takva

ograniðavanja njihove slobode. Zajedniðki standardi i pravila ilustrativnopokazuju djelatnicima poslovnog subjekta kako se u pojedinim situacijama

treba pona5ati, 5to se od njih oðekuje, a 5to ne. Pravila vrijede za sve jed-

nako ijasno pokazuju Sto slijedi ako se od njih odstupa.

Poslovna kultura znaõajno smanjuje konflikte u poslovnom subjektu.Je-

dan od vrlo ðestih uzroka konflikata u poslovnim subjektima jesu razliðiti

i nekompatibilni referentni okviri od kojih ljudi polaze u razumijevanju

svijeta oko sebe. Kada dvije iliviðe osoba, koje imaju sasvim razliðite pret-

postavke, vrijednosti ivjerovanja o svijetu, dodu u situaciju da zajedno rade

ili donose odluke, moguó je konflikt izmetlu njih.

Poslovna kultura izvrstan je skup motiva. SnaZna kultura potiðe poisto-

vjeóivanje dionika poslovnog subjekta s njome. Time ljudidobivaju moguó-

nost zadovoljenja svojih potreba za pripadanjem. Zaposleni u poslovnom

subjektu nisu motivirani samo plaóom - oni uz materijalne potrebe, Zele

zadovoljiti i svoje potrebe za pripadanjem.Jedna od najznaðajnijih potreba

koju ljudi zadovoljavaju u poslovnim subjektima jest potreba pripadanja

odredenoj socijalnoj grupi.

140

PITANJA

Ljudima ne pomaZemo ako za njihëinimo ono 5to mogu sami uëiniti.

Abraham LÌncoln(a m eri ëki p redsjedn ¡k ¡ pol¡ti ë.o r)

1.

2.

3.

4.

5.

6..7

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

18.

19.

20.

21.

22.

Defini

Koja s

oobislov

oRazi

Obja

oNa

po

Koje

17. Na

bjek

obiodlu

Poj

pos

Kak

di

5tore?

Nab

Koje

zini

Koja

N

istentan, stabilankodnevnom radurslenih. U takvimoslenih.

ntrole ponaSanja

ra odredenih kul-eóina zaposlenih

riSljenja, kontrola

l standarda po-róe je postiói ne

íanja veó i miSlje-

rslenih. Nameta-

rrnih vrijednosti,

,adatoðakineune protiv takvaavila ilustrativnolinim situacijamarijede za sve jed-

om subjektu. Je-:ima jesu razliðitiu razumijevanjuim razliðite pret-

r da zajedno rade

ra potiõe poisto-

dobivaju moguó-

eni u poslovnom

ne potrebe, ieleaðajnijih potrebatreba pripadanja

PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA I RASPRAVU

1. Definirajte poslovnu kulturu.

2. Koja su znaõenja i shvaóanja poslovne kulture?

3. Navedite i objasnite vrste kultura.

4. Obr azloZite vaZnost nj egovanj a podu zetniðko-posl ovne ku ltu re.

5. Objasnite antropolo5ki i socijalni doprinos u kreiranju koncepta po-

slovne kulture.

6. Navedite temeljna obiljeZja klasiðne Skole organizacije.

7. O ðemu promi5lja ðkola meduljudskih odnosa ilibihevioristiðka ðkola?

8. Razjasnite podjelu teorije dono5enja odluka.

9. Objasnite sustavnu perspektivu.

10. O ðemu promi5lja kontingentna teorija?

11. Nabrojite iobjasnite metafore za razumijevanje poslovnog subjekta i

poslovne kulture.

12. Koje karakteristike iskazuju bit poslovne kulture?

13. Objasnite vaZnost poslovne kulture u procesu dono5enju strateSkih

odluka.

14. Pojasnite poimanje poslovne kulture kao procesa koordinacije rada u

poslovnom subjektu.

15. Kakva je veza izmedu poslovne kulture i efikasne kontrole ponaSanja

djelatnika?

16. Sto poslovni sustav postiZe zajedniðkim standardima.poslovne kultu-

re?

17. Na koji naðin poslovna kultura smanjuje konflikte u poslovnom su-

bjektu?

18. Za5to kaZemo da je poslovna kultura izvrstan skup motiva?

19. Nabrojite pet osnovnih pravaca ili Skola miðljenja poslovne kulture.

20. Koje su temeljne karakteristike teorije dono5enja odluka itko su nje-

zini predstavnici?

21. Koja su obiljeZja kontingentne teorije i tko su njezini predstavnici?

22. Nabrojite deset vaZnih karakteristika poslovne kulture.

23.

24.

25.

Objasnite zaSto poslovna kultura predstavlja proces koordinacije rada

u poslovnom subjektu.

Zbog ðega je kultura efikasan mehanizam kontrole ponaSanja djelat-

nika?

Smanjuje li poslovna kultura konflikte u poslovnom subjektu i zaSto?

142

koordinacije rada

pona5anja djelat-

subjektu i zaíto?

F KARAKTERISTIKE I ETEMENTIi). POSLOVNE KULTURE

Karakteristike poslovne kulture promatrajuse samo s motriSta vrijednosti i normi koje su

zajedniðke zapoduzeóe kao poslovni sustav.

Ono 5to nije raðireno u ðitavom poduzeóu i5to ne prihvaóaju svi njegovi õlanovi, nije nikarakteristika poslovne kulture. Veóina au-

Demokracija je postupakkojijamði da se nama ne vlada

bolje nego öto smo zasluZili.

George Bernard Shaw(irski dramatiëar)

tora koji se bave izuðavanjem pojma, sadrZaja i biti kulture smatra da su

govor, saznanja, vrednote, pravila i simboli temeljne njezine karakteristike:

Þ govor kao temeljni oblik kulture komuniciranja

Þ saznanja, tvorevine koje pruZaju objektivnu sliku o svijetu kao 5to su

religija, ideologija, filozofija, predrasude i znanstvene spoznaje

Þ vrednote koje ðine sustav materijalnih i duhovnih tvorevina kojeosmi5ljavaju Zivot i usmjeravaju ðovjekovo djelovanje

Þ pravila sadrZe naredbe i zabrane ponaSanja te u stanovitom s.mislupredstavljaju operacionalizaciju dru5tvenih vrednota i sankcija za nji-hovo kr5enje

Þ simboli u novije vrijeme sve viðe postaju predmet paZnje kao pose-

ban oblik kulturnih tvorevina kojima se simboliðno istiðe privrZenosti odanost svojim znakovima, simbolima, zastavama, parolama, himni,grbu i drugim ideoloSkim i statusnim simbolima.

5.1. Temeljni elementi poslovne kulture

Temeljni su elementi poslovne kulture sadrZaj, socijalni karakter, efektinastanka, stabilnost i odrZavanje tejedinstvenost i specifiðnost.

1. SadrZaj. Da bi se poslovna kultura definirala, nuZno je odrediti 5to õini

njezin sadrZaj; zato sve definicije poslovne kulture polaze od identifikacije

njezina sadrZaja. Izmedu njih, medutim, postoje znaðajne razlike. Brojni

su pojmovi i termini koji se u raznim definicijama navode kao sadrZaj po-

slovne kulture. Prvo, kao sadrZaj poslovne kulture navode se znaðenja koja

stvarima, dogadajima ili pojavama pridaju djelatnici i drugi dionici poslov-

nih subjekata. Rijeð je o znaõenjima koja su nastala u procesu medusobne

interakcije dionika poslovnih subjekta i zajedniðka su za sve ili za veóinu

njih. Drugo, kao sadrZaj poslovne kulture definiraju se razliðiti kognitivni

elementi kao ðto su vjerovanja, vrijednosti, pretpostavke i norme ponaða-

nja. Treói element koji se ukljuðuje u sadrZaj poslovne kulture jest obrazac

iliustaljeno ponaSanje djelatnika poslovnih subjekata. õetvrto, kao sadrZaj

poslovne kulture spominju se i simboli koji odraZavaju odredena znaðenja

i norme pona5anja.

2. Socijalni karakter. VaZna karakte-

ristika kulture jest da je to socijalna

kategorija, u smislu da postoji samo u

okvirima socijalnih grupa kao 5to su

poslovni sustavi, socijalni slojevi, profesije, nacije i sl. Tako je i poslov-

na kultura kategorija koja postoji samo na razini poslovnih subjekata kao

socijalnog sustava, a ne na individualnoj razini. Znaðenja, vrijednosti, vje-

rovanja, obrasci pona5anja ili simboli, da bi mogli ðiniti poslovnu kulturu,

moraju biti zajedniðki za sve ili bar zaveóinu dionika poslovnih subjekata.

I(ultura nije samo psiholoSki fenomen, vezan za pojedinca. Kultura je prije

svega socioloSka kategorija, vezana za kolektiv.

3. Efekti nastanka. Vrlo ðesto se poslovna kultura ddfinira preko svojih

utjecaja na'procese rada i njihove izvr5itelje. Obiðno se kaZe da poslovna

kultura usmjerava ili ðak odreduje radne procese i ponaSanje ljudi. Poslovna

kultura dovodi do toga da svi djelatnici i poslovni subjekti pribliZno jed-

nako interpretiraju i razumiju pojave u svijetu i oko sebe. S druge sttane,

poslovna kultura kreira skup pravila iuputa koji usmjeravaju svakodnevno

pona5anje i aktivnosti ljudi. Poslovna kultura nastaje kroz zajedniðko isku-

stvo d ionika koj e oni stj eðu rj e5ava nj em svakodnevn ih problem a. Zbog togaje za formiranje poslovne kulture potrebno odredeno vrijeme u kojem bi se

iskustvo stjecalo. Do zajedniðkih znaðenja stvari i pojava, kao izajedniðkihvjerovanja, vrijednosti i normi ponaðanja, ðlanovi poslovnih subjekta mogu

146

doói jedposlov

4. Stabilslovne kme

noSenje

vrijedn

5. Jedinjest i ta 5

ne

Uzrok je

dionika

Mnogi s

vo speci

razmiSli

zatimnju, naði

odluka.luka i rjepripadaj

u multi

U novije iliziraju ui

Poslovna ]

kurentsklkonkurertr

nJegov In¡

I

i

;-sh-,-*lgram Ujihr (a8. d

'28 Ante PulConsultl

odrediti 5to ðini

od identifikacijee razlike. Brojnikao sadrZaj po-

se znaðenja koja

¡i dionici poslov-

:esu medusobne

sve ili za veóinu

zliðiti kognitivnii norme ponaSa-

:urejest obrazacyrto, kao sadrZaj

redena znaðenja

, VaZna karakte-a je to socijalna

a postoji samo u

;rupa kao Sto su

lako je i poslov-

ih subjekata kao

vrijednosti, vje-oslovnu kulturu,ovnih subjekata.

r. Kultura je prije

rira preko svojih:aie da poslovna

¡je ljudi. Poslovna

<ti pribliZno jed-

. S druge strane,

aju svakodnevno

zajedniõko isku-

blema. Zbogtogarme u kojem bi se

kao izajedniðkihh subjekta mogu

doói jedino medusobnim interakcijama i komuniciranjem tijekom rada uposlovnom subjektu.

4. Stabilnost i odrZavanje. Nerijetko se kao komponenta definiranja po-slovne kulture pojavljuje i njezina stabilnost i odrZavanje u duZemu vre-menskom razdoblju. Poslovna kultura ima tenclenciju obnavljanja i to pre-

no5enjem na nove dionike poslovnog subjekta. Proces uðenja kulturnihvrijednosti od novih dionika u tvrtki naziva se socijalizacija.

5. Jedinstvenost i specifiðnost. Jedna od karakteristika poslovne kulturejest i ta ðtoje vrlo specifiðna ijedinstvena za svaki poslovni subjekt. Kao 5tone postoje dvije potpuno iste osobe, nema ni dvije iste poslovne kulture.Uzrok je tome ðinjenica da poslovna kultura nastaje iz zajedniðkog iskustvadionika svakoga poslovnog subjekta, koje se stjeðe tijekom duZeg vremena.

Mnogi su poslovni subjekti stjecaliprednost na trZiðtu zahvaljujuói upra-vo specifiðnome naõinu ponaSanja i

razmiSljanja menadZera i zaposlenih,

zatim participatívnom stilu upravlja-

Demokracija je umijeée da senarod sveðano vara u ime naroda.

Karlheinz Deschner(njemaëk¡ istraZ¡vai. i pisac)

nju, naðinu motivacije djelatnika, sustavu nagradivanja i naðinu dono5enjaodluka. Organizacijski ustroj, stil rukovodenja, motivacija, donoSenje od-luka i rjeðavanje konflikata bitno se razlikuju u poslovnim subjektima kojipripadaju razliðitim nacionalnim kulturama, 5to osobito dolazi do izraiajau multinacionalnim korporacijama.

U novije se vrijeme performanse poslovnih subjekata i njihova kultura anâ-

liziraju u okviru koncepta poslovne izvrsnosti i konkurentske prednosti.Poslovna kultura, prema novijim shvaóanjima, moZe biti znaðajan izvor kon-kurentske prednosti poslovnih subjekata.rzT Dakle, da bi se razumio izvorkonkurentske prednosti nekoga poslovnog subjekta, mora se razumjetinjegov intelektualni kapital i poslovna kultura.128

Slavica Singer, Regionalni indeks Hrvatske 2007., Nacionalno vijeóe za konkurentnost i Pro-gram Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), 2agreb, 23. 9. 2008., dostupno sa: www.undp.hr (48. s.201.1.)

Ante Pulió, Dragomir, Sundaó, lntelektualní kapital - resurs 2'1. stoljeóa,lnternational Business

Consulting Center, Rijeka, 2001., srr. 15.

127

128

147

Poslovna kultura kao cjelina, pa i pojedini njezini elementi, mogu se podi-

jeliti i promatrati na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, cehovskoj, grupnoj

i osobnoj razini povijesne i prostorne opstojnosti.

Þ Globalna ili univerzalna kultura - nema ljudskog dru5tva u kojem

ne postoji kultura, tako da je kultura univerzalija dru5tva. Kultura

globalnog druStva je razina koja se najðe5óe prihvaóa kao osnovna

razina na kojoj kultura u cjelini obitava.

Þ Regionalna kulturna matrica podrazumijeva neke osnovne ideje koje

povezuju jedno dru5tvo ijednu kulturu u duZem razdoblju i na Sirem

prostoru. Tako se moZe govoriti o srednjovjekovnoj europskoj krSóan-

skoj kulturi ili o antiðkoj helenskoj kulturi kao o tipovima kulture.

Þ Nacionalna podloga za stvaranje nacionalnih kultura su najðeSóe je-

zik, ali i religija i druga zajedniðka povijesna obiljeZja.

Þ Cehovske kulture i potkulture javljaju se unutar dru5tva dijeleói nje-

govu globalnu kulturu. Tako klase, slojevi i neke profesionalne grupe,

podjela druStva na selo i grad postoje kao univerzalni oblici stvaranja

potkultura u klasnim i diferenciranim dru5tvima.

Þ Grupna kultura osoban je oblik potkulture gdje se jedna grupa ljudi

nastoji izdvojiti iz druðtva i ne nastoji mijenjati druStvo, veó Zivot u

svojoj izdvojenoj grupi organizirati prema drukðijim vrednotama i

pravilima.

Þ Osobna kultura sastoji se od fonda duhovnih tvorevina koje pojedi-

nac usvaja tijekom procesa socijalizacije, multikulturacije i odgoja.

Osnovno je da dru5tveni mehanizmi te tvorevine u sustavu nameóu

pojedincu kojitako ima male moguónosti autonomno birati i stvarati

svoj pogled na svijet i svoju osobnu kulturu. Takva sloZenost kulture

ne samo da pruZa razliðite sustave stvaranja identiteta veó moZe biti

i izvor podijeljenog identiteta sa sukobljenim elementima.

Ii.Z. Kogni

Najðe5óa je

nentu. U ta

kulture.

'l"ablica 3.

Kognitivni esu kategorijstvari ili poj

tu imaju istc

ðlanove. Sim

stiraju ta zaj

kategorije kr

subjektima.:zultat ili pos

se kognitivnsimboli su ví

NajviËu moguéu razinu razvoiamoralne kulture postiéi ¿emo

kad shvatimo da bismo trebali imatikontrolu nad vlastitim mislima.

Charles Dorwin(en gl eski zna nstveni k i p ri rodoslovac)

Kada djelatnici nekog poslovnog

subjekta na istinaðin rjeSavaju neki

poslovni zadatak, to znaði da taj

zadatak za njih ima isti postupak

rada i isto znaðenje.

148

Izvor: Kreacijai

ti, mogu se podi-

:hovskoj, grupnoj

druõtva u koje.m

druStva. Kultura

aóa kao osnovna

snovne ideje koje

udoblju ina Sirem

:uropskoj kr5óan-

ovima kulture.

ra su najõe5óe je-

ja.

u5tva dijeleói nje-

fesionalne grupe,

ni oblicistvaranja

jedna grupa ljudi

,r5tvo, veó Zivot u

lim vrednotama i

:vina koje pojedi-

turacije i odgoja.

r sustavu nameóu

no birati i stvarati

sloZenost kulture

"eta veó moZe biti¡ntima.

rekog poslovnog

rðin rjeSavaju neki

r, to znaði da taj

ma isti postupak

rje.

5"2. Kognitivni elementi poslovne kulture

Najõe5óa je podjela poslovne kulture na l<ognitivnu i simboliðku kompo-nentu. U tablici 3. prikazani su kognitivni i simboliðki elementi poslovne

kulture.

Tablica 3. Elementi poslovne kulture

lzvor: Kreacija autora

Kognitivni elementi poslovne kulturesu kategorije koje ðine da situacije,stvari ili pojave u poslovnom subjek-

tu imaju isto znaðenje za sve njegove

ðlanove. Simboliðki elementi kulture su one kategorije koje nose i manife-

stiraju ta zajedniðka znaðenja. Kognitivni elementi kulture obuhvaóaju sve

kategorije koje kreiraju zajedniðko miõljenje i pona5anje ljudi u poslovnimsubjektima. SimboliðkisadrZaj kulture obuhvaóa sve ono 5to nastaje kao re-

zultat ili posljedica zajedniðkog miSljenja dionika poslovnog subjekta. Dok

se kognitivni elementi nalaze u glavama ljudi i ne mogu se izravno otkriti,simboli su vidljivi u svakodnevnom Zivotu poslovnog subjekta.

149

KOGNITIVNI ETEMENII SIMBOI.I(Kt EIEMENTI

vizija imis'rja

simboli naiin komunikacije

slavovi modeli ponaSanja

vjerovanja ceremonije

uvjeti rada

poslovna efika : . naiin obavljanja poslova

zajedniika oiekivanja

osjeftnja

identitet govor ijezik

ideologija interijer

, no¡mevrijednosti ' .,.i ,: , ' infrastruktura ',

neformalnapravila , ,,, , participativniodnosi

ugled poslovnog subjekta rftuali i obifaji u poslovnom subjqktu

naiin miSljenja prite i legende

Osnovni kognitivni elementi poslovne kulture su pretpostavke vrijednosti,

vjerovanja i norme ponaSanja. Pripadnici iste kulture pridaju ista znaðenja

vanjskim stimulansima i razumiju svijet oko sebe na isti naðin zato Sto

dijele zajedniðke pretpostavke, vrijednosti i uvjerenja o tom svijetu. Ove

se kognitivne kategorije u ljudskoj psihi nazivaju interpretativne sheme, a

predstavljaju okvir u kojem se dogada proces interpretacije ili pridavanja

znaðenja vanjskim utjecajima. Pretpostavke, vrijednosti i uvjerenja kreiraju

zajedniðka znaðenja kao komponente interpretativnih shema. Da bi se razu-

mjela priroda i naõin na koji pretpostavke, vrijednosti i norme usmjeravaju

mi5ljenje i pona5anje dionika poslovnih subjekata, nuZno je upoznati se

s naðinom nastanka, karakteristikama i funkcioniranjem interpretativnihshema.

tativne sh

odnose u

tora, su

slike vjenðzaposleniprocesa,

Interpretatkulture, a

niðko isku

ViSe putapretacuom

cluje se njivikati na suputno idonositi sa

broja djelatbaju biti ra

StVA

lzsvakiiskustvo iz

Vrijednosticiju u sadrZ

se treba

smatraju i i

nosti su

ciljno stanj

ili ciljnog s

pojedinac,

ðitavo nj

Svaki

i sazrii

koje ðovjek

cl u organt12e Vidi detalj

Ljudi koji stvaraju povijest,nemaju vremena pisatio njoj.

Klemens Von Metternich(njemaëki princ)

Analiza kognitivnog sadrZaja poslovne kul-

ture nije moguóa ako se ne prihvate neke

pretpostavke karakteristiðne za filozofskipravac poznat pod nazivom simboliðki inte-rakcionizam. Ova socijalna paradigma isto-

vremeno je osnova socijalne i kognitivne psihologije, bez ðijih se saznanja

ne mogu razumjeti kognitivni elementi poslovne kulture. PostojiviSe vrsta

interpretativnih shema, a najpoznatije su osobne sheme i sheme uloga.

Osobna shema predstavlja organizirano znanje o odredenoj vrsti ilitipu lið-

nosti. Ova shema sadrZi ciljeve i karakteristike nekog tipa liõnosti i njegovo

oðekivano ponaSanje, posebice u nekim specifiõnim situacijama.

Shema uloge predstavlja organizirano znanje o osobinama i ponaSanju koje

se oðekuje od osobe u odredenoj ulozi. Frimjeri shema uloga su shema

profesora, shema doktora, shema roditelja, shema direktora itd.Za svaku

od ovih uloga na shemi karakteristiðne su osobine i ponaSanje ljudi koji

ih "igraju". Tako se "zna" da je otac strog, a majka njeZna; da je profesor

sistematiðan, a politiðar sklon podilaZenju. Od svake osobe koja se nade u

nekoj od spomenutih uloga oðekuje se i odredeno pona5anje, tako da se

ljudi priliðno iznenade ako se neka osoba u odredenoj ulozi ne ponaSa u

skladu s oðekivanjima koja postoje u vezi s tom ulogom.

Poslovna kultura nije niSta drugo nego sustav zajedniðkih elemenata koji

se pojavljuju u interpretativnim shemama svih ili veóine dionika nekoga

poslovnog subjekta. Zaposleni u poslovnim subjektima razvijaju interpre-

150

tavke vrijednosti,Jaju ista znaõenja

;ti naðin zato 5to

tom svijetu. Ove

etativne sheme, a

rcije ili pridavanja

uvjerenja kreirajurma. Da bi se razu-

orme usmjeravaju

no je upoznati se

n interpretativnih

laja poslovne kul-ne prihvate neke

iðne za filozofskim simboliðki inte-

a paradigma isto-

z ðijih se saznanja

. Postoji vi5e vrstaisheme uloga.

,roj vrsti ilitipu lið-

l liðnostiinjegovoacijama.

ra i pona5anju koje

ra uloga su shema

rtora itd. Za svaku

rnaSanje ljudi koji

ina; da je profesor

rbe koja se nade u

aSanje, tako da se

ulozi ne ponaSa u

kih elemenata koji

:re dionika nekoga

razvijaju interpre-

tativne sheme koje im omoguóavaju brzu i laku interpretaciju pojava teodnose u njima. Zaposleni u poslovnim subjektima razvijaju sheme direk-

tora, suradnika, kolega itd. Kao õto se u Zivotu razvijaju shematiziraneslike vjenðanja, posjeta doktoru, odlazaka u kazaliSte ili u restoran, takozaposleni razvijaju shematiziranu sliku uobiðajenoga radnog dana, radnogprocesa, sastanka, poslovnog ruðka itd.

Interpretativne sheme ðine sadrZaj poslovne

kulture, a nastale su kroz empirijsko i zajed-

niõko iskustvo dionika poslovnog subjekta.

ViSe puta ponovljenom zajedniõkom inter-pretacijom nekog dogadaja ili situacije, odre-

duje se njihovo znaðenje za zaposlene te se tako definira smije li menadZer

vikati na svoje podredene, treba li pripravnik nositi kavu starijima, je liuputno iznositi protuargumente nekoj odluci rukovodstva, treba li odlukedonositi samo na razini uprave poslovnih subjekata ili participacijom veóeg

broja djelatnika, trebaju lisvi imati pribliZno iste plaóe i naknade ili one tre-baju biti razliðite itd. Buduói da su u razliðitim poslovnim subjektima isku-

stva zaposlenih razliðita, i njihove óe interpretativne sheme biti razliðite.

lz naznaðenog se moZe konstatirati da je poslovna kultura specifiõna za

svaki poslovni subjekt upravo zato ðto svaki od njih ima svoje specifiðno

iskustvo iz kojega su se razvile interpretativne sheme njezinih dionika.

Vrijednosti i vjerovanja osnovni su elementi koji imaju preskriptivnu funk-ciju u sadrZaju poslovne kulture, a govore ljudima ðemu treba teZiti i kako

se treba ponaSati. Vrijednosti i vjerovanja vrlo je te5ko razdvojiti pa se ðesto

smatraju i identiðnim pojmovima, no medu njima ipak ima razlike. Vrijed-nosti su "postojana vjerovanja daje odredeni naðin ponaSanja ili odredeno

ciljno stanje osobno ili dru5tveno poZeljnije od suprotnog naðina pona5anja

ili ciljnog stanja".l2e Vrijednosti predstavljaju odredenu vrstu ideala kojempojedinac, poslovni subjekt ili dru5tvo treba teäti i koji treba usmjeravati

ðitavo njihovo ponaSanje i sve njihove akcije.

Svaki ðovjek ima svoj sustav vrijednosti kojije prihvatio tijekom odrastanja

i sazrijevanja. Sustav vrijednosti oblikuje se kroz identifikaciju s osobama

koje ðovjek smatra vaZnima i na koje se ugleda tijekom sazrijevanja. Dolaze-

ói u organizaciju pojedinac donosi individualni sustavvrijednosti koji moZe

Demokracija n'rje pitanjesvrsishodnosti vei morala.

Willy Brondt(nje m aëki po I iti ëa r i d rhov nì k)

I

biti, u veóoj ili manjoj mjeri, (ne)kompatibilan sa sustavom vrijednosti kojije

veó izgraden u poslovnom subjektu. Razdoblje socijalizacije nastupa kada

pojedinac prilagoduje svoj sustav vrijednosti poslovnome. U nekim sltlða-

jevima moZe se dogoditi i suprotan proces kada se organizacijski sustav

vrijednosti prilagotluje odredenoj osobi. Kada se s vremenom odredena

vrijednost u praksi funkcioniranja poslovnog subjekta ustali i dokaZe kao

uspjeSna, potiskuje se u podsvijest i transformira u uvjerenje.

Vjerovanja i vrijednosti vrlo su bli-

ski onome 5to Peter Drucker nazi-

va "teorijom biznisa".l30 Po njemu,

svaki poslovni subjekt tijekom svoga razvoja dolazi do niza vjerovanja i

vrijednosti.o tome kako biznis funkcionira i kako bi se poslovni subjekt

trebao razvijati i pona5ati. Sustav tih vjerovanja i vrijednosti Drucker nazi-

va teorijom posla ili biznisa. U tu teoriju spadaju vjerovanja ivrijednosti o

kupcima, konkurenciji, kvaliteti, inovacijama, ulozidrZave u biznisu itd. Na

vi5e primjera Drucker pokazuje kako teorija biznisa, kao sustav vjerovanja

i vrijednosti, moZe dovesti do ispravnih ili neispravnih strateðkih odluka

koje izravno vode prema uspjehu ili prema propasti poslovnih subjekata.

Drucker smatra kako svaka teorija biznisa ima tri kljuðne komponente,

odnosno tri grupe vjerovanja ivrijednosti od kojih se sastoji:

Þ Prvu grupu vjerovanja ðine vjerovanja o okruZenju, trZiSnom poten-

t ;].iliJ'äTlunure, vjerovanja o misiji poslovnog subjekta i speci-

fiõnoj konkurentskoj prednosti poslovnih subjekata. Drucker smatra

da je za poslovni subjekt od vitalne vaZnosti da uvjerenja i vrijedno-

sti u svakom trenutku budu medusobno uskladena i prihvaóena od

svih djelatnika koji ih trebaju kontrolirati i unapredivati.l3t

Þ Treóa grupa komponenti poslovne kulture odnosi se na norme po-

naSanja. Zna se da neformalne grupe djelatnika stvaraju svoje norme

ponaSanja koje su duZni pojtovati svi ðla¡ovi grupe i to pod prijet-

njom sankcija od ostalih dionika grupe. Danas je poznato da se u

svakoj grupi ili poslovnom subjektu razvijaju odredena pravila pona-

Sanja u standardiziranim situacijama.

130 Vidi detaljnije: Peter F. Drucker, The Theory of the Business, Harvard Business Review 1994.

r3r Peter F. Drucker, lnovaciie i poduzetniítvo, Globus, Zagreb,1992', str. 174.-191.

152

Ova pravil{ponaSanja. I

hoóete li k i

viti, donos{za sebe, je$

dileme raz{

kolegama, isredinu vrl{

!,

Norme port

Zivotu pos!

nika poslor,!

njihoviée r{

glatko, be{trm, ne poq

redovito d$

biti podreQ

trebaju bitükonfiikti st

Argyris i Sf

ki, vrijedn<i

pridrZavajd

subjektimarjednosti, divrijednostiiproniknutiipuno oslorì

da slika kul

kulture, a n

reorua zaJl

pretpostavl

da ljudimo!se Zivotu sll

ke podsvj-e

upotrebu sl

i

r vrijednosti kojijercije nastupa kada

re. U nekim sluõa-

;anizacijski sustav

menom odredena

rstali i dokaZe kao

renje.

dnosti vrlo su bli-

lter Drucker nazi-

nisa".l3o Po njemu,

¡ niza vjerovanja i

: poslovni subjektrosti Drucker nazi-

lnja ivrijednosti o

'¡e u biznisu itd. Na

) sustavvjerovanjastrateíkih odluka

rslovnih subjekata.

rðne komponente,rstoji:

u, trZi5nom poten-

rg subjekta i speci-

ta. Drucker smatra

vjerenja ivrijedno-na i prihvaóena od

divati.l3t

;i se na norme po-

varaju svoje norme

rpe i to pod prijet-

e poznato da se u

'd'ena pravila pona-

Business Review 1994.

,tr.174.-19'1.

Ova pravila ili norme ponaSanja produZuju ustaljene obrasce ili modele

pona5anja. Hoóete li se kolegama na poslu obraóatipo imenu iliprezimenu,hoóete li k direktoru moói otiéi kada god Zelite ili se najprije morate naja-

viti, donose li pripravnici hranu i kavu za sve u uredu ili óe to raditi svatko

za sebe, jesu li intimni odnosi izmedu kolega i kolegica dopu5teni... sve tedileme razrjeðavaju norme ponaSanja. Da ne bi stalno dolazio u konflikt s

kolegama, svaki novi ðlan poslovnog subjekta mora nakon dolaska u novu

sredinu vrlo brzo nauðiti osnovne norme pona5anja.

Norme ponaSanja imaju vrlo vaZnu ulogu uZivotu poslovnog subjekta. Ako veóina dio-nika poslovnog subjekta prihvati iste norme,

njihovi óe medusobniodnosi i interakcije teóiglatko, bez veóih konfrontacija. Ako, medu-

Nezahvalnost jenedostatak kulture.

Bjornierne Bjornson(norveÈki knji1evnik)

tim, ne postoji slaganje dionika poslovnog subjekta u pogledu normi, tada

redovito dolazi do konflikata. Ako dio zaposlenih smatra da mladi trebajubiti podredeni i uvijek sluSati starije, dok drugi dio kolektiva smatra da svi

trebaju bitijednaki i da samo kvaliteta rada moZe biti mjerilo autoriteta -konflikti su izmedu te dvije grupe zaposlenih neizbjeZni.

Argyris i Schon postavili su vrlo korisnu distinkciju izmedu pretpostav-

ki, vrijednosti i uvjerenja koje ljudijavno iznose i onih kojih se stvarnopridrZavaju u svakodnevnom pona5anju. Uoðili su kako ljudi u poslovnim

subjektima i izvan njih vrlo ðesto javno istiðu jednu vrstu vjerovanja i vri-jednosti, dok se u svome stvarnom ponaSanju upravljaju sasvim drukðijimvrijednostima i vjerovanjima. To je posebno vaZno za istraZivaðe koji Zele

proniknuti u poduzetniðku kulturu nekoga poslovnog subjekta. Ako se pot-

puno oslone na ono 5to ljudiu poslovnom sustavu kaZu, moZe se dogoditida slika kulture do koje se istraZivanjem docle bude slika javne ili Zeljene

kulture, a ne stvarnih kulturnih vrijednosti ivjerovanja.

Teorija za javnost uglavnom sadrZi vrijednosti i vjerovanja, dok su baziðne

pretpostavke elementi teorije za upotrebu. Priliðno je teSko pretpostavitida ljudi mogu javnoizraiavatijednu vrstu pretpostavki, a u svakodnevnom

se Zivotu sluZiti sasvim drugom. Razlog tome je Sto su baziðne pretpostav-

ke podsvjesne kategorije, a diferenciranje teorije za javnost i teorije za

upotrebu svjesno je manipuliranje.

153

J*vr:CI ralaganje za jedne, a stvarno pridrZavanje drugih vrijednosti i vjero-vanja moZe biti prouzroðeno veóim brojem ðimbenika. Vrlo ðesto uzrok je

tome ðto sn javno isticane vrijednosti one za koje se zna da su dru5tvenopoZeljne, a da su one do kojih rukovodstvo poslovnih subjekata stvarno

drZi druStveno neprihvatljive. Primjer takva poslovnog subjekta bilo bi onokoje javno istiðe vrijednost zaStite ðovjekove okoline, jer je to dru5tvenopoZeljno, dok u stvarnosti ispuSta u tu istu prirodnu sredinu opasne tvari,jer smatra kako okoliS nije njegov problem. Nekada je raskorak izmedu

isticanih i Zeljenih vrijednosti ivjerovanja prouzroõen nesposobno5óu onog

ili onih koji te vrijednosti istiðu, ali se ne pona5aju u skladu s njima. MoZe

se dogoditi da se pojedinac ili poslovni sustav zaista Zeli ponaSati u skladu

s vrijednostima koje proklamira, ali nema prijeko potrebne resurse ili ka-

drovske i tehnolo5ke sposobnosti za to.

Simboli su

iskustava

sadrZaja po

sti i vjerovau kreiranjuanaliziraju i

boli obuhvðlanove

i pojave, kojvjerovanja d

MoZe se s

SVC U

gove kultuponaSanja

kumentaciiinterijera tenaðina komSve 5to se

slovne kulturukovodst

Sve 5to

poslovne kunako transznaðenje koj

koji takoderodluõivanja i

tu.

Buduói da

hove prirodebihevioristið

Semantiõki s

jem simbol!utjeðe i na n

kulturniizraza. Nacii

S ljudima kojistremedrukëijim ciljevima, ne moguse praviti zajedniðki planovi.

Konfucije (kineski frlozof isocijalni reformator)

Vrlo je ðesta pojava da poslovni subjekt javno

istiõe vrijednosti i uvjerenja za koja se zalaZe.

To je vrlo korisno kao ðimbenik motivacije za

zaposlene, integraciju kolektiva i unapredenje

ugleda poslovnih subjekata. Obiðno se teorijaza javnost publicira u okviru lzjave o misiji

poslovnih subjekata. Argyris i Schon skreóu paZnju da je pri ovakvim javno

isticanim vrijednostima i vjerovanjima potrebna opreznost. MoZda je rijeðsamo o teoriji za javnost, a ne i o teoriji za uporabu.

5.3. Simboliðk¡ elementi poslovne kulture

Simboliðkim sadrZajem poslovne kulture obuhvaóeno je sve ono 5to u po-

slovnom subjektu za djelatnike ima neko znaðenje. Simboli su znakovi,predmeti, postupci ili pojave koje znaõe ne5to viðe ili ne5to drugo nego

5to su oni sami. Simboliðki sadrZaj poslovne kulture obuhvaóa sve ono 5to

u poslovnom subjektu odraZava zajedniðke pretpostavke, vrijednosti, vje-rovanja ili norme. Simboli su vidljiv dio poslovne kulture, pomoóu kojih se

mogu razumjeti zajedniðke pretpostavke, vrijednosti i vjerovanja dionikaposlovnog subjekta.

vrijednosti ivjero-/rlo ðesto uzrok je

ra da su dru5tveno

subjekata stvarno

ubjekta bilo bi ono

er je to druStveno

:dinu opasne tvari,: raskorak izmedu

sposobno5óu onog

ladu s njima. MoZe

i ponaSati u skladu

:bne resurse ili ka-

lovni subjekt javno

a za koja sezalaie.¡enik motivacije za

<tiva i unapredenje

r. Obiðno se teorijariru lzjave o misiji: priovakvim javno

rost. MoZda je rijeð

3 sve ono 5to u po-

imboli su znakovi,

neSto drugo nego

uhvaóa sve ono Sto

kç, vrijednosti, vje-'e, pomoóu kojih se

vjerovanja dionika

MoZe se slobodno reói da je gotovo

sve u poslovnom subjektu simbol nje-gove kulture, polazeói od portirnice i

pona5anja portira preko poslovne do-

kumentacije, izgleda osoblja i raõuna,

interijera te izgleda prostora i ureda,

Demokracija poëiva na trinaðela: na slobodisavjesti, na

slobodigovora i na razboritostida nijednu od njih ne koristi.

Mark Twain (ameriëki pisac)

Simboli su istovremeno i rezultat i manifestacija zajedniðkih znanja teiskustava svih djelatnika u poslovnom subjektu, produkt su kognitivnogsadrZaja poslovne kulture i kao takvi odraZavaju pretpostavke, vrijedno-sti i vjerovanja koje ðine taj sadrZaj. Medutim, simboli aktivno sudjeluju

u kreiranju tih pretpostavki, vrijednosti i vjerovanja time 5to konstantno

analiziraju i sintetiziraju kako osobna tako i zajedniðka postignuóa. Sim-

boli obuhvaóaju sve ono u poslovnom subjektu Sto ima neko znaðenje za

ðlanove poslovnih subjekata. Õine ih svi materijalni i nematerijalni objektii pojave, koji su nastali kao produkt zajedniðkih pretpostavki, vrijednosti i

vjerovanja dionika poslovnog subjekta.

naðina komuniciranja i obraóanja, do strategije i ciljeva poslovnog subjekta.

Sve ðto se dogada u poslovnom subjektu praktiðno je odraz njegove po-

slovne kulture i nosi peðat pretpostavki, vrijednosti ivjerovanja koja dijele

rukovodstvo i zaposleni u njemu.

Sve 5to vidimo u poslovnom subjektu nosi neko znaðenje koje ðini sadrZaj

poslovne kulture toga poslovnog subjekta. Ipak, nisu svi simboli podjed-

nako transparentni - neki su puno vidljiviji od drugih i lak5e je prepoznati

znaõenje koje u sebi nose. lz organizacijskog ustroja poslovnih subjekata,

koji takoder predstavlja svojevrsni simbol, moZe se uoðiti stil upravljanja,

odluðivanja i drugih vrijednosti koje su prisutne u tome poslovnom subjek-

tu.

Buduói da su simboli heterogene kategorije, radi lakSeg razumijevanja nji-

hove prirode i znaðenja korisno ih je razvrstati u ove trigrupe: semantiðki,

bihevioristiðki i materijalni.

Semantiõki simboli prepoznaju se u jeziku inaðinu govora kao najznaðajni-jem simbolu kulture. Naõin govora nije samo proizvod kulture, veó aktivnoutjeðe i na njezino oblikovanje. U njemu su sublimirana znaðenja koja ðine

kulturni sadrZaj. Zbogtoga se u svakoj kulturirazvija specifiðan pojmovnik

izraza. Nacije razvijaju svoju nacionalnu kulturu izraiavajuói svoje pretpo-

r55

Plemenit ðovjek je dostojanstven,ali nije gord - prostak je gord

ali nije dostojanstven.

Konfucije (kìneski frlozof i socijalni reformator)

stavke, vrüednosti i uvjerenja preko nacionalnog jezika. Pojedini socijalni

slojevi razvijaju svoj jezik kojim izraíavaju neka znanja i iskustva koja dijele

samo pripadnici te potkulture (izvrstan je primjer Zargon mladih). Pojedi-

ne profesije razvijaju svoje specifiõne pojmove iizraze koji su samo njima

razumljivi.

U svakome poslovnom subjektu ra-

zvija se interna komunikacija kojom

õlanovi te poslovni subjekti izraíava-ju ona znanja i vjerovanja do kojih su

doSli zajedniõkim Zivotom i radom.

lja iaktivdooptuZivatine upadat

ta 5ro ihje dvostrupovisivatirzgovoren

utjeõemo

Sastavni

ziéni izraz

ðit ods nekim d

tzÍazavanlpovezanih

ritualimaveselice kforme ku

cijalne intrane,

odredenevjerovanja

ili tridesetljenih i stildirektora,sve prisut

subjektu.

Ritual omijeva

renstva o

'33 Radivojer3a Pavao Bra

13s Vladimir

ä

f

Ta komunikacija pokazuje znaðenja koja predmeti, dogadaji i pojave imaju

za ðlanove poslovnog subjekta. NajlakSi naðin da se dotTe do znaðenja koja

za ðlanove imaju pojave u samome poslovnom subjektu jest da se razumije

njihov govor. Gotovo u svakome poslovnom subjektu moZe se napraviti po-

pis specifi ðnih izraza, rijeði ili akronima koji imaju odredeno znaðenje samo

u tome poslovnom subjektu i koji odraZavaju njegovu kulturu. Razumije-

vanjem tih specifiðnih izraza lako se dolazi do znaõenja koja ðine sadrZaj

poslovne kulture. Temeljnije preduvjet uõinkovite poslovne komunikacije u

poslovnom subjektu jeziõna kompetencija.t32 Da bi ljudi komunicirali u po-

slovnom subjektu, moraju koristiti prepoznatljiv poslovnijezik. Sposobnost

brzog,jasnog ilogiðnog izraiavanja misli iuvjerljivih argumenata, temeljnije razlog uspjeha govornika. Govor nije tek sredstvo izraZavanja misli, govor

istovremeno oblikuje na5 naðin razmi5ljanja. ðesto se susreóemo s izrekom:

"Kako óu znati ðto misli dok to ne kaZe?" Zaista, ako u nekom jeziku nema

rijeði ili izraza za neku pojavu, pripadnicite kulture ne mogu ni misliti o tojpojavi. U nekim afriðkim drZavama rijeð snijeg ne shvaóa se jednako kao u

Austriji ili nekoj drugoj europskoj zemlji, jer pripadnici afriðkog naroda ne

poznaju tu prirodnu pojavu kao Austrijanci.

Nije sluðajno da u engleskom jeziku postojiviSe izraza za pojam koji se u na-

Semu govornom jeziku oznaðava smo jednom rijeðju: cilj. Engleske su rijeði:

purpose, goal, aim, target, object. Ova razlika u bogatstvu izraza za rijeð cili

svakako je povezana s razlikama u hrvatskoj i engleskoj nacionalnoj kulturi.

Stupanj racionalnosti i orijentacije k ciljevima u engleskoj je kulturi znatno

veói te otuda iveóe bogatstvo izraza za isti pojam. Govor je ne samo proi-

zvod kulture te njezin transmiter i komunikator veó istovremeno predstav-

132 Mario Plenkovió, Poslovns komunikologiiø, Alineja, Zagreb, 1991., str. 59.

.156

Pojedini socijalniskustva koja dijelern mladih). Pojedi-

roji su samo njima

,nom subjektu ra-

rmunikacija kojomisubjekti izrai,ava-'ovanja do kojih su

Zivotom i radom.

tlaji ipojave imaju

e do znaðenja-koja

iest da se razumijeZe se napraviti po-

:no znaðenje samo

<ulturu. Razumije-

r koja ðine sadrZaj

'ne komunikacije u

komunicirali u po-

ijezik. Sposobnost

;umenata, temeljniiavanja misli, govor

;reóemo s izrekom:

rekom jeziku nema

rogu nimisliti o toja sejednako kao u

afriõkog naroda ne

pojam koji se u na-

. Engleske su rijeði:

t izraza za rijeé cilj

racionalnoj kulturi.rj je kulturi znatno

or je ne samo proi-

vremeno predstav-

tr. 59.

lja iaktivno oblikuje osobnu kulturu. Izreðeno moZe bitiuvredljivo idovesti

do pogreðaka koje se ne mogu ispraviti, a mogu istovremeno ismijavati i

optuZivati. U konverzaciji treba biti paZljiv i obziran, pratiti tijek rasprave,

ne upadati u rijeõ i ne govoriti u isti glas. 'Jedan od najljepSih komplimena-

ta Sto ih moZemo dati drugoj osobi, jest da paZljivo slu5amo."133 Potrebno

je dvostruko viSe sluðati nego govoriti, izbjegavati oðtre konfrontacije, ne

povisivati ton i ne prijetiti sugovornicima. "Razgovor se ne sastoji samo od

izgovorenih rijeði. Razgovaramo i bez rijeði. Razgovorom definiramo naSe

medusobne odnose i stavove prema izgovorenim sadrZajima. Razgovorom

utjeõemo na druge, ali i drugi na n4s."134

Sastavni dio govora u svakoj kulturi su pravila i metafore. Metafora je 'Te-

ziðniizrazkoji ima preneseno znaðenje, koji se upotrebljava za objektrazli-ðit od onoga kojemu prvobitno pripada, kako bi se sugerirala komparacija

s nekim drugim konceptom ili objektom".l3s Metafore su moóna sredstva

izraZavanja zato 5to ne predstavljaju samo jedno veó õitav niz medusobno

povezanih znaðenja.

Bihevioristiðki simboli prepoznaju se

ritualima kao 5to su razne prigode i

veselice koje konsolidiraju razliðiteforme kulturnog izraiavanja kroz so-

cijalne interakcije. Rituali su stilizi-rane, programirane aktivnosti i postupci kojima je cilj ne samo izazvati

odredene efekte ve(.i izraziti te prenijeti odreiTene kulturne vrijednosti i

vjerovanja. Tako je, na primjer, ritual dodjele ruõnog sata za deset, dvadeset

ili trideset godina radnog staZa u nekom poslovnom subjektu sustav usta-

ljenih i stiliziranih aktivnosti koje, izmedu ostalog, mogu ukljuõiti igovordirektora, obraóanje "predstavnika" nagradenih, podjelu darova i koktel za

sve prisutne. Taj ritual manifestira i veliða vrijednost lojalnosti poslovnom

subjektu.

Ritual obrane magistarskog i doktorskog rada na veóini fakulteta podrazu-

mijeva ove aktivnosti: õitanje biografije kandidata, ðitanje lzvje5óa povje-

renstva o ocjeni rada, uvodnu rijeð predsjednika povjerenstva, komentare

'33 Radivoje BoSnjakovió, Koristi mozak, RAI d.o.o., Slovenija, Kranj,2001., str.81'r3a Pavao BrajSa, Umijeóe razgovora, C.A.S.H., Pula, 1966., str. 28.

'3s Vladimir Anié, Rjeðnik hrvatskog jezikø, Novi libar, Zagreb, 1991., str. 335'

$ pstts*qin dlanova povjerenstva, odgovore kandidata i eventualnu diskusiju.{liTj je ovog rituala pridavanje veóe vaZnosti samome ðinu obrane i odavanjapriznanja, ðasti i slave magistrantu, odnosno doktorandu. Aktivnosti kojeðine ritual mogu se razlikovati od poslovnih subjekata do poslovnih subje-kata, jer se i njihove kulture razlikuju, medutim, veóinu klasiõnih rituala,kojiizrazavaju osnovne ljudske vrijednosti, narazimo u gotovo istom oblikuu svim poslovnim sustavima.

Bez obzira na to koliko stezaposleni, uvijek morate naéi

vremena za ucenje ili éete ostati neuki.

Konfucije (kineski filozof i socijalni reformator)

Osnovna je funl<cija rituala izrazitiodredene kulturne sadrZaje, pret-postavke, vrijednosti i vjerovanja.Na taj naðin rituali, stvarajuói dojampoznatog okruZenja, istovremeno

pridonose i stvaranju osjeóaja sigurnosti kod dionika poslovnog subjekta.Ritualitakoder postavljaju granicu izmedu onih dionika poslovnog subjektakojisu pripadnicikulrure i onih kojito nisu. onikojisu jn, akrivno sudjelujuu ritualima, dok oni koji su out, ne sudjeruju. putem rituala ðlanovi poslov-nih subjekata doznaju tko je "njihov", a tko nije. u poslovnim subjektima seuglavnom javljaju rituali prijelaza, rituali postignuóa i marerijalni simboli.

Rituali prijelaza najõe5óe se javljaju kod ðlanova jedne grupe pri prihvaóa-nju novog ðlana. Primjeri za ovaj ritual su postupak prijema novih kadrovau poslovni subjekt ili "brucoSijada" kojom se prosravlja dolazak novih stu-denata ("bruco5a") na fakultet, polaganje prisege u vojsci ili prigodom pro-mocije magistara i doktora znanosti, konstituiranja predstavniðkih tijelana drZavnoj i lokalnoj razini itd. Ti su rituari uvijek prigoda da se naglaseosnovne vrijednosti poslovnog subjekta.

Rituali postignuóa slave pojedinaðne ili kolektivne rezultate i uspjehe testvaraju moguónost da menadZeri poslovnih subjekata dramatiðno istiðuuspjeh iponaSanje koje je do njega dovelo. Rituali postignuóa istiðu, mani-festiraju i ðine transparentnim vrijednosti ivjerovanja koja su dovela do tihpostignuóa. Na taj naðin uðvr5óuju poslovnu kulturu. Isto tako, ova gruparituala sluZi kao dobar prijenosnik kulture jer na oðigledan naðin pokazu-je ðlanovima poslovnog subjekta koje se vrijednosti i vjerovanja smatrajupoZeljnim, odnosno koje donose uspjeh. primjer za rituale postignuóa suradna natjecanja i dodjeljivanje nagrada najboljima.

158

Materiiboli najjavnost

Mnogi

nog kdizajni

odjeóa

Materiinom s

slovnog

izgledgrafiõke

Estetskiprostslika kojcuosubjektitradicijunosti uZele ista

grade

prestiZa

arhitekt

llokacijna povijta, ðak i

Interijerklime idizajnirapoStuju

vedrina

Radna

l vruslovnisuuniformi

ntualnu diskusiju.obrane i odavanja

u. Aktivnosti koje

r poslovnih subje-

r klasiðnih rituala,¡tovo istom obliku

ija rituala izrazitire sadrZaje, pret-

osti i vjerovanja.

, stvarajuói dojam

nja, istovremenorslovnog subjekta.

oslovnog subjekta

aktivno sudjeluju

lla ðlanovi poslov-

nim subjektima se

aterijalni simboli.

rupe pri prihvaóa-

:ma novih kadrova

lolazak novih stu-

i ili prigodom pro-

:dstavniõkih tijela

;oda da se naglase

lltate i uspjehe tedramatiðno istiðu

çnuóa istiðu, mani-

¡ja su dovela do tih:o tako, ova grupa

lan naðin pokazu-

eiovanja smatraju

rale postignuóa su

Materijalni simboli najvidljiviji su dio poslovne kulture. Materijalni se sim-

boli najðe5óe koriste za stvaranje odredene slike poslovnih subjekata u

javnosti, odnosno za kreiranje korporativnog identiteta ilijavnog ugleda.

Mnogi poslovni subjekti razvili su svoje programe promi5ljenog i planira-

nog kreiranja vizualnog identiteta i korporativnog ugleda upravo preko

dizajniranja odredenih materijalnih simbola (na primjer: zgrade, automobili,

odjeóa zaposlenih,logotip i dr.)jer su tisimboli stalno pred oõima javnosti.

Materijalni simboli brojni su i raznovrsni. Gotovo sve Sto vidimo u poslov-

nom subjektu moZe nositi neko znaðenje i odraziti se na kulturu toga po-

slovnog subjekta. lpak, najðe5óe se kao materijalnisimbolispominju vanjski

izgled zgrade ili zgrada, unutarnji prostor i namjeStaj, naðin odijevanja,

grafiðke oznake, zvuõne poruke, kvaliteta proizvoda i sliðno.

Estetski - vanjski izgled zgrada i

prostora jako je vaZan jer je to prva

slika koju zaposleni i partneri stje-

õu o poslovnom subjektu. Poslovni

subjekti koji Zele istaknuti svoju

tradiciju i dugu povijest, smje5taju svoje urede u stare zgrade, po moguó-

nosti u one u kojima su i nastali. Nasuprot njima, poslovni subjekti koji

Zele istaknuti da su suvremeni i da prate tehnolo5ke i druðtvene promjene,

grade svoje zgrade od stakla i ðelika. Zgrade su vrlo ðesto simbol statusa i

prestiZa. Zbogtih razloga uspjeSne svjetske kompanije nagraduju najbolja

arhitektonska rje5enja koja ostalima trebaju posluZiti kao primjer.

I lokacija zgradapredstavlja simbol. Poslovni subjekti kojinaglasak stavljaju

na povijest i tradiciju, nastoje zadríati izvornu lokaciju poslovnih subjeka-

ta, ðak i kada je izvan glavnih poslovnih centara.

Interijer i izgled prostorija pogodno su sredstvo za stvaranje odredene

klime jer snaZno utjeðu na pona5anje zaposlenih. Mnogi poslovni subjekti

dizajniraju svoju unutraSnjost kako bi istaknuli odredene vrijednosti koje

poStuju zaposleni - nagla5ava se opuStena atmosfera, nekonvencionalnost,

vedrina boja i duh, koji su bitni za svaki poslovni subjekt.

Radna odjeóa (uniforma)zaposlenih i menadZera odraZava poslovnu kulturu

ivrijednosti do kojih se drZi u poslovnom subjektu. Upravo zato mnogi po-

slovni subjekti osiguravaju odjeóu i obuóu za svoje djelatnike. Preko radnih

uniformi poslovni subjekti istiðu svoj logo i druge poruke. Tako, primjeri-

159

Kad ëovjek mnogo govori, uvijekkaZe neSto 5to nije trebao reói.

Konfucije (ki neski frlozof i socijalni reformator)

ce, djelatnici na benzinskim postajama imaju Zutocrvene ili plave unifor-me. Isticanje boje poslovnih subjekata znaõajno potiðe osjeóaj pripadnostiposlovnom subjektu ijedinstvo kolektiva. U mnogim hotelima i bankama

postoje stroga pravila odijevanja, posebno za iene. Zene ne smiju nositihlaðe, kratke suknje ili biti bez ðarapa. MuSkarci moraju biti u odijelima s

kravatama. Sve to ima za cilj istaknuti prepoznatljivost osoblja, formali-zam, profesionalnost, tradiciju i pouzdanost. Nasuprot tome, u najveóem

broju poslovnih subjekata u podruõju izrade softvera oblaðenje je slobod-no i nekonvencionalno, za razliku od odijevanja ugostitelja koji trebajubiti odjeveni profesionalno, u skladu sa zahtjevima struke koja se temeljina naðelima gostoprimstva. To ugostiteljskoj profesiji daje peðat kvalitetekoji ulijeva povjerenje korisnika usluga i istiðe posebnost profesije. Zbog

toga je sluZbena odjeóa osoblja u hotelskom lancu uoðljiv standard koji se

prepoznaje i u imenu djelatnika (bez prezimena) koje se obvezno nosi na

lijevoj strani sakoa ili bluze.

sve baziõne I

svi simboli, ¡J

Dyra pretpistl, vJerovanj

kao monolit{r vJerovanJa,

i

imetfusobn{turu. Domin{dijele svi nj$

vrijednosti, r{

u poslovnorr{

zivnika" za sfl

Theóa pretplintegraciju.

N

stavki, vrije{ganizacijskojl

zliðitih urjec{poslovna kul{

elemente 5ir$

sama mora bi

poslovnog sui

vrijednosti ir,l

turi pojavljuji,. -. I

rmaJu razltctt¡zliðite etniõklgiju iizgradit

Cetvrta pretfr

nom subjektrlsamo sustav I

drugih".l3o Õl!jednosti i vjei

Nema pretpoì

menti poslovj

latnik u posloi

;ttchærÃ;

Covjek koji ne razmiËlja i neplanira unaprijed, naiéiée na

nevolju odmah ispred svojih vrata.

Konf ucij e (ki neski fr lozof i socij a I n i refo r m ato r)

Grafiðke oznake takoder su znaða-jan dio kulture poslovnih subjekata.

Oznaðavanje pristupa, jasno i brzosnalaZenje i pronalaZenje prostora

osobe ili produkta, temeljna je slikaposlovnih subjekata. Ozvuðenje radnog prostora moZe imati dvojaku funk-crju - prvo, radi brieg protoka informacija tijekom radnog procesa, a udrugom sluðaju radi ugodnijeg ambijenta, pri ðemu se mora imati na umu iugodaj skupine korisnika usluge.

5.4. Vrste i karakteristike poslovne kulture

I(arakteristike poslovne kulture promatraju se samo s motriSta vrijednosti i

normikoje su zajedniðke za poslovnisubjekt. Ono Sto nije ra5ireno i prihva-

óeno u poslovnom subjektu od svih njegovih djelatnika, nije karakteristikaposlovne kulture. Ono 5to je prihvaóeno od svih djelatnika u poslovnom

sustavu, temelji se na ðetirivaZne pretpostavke poslovne kùlture.

Prva pretpostavka odnosi se na internu konzistentnost elemenata poslovne

kulture, i kognitivnih i simboliðkih, 5to znaði da se pretpostavlja kako su

160

ene ili plave unifor-

osjeóaj pripadnostr

rotelima i bankama

ene ne smiju nositiju biti u odijelima s

rst osoblja, formali-t tome, u najveóem

rblaðenje je slobod-

stitelja koji trebaju:uke koja se temeljidaje peðat kvaliteterost profesije. Zbog

ljiv standard koji se

se obvezno nosi na

takoder su znaða-

'oslovnih subjekata.

stupa, jasno i brzornalaZenje prostora

ta, temeljna je slika

imati dvojaku funk-

adnog procesa, a umora imati na umu i

rotriðta vrijednosti iije ra5ireno i prihva-

r, nije karakteristikaltnika u poslovnom¡ne kùlture.

elemenata poslovne

etpostavlja kako su

sve baziðne pretpostavke, vrijednosti, vjerovanja i norme ponasanja, kao i

svi simboli, medusobno konzistentni.

Druga pretpostavka odnosi se na diferenciranost i raznovrsnost vrijedno-sti, vjerovanja, normi i simbola. Iz ovog se kuta poslovna kultura ne vidikao monolitna, konzistentna cjelina, veó kao kolekcija razliðitih vrijednostii vjerovanja, simbola i pretpostavki, koji nisu u medusobnoj vezi ili su ðaki ¡nedusobno iskljuðivi. Poslovni subjekt ima dominantnu |culturu i supkul-turu. Dominantna kultura sadrZi pretpostavke, vrijednosti ivjerovanja kojaclijele svi njezini ðlanovi, a supkultura je specifiðan sustav pretpostavki,vrijednosti, vjerovanja, normi i simbola koje dijeli manja grupa zaposlenihu poslovnom subjektu. Dominantna kultura je neka vrsta "zajedniðkog na-zivnika" za sve supkulture u poslovnom subjektu.

Treóa pretpostavka odnosi se naintegraciju. Raznovrsnost pretpo-stavki, vrijednosti i vjerovanja u or-ganizacijskoj kulturi rezultat je ra-zliðitih utjecaja iz okruZenja. Naime,

¡roslovna kultura odraZava razliõiteelemente Sire druõtvene kulture te isama mora biti raznovrsna. ðlanovi

Demokratska svijest gracfanauspijeva samo u dru5tvu u kojem nasvim znaöajnim podruëjima vrijede

slobod na vlastita od govornosti druËtvena duZnost.

Willy Brandt(nj e m oëki pol iti ëa r i d riavn i k)

poslovnog subjekta pripadnici su razliðitih druStvenih grupa pa u nju unosevrijednosti ivjerovanja karakteristiðna za te grupe. Tako se u poslovnoj kul-turi pojavljuju razlike u pretpostavkama, vrijednostima ivjerovanjima kojeirnaju razliðiti socijalni i klasni slojevi, razliðite profesije, razliðiti spolovi, ra-zliõite etniðke grupe, razliðite rase i sl. Stoga je potrebno uspostaviti siner-giju i izgraditi odnose koji óe omoguóiti ostvarivanje poslovne izvrsnosti.

Ceffrta pretpostavka upuóuje na neka mi5ljenja koja tvrde kako u poslov-nom subjektu ne postoji dominantna kultura, tj. kako je poslovna kulturasamo sustav supkultura i "obrana svojih prava na naðin da se uvaZe pravaclrugi¡¡".'eo Õlanovi poslovnog subjekta koji imaju medusobno razliðite vri-jednosti i vjerovanja, grupiraju se u cjeline koje nazivamo supkulturama.Ne¡na pretpostavki, vrijednosti ili normi koje bi dijelili svi djelatnici. Ele-menti poslovne kulture razlikuju se u razliðitim supkulturama. Svaki dje-latnik u poslovnom subjektu pripada nekoj supkulturi. Supkulture se mogu

rrt' Michael Amstrong, upravljanje ljudíma i sobom, MEp consult, zagreb,200l., str. 159.

161

pojedinaðno preklapati ilibiti potpuno neovisne jedna o drugoj. Supkulture

se u poslovnim subjektima mogu diferencirati prema tri osnovne karakte-

ristike: vertikalnoj, horizontalnoj i dijagonalnoj'

Fo vertikali supkulture se mogu izdiferencirati na potkulture funkcionalnih

menadZera i potkulture djelatnika niZih organizacijskih dijelova poslovnog

subjekta. Nije rijedak sluðaj da se vrijednosti i vjerovanja menadZmenta

poslovnih subjekata znaðajno razlikuju od vrijednosti i vjerovanja ostalih

djelatnika. Tome pridonose ne samo razlike u obrazovanju, druðtvenom

poloZaju ili Zivotnom standardu izmedu menadZera i djelatnika, veó i razli-

ðiti problemi s kojima se oni susreóu u svakodnevnom radu, kao i razliðite

perspektive gledanja na poslovanje poslovnih subjekata.

Zanimljivo je da óe nekada vrijednosti i vjerovanja niZih rukovoditelja biti

bliZa shvaóanjima djelatnika nego shvaóanjima viSih razina menadZmenta.

.potkulture djelatnika i menadZera mogu biti izvor konflikata izmetlu njih.

Kada, primjerice, dode do konflikta izmedu djelatnika imenadZera oko pla-

óe, na povr5inu izbijaju razliðite vrijednosti i uvjerenja, pa nerazumijevanje

po toj osnovi jo5 viSe zaoStrava konflikt i oteZava njegovo rjeSavanje.

Po horizontali diferenciranje potkultura vidljivo je u poslovnim funkci-

jama. podjela rada i specijalizacija dovele su do diferenciranja poslovnih

funkcija kao 5to su proizvodnja, marketing, ljudski potencijali, financije

i raõunovodstvo, nabava, istraZivanje, razvoj itd. Ove poslovne funkcije

imaju razliðite ciljeve, razliðitu tehnologiju rada, razliðit profil i razinu

obrazovanja zaposlenih, razliðitu ulogu u poslovnom subjektu, razliðite

perspektive poslovanja poslovnih subjekata pa i razliðite probleme. Na

temelju navedenih razlika formiraju se i razliðite potkulture poslovnih

funkcija. Tako se, na primjer, vrlo ðesto u poslovnim subjektima moZe

naiói na proizvodnu, marketinSku i kadrovsku supkulturu. U proizvodnoj

supkulturi dominiraju vrijednosti koje se odnose na stabilnost, specijali-

zaciju i formalizaciju. U marketin5koj supkulturi izrai.ene su vrijednosti

koje se odnose na fleksibilnost, brzo reagiranje i sl. Razlike izmedu ovih

supkultura snaZan su izvor problema u odnosima i koordinaciji u poslov-

nom subjektu.

Nekada su razlike izmedu supkultura poslovnih funkcija toliko izraiene

da njihovi pripadnici govore potpuno razliõitim jezikom i uopóe se ne

razumiju. Kada se tome doda da svaka poslovna funkcija nastoji ostvariti

162

svoj parcijalnil

i na Stetu ciljetiti koliko je tiposlovnog suË

Dijagonalna dobrazovanja, ¡.j

noj i cehovskc

ðesto se razvi

konkretna prc

potkulture ek

l<arakterizirajtnjihova obrazrproizvodno orostvarivao prc

ostvaritijedinrekonomista i ifunkcija i to s

istraZivanja i ril

Uz naznaðene, I

moguónosti dC

potkulture u piTako je, na pri.

na potkulture ¡

usporeditirazlina selu i bave r

latnika koji Ziv

izdvajaju se pq

poslovnom suIodredeni hobi isupkultura lova

Potkulture se i

nantnoj kulturipotkulturu.l3T P

r37 Martin Siehl,0rnizational Dyna

o drugoj. Supkulturelri osnovne karakte-

ulture funkcionalnihh dijelova poslovnog

vanja menadZmenta

i i vjerovanja ostalih

ovanju, druStvenom

ljelatnika, veó i razli-

l radu, kao i razliðite

ta.

Zih rukovoditelja bitiazina menadZmenta.

nflikata izmedu njih.

imenadZera oko Pla-

r, pa nerazumijevanjegovo rje5avanje.

u poslovnim funkci-:renciranja poslovnih

potencijali, financije

ve poslovne funkcijelzliðit profil i razinu

m subjektu, razliðite

zliðite probleme. Na

rotkulture poslovnih

im subjektima moZe

rlturu. U proizvodnoj

r stabilnost, sPecijali-

raZene su vrijednostiRazlike izmedu ovih

<oordinaciji u poslov-

rkcija toliko izraienerzikom i uopóe se ne

rkcija nastoji ostvariti

Uz naznaðene, postojijoS ðitav nizmoguónosti da se izdiferencirajupotkulture u poslovnom subjektu.Tako je, na primjer, ðesta podjela

Mudar ðovjek traZi sve usebi, budala sve u drugom.

Konfucije (kineski filozof i socijolni reformator)

svoj parcijalni interes i optimizirati svoje parcijalne rezultate, nekada ðaki na Stetu ciljeva i rezultata poslovnih subjekata kao cjeline, lako je shva-titi koliko je teZak zadatak koordinirati i kontrolirati poslovanje ðitavogaposlovnog subjekta.

Dijagonalna diferencijacija supkulture provodi se prema profesiji i raziniobrazovanja, prema socijalnom podrijetlu i statusu, zatim prema nacional-noj i cehovskoj pripadnosti, hobiju itd. Potkulture u poslovnom subjektuÕesto se razvijaju na osnovi profesionalne pripadnosti i obrazovanja kojekonkretna profesija pretpostavlja. Najðeðóe se te razlike uoðavaju izmedupotkulture ekonomista i potkulture inZenjera. Te dvije grupe zaposlenihkarakteriziraju sasvim razliðite vrijednosti i vjerovanja, 5to je posljedicanjihova obrazovanja i prirode posla koji obavljaju. InZenjeri su uglavnomproizvodno orijentirani i ðesto previde da poslovni subjekt postoji kako biostvarivao profit, iako katkad zanemaruju ðinjenicu da se taj profit moZeostvaritijedino ako poslovni subjekt ima tehnologiju i produkt. Potkultureekonomista i inZenjera nerijetko se preklapaju u supkulturama poslovnihfunkcija ito s komercijalnom i proizvodnom supkulturom ili supkulturomistraZivanja i razvója.

na potkulture proizvodnih djelatnika i administracije. Moguóe je, takoder,usporediti razlike izmedu sustava vrijednosti i uvjerenja djelatnika kojiZivena selu i bave se, izmedu ostalog, poljoprivrednom proizvodnjom, i dje-latnika koji Zive u gradu. u nacionalno mje5ovitim poslovnim subjektimaizdvajaju se potkulture po nacionalnoj pripadnosti. Nije rijetkost da se uposlovnom subjektu formira posebna grupa zaposlenih koja dijeli interes za

odredeni hobi i da se po toj osnoviformira posebna supkultura (na primjer,supkultura lovaca u poslovnom subjektu, zatim ljubitelja nogometa i sl.).

Potkulture se mogu razlikovati i na osnovi njihova odnosa prema domi-nantnoj kulturi poslovnih subjekata, razlikujuói i podrZavajuói autohtonupotkulturu.l3T Pripadnici potkulture predstavljaju ono Sto se obiðno nazivar:r7 Martin Siehl, Organizational Culture and Counterculture: an uneasy symbiosis, sv. 12 (2), Orga-

nizational Dynamics 1983., str. 52.-64.

163

ësFiil;i_.

Veliki ðovjek postavljastroge zahtjeve sebi; mali ihëovjek postavlja drugima.

Konfucije (kineski frlozof i socijalni reformator)

tradicijom te na sebe obiðno preuzimaju ulogu zastitnika tradicionalnih

vrijednosti poslovne kulture i brinu se da ne dode do njezine erozije pod

naletom promjena i dolaska novih dionika, jer su oni najðeióe nositelji pro-

mjena dominantne poslovne kulture.

Drugim rijeðima, ne postoje vrijed-nosti i vjerovanja o kojima postoji

konsenzus u poslovnom subjektu i

koje bi ðinile tzv. dominantnu kul-

turu. Kognitivni elementi kulture

õini se

ljudski

Tablica

lzvor: Tì

(pretpostavke, vrijednosti, vjerovanja te norme pona5anja) i njihove sim-

boliõke manifestacije nalaze se u. stanju labavih odnosa, a ðesto su pot-

puno nepovezane ilije njihov odnos nejasan. U takvim uvjetima ne mogu

se formirati potkulture kao stabilni sustavi vrijednosti i vjerovanja, jasno

odvojenijedni od drugih i sa stalnim pripadnicima. ðlanovi poslovnog su-

bjekta istovremeno mogu biti i ðlanovi viSe supkultura - po jednoj dimen-

ziji mogu pripadatijednoj supkulturi, a po drugoj dimenziji nekoj drugoj.

Primjer pripadanja raznim supkulturama

Jedan djelatnik moZe pripadati supkulturi poslovne funkcije marketinga

i istovremeno supkulturi izvr5itelja koja je suprotstavljena toj poslovnoj

funkciji menadZera. Mladi asistent na fakultetu moZe biti pripadnik potkul-

ture mladih na fakultetu i na toj osnovi imati sliðna vjerovanja i vrijedno-

sti kao njegov kolega asistent sliðnih godina. Medutim, istovremeno moZe

biti i pripadnik potkulture svoje katedre i po tome se razlikovati od svoga

kolege asistenta kao pripadnika neke druge katedre i njezine potkulture.

ðlanovi nekoga poslovnog subjekta istovremeno mogu biti pripadniciviSe

supkultura u kojima oni sami mogu imati medusobno suprotstavljene vri-jednosti i vjerovanja.

Klasifikacija ili tipologija poslovne kulture, prema BoZeniJokió, sadrZi su-

stav vrijednosti, stavova, uvjerenja, rutine i filozofije koju dijele zaposleni

u poslovnom subjektu.r38 Kultura nekoga poslovnog subjekta moZe se ra-

zliõito klasificirati i to sa stajaliSta utjecaja kulture na strategiju razvoja

tog sustava.

r38 Vidi detaljnije: BoZenaJokió ,Traganje za identitetom - Ogledi u kulturu poduzetníitvs, Zrinski,

Zagreb,1994.

164

itnika tradicionalnihr njezine erozije pod

ajðe5óe nositelji Pro-

a, ne postoje vrijed-rja o kojima postoji

rslovnom subjektu i

zv. dominantnu kul-ni elementi kulturer5anja) i njihove sim-

rosa, a ðesto su Pot-m uvjetima ne mogu

;ti i vjerovanja, jasno

:lanovi poslovnog su-'a - po jednoj dimen-

nenziji nekoj drugoj.

funkcije marketinga

avljena toj poslovnoj

bitipripadnik potkul-

vjerovanja i vrijedno-n, istovremeno moZe

l razlikovati od svoga

i njezine potkulture.gu biti pripadnicivi5eo suprotstavljene vri-

lZeni Jokió, sadrZi su-

r koju dijele zaposleni

subjekta moZe se ra-

na strategiju razvoja

'tlturu p o duzetniitva, Zrinski,

Cini se ipak da su najprikladniji prikaz utjecaja kulture na strategiju razvojaljudskih potencijala dali T. Deal iA. Kennedy, a predoðen je u tablici 4.

Tablica 4. Utjecaj poslovnih kultura na strategiju razvoja ljudskih potencijala

lzvor: Terrance Deal, Allan Kennedy, Corporate Cultures, Bellenger, Cambridge, 1982., str.94.

Sa stajaliðta aktivnosti na podruðju ljudskih potencijala, poslovna kulturasadrZi odredene stavove, naõela i zahtjeve koji se odnose na zapoõljavanje,plaóe, naobrazbu irazvoj te na meduljudske odnose ito u svim etapama Zi-

votnog ciklusa poslovnog subjekta. U tablici 4. evidentno je da se poslovna

kultura dijeli na macho, tvrdu, procesnu i dugoroõnu kulturu.

Karakteristike macho-kulture prisutne su u poslovnim subjektima koji rade

u uvjetima visokog rizika i brze povratne informacije o efektima svojihpothvata. Najbolji su primjer za tu vrstu kulture poslovni subjekti u dje-

latnosti savjetovanja i konzultantskih usluga te u industriji zabave. U ovimposlovnim subjektima visok rizik i brza povratna sprega stvaraju golem

pritisak na zaposlene koji lako mogu "sagorjeti" buduói da se zahtijeva brzoreagiranje i stalna pripremljenost. Visoka tenzija ne omoguóava opuStanje

ni u jednom trenutku. Interna konkurencija je vrlo oStra pa su i konfliktið"esti. Macho-kultura odgovara individualcima i teSko se uklapa u timski rad.

Za ovu je kulturu karakteristiõna kratkoroõna perspektiva pa je teSko oðe-

kivati neke dugoroðnije planove i strategije . Macho-kultura istiðe svijest in-

clividualista koji su spremni prihvatitivelike rizike oðekujuói brz odgovor u

vezi s uspje5no5óu njihove aktivnosti. Ta kultura istiðe ðetirivaZna pitanja:

165

ZtvoTNtcItusP05t0vilAKUI.TURA

zAPOStJAvANJE pt¡(¡ I unr¡¡lorIZOBRAZBA

I RAZVOJ

MEÐUI.JUDSKI

0DN05l

uvodenjemachir-

-kultura

privutinajbqlje

lalente

izjednai¡ti pla(u

s konkurentom

definirati

qzyoj r znanje

gradi!i

part¡c¡pat¡vne

odnose .

zrelost dugoroðna kulturaotvarati nova

raona mlesla

kontrolirati

sustav plada

zadriati

fleksibilñòsi i znanþ

liud¡ tre(e dobi

ko.ntrolirati troikove

i kulturu rada

vrijeme zaokretamalho-

lkultura

zaddati i privud

nove djelatnike

dati ve(e pla(e

od konkqrencijepromocija kadrova

no¡ra misija, novi

ptoizvodi i usluge,

novi dionici

'-ìë=--

Onaj tko uëi, a ne misli -izgubljen je. Onaj tko misli, a

ne uëi - u velikojje oPasnosti.

Konfucije (kineski filozof i sociialnî reformator)

Þ Kako privuói najbolje struðne djelatnike?

Þ l(ako izjednaðiti ili bitno pribliZiti plaóe djelatnika konkurenciji?

Þ Kako definirati buduóe potrebe za struðnim znanjima i ustanoviti kri-

terij e naPredovanj a kadrova?

Þ Kako uspostaviti novu poslovnu filozofiju meduljudskih odnosa?

Karakteristike tvrde kulture ogledaju se u brojnim aktivnostima i zado-

voljstvu dionika u osobnim i zajedniðkim postignuóima' Ta kultura potiðe

at<c¡u koja odbacuje veliku neizvjesnost. U zapojljavanju nastoji pridobiti

odgtvarajuóu strukturu djelatnika razliðitih kvalifikacija, teZi osiguranju

poZeljnitLkretanja na unutarnjem trZi5tu rada'Zalaíe se za trajno uspore-

divanje visine plaóa s konkurencijom, ali isto tako i radnih postignuóa' U

m"du¡udskim odnosima zagovara kvalitetu, primjereno ponaSanje i radni

moral.

Karakteristike dugoroðne kulture

- u poslovnom subjektu najðeõóe je

prisutna u fazi Zivotne zrelosti po-

slovnih subjekata. Rijeð je o kulturi

koja preferira dugoroðna ulaganja

odlsubjekta

Uznazklasifikrll, pos

zadatka

simbol i

ristike

Kulturusiti na jodluðuju

imaju uovaj tipte njimoguói

njezinaje

me naj

subjekta

svim nje

menzasnova

poslovn

poslov

lzvorkontrolaðesto,

samo nJ

nije bironje fornadzorupeten

se bavi

odsutnor40 vidi

vaZna za stabilnost i dugoroðan uspjeh. ova kultura u sebi sadrZi i socijalnu

notu koja se prepoznaje u dokupu mirovine, odnosno doZivotne otpremni-

ne kojom poslodavac obe(teóuje svoje djelatnike koji su sporazumno ranije

otiðli u prijevremenu mirovinu.r3e Istodobno se u procesu restrukturiranja

zalaie za:

Þ otvaranje novih radnih mjesta

Þ permanentno inoviranje znanja svojih djelatnika

Þ kontrolu troðkova rada i poslovanja

Þ poveóanje proizvodnosti i kvalitete rada'

Karakteristike procesne kulture su nizak rizik i losa uðinkovitost' ova je

kultura dominantna u javnoj upravi, bankarskom sustavu i osiguravaju-

óim dru$tvima. Zaposleni u ovim poslovnim subjektima kulturni naglasak

stavljaju na procese i postupke kako obaviti posao, umjesto na cilj samog

porlå. nokus rada usmjeren je na formalne procese i postupke, hijerarhiju

"t lvo B,rla5, Doku p mirovine - vrsta otpremnine, struõni ðasopis Radno pravo br" 4111" str' 44';

dostupno na: www.royal-mirovina'hr (10' 2' 2010')

166

<a konkurenciji?

rjima i ustanoviti kri-

judskih odnosa?

rktivnostima i zado-

na. Ta kultura potiðe

rnju nastoji pridobitircija, teZi osiguranjuse za trajno uspore-

'adnih postignuóa. U

no pona5anje i radni

dugoroõne kulturesubjektu najðe5óe je

Zivotne zrelosti po-

rta. Rijeõ je o kulturidugoroðna ulaganja

sebisadrZi isocijalnudoZivotne otpremni-ru sporazumno ranije

cesu restrukturiranja

uðinkovitost. Ova je

ustavu i osiguravaju-

ma kulturni naglasak

rmjesto na cilj samog

postupke, hijerarhiju

no pravo br.,4/11., str.44.;

odluðivanja i autoritet. Ova kultura implicira rigidno ponadanje poslovnog

subjekta i sporo prilagodavanje promjenama u okruZenju.

Uznaznað.ene kulture, u literaturi i gospodarskoj praksi najðe5óe se koristiklasifikacija kultura koju je modificirao iusavrõio Handy. Prema ovom auto-

ru, postoje ðetiri osnovna tipa kulture: kultura moói, kultura uloga, kultura

zadatka i kultura podr5ke. Handy je svakoj od njih dodijelio odgovarajuói

simbol igrðl<o boZanstvo koje svojim osobinama najbolje oslikava karakte-

ristike svakoga pojedinaðnog tipa kulture.la0

Kulturu moói karakterizfuaautoritet ili uvjerenje da sve odluke treba dono-

siti na jednome mjestu te da se mora pravitijasna razlika izmedu onih koji

odluðuju i onih koji izvrSavaju. Neograniðeno povjerenje koje podredeni

imaju u sposobnosti lidera, jedan je od osnovnih efekata kulture moéi. Za

ovaj tip kulture karakteristiõna je i njihova potreba za liderovom zaStitom

te njihova ovisnost o lideru. Ovu kulturu simboliziraZeus, vrhovni i sve-

moguói bog u grðkoj mitologiji. Osnovna je karakteristika kulture moói

njezina usmjerenost k liderstvu. Kultura moói zasniva se na pretpostavci da

je poslovni subjekt sredstvo za ostvarivanje ciljeva u rukama vode. U svo-

me najboljem izdanju, kultura moói stvara sliku obitelji. Na õelu poslovnog

subjekta nalazi se sveznajuói i svemoguói otac obitelji (Zeus) koji se brine o

svim njezinim ðlanovima, a oni ga, zaÍrzvrat, slu5aju bez pogovora. U svo-

me najgorem izdanju ova kultura predstavlja diktaturu i vladavinu lidera,

zasnovanu na strahu. Naravno, u.stvarnosti nije iskljuõeno da se u nekome

poslovnom subjektu naide na obje krajnosti, kada su odnosi lidera idionikaposlovnog subjekta mjeðavina poðtovanja, straha i mrZnje.

lzvor moói lidera u ovoj je kulturikontrola resursa i procesa rada. Vrlo

ðesto, medutim, izvor moói lidera je

samo njegova karizma. Ova kulturanije birokratska, ne postoji poStiva-

nje formalnih pravila i procedura;umjesto toga, sve se zasniva na osobnom

nadzoru lidera, tako da efikasnost kontrole uvelike ovisi o njegovoj kom-

petentnosti i poznavanju posla. Ako lider nije kompetentan u poslu kojim

se bavi njegov poslovni subjekt, neóe moói ostvariti efikasnu kontrolu pa u

odsutnosti pravila i procedura stvari mogu krenuti neZeljenim smjerom. U

r40 Vidi detaljnije: Charles Handy, UnderstandingOrganizatíons, Penguin, Lonclon, 1985.

167

kontroli se lider u velikoj mjeri oslanja na "svoje ljude". Zbog toga je odabir

i izbor kadrova vrlo vaZan u ovom tipu kulture. U kulturi moói komunicira-

nje je vrlo intenzivno i neformalno. Politiðki procesi i borba za moó vrlo su

jaki. ðlanovi poslovnog subjekta bore se da se pribliZe lideru, da privuku

njegovu paZnju i da na osnovitoga steknu bolju poziciju moóiu poslovnom

subjektu. Zato je ova kultura pogodna za one koji su spremni koristiti ra-

zliðite strategije itaktike kako bi zadobili moó.

Glavna je prednost kulture moói brzina njezina reagiranja. Buduói da u

ovoj kulturi sve ovisi o lideru, osigurano je brzo reagiranje i prilagodivanje

promjenama u okruZenju. Poslovni subjekti s kulturom moói, posebice oni

koje su razmjerno mali, spadaju u najfleksibilnije poslovne subjekte. Glavni

je nedostatak kulture moói u tome 5to je vrlo riziðna - praktiðno sve ovisi

samo o jednom õovjeku i njegovim sposobnostima. Ne postoji mehanizam

koji bi eliminirao ili bar ublaZio moguónost pogre5ne procjene lidera bu-

duói da sve odluke donosi samostalno. Ako je lider kompetentan, odnosno

sve dok je kompetentan, poslovni subjekti s kulturom moói mogu bitivrlouspjeSni.

Dovoljan je, medutim, jedan pogre5an potez lidera da se sru5i ðitav poslovni

subjekt. Problem kulture moóije isukcesija lidera. Buduóida u kulturimoóivlada autoritarizam, svi imalo sposobnijimenadZeriodlaze u druge poslov-

ne subjekte, tako da ostaju smo oni poslu5ni i nesamostalni. U trenutkukada lider napusti organizaciju, otvara se problem nalaZenja adekvatnog

nasljednika. Zato obiðno sljedeói lider dolazi izvan poslovnog subjekta.

Problem moZe biti i veliðina poslovnog subjekta. Kada poslovni subjektporaste preko odredenih razmjera, lider ga vi5e nije u stanju samostalno i

efikasno kontrolirati. U naraslome poslovnom subjektu njegovi mehanizmi

osobnog nadzora ikontrole postaju nedovoljni, priðemu ne postoje pravila

i procedure koje bitaj nedostatak nadomjestile.

Kultura moói pogodna je za razmjerno male i mlade poslovne subjekte u

kojima ne dominira visokoobrazovani kadar, ito u turbulentnim industrija-

ma u kojima je potrebno brzo reagiranje. No problem je u tome ðto kulturamoóine dopuSta Sirenje poduzetni5tva u poslovnom subjektu. Kulture moói

mogu biti poduzetniðke, ali samo tako 5to óe se to poduzetniõtvo koncen-

trirati na vrhu. To je prihvatljivo za mali broj poslovnih subjekata. Kada,

medutim, prijetTe odredenu veliðinu, poslovni subjekt viSe ne moZe ovisiti

168

o poduze

poduze

pu5ta te

KulturuOno ðto jpravila i

u poslov

grðki hra

logici, ranogpravila ilidera, ku

su

ne pojed

ske pozi

vlse

iizbj

MoZe se

implicirasku struprednost

sti, dok

zbogéposlovne

Kulturaraztnu uAtena

re. Kultu

kako bi

treba

JOJ

izk

Kulturaodnosno

'.Zbogtoga je odabiruri moóikomunicira-borba za moó vrlo su

Ze lideru, da privukuju moóiu poslovnom

spremni koristiti ra-

giranja. Buduói da uranje i prilagodivanje

in moói, posebice oni

tvne subjekte. Glavni

- praktiðno sve ovisi

e postoji mehanizam

e procjene lidera bu-

mpetentan, odnosno

r moói mogu bitivrlo

;e sruSi õitav poslovni

luóida u kulturimoóidlaze u druge poslov-

mostalni. U trenutkuralaZenja adekvatnogposlovnog subjekta.ada poslovni subjektr stanju samostalno i

.u njegovi mehanizmi

mu ne postoje pravila

poslovne subjekte u

bulentnim industrija-jê u tome 5to kulturaubjektu. Kulture moói

lduzetniStvo koncen-

rnih subjekata. Kada,

t viSe ne moZe ovisiti

MoZe se ðak reói da kultura uloga

implicira birokratsku organizacij-

sku strukturu. Njezina je osnovna

prednost u pouzdanosti i efikasno-

sti, dok su joj glavni nedostaci nes-

Kad budete zadovoljni s onimöto jeste, bez usporedivanja i

nadmetanja, svi ée vas cijeniti.

Konfucije (kineski frlozof i socijalni reformator)

o poduzetniStvu jednog lidera, ma kako sposoban bio. NuZna je disperzija

poduzetniStva na srednji menadZment. To, medutim, kultura moói ne do-

puSta te se rada konflikt koji se moZe rije5iti promjenom kulture.

Kulturu uloga, sliõno kao i procesnu, karakteriziraju pravila i procedure.

Ono $to je u kulturi moói lider i njegova liðnost, u kulturi uloga su formalna

pravila i procedure. TeZi se da se svaki proces, svako ponaSanje i svi odnosi

u poslovnom subjektu standardiziraju i formaliziraju. Simbolje ove kulture

grõki hram i bog Apolon (bog razuma). U kulturi uloga sve se zasniva na

logici, razumu i racionalnosti. Kultura uloga zasniva se na videnju poslov-

nog subjekta kao uredene socijalne strukture koju reguliraju dogovorena

pravila i procedure. Nasuprot kulturi moói, koja je uvijek obojena liðno5óu

lidera, kultura uloga je depersonalizirana. Veó samo njezino ime sugerira da

su osnovni elementi poslovnog subjekta impersonalno postavljene uloge, a

ne pojedinci kao liðnosti. Moó se u ovoj kulturi stjeõe na osnovi hijerarhij-

ske pozicije i, djelomiðno, na osnovi ekspertnog znanja. Kultura uloga naj-

viðe odgovara ljudima koji traZe sigurnost na poslu, kojivole predvidljivost

i izbjegavaju promjene i rizik.

posobnost prilagodavanja, rigidnost, nedostatak inicijative i poduzetniStva,

zbog ðega odbija dinamiõne, poduzetne ljude, koji zato i napuStaju ovakve

poslovne subjekte.

Kultura postignuóa je sustav vrijednosti i uvjerenja u kojem se na najviSu

razinu u poslovnom subjektu stavlja poslovna izvrsnost. Njezin je simbol

Atena kao boZica koja svojim osobinama najviSe odgovara opisu ove kultu-

re. Kultura postignuóa poðiva na pretpostavci da poslovni subjekt postoji

kako bi rje5avao poslove i zadaóe. Sve je usmjereno i podredeno poslu koji

treba obaviti. Ljudise ne cijene prema hijerarhijskoj poziciji, veó prema svo-

joj sposobnosti da pridonesu obavljanju poslova i zadataka. Moó se izvodi

iz kompetentnosti i djelomiðno iz karizme.

Kultura zadatka najviSe odgovara ljudima koji su motivirani postignuóem,

odnosno poslom, prije nego materijalnim nagradama. U kulturi zadatka

169

cijene se vrijednosti kao 5to su samostalnost pojedinca, fleksibilnost i pri-lagodljivost. ova vrsta kulture najpogodnija je za relativno male, specija-lizirane poslovne subjekte kao 5to su konzultantske agencije, odvjetniðkiuredi, propagandne agencije i sl. Kultura zadatka najðeSóe implicira timskuíli projektnu organizacijsku strukturu, osnovne joj prednosti proizlaze izorijentacije na uspjeh i rezultat, fleksibilnost, inicijativnost, kreativnost ipoduzetni5tvo. osnovni nedostatak saclrZan je u njezinoj pretjeranoj ovi-snosti o ljudima i njihovim kvalitetama. ova kultura ne dopuSta kori5tenjeefekata ekonomije obujma, odnosno ne Zeli da se veliðina poslovnog su-bjekta poveóava unedogled. Napokon, kultura zadatka ðesto stimulira i po-drZava povrSnost u obavljanju posla buduói da se nema vremena za razvojekspertize kod zaposlenih.

Kulturu zabave karakterizira nizakrizik, ali i brz efekt. Opóenito gleda-no, sve tvrtke u djelatnosti prodajeimaju ovaj tip kulture (McDonalds,

informatiðke tvrtke itd.). Posao nestvara pretjerani pritisak na pojedinca jer je rizik svakoga pojedinaõnogposla razmjerno malen. Medutim, brzina nameóe brz ritam aktivnosti, takoda su ove kulture dinamiðne. ovi poslovni subjekti imaju tendenciju kvan-titetom nadomjestiti kvalitetu proizvoda i usluga.

Kultura umirovljenja postaje sve vi5e osobni i poslovni dogatfaj i datumkoji se pamti kao opro5taj od poslovnog zivota. predstavlja stanku izmedusvrSetka jednog i poðetka drugog stila Zivota. To su trenuci koji izazivajurazne osjeóaje izmijeSane sa ZaloSóu, zadovoljstvom i zahvalno5óu. ðesto seto napuðtanje poslovnog subjekta i suradnika s kojima se godinama nisu us-postavljale samo poslovne veze,veó i brojni drugi odnosi, naziva kulturomumirovljena.lar ovu kulturu karakterizira ponos, pripadnost, zahvalnost,dostojanstvo i socijalna osjetljivost zajedniðkog djelovanja, poslodavca,sindikata, drZave i drugih dionika u druStvu.

Racionalna kultura istiõe ulogu produktivnosti i efikasnosti. Kompeten-tnost lidera osnova je njegova autoriteta, stil upravljanja je direktan. zapo-

iar lvo Bula5, Dokup mirovine - Socijalna inovacija u sLßtavu hrvatskog mirovinskog osiguranja,Ma-gistarskirad, SveuõiliSte u Zagrebu, Katoliõkibogoslovnifakultet, Zagreb,2007., str.91.

170

je svrha p

lznlmnonost i kre

Konsen

poslov

Lt ovom

status u

Ziv¡m u sasvim malojkuéici, ali njezini prozori

gledaju na vrlo veliki svijet.

Konfucije (kineski frlozof i socijalni reformator)

Hijerarhijcese koji

toritetzervativi

s

:a, fleksibilnost i pri-

ativno male, specija-

agencije, odvjetniðki:5óe implicira timskurednosti proizlaze iz.ivnost, kreativnost irinoj pretjeranoj ovi-

e dopuSta kori5tenje:liðina poslovnog su-

r ðesto stimulira i po-

ìa vremena za razvoj

: karakterizira nizakèkt. Opóenito gleda-

r djelatnosti prodaje

kulture (McDonalds,

rrtke itd.). Posao ne

'akoga pojedinaõnog

itam aktivnosti, takoraju tendenciju kvan-

vni dogadaj i datumtavlja stanku izmedu

trenuci koji izazivaju

:ahvalnoðóu. ðesto se

se godinama nisu us-

rosi, naziva kulturomradnost, zahvalnost,

lovanja, poslodavca,

kasnosti. Kompeten-

rja je direktan. Zapo-

nírov in skog osiguranj a, Ma-et, Zagreb, 2007., str. 91.

sleni se cijene prema doprinosu u ostvarenju zadatka. Odluðnost, agresiv-

nost i inicijativa vrijednosti su ove kulture.

lcleoloSka kultura ugradena je u politiðka i stranaðka opredjeljenja kojima

je svrha promaknuti i podrZati neke njihove opóe vrijednosti. U ovoj kulturi

iznimno se cijeni dosljednost, inventivnost, preuzimanje rizika, adaptabil-

nost i kreativnost.

Konsenzus ili klan-kultura orijentirana je na odrZavanje morala i kohezije u

poslovnom subjektu. Participacija svakog dionika i konsenzus vrlo su vaZni

u ovom tipu kulture. Autoritet pojedinca vezan je za njegov neformalan

status u grupi. Vrlo su vaZni postenje, moralni integritet i socijalna pravda.

Hijerarhijska kultura zasnovana je na pravilima, a nastoji stabilizirati pro-

cese koji se dogadaju u poslovnom subjektu i uðiniti ih predvidljivim. Au-

toritet pojedinca vezan je za poziciju u hijerarhiji, a tehniðko znanje, kon-

zervativizarn, optez, izbjegavanje rizika, logika i racionalnost za vrijednosti

koje se cijene u ovom tipu kulture.

171

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

172

ptïANJA ZA PROVJERU ZNANJA I RASPRAVU

Koje su karakteristike i elementi poslovne kulture?Nabrojite i objasnite temeljne elemente poslovne kulture.Objasnite sadrZaj poslovne kulture.Sto.¡e socijalni karakter poslovne kulture?zaéto efekti nastanka õine temeljni element poslovne kulture?Pojasnite stabilnost i odrZavanje poslovne kulture.objasnite jedinstvenost i specifiðnost posrovne kurture.Sto.¡e globalna ili univerzalna kultura?Sto razumijevamo pod regionalnom kulturom?Sto ðini nacionalnu kulturu?Pojasnite znaðenje cehovskih kultura i potkultura.Sto je grupna kultura?

Objasnite pojam osobne kulture.Nabrojite kognitivne elemente poslovne kulture.Navedite simboliðke elemente poslovne kulture.Kako. Drucker tumaði vjerovanja i vrijednosti poslovne kulture?opiSite obiljeZja semantiðkih simbora posrovne kurture.Po ðemu prepoznajete bihevioristiðke simbole poslovne kulture?Koji simboli predsravrjaju najvidrjiviji dio posrovne kurture?Nabrojite vaZne pretpostavke poslovne kulture.Sto razumijevate pod pojmom supkultura?Na koji se naðin diferencira supkultura po horizontali i dijagonati?opi Site karakterist ike macho -kultu re i procesne kultu re.Objasnite kulturu moói i kulturu uloga.Sto karakterizira tvrdu, a 5to dugoroðnu kulturu?Nabrojite obiljeZja kurture postignuóa i kurture zadataka.Objasnite racionalnu kulturu i kulturu zabave.objasnite razliku izmedu klan-kulture i ideolo5ke kulture.Sto ¡e kultura umirovljenja, a 5ro hijerarhijska kultura?objasnite ðetiri vaZne pretpostavke posrovne kurture.

ta.

)

lre?

re kulture.

;lovne kulture?

lre.

kulture.

u,oun. kulture?

kulture.

roslovne kulture?

ne kulture?

ontali i dijagonali?

kulture.

l?

zqdataka.

re kulture.

¡ltura?

rlture.

1 UTJECAJ NACIONALNE KULTURE

O. NA PODUZETNICKU KLIMU

Poslovna kultura i klima medusob-

no su povezane, iako imaju razliði-

te dimenzlje.to' U teoriji poslovnih

subjekata pojam poduzetniõke kli-me uveden je puno prije od Pojmaposlovne kulture. Teorijski razvoj poduzetniõke klime zapoðinje jo5 ranih

pedesetih godina s empirijskim radovima Kurta Lewina, u kojima je istra-

ätao socijalnu sredinu spontanih organizacijskih struktura. Nakon toga je

uslijedilo vrlo Zivo zanimanje psihologa za ovu pojavu u Zivotu poslovnih

subjekta. Oni su definirali osnovne teme i probleme u okviru koncepta or-

ganizacijske klime te razvili metodologiju za istraZivanje njezina utjecaja

na poduzetniðko okruZenje.

Poduzetniðka klima naðin je na koji djelatnici kao pojedinci percipiraju

poslovni subjekt i njegov utjecaj na ostvarivanje osobnih vrijednosti.la3 Or-

ganizacijska klima polazi od osobnih vrijednosti pojedinca i predstavlja per-

cepciju zaposlenih u poslovnom subjektu o karakteristikama svoje radne

okoline. Svaki ðlan poslovnog subjekta procjenjuje kako odredene karak-

teristike utjeðu na ostvarivanje vrijednosti do kojih on osobno drä. Zato

je organizacijska klima rezultat interakcija osobnih vrijednosti zaposlenih i

njihovih percepcija atributa poslovnog subjekta koji povoljno ili nepovoljno

utjeõu na ostvarivanje tih vrijednosti,laa

142 Daniel R. Denison, Whst is the Difference Between )rganizational Culture and )rganizational

Climate,Academy od Management Review, br. 3/1996., str. 619.-654., dostupno sa: www.

mendeley.com (13. 8. 2011.)

143 Vidi detaljnije: L. R.James,. L. A.James, D. K. Ash, The Meaníng of Organizations:The Role of

CognitionandValues in Schnieider Organizqtíonal Clímate and Culture,Jossey Bass, San Francisco,

1990.r44 M. A. Hogg, G. M. Vaughan, Social Psychology, Prentice Hall, Englewood Cliffs' 1995'

1,75

Zelite lipromijenitiljude, morate ih voljeti.

Johann HeÌnrich Pestolozzi(ivicarski pedagog i reformator obrazovania)

Klima se õesto poistovjeóuje s kulturom, iako je rijeð o dvama razliðitimkonceptima.ras Poduzetniðka klima ima puno sliõnosti, ali i puno razlika uodnosu na poslovnu kulturu. povezuje ih predmet njihova zanimanja, od-nosno socijalni kontekst poslovnih subjekata. Poduzetniðka klima i kulturaimaju u zäi svoga zanimanja socijalnu interakciju djelatnika u poslovnimsubjektima. Postoje, medutim, i bitne razlike izmedu ta dva koncepta, asadrZane su u:

Þ razliðitosti razine pojmova kulture i klimeÞ metodologiji istraZivanja.

Osnovna razlika izmedu kulture i klime uo-ðava se na razini njihova interesa. poslovna

kultura je grupni, a klima je individualni fe-nomen. Kultura je sustav stavova ivrijedno-sti koji su djelatnici u poslovnom subjektu

izgradili kroz medusobne interakcije, i postojijedino na kolektivnoj razini.Klima, medutim, predstavlja individualnu percepciju organizacijskih ka-rakteristika poslovnih subjekata, dakle je rezurtat samo individualnih, ane i kolektivnih procesa. Iz toga proizlazi i razlika u teorijskim korijenimaimetodologiji.

Literatura iz podruðja poslovne kulture uglavnom ima svoje uporiSte usociologiji i antropologiji, dok se literatura iz podruðja klime zasniva napsihologiji. Razlike u metodologiji istraZivanja joð su uoðljivije. IstraZivaðikulture usmjereni su na kvalitativne metode istraZivanja, dok se istraZivaðiklime uglavnom oslanjaju na kvantitativne metode.

6.1. utjecaj nacionalne kulture na poslovne odnose i rezultate

Poslovna kultura utjeðe na gotovo sve aspekte poslovanja poslovnih su-bjekata.ta' To ðini tako 5to, u veóoj iri manjoj mjeri, utjeðe na karakterposlovnih komponenti kao 5to su poslovne strategije, sustav kvalitete, or-

las Joan R. Rentsch, Climate and Culture: interaction and qualitative differences in organizational,Journal of Applied Psychology, sv..75, br.6, 1990., str.66g.-6gl; dostupno sa: wwwpsycnet.apa. org (12. 6. 20il.)

'46 Vidi detaljnije: NebojiaJaniðijevió, op. cir., srr. 203.¿36.

176

j

i

ganizacijslq

vazan ct

Utjeõe inaodluðujuóepromjena.

formanse

Hoóe Iipono ili negato okruZeninavodi da

vrijednosti

SnaZna

vJerovanJl

nJa, tma

Poslovna ksmjeru, taStaju posl

okruZenju i

vida Sanse

sadrZajem i

promJene

snaZna kultje neusknegativan u

vezl sa

ili naðina

Simboliõkiture na os

nosti njeziOsnovna pr

ovog naðinjaka kulturabola kaorituala, cere

ð o dvama razliðitimi, ali i puno razlika u

ihova zanimanja, od-tniðka klima ikulturaelatnika u poslovnimu ta dva koncepta, a

lu kulture iklime uo-va interesa. Poslovna

ma je individualnife-av stavova ivrijedno-poslovnom subjektura kolektivnoj razini.t organizacijskih ka-lmo individualnih, a

eorijskim korijenima

ma svoje uporiðte u

ðja klime zasniva na

uoðljivije. lstraZivaðirja, dok se istraZivaði

lnose i rezultate

lvanja poslovnih su-

, utjeðe na karaktersustav kvalitete, or-

'fferences in orgonizational,681; dostupno sa: www

ganizacijski ustroj, stil rukovodenja, motivacija djelatnika itd. Kultura jevaZan ðimbenik pri izboru organizacijske strukture poslovnih subjekata.Utjeðe i na izvore istrukturu moói u poslovnom subjektu. Napokon, kulturaodluðujuóe utjeõe na izbor i efikasnost metoda izvodenja organizacijskihpromjena. Kao rezultat djelovanja, poslovna kultura utjeðe i na druge per-formanse poslovnih subjekata.

Hoóe li poslovna kultura utjecatina poslovanje poslovnih subjekata pozitiv-no ili negativno, ovisi o uskladenosti vrijednosti i vjerovanja koja je ðine teo okruZenju. Peter Drucker u veó citiranom ðlanku The Theory of the Business

navodida "najveóibroj poslovnih subjekata kojizapadnu u krizu ima sustavvrijednosti ivjerovanja koji nije u skladu sa zahtjevima okruZenja".

SnaZna poslovna kultura s pogreSnim sadrZajem, odnosno pretpostavkama,

vjerovanjima i vrijednostima koje nisu uskladene s realnostima okruZe-nja, ima snaZan negativan utjecaj na poslovni uspjeh poslovnog subjekata.Poslovna kultura usmjerava aktivnosti poslovnih subjekata u pogreSnomsmjeru, tako da neadekvatne strateSke odluke i pravci akcije skupo ko-Staju poslovni subjekt. Zbog pogreSnih pretpostavki i vjerovanja u svom

okruZenju i svome mjestu u njemu, menadZment poslovnih subjekata pre-vida Sanse i opasnosti te pogreSno reagira. SnaZna kultura s pogreSnim

sadrZajem ima i dodatan negativni efekt. Naime, onemoguóava potrebnepromjene strategije i naðina poslovanja. U usporedbi sa slabom kulturom,snaZna kultura je, prema definiciji, puno rezistentnija na promjene. Kadaje neuskladena s okruZenjem, to svojstvo snaZne kulture poveóava njezinnegativan utjecaj na poslovni uspjeh poslovnih subjekata. VaZno pitanje u

vezi sa snagom kulture jest naðin njezina mjerenja. Dva su osnovna pristupaili naðina mjerenja snage poslovne kulture: simboliðki i kognitivni.

Simboliõki pristup mjeri snagu kul-ture na osnovi prisutnosti ili odsut-nosti njezinih manifestacija-simbola.Osnovna pretpostavka koja stoji izaovog naðina mjerenja kulture jest dajaka kultura producira ivelik broj sim-bola kao svojih manifestacija. To znaði da u snaZnoj kulturi postoji punorituala, ceremonija, priða, mitova, heroja, materijalnih simbola itd.

177

Najbolji poslodavac je onaj kojiima dovoljno razuma da izaberedobre ljude da urade ono Ëto on

åeli, a onda dovoljno samokontroleda im se ne petlja u posao.

autori

Da bi se utvrdila snaga kulture,u poslovnom subjektu, a to se

tablici 5.

potrebno je razmotriti bogatstvo simbola

moZe procijeniti upitnikom prikazanim u

!-

l

ciju zapos

zabaviti pu velikomkulture.

Nacionalnpripadnicipretpostai pona5anj

subjekta r-r

nacional

nasanJa na

ugracÏuju ji ponaSanj

ganizacij

uprayljanj

Utjecaj na

znaõi da

subjekatase dalje au

u nekimoblikovaniru poslovn

Zanimljivonacionalni

moze u

veza. Sva

kulture, u

ru, favorizionalna kulkoji gledajjer se one s

zajedniStvanosti ta dv

lzvor: Kreacija autora prema Andreq Brown, Organizational Culture, Pitman Publishing,London, 1995.

Legenda za odgovore: 1 - potpuno netoõno2 - djelomiõno netoõno3-nezna4 - djelomiõno toðno5 - potpuno toõno

Ovaj pristup ima, medutim, i svoja ograniðenja: prvo, oslanja se na per-

cepciju dionika poslovnog subjekta i njihovu sposobnost da "prepoznaju"

simbole svoje kulture. Drugo, ova se metoda ograniðava samo na vanjske

aspekte kulture, ne zalazeói dublje u njezin sadrZaj.

Kognitivni pristup ima za cilj otklanjanje ograniðenja simboliðkog pristupa.

Kognitivni pristup procjenjuje tip i karakteristike poslovne kulture. SluZi se

instrumentarijem upitnika kojim se provjerava broj zajedniðkih vrijednostii vjerovanja, intenzitet njihova utjecaja na ðlanove poslovnog subjekta testupanj konsenzusa kojije o njima postignut u poslovnom subjektu.

Nacionalna kultura takoder u znaðajnoj mjeri utjeðe na oblikovanje or-ganizacijskog ustroja poslovnog subjekta. Veó je reðeno da je nacionalna

kultura jedan od izvora poslovne kulture poslovnih subjekata, koja posluju

u njezinim okvirima. Preko poslovne kulture nacionalna kultura utjeðe i na

ostale elemente poslovnih subjekata: na organizacijsku strukturu, motiva-

178

Tablica 5. Upitnik za ocjenu snage kulture temeljene na simbolima

U poslovnom subjektu ima puno anegdota iz njegove povijesti

. Poslovni subjekt ima svoie legende iz proSlosti

Poslovni subjekt ima dugu povijest

Poslovni subjekt,im¡ 5voj spec!fiian naiin po¡!oyanja

Poslovni subjekt ima svoj etiiki kodeks

iti bogatstvo simbola

tnikom prikazanim u

lo, oslanja se na per-

nost da "prepoznaju"

ðava samo na vanjske

simboliõkog pristupa.

lovne kulture. SluZi se

ajedniðkih vrijednostiroslovnog subjekta te

'vnom subjektu.

ðe na oblikovanje or-

leno da je nacionalna

ubjekata, koja posluju

Ina kultura utjeðe i na

ku strukturu, motiva-

l

¡Ìì

I

I

ciju zaposlenih, stilvodstva menadZmenta i sl. Ovdje óemo se detaljnije po-zabaviti prirodom i karal<terom tog utjecaja buduói da se poslovni subjektu velikom broju sluðajeva moZe razumjetijedino u kontekstu nacionalnekulture.

Nacionalna kultura sustav je pretpostavki, vrijednosti i normi, koje dijelepripadnici neke nacionalne zajednice. Kao i u sluðaju poslovne kulture -pretpostavke, vrijednosti i norme nacionalne kulture utjeðu na mi5ljenjei ponaSanje svih pripadnika te kulture. Buduói da su ðlanovi poslovnogsubjekta u nekoj nacionalnoj zajednici istovremeno i pripadnici odredenenacionalne kulture, oni pretpostavke, vrijednosti, vjerovanja i norme po-na5anja nacionalne kulture unose u organizaciju i, u manjoj iliveóoj mjeri,ugraduju je u poduzetniðku kulturu. Na taj naðin pretpostavke, miSljenjai ponaSanja dionika nekoga poslovnih subjekata postaju determinante or-ganizacijske strukture poslovnih subjekata, motivacije zaposlenih ili stilaupravljanja.

Utjecaj nacionalne kulture na poslovnu kulturu poslovnih subjekata ne

znaði da óe u istoj nacionalnoj privredi poslovne kulture svih poslovnihsubjekata biti identiðne. Nacionalna kultura samo postavlja okvir u kojemse dalje autohtono razvijaju poslovne kulture poslovnih subjekata. tJz to,u nekim poslovnim subjektima, umjesto nacionalne kulture kao ðimbenikaoblikovanja poslovne kulture, dominira liðnost osnivaða ili lidera koji kultu-ru poslovnih subjekata usmjerava u sasvim suprotnom smjeru.

Zanimljivo je da se izmedu dimenzijanacionalnih kultura i poslovne kulturemoZe uspostaviti odredena kauzalnaveza. Svaka od dimenzija nacionalnekulture. u ovisnosti o svome karakte-ru, favorizira ili destimulira pojavu odredenog tipa poslovne kulture. Naci-

onalna kultura daje ljudima osnovne pretpostavke ivrijednosti - naðin na

koji gledaju svijet oko sebe. O kulturnim vrijednostima te5ko je govoritijer se one smatraju razumljivima; mogu biti temelj rasprave o uvjetovanjuzajedniStva u poslovnim sustavima od strane nacionalne kulture i poveza-

nostita dva pojma.

179

Nacionalna odanost jeograniðavajuÉa; ljude treba uðíti

da misle u svjetskim kategorijama.

AIbert Ei nstei n (fr ziëar)

Iture, Pitman Publ ish i ng,

6.2. Utjecaj nacionalne kulture na motivaciju djelatnika

SadrZaj nacionalne kulture bitno utjeðe na sadrZaj i relativno znaðenje po-

jedinih motiva i potreba zaposlenih. U literaturi iz podruðja menadZmenta

õesta je pretpostavka da se potrebe i motivi koje ljudi zadovoljavaju u

poslovnim subjektima , zbog univerzalnosti ljudske prirode, ne razlikuju

bitno u pojedinim drZavama, regionalnim i nacionalnim kulturama. To,

medutim, nije toðno ilije tek djelomiõno toðno. MoZda su motivi i potre-

be koji pokreóu ljude zaista univerzalni, alije njihovo relativno znaðenje

u strukturi potreba razliðito u razliðitim nacionalnim, organizacijskim

kulturama. Isto vrijedi i za pojedince zbog njihovih razliõitih povijesti i

osobnih iskustava.

Da bi se sagl

najprije definturi za

je: Maslowljfrustracije i zdva ðimbeninaðin sintetiz

- utjecaj naci

vo tim modeltn osnovne gpripadanjem i

ukljuðuju fizinJem r potpotrebe za

Egzistencijalizvjesnosti i

kulturi. Vi

da pripadnici

Oni, medutim

Prvi naðin da

mJena lnjime. Ako se

ublaZava stra

osim visokog i

i prisutnost Z

latinoeuki djeluju na ti potrebe za

oðekuju za5titkolektivitetu

Drugi naõin

ói u kulturastupanj i

ra? Vidoje Vujió,hotelski mena

MenadZeri ne samo damoraju donositiodlukeveé i motiviratidruge.

Lee lacocca (ameriëki poslovni ëoujek)

Nacionalna kultura sadrZi pretpostavke,

vjerovanja i vrijednosti koje dijeli veói-

na pripadnika iste nacionalne zajednice.

Te pretpostavke, vrijednosti i vjerovanja

stvaraju u pripadnika nacionalne zajed-

nice odredenu sliku svijeta koja nudi objaSnjenje prirode ljudi i njihovih

odnosa. Na taj naðin nacionalna kultura usmjerava ljudske Zelje i potrebe.

Svojim sadrZajem, nacionalna kultura nameóe ljudima odredenu sliku õo-

vjeka i njegove prirode, iz ðega proizlazi i razumijevanje njegovih potreba

i motiva. Vrijednosti i vjerovanja koje sadrZi nacionalna kultura, kreiraju

odredenu hijerarhiju potreba i motiva kod svojih pripadnika.

To, naravno, ne znaõi da óe svi pripadnicijedne nacionalne kulture imati

iste potrebe i motive. Svaki ðovjek ima neki osobni sustav potreba i motiva,

koji su rezultat individualnog iskustva, pa i genetskog naslijeda. Isto tako,

potrebe i motivi proizlaze iz tradicije koja se prenosi odgojem i obrazo-

vanjem u obitelji, obrazovnom sustavu i okruZenju. Napokon, i poslovna

kultura moZe utjecati na to da se ostvarivanje odredenih potreba zapo-

stenih u jednom poslovnom subjektu vi5e cijeni od zaposlenih u nekome

drugom poslovnom subjektu. Tako nacionalna kultura stvara opói okvirstrukturiranja potreba i motiva njezinih pripadnika, u sklopu kojega se tipripadnici mogu razlikovati po osnovi svojih, obiteljskih, profesionalnih,

spolnih i drugih razlika.

180

fl-"

djelatnika

elativno znaðenje po-

rdruðja menadZmenta

ljudi zadovoljavaju u

prirode, ne razlikujualnim kulturama. To,

Zda su motivi i potre-vo relativno znaðenje

nim, organizacijskimr razliðitih povijesti i

sadrZi pretpostavke,

rosti koje dijeli veói-

nacionalne zajednice.

rijednosti i vjerovanja

ika nacionalne zajed-

rirode ljudi i njihovihudske Zelje i potrebe.

na odredenu sliku ðo-

anje njegovih potreba

ralna kultura, kreirajupadnika.

:ionalne kulture imati

rstav potreba i motiva,

lg naslijeda. Isto tako,

rsi odgojem i obrazo-

. Napokon, i poslovna

edenih potreba zapo-

zaposlenih u nekome

;ura stvara opói okvir, u sklopu kojega se ti:lj skih, profesionalnih,

Da bi se sagledao utjecaj nacionalne kulture na motivaciju, potrebno jenajprije definirati potrebe i motive koji su predmet tog utjecaja. U litera-turi za menadZment postoje ðetiri glavna doprinosa teorijama motivaci-je: Maslowljeva hijerarhija potreba, Alderferov ERG-model odnosa izmedufrustracije i zadovoljstva, McCllelandove vrste potreba i Hertzergov modeldva ðimbenika motivacije.raT Buduói da Alderferov ERG-model na najboljinaðin sintetizira potrebe i motive koji pokreóu ljude u poslovni subjektima* utjecaj nacionalne kulture na motivaciju objasnit óemo sluZeói se upra-vo tim modelom. Prema Alderferu, ljude u poslovnim subjektima pokreóutri osnovne grupe potreba ili motiva: egzistencijalne potrebe, potrebe za

pripadanjem ili povezivanjem te razvojne potrebe. Egzistencijalne potrebemkljuðuju fizioloSke potrebe i potrebe za sigurnoSóu, potrebe za poveziva-

njem i potrebe za pripadanjem i ljubavlju, dok razvojne potrebe obuhvaóajupotrebe za postignuóem, uðenjem, razvojem i dokazivanjem.

lìgzistencijalne potrebe pod utjecajem su sklonosti izbjegavanja ne-

izvjesnosti i prisutnosti mu5kih, odnosno Zenskih vrijednosti u nacionalnojkulturi. Visoko izbjegavanje neizvjesnostiu nacionalnoj kulturi utjeðe na tocla pripadnici te nacionalne kulture imaju izrai.ene potrebe za sigurnoSóu.

Oni, medutim, te potrebe mogu zadovoljiti na dva razliðita naðina.

Prvi naðin da se otkloni stres i frustracija zbog neizvjesnosti rizika, pro-mjena i straha od buduónosti jest pripadanje kolektivu i identifikacija s

njime. Ako se pojedinac utopi u kolektiv i od njega dobije za5titu, znatno se

r¡blaZava strah od neizvjesnostii promjena. To se dogada u kulturama koje,osim visokog izbjegavanja neizvjesnosti, imaju ivisok stupanj kolektivizmai prisutnost Zenskih vrijednosti kao 5to su, na primjer, latinoameriðke, neke

latinoeuropske i dalekoistoðne kulture. Feminizam i kolektivizam zajednið-ki djeluju na to da pripadnici ovakvih kultura svoje egzistencijalne potrebei potrebe za sigurnoSóu zadovoljavaju uklapanjem u kolektiv od kojegaoðekuju zaStitu. Visoka distanca moói pritom takoder pojaðava ovisnost okolektivitetu u pogledu zaStite od neizvjesnosti i promjena.

Drugi naðin zadovoljenja potreba egzistencijalne sigurnosti moZe se prona-

di u kulturama koje, osim visokog izbjegavanja neizvjesnosti, imaju ivisokstupanj individualizma te prisutnost dominantno muSkih ili Zenskih vrijed-

'{7 Vidoje Yujié., MenadÈment ljudskog kapitala, SveuõiliSte u Rijeci, Fakultet za turistiðki i

hotelski menadZment Opatija, Rijeka, 2008., str 312.-315.

18r

nosti u kulturi. Tipiðni predstavnici takva kulturnog profila su europske

germanske, ali i neke europske romanske kulture. Osjeóaj egzistencijalne

ugroZenosti zbog promjena i rizika neizvjesnosti uklanja se teSkim radom

i performansama. Drugim rijeðima, egzistencijalne potrebe i potrebe za

sigurnoSóu u takvim se kulturama povezuju s potrebama za postignuóem i

razvojem buduói da se pripadnicitakvih kultura osjeóaju sigurnima i zaõti-

óenima jedino kroz svoj razvoj ipostignuó.e.Zato, uz maskulinizam, ovaj

profil motivacije zahtijeva iindividualizam irazmjerno nisku distancu moói.

gnuóem i

nrsta ne mogkolektivizami Stititi te da

Kao Sto se iznacionalne kpotrebe i potnoeuropskepogodnim a

neke

dimenzije ko.

nacionalna

6.3. Utjeca

Nacionalna kDok se prva

njezin se utjmenadZment

medutim.rama u koje

kojima ti kon

Bit je pjednome kul

i koncepti kr-r

nostima,pripada njezi

pa iu menadZ

u onome kulti koncepata i

svjesni opasn

u tom miljeu i

Svaka kulturasvojim pripad

Õovjeëanstvo morastati na kraj ratu ili ée rat

stat¡ na kraj ëovjeðanstvu.

J. F. K. (ameriëki predsjednik)

Analizirajuói utjecaj nacionalne kulture na

egzistencijalne potrebe i osobnu sigurnost,moZemo postaviti hipotezu: potrebe za si-

gurnoSóu u sustavu motivacije ljudi izraZe-

ne su u onim kulturama u kojima je stupanj

izbjegavanja neizvjesnosti visok. U pogledu zadovoljenja egzistencijalnihpotreba i potreba za sigurnoSóu, razlikuju se dva kulturna profila. Kultu-

re koje imaju visok stupanj maskulinizma, individualizma i nisku distancu

moói upuóuju svoje pripadnike da svoj stres i frustraciju zbog straha od

egzistencijalne ugroZenosti eliminiraju kroz samostalan rad i postizanje

individualnih rezultata.

Potrebe za pripadanjem stimulirane su u kulturama koje karakterizirajuizraieni kolektivizam. U kolektivnim kulturama postoji snaZno uvjerenje

da individualni identitet proizl:azi iz kolektivnog, a ne obrnuto. Zato se

smatra da je pripadnost nekoj socijalnoj grupi uvjet stvaranja identitetapa i opstanka pojedinca. U takvoj je kulturi razumljiva vrlo snaZna potreba

Ijudi da budu prihvaóeni ivoljeni od pripadnika nekoga kolektiva. lndividu-

alizam, na drugoj strani, vrlo negativno djeluje na potrebe za pripadanjem

pa se, po pravilu, u individualistiðkim kulturama takve potrebe potiskuju.

Visok stupanj izbjegavanja neizvjesnosti moZe stimulirati socijalne potre-

be ako se ta neizvjesnost eliminira kroz pripadnost kolektivu. Napokon, i

visoka distanca moói stimulira socijalne potrebe ljudi buduói da kod njih

kreira stanje ovisnosti o autoritetima koji predstavljaju i vode kolektiv.

Zato je motiv postignuóa vrlo jak samo u kulturama s niskim izbjegavanjem

neizvjesnosti. Individualizam u ljudi pojaõava potrebu za postignuóem jerih õini odgovornim za osobne postupke, istovremeno smanjujuói njihovu

brigu prema okolini. Kolektivizam negativno djeluje na potrebe za posti-

782

)g profila su europske

)sjeóaj egzistencijalne

lanja se te5kim radom

potrebe i potrebe za

rama za postignuóem i

:óaju sigurnima i zaiti-uz maskulinizam, ovaj

o nisku distancu moói.

nacionalne kulture na

be i osobnu sigurnost,potezu: potrebe za si-

notivacije ljudi izraZe-

ma u kojima je stupanj

rljenja egzistencijalnihulturna profila. Kultu-rlizma inisku distancu

:raciju zbog straha od

rtalan rad i postizanje

ra koje karakterizirajustoji snaZno uvjerenje

a ne obrnuto. Zato se

rt stvaranja identitetava vrlo snaZna potreba,ga kolektiva. Individu-

otrebe za pripadanjem

we potrebe potiskuju.

ulirati socijalne potre-

kolektivu. Napokon, i

rdi buduói da kod njihrvljaju i vode kolektiv.; niskim izbjegavanjem

bu za postignuóem jerno smanjujuói njihovu

e na potrebe za posti-

gnuóem i razvojem jer pasivizira ljude ijaða njihovo uvjerenje da oni saminiSta ne mogu post¡ói ida moraju dijelitisudbinu svoga kolektiviteta. Uz to,kolektivizam ljudima daje pravo da oðekuju kako óe ih kolelctiv uvijek ðuvatii ðtititite da zato nema potrebe da sami poduzimaju bilo kakve akcije.

Kao Sto se iz mapa nacionalnih kultura moze vidjeti, samo anglosaksonskenacionalne kulture u potpunostisadrZe dimenzije koje stimuliraju razvojnepotrebe ipotrebe za postignuóem. Skandinavske, germanske i donekle lati-noeuropske nacionalne kulture tek djelomiðno sadrZe svojstva koja ih ðinepogodnim ambij entom za r azvoj potreba za postignuóem. Latinoameriðke,neke sredozemne kulture te dalekoistoðne kulture (osim japanske) sadrZedimenzije koje ih ðine vrlo nepovoljnim ambijentom. Medu njima je i nasanacionalna kultura.

6.3. Utjecaj nacionalne kulture na menadZment

Nacionalna kultura ne utjeðe samo na praksu veó i na teoriju menadZmenta.Dok se prva vrsta utjecaja nacionalne kulture sve vi5e priznaje i istraZuje,njezin se utjecaj na teorije i koncepte u podruõju poslovnih subjekata i

menadZmenta uglavnom zanemaruje i zaboravlja. Posljedice takva trenda,medutim, mogu biti vrlo opasne, a uglavnom dolaze do izraiaja u kultu-rama u koje se unose teorije i koncepti, iako se pojavljuju u kulturama u

kojima ti koncepti nastaju.

Bit je problema u tome da se pri prenoSenju i koriStenju teorija nastalih ujednome kulturnom ambijentu u nekisasvim drugizaboravlja da su iteorijei koncepti kulturno uvjetovani. Svaka teorija, osobito u druStvenim zna-nostima, odraZava pretpostavke, vjerovanja ivrijednosti one kulture kojojpripada njezin autor. Zato teorije ikonceptiu svim druStvenim znanostima,pa i u menadZmentu, nemaju univerzalnu vaZnost. Potpuno su validne samou onome kulturnom ambijentu u kojem su i nastale. Pri prenoðenju teorijai koncepata iz menadZmenta u sasvim drukðiji kulturni milje moramo bitisvjesni opasnosti da ta teorija ne odrZava realnost onako kako je ljudi videu tom miljeu i da prema tome nije apsolutno primjenjiva.

Svaka kultura sadrZi niz pretpostavki, vrijednosti i vjerovanja preko kojihsvojim pripadnicima nameóe odredenu sliku svijeta, ljudi i njihovih odnosa

183

te im pomaZe u interpretaciji onoga Sto se zbiva oko njih' Normalno je

da pri konstruiranju teorija i koncepata iz podruðja poslovnih subjekata i

menadZmenta autori polaze od pretpostavki, vjerovanja ivrijednosti koje

im nameóe njihova kultura. Buduói da svaka teorija daje objaSnjenje neke

realnosti, sigurno je da óe to .obja5njenje biti u skladu s opóom slikom re-

alnosti koju nameóe nacionalna kultura autora. Tako óe, na primjer, teorija

motivacije ljudi u poslovnim subjektima svakako polaziti od pretpostavki

ivjerovanja o ljudskoj prirodi, kao i o moguónosti ðovjeka da ovlada pri-

rodom, a koje su sastavni dio nacionalne kulture. Problem nastaje kada te

kulture treba primijeniti u drukõijem kulturnom ambijentu koji, po defini-

ciji, nameóe sasvim drukõiju sliku ðovjeka i njegovih moguónosti da ovlada

prirodom. Teorija motivacije tada se moZe pokazati djelomiðno ili potpuno

neupotrebljivom.

Veóina suvremenih koncepata u podruðju

menadZmenta zalaúe se za demokratske

stilove upravljanja koji poðivaju na visokoj

participaciji zaposlenih u odluõivanju. U po-

sljednje je vrijeme vrlo popularan koncept

empowerment, Sto je izvedenica od engl. ri-

Þ lokalno

Þ centrali

Þ smanjirf

Þ vidljivaj

Þ sustavrJ

Þ timski !

> uskladj

Pri izgradnji$

gotovr recepfl

bitivrlo opr$

sasvim o'"ï

fl

r

ì

I

Danas, viËe no ikad,sudbina ðovjeèanstva ovisio tome kakve je moralnesnage sposobno stvor¡ti.

Albert Ei nstei n (fr ziëar)

jeði power, a u prijevodu znaði moó i oznaðava proces u kojem lider delegira

moó svojim suradnicima, ohrabrujuói ih da tu moó koriste za samostalno

dono5enje odluka. Demokratski stilovivodstva su, medutim, moguói i efika-

snijedino u nacionalnoj kulturi koju karakterizira niska distanca moói. Ako

je distanca moóivisoka, ðlanovi poslovnih subjekata nejednaku distribuci-

ju moói smatraju prirodnim i poZeljnim stanjem stvari pa jednostavno ne

mogu prihvatitibilo kakvo ujednaõavanje iliravnomjernije raspodjeljivanje

moói. U kulturama s visokom distancom moói, demokratski stilvoilenja bio

bi shvaóen kao znak slabosti lidera, a ne kao njegova ieljaza ukljuðenjem

zaposlenih u proces odluðivanj a ili za primjenom koncepta empowerment-

Napokon, iteorije organizacijskog dizajna ovise o kulturi u kojoj nastaju.

Veóina tih teorija nastala je u SAD-u i odraZava nisko izbjegavanje neizvje-

snosti, nisku distancu moói, individualizam i muSke vrijednosti. Zato se u

ameriðkoj literaturi preporuõuju uglavnom decentralizirani organizacijski

modeli. Posljednjih godina osobito su aktualne nove organizacijske forme

kao 5to su virtualna, horizontalna, modularna. Za sve njih karakteristiðne

su ove suprotnosti:

184

\fl*

ko njih. Normalno jeposlovnih subjekata i

anja i vrijednosti koje

daje obja5njenje neke

lu s opóom slikom re-

óe, na primjer, teorijalaziti od pretpostavki

lovjeka da ovlada pri-rblem nastaje kada terijentu koji, po defini-moguónostida ovlada

ljelomiðno ilipotpuno

oncepata u podruðju

l se za demokratskeji poðivaju na visokojihuodluðivanju.Upo-lo popularan koncept

zvedenica od engl. ri-

u kojem lider delegira

<oriste za samostalno

:dutim, moguóiiefika-;ka distanca moói. Ako

nejednaku distribuci-ari pa jednostavno ne

ernije raspodj elj ivanj e

<ratski stil vodenja bio

a Zelja za ukljuðenjem

ncepta empowerment.

:ulturi u kojoj nastaju.

r izbjegavanje neizvje-Vrijednosti. Zato se u

¡lizirani organizacijski: organizacijske formeire njih karakteristiðne

Þ lokalno iglobalno

Þ centralizacija i decentralizacija

Þ smanjivanje i poveóavanje hijerarhijskih razina

Þ vidljiva i nevidljiva komunikacija

Þ sustavnost i metodiðnost

Þ timski igrupni rad

Þ uskladenost i razliðitost.

Pri izgradnji ovakvih poslovnih subjekata treba biti svjestan da to nisu

gotovi recepti koji bi se mogli i trebalijednostavno preslikati; stoga treba

bitivrlo oprezan kada se organizacijski modeli preporuðuju za primjenu u

sasvim drukðijem dru5tvenom ozraðju i kulturnom ambijentu.

r85

PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA I RASPRAVU

Sto razumijevamo pod poduzetniðkom klimom?

objasnite temeljne razlike izmedu pojmova poslovna kultura i poslov-na klima.

I(ako poslovna kultura utjeðe na poslovanje poslovnih subjekata?

obrazloäte negativan utjecaj poslovne kulture na uspjeh poslovnogsubjekta.

5. Navedite osnovne naðine mjerenja snage poslovne kulture.6' Nabrojite prednosti i nedostatke mjerenja poslovne kurture.7. Navedite cilj kognitivnog pristupa mjerenja snage poslovne kulture.8. Na koje elemente poslovnih subjekata utjeðe nacionalna kultura?9. Objasnite utjecaj nacionalne kulture na menadZere.

10. Pojasnite utjecaj nacionalne kulture na motivaciju djeratnika.

11. Nabrojite karakteristiðne suprotnosti novih organizacijskih formi.12. I(ada poslovna kultura ima snaZan negativan utjecaj na uspjeh poslov-

nog subjekta?

13. Nabrojite dva osnovna pristupa ili naðina mjerenja snage poslovnekulture.

'14. Nabrojite prednosti i nedosratke simboliðkog pristupa mjerenja snageposlovne kulture.

15. Na koje sve elemente poslovnih subjekata utjeðe nacionalna kultura?

186

I

)vna kultura iposlov-

lovnih subjekata?

na uspjeh poslovnog

ne kulture.

rvne kulture.

ge poslovne kulture.

rcionalna kultura?

iere.

iju djelatnika.

anizacijskih formi.

ecaj na uspjeh poslov-

renja snage poslovne

istupa mjerenja snage

Íe nacionalna kultura?

AI PRINCIPI I NORIVIE

/ . PosLovNoG PoNASnruJn

U suvremenom druðtvu ljudi svoje potrebe uglavnom zadovoljavaju posred-

$tvom razmjene roba i usluga na trZistu gdje su u prigodi slobodno odabi-

rati izmedu ponudenih dobara. Ekonomska teorija tumaði da se potroSaði

na trZiStu ponaSaju racionalno iteie potroSnji, dok je graniðna korist koju

potroSað stjeðe novim dobrom veóa od graniðnog troSka. Praksa je, medu-

tim, pokazala da se potroSaði katkad ponaSaju suprotno oðekivanjima i da

su njihove reakcije õesto pod utjecajem emocija i drugih õimbenika, a ne

posljedica racionalnog odluðivanja. Kako inaðe objasniti da neki potroõaði

kupuju skupe aute ili druge predmete koji predstavljaju statusne simbole,

a cla nisu zadovoljili primarne potrebe.

Da bi spoznali ðirnbenike koji odreduju reakcije

potroSaða i svoju ponudu 5to vi5e pribliZili po-

trebama ciljnog trZi5ta, menadZere i marketinS-

ke struõnjake zanima: Tko su njihovipotro5aði?

O õemu ovise njihove reakcije koje se odnose

Kad je Èovjek sam,uvijek je u loSem druStvu.

Valéry(francuski pjesnik i esejist)

na kupnju proizvoda i usluga? Sto najvi5e utjeðe na potro5aõe? Kako se

odvija proces kupnje proizvoda i koji ðimbenici utjeðu na taj proces? Kao

rezultat pojaðanog zanimanja za ponaSanje potro5aõa na trZiStu, razvila se

posebna znanstvena disciplina - pona5anje potroSaða.148

U ovòm dijelu knjige nije nam namjera svoju paZnju usmjeriti na potroSa-

ðe, veó ukazati da se svako ponaSanje, posebice poslovno, sve viSe smatra

uvjetom za uspjeh u Zivotu i radu. U ovom dijelu knjige poku5ali smo iz

mnoStva raznih pravila o lijepom ponaSanju izdvojiti i prikazati iskljuðivo

ona koja óe svima najviðe i najðe5óe koristiti. Neka od njih su veó poznata

i sigurno se veó koriste, a neka óe biti korisna u odredenim prigodama.

Poslovno ponaõanje nije vaZno samo za menadZere nego i za sve djelatnike

koji sudjeluju u izgradnji ugleda svojih poslovnih subjekata. Svaki od njih

ra8 Bruno Grbac, Dina Lonõarió, op. cit., str. 17'

189

osobno je i timski reprezent svoga poslovnog subjekata pred poslovnimpartnerima, djelatnicima i drugim dionicima u okruZenju.

7"1. Predrasude i neka pravila poslovnog ponaðanja

Za uspjeðno obavljanje poslova, ponaðanje zaposlenih nije niðta manje vaZ-

no od znanja i sposobnosti. To se posebno odnosi na usluZne poslovnesubjekte. Usluga uvijek znaði interakciju iz koje proizlazi emotivna reakcijakorisnika koja moZe biti (i obiðno jest) presudna za odluku korisnika priizboru davatelja usluge. Ponaðanje izraíava na5 odnos prema poslu, poslov-nom subjektu, kao i prema korisniku usluga. Svojim pona5anjem Saljemo

okolini odredene poruke koje jasnije govore od bilo kakvih rijeði. U vezi s

pona5anjem postoje razliðite predrasude, a najðe5óe su:

Prva predrasuda: Svakoje ponaSanje urodeno, ono se ne stjeõe. Poznatojeda se dijete rada s odredenim sustavom reakcija i instinkta, ali se ukupnoðovjekovo ponaSanje formira tijekom cijeloga Livota kroz proces uðenja.

Druga predrasuda: Lj udsko ponaSanj e izazv anoj e unutarnj im ðimbenicimakao ðto su motivi, stavovi iosjeóaji. Toðno je da unutarnjiðimbenicidjelujuna ljudsko pona5anje, ali ono je, primarno, rezultat sprege uzajamnog dje-lovanja unutarnjih i vanjskih utjecaja.

Treóa predrasuda: Jed nom oform lj eno pona íanj e ostaj e zauvij ek. Razdo blj e

ðovjekova prilagodavanja vanjskom okruZenju (koje se stalno mijenja), atime i uõenje, traje koliko i Zivot. Nije pitanje moZemo li, nego Zelimo li se

mijenjati i cijeloga Zivota uðiti.

õetvrta predrasuda: Naðin pona5anja nema znaðajniji utjecaj na uspjeh u

radu i Zivotu. U metTuljudskim odnosima niSta nije vaZnije od ponaSanja.

Procjene i odluke uglavnom donosimo na osnovi opaZanja pona5anja. Od-nosi s drugim ljudima predstavljaju interakciju: svojim ponaSanjem utjeðe-mo na ponaSanje drugih.

Danas se od zaposlenih zahtijeva viðok stupanj fleksibilnosti. Svijet u ko-jem Zivimo iznimno je dinamiðan. TrZiSno gospodarstvo zahtijeva stalnoprilagodavanje novim uvjetima i zahtjevima u okruZenja, 5to znaõi i stalnoprilagodavanje zaposlenih i njihovih potencijala novim zahtjevima i oblici-

190

:a pred poslovniml.

mJa

e niðta manje vaZ-

usluZne poslovne

emotivna reakcijaluku korisnika pri:ma poslu, poslov-

naðanjem Saljemo

vih rijeði. U vezi s

stjeðe. Poznatojekta, ali se ukupnoz proces uðenja.

njim ðimbenicima

õimbenici djeluju

;e uzajamnog dje-

ruvijek. Razdobljestalno mijenja), anego Zelimo li se

jecaj na uspjeh u

ije od ponaðanja.ja ponaSanja. Od-rnaSanjem utjeðe-

tosti. Svijet u ko-r zahtijeva stalno5to znaði i stalnorhtjevima i oblici-

rr¡ê $¡tçiit. Oclavno je shvaóeno da konkurentska prednost nekoga poslovnog

+,rir¡r,$($tn rrije u financijskim ili tehniðkim, nego ponajprije u ljudskim po-

¡r¡'s¡e i$ü{intâ. Ljudi s loSim navikama i pona5anjem mogu biti velika prepreka

i,!¡f \Eiiu i postizanju boljih rezultata ako ne mogu shvatiti promjene i nisu

;"ir¡ \{* t¡rremni prilagodavati. Lijepo pona5anje nije svrha sama sebi, ono

,,rxur $tt!t10 veóe znaðenje jer pona5anje menadZera, djelatnika i poslovnih

ar*èrg*:Èe*ta u cjelini snaZno utjeõe na ugled i poslovnu izvrsnost.

ü r¡*-glt! prrnaSanje najmanja je investicija kojtt

¡¡lq¡å{-{,Ë trlclZiti u posao: niSta ne stoji, a donosi

$si*{tr{}. tl poslovnom svijetu ugled poslovnih su-

Èr:q'$,,;¡$,4 i osobe postaju sve znaðajniji õimbenik

r*s6l$rh* koji se, izmedu ostaloga, gradi i na temeljima dobroga poslovnog

uçt$t*dï*nja i ponaSanja. Poslovno ponaSanj e proizlazi prije svega iz radne

+sltxg* i zahtjeva poslova koje obavljamo, 5to znaéi da poslovi koje obav-

$$;***¡¡ xnhtijevaju ne samo oclredena znanja i sposobnosti nego i kulturno

Èþcam¿ttil¡tje. Svako privatno ponaSanje ima svoj direktan ekvivalent i u po-

rris¡\¡Ììçtrn pona5anju. Shvaóajuói znaðenje ponaSanja zaposlenih za uspjeh,

¡$;åå1;tii ntnogi poslovni subjekti u svijetu nastoje standardizirati ponaSanje

c*:*¡ilt xaposlenih. Poslovni subjekti na ovaj naðin nastoje zaposlene upo-

¡¡È¡¡!{i :i ¡loZeljnim i primjerenim ponaSanjem i obvezati ih na takvo ponaSa-

sr3e.. $klapanjem Ugovora o radu svaka osoba treba biti svjesna da se odriõe

+ëls*,Ì,t ¡lvçje privatnosti i prihvaóa zahtjeve i standarde sredine u kojoj radi.'ls¡ çrt naðina kako to Postiói:

Þ {}sçbno ponaSanje stavite na prvo, a osjeóaje i stavove na zadnje mje-

çt 0.

þ Ì)ostavite sebi konkretne poslovne ciljeve.

s*" llrisilite se na poslovno pona5anje sve dok takvo ponaSanje ne usvo-

jite kao standard.

$\¡s*vrlo ¡ronaSanje izraiavamo naðinom ophodnje, naõinom na koji se

u¡$¡*';¡¿j;lrtto ljudima u komunikaciji, svojim izgledom, naðinom na koji se

+x{ttqrsimo prema kolegama, korisnicima naSih usluga i ostaloj populaciji.

\ts*}ir¡ peinaSanjem izraiavamo svoju osobnost, ali i dio kulture poslovnog

rqrë.:ia:h{r u kojem radimo. Prema nama i naSem pona5anju ljudi najðe5óe

Ë{$}¡'ìt¡u predodZbu i o naSem poslovnom subjektu. Zato poslovno pona-

*,x*t$* *iie samo naða osobna odluka nego i interes poslovnog subjekta u

191

Pripremite se za poslovnirazgovor i pregovarajte

pametno iodvaZno ili uopéenemojte pregovarati.

outor¡

kojem radimo. Nepoznavanje takva kodeksa poslovnih kontakata moZe svedovesti u neugodan poloZaj.

u medunarodnim poslovnim subjektima i na medunarodnim konferencija-ma, bez obzira na to imaju li sluZbeni ili nesluZbeni karakter, medusobncrrangiranje predstavnika pojedinih drZava obavlja se prema abecednom reduimena drZava. ovo pravilo vrijedi na svim medunarodnim skupovima i pri-redbama. U tome su moguóe ove dvije iznimke:

Þ Rangiranje je moguóe prema abecedi nekoga nacionalnog jezika, a

ne na engleskom, kako je to u medunarodnim poslovnim subjektimauobiðajeno.

Þ odstupanje od medunarodno usvojene abecede moZe nastati kadase rangiranje provodi prema nazivu drZava na domaóem jeziku (npr.Austrija ili österreich). Prihvaóeno je kurtoazno pravilo da se zemlja-domaóin nekog skupa nade na kraju liste, bez obzira na mjesto kojebi zauzela prema abecedi.

Rangiranje stranih idomaóih osoba provodisena terirelju politiðke ili dru5tvene funkcije kojupredstavljaju. Ako na skupu istovremeno su-

dj eluju pred stavn ici meduna rod nih asocij acij a

i pojedinih poslovnih subjekata, prednosr se

daje predstavniku medunarodne asocijacije.Moguóe je posebno rangiranje stranih, posebno domaóih, kao i takozvanomje5ovito rangiranje prema sastavima delegacija u kojima strana osoba,odnosno gost, uvijek ima prednost. Rangiranje nije nimalo jednostavno jertrend druõtvenog i privrednog razvoja postavlja nova pitanja i nedoumice,kao i nova pravila. Katkad se odstupa od osnovnih pravila kada je rijeð oistaknutim znanstvenicima, umjetnicima ili knjiZevnicima, koji bi po sluZ-benim funkcijama inaðe bili na posljednjemu mjestu. Mje5ovito rangiranjedomaóih i stranih osoba provodi se tako da se sastave odvojene rang-liste,a zatim se objedine imajuói na umu naðelo da medu osobama istog rangaprednost ima gost.

Oslovljavanje i pozdravljanje osoba temelji se na ovim pravilima:

Þ u zemljama Europske unije predsjednici drZava, parlamenata, usme-no se oslovljavaju s "Gospodine Predsjedniðe" ili "Gospodo predsjed-

't92

r kontakata moZe sve

rodnim konferencija-iarakter, medusobno

:ma abecednom redunim skupovima ipri-

racionalnog jezika, a

oslovnim subjektima

e moZe nastati kada

omaóem jeziku (npr.

pravilo da se zemlja-

bzira na mjesto koje

róih osoba provodiserStvene funkcije kojurpu istovremeno su-

rnarodnih asocijacijarjekata, prednost se

narodne asocijacije.

óih, kao i takozvano:ojima strana osoba,

nalo jednostavno jerpitanja i nedoumice,:avila kada je rijeð o:ima, koji bi po sluZ-

t4je5ovito rangiranje

odvojene rang-liste,¡sobama istog ranga

rpravilima:

parlamenata, usme-"Gospodo Predsjed-

nicerrit*", ministri s "gosp./gdo. ministre/ice", veleposlanici s "Ekscelen-* ijo" ili "Va5a Ekscelencijo". Njihove supruge oslovijavaju se samo s

"t1usllocïo" uz dodatak imena. Papa i kardinali oslovljavaju se s "Vaða

liru*tosti" ili "Presveti Oðe" ili "Va5a Preuzviðenosti". Nadbiskupima,*riskupima, monsinjorima, fratrima i sveóenicima obraóamo se s "ve-

leèir'iÌ;rr;ni" uz dodatal< funkcije koju obnaSaju.tot

* ï¡r'i oslovljavanju, u nekim se zemljama smatra nepristojnim ako uz"g*spodin" ne dodate prezime osobe kojoj se obraóate. Veliko olak-À,rrtje i pomoó u tome mogu nam pruZiti akreditacijske kartice koje jerr*hic*ajeno nositi na vidnome mjestu prigodom medunarodnih sl<u-

{ {}\jå1.

Èr¡¡¡$*¡kr¡l¡rne pripreme obveza su domaóina uvijek kada je rijeð o:

s rlErdçku i ispraóaju gostiju

e" sluål:enom posjetu ili prijemu kakve delegacije

s ¡l*tllisivanju ugovora ili sporazuma

e snrtålrenom razgovoru

¡:*l*ganju vijenaca

w *tkrivanju spomenika

þ ri¡¡chlici, sastanku, znanstvenom istruðnom skupu

.s ¡ rt vilrnnju sajmova, izloi.aba i drugih manifestacija.

åi. r,{*tt tillt ¡rrigodama potrebno je strogo po5tovati planirani protokolkojimse

" rat*{$uiu sve vaZne pojedinosti. Primjenom ili zanemarivanjem ovih pra-

vila+,ùÈ.:¡, .su*[çi ee gost moói osjetiti i procijeniti kolika mu se paZnja posveóuje.

$¡$tu¡¡ .&i* rlt"n¡ pravila samo formalnost, izostavljanje nekih znakova protoko-fuc'*l*g $l{}nä$ilnja gost (ne)moZe procijeniti kao podcjenjivanje ili nedovoljno

Ë$'''{.$Ë$v{}rìjr, $to moZe utjecati na ukupan uspjeh pregovora i posjeta.

Fui$- f.È't¿rndärd¡ ¡ norme dobroga poslovnog pona5anja

Osnovno,Þstq¡tttr¡ n¡ðelo dobroga poslovnog pona5anja moZe se izraziti kao polaznoprag:w,usÈ$rx: v*çliti" raðuna o miSljenju i osjeóanjima drugih. Svojim ponaSanjemjÌiij' ge,{ìrt \¡;l¡r f}tr Wagen i Brenda R. Carlos, Event Management - IJpravljanje dogadajíma za

ì-fì*r$ìi{i:*ü kulturna, poslovna i sportska dogadanja, Mate, d.o.o. Zagreb,2008., str.143.

193

treba pokazati ponajprije da posjedujemo dobre ljudske vrijednosti u õijojje osnovi po5tovanje prema drugima. To znaðida uvijek imamo na umu sta-

vove i interese drugih ljudi i da ih poStujemo. Nije uvijek obvezno ponaSati

se na najbolji moguói naðin, alije bitno da smo u stanju prepoznati koja je

vrsta ponaðanja najprikladnija za odredenu situaciju i osobu s kojom kon-

taktiramo. Temeljni standardi dobroga poslovnog ponaSanja jesu:1s0

Izgled: Uvijek treba voditi brigu o svom izgledu i urednosti. Svi smo mi

razliðiti i ne mora znaðiti da smo rodenjem dobili izgled koji moZe bitiprednost u kontaktu s nepoznatim osobama. Medutim, naðin na koji se odi-jevamo, uredujemo i njegujemo, naðin na koji sjedimo ili stojimo, ton ibojanaõega glasa, drZanje i dr., bitni su elementi za dobar vanjski izgled. Na5

izgled nije samo naða povlastica veó i dio percepcije drugih ljudi s kojirna

dolazimo u kontakt na poslu. Zato ne moZemo ugatlati samo svojirn ielja-ma i zahtjevirna, veó trebamo voditi raðuna i o drugim ljudima i njihovim

moguóim reakcijama, kao i o tome da im bude ugodno u naðoj prisutnosti.

Maniri: Ne valja se nikacla ponaSati sebiðno, treba uvijek biti uvidavan.

Maniri pokazuju koliko smo tolerantni i korektni u odnosu prema drugim

ljudima, koliko uvaZavamo njihove potrebe i interese. Ako smo grubi, se-

biðni i nekontrolirani u emocijama na poslu, to moZe biti vrlo neugodno

za kolege, ali takvim ponaSanjem moZemo izgubiti iposlovne kontakte, akorisnici na5ih usluga moZda óe potraZiti konkurenciju.

Po5tenje: Treba se ponaSati iskreno i poðteno. PoSteno pona5anje osnovaje

povjerenja koje je jako vaZno u poslovnim kontaktima i odnosima.

UvaZavanje: Treba uvaZiti miSljenje drugih i promatrati sebe njihovim oõi-

ma. UvaZavanje drugih osoba polazna je osnova za pridobivanje njihove

naklonosti i povjerenja. Ne moZemo oðekivatida ostvarimo svoje ciljeve, a

da pritom ne vodimo raõuna o interesima i ciljevima drugih.

Osobnost: U poslovnim kontaktima vrlo je vaZno pokazati snagu svoje lið-

nosti i svoju osobnost. To moZe dati dodatni impuls poslovnim kontaktima.

Stil i takc Ne valja Zuriti sa svojim mi5ljenjem i osjeóajima; treba uvijek

prethodno razmisliti i reói na najbolji moguói naðin ono Sto mislimo.

Iso David Robinson, Poslovníbonton, PS Grmeð, Beograd, 1998., str. 13.

194

ì

:

nornuruj

J.'.1]n**lnìueva s!

e 1ia..Pri'jpovrsenï

Naznaò$

nJa uplr(l

kata. P$

se zaklj$

$-resno {rue Lr s\il

potrebn$

voditi ra!

nrsmo sïsvakodn$

i zastitir'{

rzrazava$

zato naj$

I

$tandarlr-nu

le sr!

sanJe ne ì

poslovnil

povoljanj

7.3.

Ono 5to

partneri

mjestu,

åavanje

irnalinaj

noStovan'ljedinca ilnose nitiì

Pod;

e vrijednosti u ðijoj

imamo na umu sta-

k obvezno ponaSati

r prepoznati kojajeosobu s kojom kon-

rSanja jesu:1so

:dnosti. Svi smo migled koji moZe bitinaðin na koji se odi-li stojimo, ton i boja

vanjski izgled. Na5

rugih ljudi s kojirna

isamo svojim ielja-r ljudima i njihovimu naðoj prisutnosti.

vijek biti uvidavan.

nosu prema drugimAko smo grubi, se-

biti vrlo neugodno

oslovne kontakte, aL

ponaõanje osnovajeiodnosima.

ri sebe njihovim oði-

>ridobivanje njihovelrimo svoje ciljeve, a

rugih.

lzati snagu svoje liõ-

slovnim kontaktima.

róajima; treba uvijekro ðto mislimo.

Poznatu narodnu izreku: "lspeci pa reci", treba uvijek imati na umu. Nekada

je pametno i Sutjeli (Ako ðutið, ostajeS filozof). Poslovno pona5anje podrazu-

mijeva suzdrZavanje od impulzivnosti i emocija, prebrzih reakcija i provoka-

cija. Primjedbe i nezadovoljstvo moZemo izraziti na razliõite naðine. Uvrede i

povi5eniton samo óe, s druge strane, izazvati lavinu nel<orektnog ponaSanja.

Naznaðeni temeljni standardi poslovnog ponaða-

nja upuóuju na osobine liðnosti i poslovnih subje-

kata. Po tome kako se pona5a pojedinac, ðesto

se zakljuðuje o cijelome poslovnom sustavu. Po-

greðno je shvaóanje da dobro poslovno pona5a-

nje u svakodnevnom kontaktu s kolegama nije

Moralnost je stav5to ga zauzimamoprema ljudima koje

osobno mrzimo.

OscarWilde(engleski knji1evnik)

13.

potrebno i da manire treba primijeniti samo u posebnim prigodama. Treba

voditi raðuna o tome da nas uvijek netko promatra i gleda, ðak i kada toga

nismo svjesni ili to ne primjeóujemo. Uz to, primjena poslovnih manira u

svakodnevnoj praksi omoguóuje nam da smanjimo potencijalne konfliktei za5titimo svoju privatnost na poslu. Umje5nost poslovnog komuniciranja

izraiava se u naðinu na koji se mi ophodimo ikako nas drugi vide, pa je.

zato najbolje da usvojeni model ponaSanja bude dio nas.

Standardizacijom poslovnog ponaSanja poslovni subjekt pokazuje koliko

mu je stalo do dobrog obavljanja poslova. Na taj se naðin poslovno pona-

õanje ne prepuSta pojedincu, njegovu odgoju i procjeni situacije, veó dobriposlovni maniri postaju prepoznatljiv stil poslovnih subjekata, Sto stvara

povoljan dojam u poslovnim kontaktima.

7.3. Poslovno ophodenje i protokolarno ponaðanje

Ono 5to u naðelu vrijedi za dobre poslovne manire u ophotlenju s poslovnim

partnerima i klijentima, treba krasiti ponajprije na5e odnose na radnomu

mjestu, s kolegama i menadZerima. To prije svega znaõi ljubaznost i uva-

Zavanje svih ljudi s kojima dolazimo u kontakt. MoZda privatno i ne bismo

imali najbolje miSljenje o nekim ljudima, ali sluZbeno im treba ukazati puno

poStovanje i uvaZavanje, 5to znaði da se naða privatna procjena nekog po-

jedinca u radnom ambijentu ne moZe i ne smije prenositi na poslovne od-

nose niti osjetitiu poslovnoj komunikaciji. Dobri poslovni odnosi mogu se

195

ndråati na radnomu mjestu ako prema kolegama i ostalima u poslovnom

subjektu imate potrebnu distancu. To znaði ne ulaziti u suviSe bliske odno-se te zaitititi i svoju i tudu privatnost. Sto smo predaniji poslu, bit óe nam

lakSe odrZati distancu i ne upadati u suviSnu privatnost.

Prvije korak u poslovnim odnosima i komuniciranju persiranje svih na po-

slu. Kolege i pretpostavljene preporuðljivo je oslovljavati s "gospodine" ili"gospodo" ili "kolega" uz prezime, a poZeljno je reói i titulu osobe kojojse obraóate. Ako je u poslovnom subjektu uobiðajeno oslovljavanje ime-nom, treba izbjegavati skraóivanje imena i koriðtenje nadimka.lzbjegavajteZargon i izraze kao "srce", "maco", "mali", "cleðko", "mala", "stara", "stari"i svaki govor mrZnje i stigmatizacije. To posebno loðe zvuði ako se ne po-

znajete dovoljno, kao i pred stranim osobama, itakvo se ophodenje smatraneprimjerenim i uobraZenim.

Dobra je praksa na poslu uvijek ljubazno pozdraviti svakoga koga prvi putsretnemo toga dana. Mlada osoba uvijek pozdravlja prva. MuSkarac prvipozdravlja Zenu osim ako je izrazito stariji od nje. Pri pozdravljanju i raz-

govoru druga se ruka ne drZi u dZepu. Rukovanje.je znak miroljubivostii prijateljstva. S cigaretom u ruci ili u ustima se ne rukuje. MuSkarci prirukovanju skidaju rukavicu, a Zene to ne moraju uðiniti. Ljubljenje pri ru-kovanju dopuSteno je jedino u iznimnim prigodama - kada se ðestita, kada

se rastaje ili sastaje s dragim osobama ili kada se izraLava suóut. Pravila

lijepog pona5anja zahtijevaju da poStujemo privatni, kao i poslovni prostorpojedinca. To znaði izbjegavati pretjeranu bliskost s kolegama na poslu,

tapSanje po ramenu, grljenje, suvi5no pribliZavanje kada govorimo isl. Uda-

ljenost od 80 do 100 centimetara smatra se privatnim prostorom pojedinca.

Znak je loSeg ponaSanja ulaziti na vrata tudeg ureda bez kucanja ili naglootvarati ili zatvarati vrata.

Svoje neslaganje s drugim ljudima moZemo pokazati na razne naðine, alipravila dobrih poslovnih manira nalaZu da to ðinimo uljudno, ljubazno i

argumentirano. Saðuvajte svoj integritet, ali poStujte i druge i ne buditesuviSe dogmatiðni i neugodni u suprotstavljanju mi5ljenja. VrijerTanje da bise dokazao svoj stav, izraz je nemoói i primitivizma.

Uobiðajeno je da se menadZeri oslovljavaju s "gospodine", odnosno "gos-

podo" uz ime ili funkciju. ðak i kada osobno poznajete svoga pretpostav-ljenog, lijepi maniri zahtijevaju da mu se obraóate s "vi" bar pred drugim

196

osobama i rl

tako oðekuj,

privilegiranjkolega.

Ispijanje lca,

hrane na ral

doruðkovatipojestitijel<<

uredskim uv

vraóate nak<

niziranje zar

raspolaganju

Danas se go1

u radnim prc

smatra neku

loðeg ponaSi

tu, ne valja iopuðke. Na5

Ambijent na

i stolovi te dbudemo Iicer

I

Na radnomu ikao da se s nd

nike kada im i

vilizirana inir¡1

svaki put kadl

da primjeóujeI

ì

Dobri poslovi

na poslu, a pi

neugodnosti r

ì

Þ Ne izralr

tapðamtì

Þ Ne prel¡

Þ Ne zurii

alima u poslovnom

suviSe bliske odno-ji poslu, bit óe nam

t.

rsiranje svih na po-

rti s "gospodine" ilititulu osobe kojojoslovljavanje ime-

dimka. Izbjegavajte

ala", "stara", "stari"zvuði ako se ne po-

: ophodenje smatra

rkoga koga prvi putrva. MuSkarac prvipozdravljanju i raz-

znak miroljubivostirkuje. Mu5karci pri:i. Ljubljenje pri ru-ada se ðestita, kada

rZava suóut. Pravila

o i poslovniprostor<olegama na poslu,

rgovorimo i sl. Uda-

ostorom pojedinca.

ez kucanja ili naglo

ra razne naðine, ali

uljudno, ljubazno ii druge i ne buditerja. Vrijedanje da bi

ne", odnosno "gos-

] svoga pretpostav-

'i" bar pred drugim

osobama i ne pokazujete svoju privatnu bliskost. Od menadZera se isto

tako oðekuje da se sa svima ophodi podjednako i da ne pokazuju znakove

privilegiranja pojedinaca jer to moZe izazvati otpor i nezadovoljstvo ostalihkolega.

Ispijanje kave na radnome mjestu, pu5enje, ogovaranje i konzumiranjehrane na radnom stolu loða je navika koju treba izbjegavati. Najbolje jedoruðkovati kod kuóe prije polaska na posao, a ako smo prinudeni ne5to

pojesti tijekom radnog vremena, bolje je to obavitivani ili prilagoditi hranu

uredskim uvjetima (sendvið, keks i sl.). Vrlo lo5 dojam ostavlja natpis da se

vraóate nakon pauze. Ako osoba radi sa strankama, preporuðuje se orga-

niziranje zamjena kako bi za vrijeme radnog vremena uvijek netko bio na

raspolaganju strankama.

Danas se gotovo posvuda u svijetu puSenje

u radnim prostorijama ina javnim mjestima

smatra nekulturnim ðinom i manifestacijom

loSeg pona5anja. Ako ipak zapalimo cigare-

tu, ne valja ðitav dan u pepeljari sakupljati

eesta sastanðenja najboljisu pokazatelj da nitko ne

izvrðava svoje obveze.

. Nicolo Berac

opu5ke. NaSe radno okruZenje predstavlja naSu kulturu rada i Zivljenja.

Ambijent na radnomu mjestu õine interijer, ðistoóa, sredena dokumentacijai stolovi te drugi uvjeti rada. Radni stolovi trebaju biti postavljeni tako da

budemo licem okrenuti prema vratima.

Na radnomu mjestu ne bismo smjeli biti suvi5e glasni itelefonom razgovarati

kao da se s nekim dovikujemo.JoS je gore ako viðemo na svoje kolege i djelat-

nike kada im imamo 5to prigovoriti. Vika nema efekta, a istovremeno je neci-

vilizirana inimalo dostojanstvena pojava. I, konaðno, ne zaboravimo zahvaliti

svaki put kada netko od kolega pokaZe kakvu lijepu gestu. Time pokazujemo

da primjeóujemo iuvaZavamo dobre namjere svojih kolega i menadZera.

Dobri poslovni obiðaji pretpostavljaju suzdrZavanje od pretjerane bliskostina poslu, a posebno izbjegavanje seksualne nasrtljivosti. Da bismo izbjeglineugodnosti ove vrste, potrebno je:

Þ Ne izraiavati simpatije tako 5to nekog na poslu dodirujemo, ljubimo

tap5amo igrlimo.

Þ Ne prelaziti liniju privatnosti u stajanju' sjedenju i komunikaciji.

Þ Ne zuriti u neku osobu kao da je "skidamo pogledom".

197

Þ Nikom se ne smije udvarati i dosadivati ako to ne prihvati.

osoba koja postane objel<t neðijega seksualnog uznemiravanja, treba se

najprije osloboditi neugodnosti, a onda to rijeõiti konstruktivno otvorenimrazgovorom i ukazivanjem na neprihvatljivost takva ponaõanja. Na kraju nezaboravimo da pretjerana bliskost na poslu obiðno ima negativne posljediceza buduóe odnose i vraóa se poput bumeranga.

Doõekivanje gostiju. Gost se doðekuje u predvorju ili na sredini ureda.I(ada gost ude u ured, pravila nalaZu da domaóin ustane i krene nekolikokoraka prema njemu. Ako svaki dan radite sa strankama, pri ulasku strankepotrebno je usmjeriti pogled prema njoj i tako pokazati da ste uoðili njezinulazak te uz blagi smijeSak kimnuti glavom. uobiðajeno je rukovati se sgostom uz blagi stisak ruke. Pri rukovanju treba voditi raðuna o pravilu davaznija osoba, odnosno osoba na vi5em rangu ili Zena, uvijek prva pruZaruku. Time ta osoba pokazuje Zeli li se rukovati ili ne Zeli. Gost prvi pruZaruku domaóinu, a domaóin je duZan brzo reagirati, kako se ruka gosta nebi dugo zadríala u zraku.

Pri pozdravljanju i rukovanju potreban je kontakt oðima s osobom kojupozdravljamo. Time pokazujemo svoju paZnju i iskrenost.lzraz lica trebabiti otvoren, s blagim smijeSkom. Ako je prisutno viSe osoba, pravila lije-pog ponasanja nalaZu da se prisutne osobe predstave. osobi viSeg rangapredstavljamo uvijek osobu nü.egranga, a Zeni muSkarca. pri predstavljanjuu poslovnom kontaktu potrebno je navesti titullr, odnosno funkciju kojupredstavljena osoba obavlja. Pri predstavljanju mu5karac ustaje, a Zena ne.Zena prva pruZa ruku muSkarcu, starija osoba mladoj, viSi po rangu niZem.

u pravilu sjeda se obiðno nakon Sto domaóin ponudi mjesto, a ako on topropusti uðiniti, treba uljudno upitati za dopu5tenje da se sjeclne. NakonSto gosti sjednu, domaóin treba ponuditi neki osvjeZavajuói napitak ili po-zvati osobu koja óe to uõiniti. U uredu je potrebno izbjegavati konzumira-nje jela i alkohola.

Posjetnica ili vizitkarta sluZi za osobno predstavljanje i daje se na poðetkurazgovora, ako je rijeð o prvom susretu. Time óemo omoguóiti da se boljeupamtiime koje ðesto u prvom susretu promakne naSoj paZnji ili se ne ðujedobro, kao i predstavljanje tvrtke i ftrnkcije koju obavljamo. posjetnicu ne

198

urucruemo prue pr

cvijeóe ili dar, tre

Razgovor za

inicirala sastanak.

cionalnih fraza l"5tne zaboraviti za

je povremeno ukljuraspravlja. U

osobi; ako ih je vi5preporuðljivo ski

domaóin to nije uði

kravatu, treba za

Razgovor trebamom. U razg

povjerljivo ozraðjejasnom izraZavanju

sluSanju ostalih sud

Korisno je ðitati i

se daje posebno z

VaZno je zraõiti

uspjeSnosti komun

podcjenjivati sebe i

prisutnost duha,

bliskost ivoditi ra

smiju se zaboraviti

Ako nam je ogran

koju imamo. Na p

kojom razgovar

ranga. To omogu

ta, ðime se ne gubi

opuStajuóeg ozraéj

umu da postoje ra

nekog razloga ne

preuzetr rnlcuatlvLl

: prihvati.

:miravanja, treba se

:ruktivno otvonenim

na5anja. Na kraju ne

negativne posljedice

ili na sredini ureda.

rne i krene nekoliko

a, pri ulasku stranke

-i da ste uoõili njezin

:no je rukovati se s

i raðuna o pravilu da

a, uvijek prva pruZa

Zeli. Gost prvi pruZa

ko se ruka gosta ne

Íima s osobom koju

tost. lzraz lica treba

e osoba, pravila lije-

:. Osobi viSeg ranga

:a. Pripredstavljanju

nosno funkciju koju'ac ustaje, a Zena ne.

viõipo rangu niZem.

mjesto, a ako on toda se sjedne. Nakon

vajuói napitak ili po-

rjegavati konzumira-

i daje se na poõetku

moguóiti da se boljerj paZnji ili se ne ðuje

ljamo. Posjetnicu ne

uruðujemo prije predstavljanja i dajemo je uvijek u ruku. Ako je Saljemo uz

cvijeóe ili dar, trebamo je staviti u omotnicu.

Razgovor zapoðinje osoba koja je starija po rangu, odnosno osoba koja je

inicirala sastanak. U poslovnom ophodenju treba koristiti ðto vi5e konven-

cionalnih fraza ("5to moZemo uðiniti zavas", "izvolite", "budite ljubazni") i

ne zaboraviti zahvaliti se kada je god to potrebno i moguóe. Preporuðljivo

je povremeno ukljuõiti u razgovor i kolege koji poznaju materiju o kojoj se

raspravlja. U razgovoru ikomentarima izbjegavajte obraóati se samo jednoj

osobi; ako ih je vi5e, s vremena na vrijeme pogledajte svakoga u oði. Nije

preporuðljivo skidati kaput i kravatu ni u najleZernijim razgovorima ako

domaóin to nije uðinio i time i nama dopustio. Ako domaóin nema kaput i

kravatu, treba zamoliti za dopuStenje da i mi skinerno kaput.

Razgovor treba poðeti neutralnom te-

mom. U razgovoru trebamo stvoritipovjerljivo ozraõje koja se zasniva na

jasnom izraZavanju stavova i paZljivom

sluSanju ostalih sudionika u razgovoru.

Korisno je ðitati izmedu redova, ðemu

se daje posebno znaðenje, te brzo i inteligentno reagiratikada je potrebno.

VaZno je zraðiti pozitivnom energijom jer takva energija uvelike pridonosi

uspjeSnosti komunikacije. Ne treba pokazivati mrzovolju i lijenost, ali ni

podcjenjivatisebe isvoju uslugu. Potrebno je kontroliratiernocije i saõuvati

prisutnost duha, bez obzira na eventualne provokacije. Treba izlrjegavati i

bliskost ivoditi raðuna da se u razgovoru ne prijede granica privatnosti. Ne

smiju se zaboraviti naðela dobrih poslovnih manira u svakoj situaciji.

Ako nam je ograniðeno vrijeme, treba uljudno najaviti svome gostu obvezu

koju imamo. Na poðetku poslovnog razgovora moZemo upitati osobu s

kojom razgovaramo koliko ima vremena za nas, ako je rijeð o osobi viõeg

ranga. To omoguóava brzo prilagodavanje i ostvarivanje cilja na5eg posje-

ta, ðime se ne gubi dragocjeno vrijeme u nevaZnim stvarima i u stvaranju

opu5tajuóeg ozraðja, a da glavni posao ostane neobavljen. Treba imati na

umu da postoje razliõite osobe i da mnogi ljudi nisu u stanju ili se zbog

nekog razloga ne Zele usredotoðiti na problem. U takvim sluðajevima treba

preuzeti inicijativu i biti 5to uðinkovitiji.

199

Sastanak koji traje petnaestminuta sa znalcem, gubitak je

vremena za obje strane.

Peter F. Drucker(pisoc, konzultant zau p ravlja nje i,,socija I n i e kolog" )

ïT-

[J raagavol.u treba vocliti raðuna o tome da predstavljamo vlastitu tvrtku,tlp¿rlntiti da smo njezin veleposlanik. Uvijel< treba dokazivati lojalnost svo-joj tvrtki. Kada netko kritizira svoju tvrtku kod drugih, ugroZava ne samougled i status tvrtke za koju radi nego i svoj osobni. Treba zadríati kritikeza svoj ured ili upozoriti pretpostavljenog na problem, uz konstruktivniprijedlog rjeõenja.

Potrebno je statiiza postupaka svojih kolega, osobito ako sve ðinjenice nisudovoljno poznate, ali istovremeno uvaZavati i osobu koja nam se poZali.Nikako se ne smije biti zloban i maliciozan; uvijek treba isticati pozitivnestvari u poslovanju i spremno govoriti o postignuóima. Na kraju posjetagoste treba ispratiti do uredskih vrata.

7.4. Telefonsko i rnobilno kornunlciranje

Telefonsko i mobilno komuniciranje blagodat je suvremenog ðovjeka. Notal<av naðin medusobnog ophodenja iziskuje poznavanje nekoliko pravila.Nije uljudno ni kulturno reói: "Halo, tko je tamo", veó se valja prvo pred-staviti imenom i prezimenom, te biti obazriv i 5to kraói u telefonskomi mobilnom komuniciranju. Mnogi poslovni subjekti uloZe dosta truda inovca za dobru reklamu i stvaranje povoljnog ugleda u javnosti. Sve moZepasti u vodu kada nazovete tvrtku i ðujete dosadan i odbojan halooo. Na

poslovni poziv nikad nije dovoljno odgovoriti samo s bezliõnim høl0. Naðinna koji nas neko poziva,jaða ili slabi reputaciju cijeloga poslovnog subjek-ta. u poslovnom telefonskom razgovoru najvaZnije je biti uljudan, kratak,profesionalan izainteresiran. Svakitelefonski razgovor zahtijeva prethodnupripremu, 5to znaði da uvijek trebamo imati pripremljenu olovku i notes,kao i podatke koji nam u razgovoru mogu zatrebati. Priprema telefonskograzgovora pretpostavlja i prethodno postavljanje ovih pitanja:

Þ Jesam lijasno definirao pitanje i mogu li ga jasno ijednostavno for-mulirati?

Þ Imam li sve informacije koje mi mogu zatrebati u razgovoru?

Þ Je li osoba koju zovem najbolji izbor za taj razgovor?

Þ Je Ii telefon najbolje sredstvo komunikacije u ovom sluðaju?

200

VaZno je paziti dfonske komunik

Nakon podizanja

Jadran,lvan Dole

staviti osobi kojajavljamo nekome

familijarnim oph

molim vas. hvala

trebno je potraZi

traZene osobe ilitko je zvao dugo '

se javiti i ljubazn

Obveza je osobe

drediti interesim

vrijeme isituacijuraðuna o tome d

osoba s druge st

tko je tamo prisu

mena, ako

svoje telefonske

zauzimanjem tel

vaZne za posao ilposao ako je broj

U telefonskojmo. Nije preporu

razgovaramo tusmjerena samo

nego u neposred

komunikaciji bud

naSeg tijela pri teli ili stojimo.

Telefonski ra

osobi koju

odnosno postavi

vrSi zapoðetu mi

rmo vlastitu tvrtku,lzivati lojalnost svo-

r, ugroZava ne samo'eba zadriati kritikeTr, uz konstruktivni

ko sve ðinjenice nisu

koja nam se poZali.

ba isticati pozitivne

ra. Na kraju posjeta

menog õovjeka. No

rje nekoliko pravila.

se valja prvo pred-

:raói u telefonskomuloZe dosta truda irjavnosti. Sve moZe

odbojan halooo. Na

ezliõnim halo. Naõin

a poslovnog subjek-

biti uljudan, kratak,zahtijeva prethodnu

enu olovku i notes,'iprema telefonskogpitanja:

l i jednostavno for-

razgovoru?

'or?

m sluõaju?

VaZno je paziti da ton i boja glasa ne budu odbojni. Osnovna pravila tele-fonske komunikacije nalaZu da se javimo najkasnije do treóeg zvuka zvona.

Nakon poclizanja sluSalice, koristi se uobiðajena fraza: "Dobar dan, hotel

Jadran,lvan Dolenðió, izvolite." Ako mi zovemo, takoder se trebamo pred-

staviti osobi koja podigne sluSalicu i ukratko navesti razlog poziva. Ako se

javljamo nekome koga ne poznajemo, ne treba pretjerivati s komotnim i

familijarnim ophodenjem. Ne zaboravimo u svakoj prigodi koristiti rijeði:

molim vas, hvala i sl. Javimo li se na poziv upuóen nekoj drugoj osobi, po-

trebno je potraZiti osobu kojoj je poziv upuóen. Ako treba priðekati dolazak

traZene osobe ili je ta osoba zauzeta na drugom telefonu, nemojmo onog

tko je zvao dugo "drZati na liniji", a da ne zna 5to se dogada. Red je ponovno

se javiti i ljubaznim glasom zamoliti za joð malo strpljenja.

Obveza je osobe koja zove svoje interese po-

drediti interesima osobe koju zove. PoStujmo

vrijeme i situaciju onoga koga zovemo. Vodimo

raðuna o tome da nemamo uvid u to 5to racli

osoba s druge strane Zice u danom trenutku i

tko je tamo prisutan, pa je preporuðljivo upitati ima li pozvana osoba vre-

mena, ako razgovor zahtijeva viSe vremena ili pojedinih detalja. Nastojimo

svoje telefonske razgovore obavljati 5to racionalnije, pogotovo 5to dugim

zauzimanjem telefonske linije moZemo sprijeðiti prijam neke hitne poruke

vaZne za posao ili privatni ävot, te onemoguóiti kolege da i oni obave svoj

posao ako je broj telefonskih linija ograniðen. Ne pona5ajmo se sebiðno!

U telefonskoj komunikaciji vrlo su znaðajni na5 ton i rijeði koje izgovara-

mo. Nije preporuðljivo jesti, driati cigaretu u ustima ili Zvakati gumu kada

razgovaramo telefonom" Buduói da su na5a ðula u telefonskom razgovoru

usmjerena samo na sluh, svaka promjena glasa i intonacije jaðe se doZivljava

nego u neposrednoj komunikaciji pa je zato preporuðljivo da u telefonskojkomunikaciji budemo jasni, brzi i pozitivni. Da bismo to postigli i poloZaj

na5eg tijela pri telefoniranju treba biti uspravan, bez obzira na to sjedimo

li ili stojimo.

Telefonski razgovor treba biti dijalog i zato uvijek treba pruZiti moguónost

osobi koju zovemo da komentira ili reagira na ono o ðemu mi govorimo,

odnosno postavipitanja itraä obja5njenja. Dopustimo sugovorniku da do-

vr5i zapoðetu misao i ne prekidajmo ga usred reðenice. Valja izbjegavati

201

nepriliðna raspravljanja preko telefona i, al<o treba, zakazati sastanak da se

nesporazumi razjasne. Ako dajemo neku informaciju, ne ðinimo to suviðe

brzo. Brojeve ponovimo i zamolimo drugu stranu neka nam potvrdi da je

dobro razumjela.

Obiðno se osobi koju smo pozvali ostavlja moguónost da zavrði razgovor,

iako i onaj tko je zvao moZe "diplomatski" razgovor usmjeriti u Zeljenom

smjeru. Ako osoba koju traZimo nije trenutaðno dostupna, treba ostaviti

poruku osobi koja se javila i ljubazno je zamoliti da je prenele. U poruci

navodimo razlog naSeg poziva, ako je poziv bio neoõekivan ili nam je osoba

nepoznata, te vrijeme kada nas moZe zvati.Treba voditi raðuna o tome da ne

ostavljamo poruku da nas nazove osoba ðiju uslugu trebamo. U tom sluðaju

pokuSajmo saznati kada óe ta osoba bitidostupna i nazvatiponovno. Pravila

poslovnih manira nalaZu da se javimo na poruke ako imamo vremena.

Ako Zelimo obaviti posebno vaZan razgovor, obavijestimo o tome drugu

stranu kako bi ona mogla odvojiti vrijeme i posvetiti nam paZnju. Vodimo

raðuna o tome koliko je razgovor povjerljiv! Ako tajnica zove nekoga u naSe

ime, budimo spremni odmah preuzeti vezu. Inaðe pozvana osoba moZe steói

dojam da je nedovoljno uvaZavamo te óe se moZda jako naljutiti i uvrijediti.

Ako se telefonska veza prekine, osoba koja je bila

inicijator poziva, naziva ponovno. U sluðaju da nam

usred telefonskog razgovora netko vaZan ude s

hitnim pitanjem, zarnolimo sugovornika da nas na

trenutak priðeka pa poslije nastavimo razgovor uz

ispriku. Telefonom se ne javljaju neugodne stvari,

ne upuóuju suóut ili ðestitke (osim ako se razgovara na daljinu ili ako u tom

trenutku upravo saznamo vijest). Telefon nije pogodan za pregovaranje i

ugovaranje vaZnih poslova; zato je mnogo povoljniji osobni kontakt. Izbje-

gavajmo privatne razgovore preko telefona, a posebno u prisutnosti stranke

ili poslovnog partnera. Nauðimo svoju obitelj i prijatelje da nas na posao

zovu samo u hitnom sluðaju i da budu kratki! Nastojmo razgovor zavr5iti u

prijateljskom i pozitivnom tonu.

U poslovnom Zivotu postoje situacije kada smo prisiljenisluðatiitakozvanegnjavatore. To su obiðno osobe koje imaju viSak vremena ili po prirodi nisu

u stanju odvojitivaZno od nevaZnoga. Osim 5to trebamo paziti da i mi ne

budemo takvi, valja nauõiti i kako se "spasiti" od njih. Obiðno se u ovakvim

202

sluðajevima l<

"lmam vezu ntoga ne poma

Mobilne tza pokazivanj

voditi raðuna

kljuõimo mobgdje zvonjava

skupove. No

iziéi iz prosto

7.5. Kultura

U poslovnom

l<orisnici,

rulagivati. Od

samom svrho

usluge. Nije

svakodnevno

Za kr.rpc

5eg posl

UvaZav

Potrudi

nisu sta

Budimo

bazno,

SasluSaj

tako ée

odgovo

Dok

u drugcr

kada ne

Ra

Ne odgovarajprije nego 5to si

ðuo pitanje i ne upadajdrugome u rijeÈ.

autor¡

rzati sastanak da se

re ðinimo to suviSe

r nam potvrdi da je

da zavr5i razgovor,

smjeriti u Zeljenom

rpna, treba ostaviti: pienese. U poruci

.l

van lll namJe osoDa

raðuna o tome da ne

)amo. U tom sluðaju

atiponovno. Pravila

tamo vfemena.

timo o tome druguLam paZnju. Vodimo

zove nekoga u na5e

na osoba moZe steói

naljutiti i uvrijediti.

, osoba koja je bila

o. U sluðaju da nam

netko vaian ude s

;ovornika da nas na

tavimo razgovor uz

iu neugodne stvari,

daljinu iliako u tomn za pregovaranje i

;obnikontakt. Izbje-

r prisutnosti stranke

:lje da nas na posao

) razgovor zavr5iti u

ri sluõati itakozvanena ili po prirodi nisu

mo paziti da i mi ne

)biðno se u ovakvim

sluðajevima koriste izgovoripoput: "Upravo sam krenuo na hitan sastanak",

"lmam vezu na drugom telefonu" ili 'Javit óu vam se poslije", a ako niðta od

toga ne pomaZe, "sluðajno" se prekida veza usred naSe, a ne njegove rijeði.

Mobilne telefone treba koristiti smiSljeno i obzirno. Mobilni telefon nije

zapokazivanje, veó za obavljanje kratkih ihitnih razgovora, pazato treba

voditi raðuna da upotrebom mobilnog telefona ne ometamo okolinu. Is-

kljuðimo mobilnitelefon na mjestima na kojima ne moZemo razgovarati iligdje zvonjava ometa okolinu. To se ponajprije odnosi na sastanke i druge

skupove. No ako oõekujemo iznimno vaian poziv, potrebno je ispriðati se,

iziéiiz prostora i u lcratko vrijeme zavr5iti razgovor.

7.5. Kultura poslovnih odnosa i rjeðavanja konflikata

U poslovnom svijetu vlada uvjerenje da je korisnik kralj. Kupci, odnosno

korisnici, zasluZuju posebnu paZnju, ali to ne znaõi da se treba 'Jeftino"

ulagivati. Odnos prema klijentima - korisnicima naSih usluga oclreden je

samom svrhom poslovanja. Od kvalitete na5eg odnosa ovisi kvaliteta naSe

usluge. Nije dovoljno samo izreói parolu kako je kupac kralj, to treba iusvakodnevnom kontaktu potvrdivati. To u praksi znaði:

Þ Za kupca treba uvijek imati dovoljno vremena i strpljenja. Svrha na-

5eg posla jest zadovoljiti potrebe korisnika naðih usluga.

Þ UvaZavajmo liðnost i probleme korisnika na5ih usluga.

Þ Potrudimo se razumjeti potrebe korisnika naSih usluga i kada one

nisu standardne.

Þ Budimo pozitivni, nastupajmo profesionalno i samouvjereno, ali lju-

bazno.

Þ SasluSajmo paZljivo korisnika i potaknimo ga da kaZe 5to Zeli. Jedinotako óemo biti u moguónosti shvatiti njegove potrebe i kvalitetno

odgovoriti na njih.

Þ Dok razgovaramo, gledajmo u svog sugovornika i ne okreóimo glavu

u drugom smjeru. Budimo okrenuti itijelom prema sugovorniku. Ni-

kada ne okreóirno letla i ne govorimo pîeko tamena.

Þ Razgovor zavr5imo rijeðima, a ne pokretom tijela.

203

N* naboravimo pruZiti povratnu informaciju o stanju predmeta ilizahtjeva.

Izbjegavajmo rasprave, pogotovo svade i istjerivanje pravde s klijen-tom.

Ne prebacujmo krivnju na druge i ne pravimo se da nas se problemuopóe ne tiðe.

Priznajmo i primimo krivnju za uðinjenu pogreSku poslovnih subje-kata, ðak i onda kada osobno nismo krivi, i ponudimo pomoó da se

pogreSka ispravi. Nikada ne prebacujmo krivnju na druge.

Na zahtjeve korisnika odgovorimo u interesu poslovnog subjekta i

istodobno na zadovoljstvo korisnika.

Korisnik zasluZuje najveóu moguóu paZnju, ljubaznost i profesionalnost.

PaZljivo

unaprijed

Pokazati

Nazvatikoóa. Tak

ObjasnitirjeSavanj

Probleme

znanja 5t

Ako proci

ti pomoó

naSe mog

Ako je

subjekt.

Prigovore

bismo bol

Uza sva nastoi

nejednako reag

osobi rijeõ i pri

Osobi koiprema

S arogantse ras

S tvrdoglizravna pi

Neodluð

izboru.

Sa õutljipitanje i

Osobu kojajanju. U sluðaju

(drugi neóe vidjkomunikaciju.

Ruka koja dajeuvijek je iznadone koja prima.

D. Diderot(francuski filozof)

Nesporazumi su moguói u svakoj ljudskoj djelatnostii komunikaciji. Pravila dobrog poslovnog ponaSanja

zahtijevaju prije svega da se znamo kontrolirati teda razgovor ne pretvorimo u medusobno vrijeda-nje i konflikt. Ne zaboravimo da neki ljudi namjernokoriste tehnike agresivnog ponaSanja i izbacivanja

sugovornika"iztakta" kako bi ostvarili prednost u pregovorima. Da bismouspjeSno izbjegli konflikt s klijentima, preporuðuje se:

PokuSati pravodobno otkriti naznake eventualnog konflikta. PrateóiponaSanje sugovornika (izraz lica, ton, prelazak na formalnost u raz-govoru, izbjegavanje izravnog pogleda i sl.) treba razmisliti o svojimodgovorima i komentarima.

Ne dopustiti sebi da nas sugovornik iznervira i izbaci iz takta. Ako su-govornik podiZe glas i intonaciju, mi budimo ti5i, smireniji i oprezniji.

lzrazito nezadovoljne i agresivne sugovornike treba odvesti u druguprostoriju, kako ostali ne bi prisustvovali raspravi i "navijali". Pusti-mo takva sugovornika neka se "isprazni". Nakon toga upitajmo je lirekao sve ðto mu je "rìa srcu" i poðnimo s konkretnim prijedlozimaza rje5avanje problema. PokaZimo da smo stvarno zainteresirani i

dobronamjerni.

Razgovarati laganim i blagim tonom; zanemariti uvrede.

204

anju predmeta ili

ie pravde s klijen-

a nas se problem

poslovnih subje-

imo pomoó da se

druge.

lovnog subjekta i

:i profesionalnost.

udskoj djelatnostilovnog ponaðanja

no kontrolirati tedusobno vrijeda-:ki ljudi namjerno

anja i izbacivanja

vorima. Da bismo

konflikta. Prateói

formalnost u Íaz-

azmisliti o svojim

:i iz takta. Ako su-

rirenijii oprezniji.

r odvesti u drugui "navijali". Pusti-

rga upitajmo je li.nim prijedlozima

o'zainteresirani i

rede.

Þ PaZljivo slu5ati sugovornika i ne prekidati ga. Nemojmo misliti kako

unaprijed znamo 5to Zeli od nas.

Þ Pokazati razumijevanje za svaðiji problem.

Þ Nazvati sugovornika i obavijestitiga ðto smo uðinili i imamo li pote5-

koóa. Tako óemo zadobiti njegovo povjerenje.

Þ Objasniti õto smo poduzeli da bi se problem rijeðio. Odrediti rok za

rjeSavanje problema.

Þ Probleme na koje upozorava korisnik treba rije5iti odmah i dati do

znanja Sto óemo i kada poduzeti.

Þ Ako procijenimo da ne moZemo sami rije5iti problem, treba potraZi-

ti pomoó kolega. Nemojmo se sami nositi sa situacijom koja prelazi

na5e moguónosti.

Þ Ako je doSlo do pogreSke ili nesporazuma, ispriðati sebe i poslovni

subjekt.

Þ Prigovore treba uvijek promatrati iz kuta osobe koja ih upuóuje, kako

bismo bolje razumjeli o õemu je rijeð.

Uza sva nastojanja da se problem rijeSi, imajmo na Lrmu da razliðite osobe

nejednako reagiraju u sliðnim situacijama. Dobro procijenimo o kakvoj jeosobi rijeð i prilagodimo svoje ponaSanje. Evo nekoliko savjeta:

Þ Osobi koja je sklona prigovorima, pokaZimo da postupamo striktnoprema propisanim procedurama.

Þ S arogantnom i nasilnom osobom budimo odluõni, jasni i nemojmo

se raspravljati.

S tvrdoglavom osobom budimo kratki, sigurni u sebe i koristirnoizravna pitanja.

Neodluðnu osobu posavjetujmo, podrZimo je i pomognimo joj priizboru.

Þ Sa Sutljivom osobom budimo otvoreni i konkretni, jasno ponovimopitanje i rezimirajmo zakljuðak.

Osobu koja naginje neformalnom i intimnom odnosu, drZimo na odsto-janju. U sluðaju kontakta s primitivnom osobom, ne ulazimo u prepirku(drugi neóe vidjeti razliku), veó dostojanstveno zadrämo kulturan odnos i

komunikaciju.

205

7.6" Kultura sluðanja i poslovnog dopisivania

pismeno i usmeno ophodenje bitna je komponenta menadZerskog ponasa-

nja. osnovn, p,"tpo,tavka za dobru komunikaciju, kao i za uspjeh na pos|tt

i lijepe poslovne navike, jest aktivno sluSanje. õovjek ima dva uha ijed¡a

usta da bi viðe slujao, a manje govorio. No mnogi ljudi slujaju jedino sebe"

Slusanjem pokazujemo sugovorniku koliko smo zainteresirani za ono Sttr

n* gãuorite da respektiramo njegove misli zato 5to su za njega bitne, iakn

se ne moramo uvijek s time sloZiti. Aktivno slusanje znaðividenje stvari s

motriSta onoga koga sluSamo' Aktivno sluSati znaõi:

Þ ðuti ono 5to je'reðeno iõto se namjeravalo reói'

Þ Pratiti gestikulacije i govor tijela'

Þ Ne davati odgovore i obeóanja prerano'

Napisanarijeðostajezasvavremena.ZbogtogamoramopazitiStoikonrcpiSemo. Pisma se obiðno PiSu ako:

Þ nemamo moguónost ili prigodu za osobni kontakt

Þ Zelimo izbjeói osobni kontakt

Þ trebamo uputiti hitnu informaciju

Þ trebamo dokumentirati informaciju

ÞZelimoposebnoistaknutiiobrazloZitisvojestavove.

Prije no 5to poðnerno pisati, treba imati

na umu da se pi5u kratke poruke! U po"

slovnoj komunikaciji jako su vaZni stil

i naðin na koji se izraíavamo. Po tomc:

kako pi5emo, kada piSemo, koju formtt

odgovora koristimo ovisi koliko óe poslovni parlneri ozbiljno shvatiti nas i

naSu tvrtkg. Pravila dobrog pisanja dobro ieizrazio George Orvel: "Nikacl¡

ne koristite dugaðku rijeð ako se moZe izteóikratka; ako je moguóe izbaciti

rijeð, uvijek je izbacit". i.rliLu¿ ne koristite tudicu ili Zargon ako se moZet*

sjetiti svakodnevne domaóe rijeði koja ima isto znaðenje,"1sr

Pri pisanju treba koristiti aktivne reðenice, a izbjegavati glagolske imenice

ivisesloZne rijeði. Preporuðuje se da reðenice imaju do 12 rijeði, iznimncr

; Marilr N4tkoltó , Diplomatskí protokol, Mate' Zagreb' .1995'' str' 164'

206

ßi;È*

i*

$$il t¡¡q

j' .. {

Uu-,*. .--t

$r*{¡, ::

$:**Ëss*

*tr* l

. :'_"{

$È.Ér v

r-Wsñs ¡s¡

$

glssS

Èii$ i r

'r\ rj

l.i". .!

$

sË ÈÈå $

e tt---i,S<*\

sNê'{$\

1",ì

s$ðÈ$

Voda se uPoznaje Plivanjem, a

ëovjek u razgovoru' Ne govori sve.

Ëto ina5, ali znaj uvijek Ëto govoriö!

autori

3nadZerskog pona5a-

o i za uspjeh na poslu

: ima dva uha ijeclnti sludaju jedino sebe,

teresirani za ono Stcl

u za njega bitne, iakc¡

znaði videnje stvari s

rmo paziti Sto i kome

rkt

VOVC.

no pisati, treba imatikratke poruke! U po-

:iji jako su vaZni stilizraZavamo. Po tomer piSemo, koju formuozbiljno shvatiti nas i

leorge Orvel: "Nikacla

ko je moguóe izbacitiargon ako se moZete

:nje."lsl

atiglagolske imenice

do 12 rijeði, iznimno

54.

,'$*¡ .l{). tlvijel< je poZeljno i potrebno s malo rijeði reói puno. Uz to, na-gì¡:ìirì'rr) cla nas onaj kome piSemo pravilno shvati. Dobri poslovni maniri

-*+sil*¡*vðju da, prije nego 5to ne5to napi5emo, dobro razmislimo o osobiu. .1 ¡riicmo..,.$¡,ri¡*-{irr¡ pravila poslovnog pisma su:

e llismo korektno nasloviti - ime i prezirne osobe kojoj se pismo upu-

t:ui*, titula i funkcija trebaju biti toðni.

s $til pisanja potrebno je prilagoditi temi, ali i osobi kojoj se pi5e.

*" S* pisati preduga i nomotehniðki sloZena pisma.

e $irovjeriti razinu povjerljivosti onoga õto se pi5e.

l.F,s grrislovna pisma treba se sluZiti memorandumom. Memoranclum daje

i&¡s* {un, sadrZi sve potrebne podatke i predstavlja dio vizualnog identi-

||j i$ {i*xlovnog subjekta. Poslovna pisma uobiðajeno se pi5u na formatu A4

'$t .u ì-{1},7 cm), standardnim kompjutorskim fontovima (Arial ili Times New

i$s,rrtte**r l?pt). SluZbeni memorandum u gornjern lijevom kutu sadrZi naziv

î,$.$¡,sctacvxr kontakt-podatke poSiljatelja. Ako pismo Salje fiziðka osoba, pi5e

g **llru inre i prezime te adresa. Datum i mjesto piðu se lijevo iznad teksta,:$ ox+sugu se napisati i na kraju teksta lijevo ispred potpisa.

S*vsrp$s i terminologija bitne su komponente svakog pisma. PogreSke u

i$*uss¡Jt¡ pnkaz{u nemarnost i nebrigu, daju loSu sliku o naSernu poSlovnom

ìl slr$*."ktu i o nama samima. Osnovno je pravilo da ime i prezime, funkcija,

ils.È+s+*,* i ¿¡elresa primatelja budu uvijek toðno napisani. Ljudi su osjetljivi na

,,, Ër-,,f{: lrrrc, stoga trud koji uloZite da saznate toðno ime neóe biti uzaludan.

.$.li&u"ugn*tüo*t ¡risma uglavnom poðinju s "PoStovani gospodine" ili "Dragi i po-

l$suv;ewi prijatelju". Ako se pismo ne upuóuje odredenoj osobi, moZe se kori-

.$*tt !'-{}t¡$tovana gospodo" kao neodredena forma. Poslovna pisma obiõno

r4w.s'*v*'Ë*vaju frazom "S poStovanjem" ili "Srdaðan (lUep) pozdrav", ako se

,'*"-r¡!* ¡r*xnujete. Ako frazu "Srdaðan pozdrav" koristite jeclnom, i sljedeóa

ñ¡sr;* Ìr*ba zavr5itijednako jer se inaðe moZe tumaðiti da je doSlo do za-

iffi,ø*$*ar6 uelnosa. Preporuðljivo je da se u poslovnoj korespondencijikoristi

$*&wcvxrri fbrmalni stil.

',&:xt**¡***ti stil koristi se izmedu osoba koje se osobno ne poznaju, a koje

l:,, uuvx¡ ¡t¿¡din obavljaju rutinske, ali vaãne poslove za svoje tvrtke. Forma-

lan stil, medutim, ne treba biti pokrióe za grube i neuljudne formulacij*.

Neformalni stilje malo prisniji i koristi se izmedu osoba koje se poznaju i

dugo suraduju. Taj stil dopuSta da predoðite i neke svoje osobne stavovLr t

icleje, ali pritom treba bitivrlo oprezan, a ton ne smije biti ni suviSe prisalt

ni suviSe hladan.

Poslovna pisma trebaju biti jasna, jezgrovita i ljubazna. Bez obzira na tt!

l<oliko je naSe.raspoloZenje dobro ili situacija komiõna, izbjegavajmo sc rì

poslovnim pismima sluZiti humorom. Nikada se ne zna kakvo je raspoloii:'

nje i stav osobe koja prima pismo. Naðe pismo moZe doói u ruke i drug*.¡

osobi, kojoj nije naslovljeno (koja zamjenjuje primatelja u odsutnosti i sl.),

tJzto, pisana rijeð uvijek moZe biti razliðito protumaðena, 5to je izvan kort'

trole autora pisma.

Ako kopiju pisma Saljemo joS nekome, osim osobi na koju je pismo nasloç"

ljeno, to treba jasno naznaðiti pri dnu pisma. Primatelju pisma dajemo n;*

znanje tko je jo5 upoznat sa sadrZajem pisma. Slanje kopija pisma osoban:;¡

na viðem poloZaju moZe biti protumaðeno kao znak nepovjerenja prenlì*

osobi kojoj je pismo upuóeno. ili kao agresivan ðin. Da bismo to izbjegli,

moZemo u tekstu navesti razlog slanja kopija drugim osobama.

Na pisma treba odgovarati odmah. U poslovnom svijetu to znaði najduZe cle*

pet dana od primitka pisma. Ako nismo u moguónosti odgovoriti na pismu,

potrebno je potvrditi prijam pisma i najaviti odgovor. Obiðno to rade tajniet:

u odsutnosti menadZeraizatu svrhu se koriste standardni obrasci, a nrtli{.:

se koristiti ifaks ili e-poruka. Pisma upuóena na ime zahtijevaju i da se tld'

govori osobno, bez obzira na kojoj razini i poloZaju se nalazi osoba kclj*i

je pismo upuóeno. Na postavljena pitanja odgovara se istim redoslijedonl,

uvijek jasno i konkretno.

Sve 5to se odnosi na opóe principe i dobru poslovnu korespondenciju, vri"'

jedi iza elektronsku poStu idruge oblike komunikacije. Brzo reagiranje ni*

primljene poruke ostavlja pozitivan dojam na svakoga poslovnog partnef;T

i pozitivno se odraZava na poslovnu izvrsnost. VaZno je voditi raõuna cl¡

dogadaji koji su povod toj komunikaciji brzo postaju "neaktualni" pa treb;¡

paziti da protekne 5to manje vremena od dogadaja. Bitno je ovdje istak¡luti

da ðestitke ,izraze suóuti i zahvalnosti uvijektreba upuóivati pismeno, a nt

telefonom. U svim ovim prigodama moZe se koristiti.i brzojav, ali pisntt:

pruZa viðe moguónosti za iskazivanje osobnih osjeóaja.

208

euljudne formulacijc.rba koje se poznajrr i

roje osobne stavove i

e biti ni suviSe prisan

na. Bez obzira na t{}

la, izbjegavajmo se rr

a kakvo je raspoloZc'-

doói urukeidrugo.iljauodsutnosti isl.),ena, 5to je izvan l<on-

koju je pismo naslov"

:lju pisma dajemo n*:opija pisma osobama

nepovjerenja prem;l

Da bismo to izbjegli,osobama.

u to znaði najduZe do

odgovoriti na pismo,

)biðno to rade tajnicer

ardni obrasci. a moZc

:ahtijevaju i da se ocl-

se nalazi osoba kojcl.i

e istim redoslijedom,

korespondenciju, vri-

ie. Brzo reagiranje na

a poslovnog partnera

o je voditi raðuna da

'rieaktualni" pa treba

tno je ovdje istaknutiuóivatipismeno, a ne

.i i brzojav, ali pisme:

a.

9:', Þiwltura poslovnih sastanaka i pregovaranja

$s3¡.r*r{,'i sLr sastavni dio kulture poslovnog

&rcut"¡ * ul:ic=no se organiziraju radi razmje-

M, rl*ù$jurrja ili ideja, razjaSnjavanja prisut-

¡6È: su:j;rsttoóa ili dogovora o zajedniðkim

Pravo na kritiziranje imaonaj tko je spreman pomoói.

Abraham Lincoln(amerië.ki predsjedn ik)

l| s,r,¡¡*r*tinra. Da bi sastanak bio uspje5an,

$**{3¡1¡¡ jc prije svega obaviti dobru pripremu. Priprema sastanka podrazu-

i.r {}{}najpnje jasno definiranje cilja sastanka. Cilj sastanka determinira i

* , .'-,,,lla koje se pozivaju. Za uspjeh sastanka treba poStovati ovih osam

,$rê\'iì-l:

* K;ttl je rijeð o dionicima istog ranga, sastanak saziva osoba koja je

*y¡";lvno zainteresirana za raspravu o temi sastanka.

u* $tti*iiator treba odluðiti o mjestu i vremenu odrZavanja sastanka,

xli.ir: potrebno o tome se konzultirati s ostalim dionicima sastanka.

$¡t'*¡roruðuje se da se sastanci odrZavaju poðetkom ili krajem radnog

.t*ì¡*ul, nikako u sredini, kako se ne bi "sjeckalo" raclno vrijeme. Petak

6rrr:rlijepodne nije dobro vrijeme za odriavanje sastanaka jer veóina

*lueli år"rri na vikend.

s **i*ijator treba ostale dionike obavijestiti o razlogu i ciljevima sa-

${$nka, zatim koliko dugo óe sastanak trajati i je li potrebna kakva

lrt ll)l'('ma.

** {!e ¡:oziv na sastanak potrebno je poslati i dnevni red kako bi se di-

{i¡ìieima sastanka omoguóilo da se pripreme za raspravu i ponesu

¡tlrtrebne materijale.

þ 5i\,¡ clionici trebaju stiói na vrijeme. KaSnjenje je ne samo znak lo5ih

¡r¡urnira nego i neuvaZavanje tudeg vremena.

**. {}naj tko vodi sastanak treba se potruditi da sastanak bude ðto kraói

ì preicluktivniji. Sudionici sastanka trebaju biti konstruktivni, a ne ko-

t.ivriti sastanak za intelektualne ekshibicije.

;* N;r svakome poslovnom sastanku vodi se zapisnik. Zapisnik piSe pro-

{rsionalna osoba ili najmlatÏi (po godinama ili rangu) od prisutnih.

d;t¡:isnik treba biti napravljen najkasnije 48 sati nakon sastanka, pot-

pisan od strane predsjedavajuóega te dostavljen svim dionicima, od-

$t{.}$rìo ðlanovima s pravom glasa. Obvezni elementi zapisnika su: ime

sazivaõa ili predsjedavajuóeg, dnevni red, popis pozvanih i pristrtlliTr

sudionika, saZetak rasprave, zakljuðci i zaduZene osobe po svllt*ltoðki dnevnog reda.

Þ Nakon sastanka nuZno je da predsjedavajuói ili osoba koju on zacltt;lt

prati realizaciju preuzetih obveza, odnosno zakljuðaka, o ðenrtt si'

prisutni informiraju na sljedeóem sastanku.

Improvizirani i neformalni sastanci bez cilja i dnevnog reda nisu uðinl<ovil¡

i obiðno remete obveze drugih pa ih treba izbjegavati. Ako smo pozvalri t:.*

sastanak, potrebno je:

doói toõno na vrijeme i prigodno se odjenuti

sjesti (po moguónosti) naspram moderatora; izravan pogled omc]gÀ¡

óuje da na vrijeme reagiramo i utjeðemo na odluke koje óe se doneisiì¡

pripremiti potrebnu dokumentaciju, odnosno informacije u vezi s t-c'

mom o kojoj se raspravlja

ako imamo neku znaðajnu inicijativu ili prijedlog, korisno je pisnlrttlrr

obavijestiti moderatora. i ostale sudionike kako bi i oni bili spremÌì!

inicijativu podrZati

po5tovati ustaljen redoslijed sjedenja (ako ste novi, saðekajte d;r s*

ostali smjeste)

tralifti rijeõ i ne upadati u rijeõ predsjedavajuóem i drugim disl<ut*t¡'

tima

govoriti uljudno, saZeto i konkretno

po5tovati stavove ostalih sudionika, ma koliko se razlikovali od n¡*i*¡

nakon sastanka ne treba raspravljati o onome 5to je veó zakljuðenu

u sluõaju potpunog neslaganja, izdvojiti svoje mi5ljenje izatraZiti sl,¡

se unese u zapisnik.

Prostorija za sastanke treba biti dovoljno velika i s dovoljno mjesta za $l'$Ì

pozvane sudionike. Preporuðljivo je da u dvorani za sastanke bude post;¡\i

ljen zidni sat kako bi sudionici mogli pratiti vrijeme. Stanje prostorii* è

opreme u njoj treba provjeriti prije sastanka, ostavljajuóivremena za hit¡t*"

intervencije (svjetlost , ztak, toplina). Sudionicima sastanka treba staviti n,:

raspolaganje dovoljne koliðine vode ili osvjeZavajuóih napitaka. Sastanci çi¡

ðesto zamorni ipredsjedavajuói ne smije dopustitini jednom govorniktt tt.*

210

s pozvanih i prisutnilr:ene osobe po svakcj

osoba koju on zaduãi,

akljuðaka, o õemu s¡.:

g reda nisu uðinkovitii. Ako smo pozvani nx

;ravan pogled omogu"

rke koje óe se donosiT.i

nformacijeuvezi st$.

rg, korisno je pismen*

o bi i oni bili spremni

novi, saõekajte cla se

:m idrugim diskutan"

se razlikovali od na5ilr

íto je veó zakljuðeno

niSljenje i zatraZiti cl*

lovoljno mjesta za svqr

;astanke bude postarr"

re.. Stanje prostorije i

rjuóivremena za hitnt;tanka treba staviti ¡r;r

r napital<a. Sastanci s*jednom govorniku chr

{¡ Ëq}fii oblik razgovora ili dogovora vi5e

cê**, {,J takvim situacijama korisna je do-

$rsì*.rr*lna. Unaprijed definirajmo ciljeve

Viðe vrijedi Ëutnja mudracanego galama budala.

outori

+.È * ¡rleclmeta razgovora i tro5ivrijeme prisutnih. On treba na kraju re-

i$g1rxri x;rl<ljuðke, upitati prisutne za prihvaóanje i zahvaliti se na suradnji

, ,&r¡,*ålu.ï*v;rnju. Na sastancima dobru poslovnu kulturu pokazujemo ako:

s ¡r;råljivo slu5amo govornika

e **r ¡:rel<iclamo govornike i ne dobacujemo primjedbe

* *r¡ {ro$imo vrijeme drugih sudionika na trivijalna i nebitna pitanja

s $hå sitbe skreóemo paZnju jedino ako moZemo iznijeti razumne ideje

; t'|*tenja za odredeni problem.

*-*{lll*lc poslovne kulture pokazujemo ako:

"$ g¡r*kielarno govornike

þ re*inifki se odnosimo prema osobama viSeg ranga

s' *'l*xgovaramo dok drugi govore

ix +*+rtraer,rjemo

þ Tr*rcisoidni smo i arogantni prema drugima

.w- p*k;rzujemo ljutnju i podiZemo ton.

{¡\,Èrì $åstanci ðesto podrazumijevaju i

ìSqr*k*, cldredimo sugovornike i razmotrimo sve opcije. Ako nekoga po-

i*$tt{} n¡t takvu vrstu sastanka, potrebno je najaviti o õemu Zelimo razgo-

¡¡ti, k*lil<o je problem hitan i koje su ðinjenice bitne za razgovor. Nakon

Èt"*È* $ osobom ili osobama koje sudjeluju u poslovnim razgovorima, ne

¡¡ Ëubitivrijeme uvodnim priðama, nego nakon pozdrava i izmijenjenih

*'*ih rijeði brzo prijeói na preclmet i samu bit razgovora.

¡¡*¡ li cla neka informacija ostane povjerljiva, potrebno je to naglasiti

s* $ri sugovornik procijenio hoóe li ga to saznanje staviti u neugodnu

*r.e* iju. Otvorenost je dobra, ali nije uvijek preporuðljiva jer moZe imati

Þu*--$3t*tut posljedice. Potrebno je postiói ravnoteZu izmedu dviju krajno-

, aq'Ali svima sve ili nikome niðta. Razmislimo 5to je dobro i korisno za

\* ttjftl(u, nas i druge. Postupimo prema procjeni u kojoj se ne smijemo

Bì'î.!$f¡ti. Kljuð za izgradivanje uspjeinoga poslovnog odnosa u dobroj je

**rrueiii poslovnog i prijateljskog ponaSanja'

211

Pregovori su posebna vrsta kulture poslovnih sastanaka u kojima sv¡L,tstrana nastoji uljudno ostvariti svoje interese ipotrebe.lz pregovora ol:¡*.

strane trebaju iziói s nekim zadovoljenim potrebama pa s€ pregovârnnfr.

smatra istodobno davanjem i uzimanjem, ne bi trebalo biti poraZenitr r

pobjednika. "Pregovaranje je proces koji koristimo kako bismo zaclovulirì:potrebe u situaciji kada netko drugi kontrolira ono 5to mi Zelimo. Put(,*rpregovora obje bi strane trebale zadovoljiti svoje potrebe i to pravillrtirt,upotrebom dobivenog i nedobivenog."ls2 Za pregovore je nuZna dobra pr r

prema i kulturno ozraðje, koji se obiðno sastoje od ovih aktivnosti:

Þ upoznati sam sebe, svoje mane i vrline i svoju umje5nost slu5anjil

Þ pripremiti se temeljito i prikupiti sve potrebne informacije

Þ definirati svoju strategiju i eventualne opcije u sluðaju potrebe

Þ poku5ati predvidjeti ponaðanje i argumente druge strane

Þ prepoznati potrebe sugovornika, tako 5to óemo koristiti ova pitanju*

5to? kako? za5ro? tko? kada? gdje? koliko?

Þ paZljivo sluSati i promatrati pona5anje pregovaraða

Þ kontrolirati svoje emocije.

U bitne vjeStine djelotvornog pregovaranja spada 5to bolje poznavanje k*{turnih i poslovnih obiðaja buduóeg, posebice inozemnog, partnera s kcrjir*r

poslujemo, pregovaramo ili se natjeðemo na trZiStu. Prije poðetka prego${il

ra valja ufazi pripreme postaviti sljedeóa bitna pitanja:1s3

Sto znam o kulturi i tradiciji zemlje novoga poslovnog partnera?

Kakvi su poslovni obiðaji i pravila lijepog ponaSanja u njegovoj zernlji,r

Poznajemo li dovoljno jezikzausmenu komunikaciju nuZnu za pre&{¡,

varanje, dobro razumijevanje i sklapanje ugovora?

Mogu li uðiniti bilo kakav napor da steknem minimalno razumijevxnje ili poznavanje jezika zemlje u kojoj namjeravam sklopiti posâüT

I(akva je razlika u dobi, obrazovanju, specijalizaciji i iskustvu iznreld$¡¡

poslovnog partnera i mene?

Bi li neke moje posebnosti ili osobine mog stila u nastupu mogle irrtirati inozemnog partnera?

Goran Tudor, Kompletan pregovarað, MEP Consult , Zagreb,1992., str. 3.

SaSa Petar, õasopis Poslovni saujetnik - sijeðanj 2009.

212

152

153

tanaka u kojima sv¿ìls*s

rebe. Iz pregovora ol:.jr.

ma pa Se pr€$oVârärìlt

rebalo biti poraZerrilr r

kako bismo zadovoljilil 5to mi Zelimo. Putclllpotrebe i to pravilnnrlr

ore je nuZna dobra ¡rr ,

ovih aktivnosti:

umje5nost sluSanja

e informacije

r sluðaju potrebe

ruge strane

lo koristiti ova pitanjxr

araða

r bolje poznavanje l<uf .

nnog, partnera s l<ojitl,*

Prije poðetka pregov*.nja:rs3

rslovnog partnera?

anja u njegovoj zemljiiu

kaciju nuZnu za presü"rra?

ninimalno razumijev*.avam sklopiti posa<l?

aciji i iskustvu izmeeïr¡

a u nastupu mogle iri'

12., str. 3.

¡$,$g¡r¡,;'-..*ri nä ova pitanja pomaZu u pripremiza ispravno poslovno komunici-

i$Wr",. knko bi se u pregovorirna sa strancima postiglo oðekivane rezultate.

| $$r*. i pronraSaji u nastupu (npr. nepoznavanje civilizacijskih i kulturnih¡l*¡r¡lill obiõaja na inozemnom trZi5tu zemlje s kojom se Zeli poslovati)

ìsiÌ\;$ çu ¡:osljedica nedovoljne pripreme za poslovnisastanak s poslovnim

+¡¡q'¡'ir¡l¿t iz neke druge zemlje.

g**{tujcte li u kontaktu s inozemnim partnerom nepisane zakone i obi-råè{1güvâ podneblja, velika je moguónost da vam veó "siguran" posao

h*c iz rulcu. Pregovarað koji se ne upozna s tradicionalnim i poslovnim

iaeìrtt;¡ svojih buduóih sugovornika, stavlja na kocku poslovni uspjehg$t:g ¡,1*thvata. Posebno neumjesnim, ðak i nepristojnim, smatra se posje-

3 h*j*mu su politika, kultura, religija i druStveni Zivot zemlje domaóina

g'+$$$ììÈ nepoznanica. I, obrnuto, posebno óe cijenjen biti svaki stranac

g**kxeuje barem osnovno znanje i zanimanje za tradiciju zemlje u kojoj

$.sr.*- ïxlsotovo ako uz to poznaje i barem nekoliko rijeði i izrazajezika*È¡ ¿*çlmaiina.

sr$ji n;r{in da uvjerite sugovornike kakoq$+r$:;tr poslovni partner jest da ih paZljivo Za stado ne moZe biti

dobro ako mu je pastir ovca.

J. W. Goeth e (nje maëki pisac)$-R*s*:.'1"ü ne znaði da Sutite cijelo vrijeme,

S* 5lr¡vori samo poslovni partner, veó da

**$rqu- urnijeóe postavljanja pravih pitanja i pozornog sluõanja odgovora.

g$i*vilu su potrebna barem tri sastanka da se zakljuõi posao. Na prvome

.$*¡$t*ixnlo informacije o ciljevima sugovornika, navikama u poslovanju i

*{ÉgÈ$l{} sËrznati tko donosi odluke. Na drugome iznosimo svoje prijed-

*.*¡r'isteéi se steðenim informacijama, a na treóem ponavljamo svoj

'{år¡S oclgovornoj osobi.

q+"$gç¡i.ie e ilj poslovnog pregovaranja uvjeriti drugu pregovaraðku stranu

kgrtxr,tr*st i opravdanost naSih stavova i zahtjeva. Medutim, opravdanost

1$g++*vpr,lst naõih prijedloga je relativna ako druga pregovaraðka strana o

| $rç1*ïti¡ isto miõljenje. Da bismo u pregovorima 5to bolje ostvarili svoje

ð$$ì${È, potrebno ih je voditi tako da drugima dopustimo napraviti ono

est* $.{Ìlinro. Za to su potrebna znanja i sposobnost uvjeravanja poslovnih

au$c**{¿t u prihvatljivost na5ih stavova. Pritom se treba sluZiti odredenim

*¡s¡f.kìrH tehnikama. Evo nekoliko savjeta za uspje5no pregovaranje:

þ *;$nÈiti se 5to viSe primjerima iz prakse

213

*-li

dokumentirati svoje tvrdnje

biti uporan i ne prihvaóati "ne" kao odgovor

najaviti drugoj strani u pregovorima moguónost izbora, npr. konkr¡

rencije

pokazativisoku razinu znanja o problemu

biti uvjerljivi i vjerodostojni

koristiti podatke i racionalan, a ne emotivan pristup

iskoristiti, ako je potrebno, svoj autoritet i poloZaj, ali pritonr hrt

taktiðan.

Svakodnevni odnosi s okolinom uskladuju se pregovorima. "Na5i rodl¡i¿¡

ski, prijateljski i poslovni odnosi zbivaju se putem pregovaranjr.';rrsa þ{i1*.

preporuðljivo u pregovorima loSe govoriti o svome poslovnom subjekt* s

kolegama. PokaZimo iznimnu lojalnost i odanost interesima svojega posltv,

nog subjekta. Vodimo raðuna o povjerljivosti materijala kojim se sluZim* ¡r

pregovorima. Pona5ajmo se etiõno i poSteno. l(aSnjenje na poslovne sastålt\

ke znak je loSih manira te stvara nervozu i osjeóaj omalovaZavanja os*l¡"¡

koje ðekaju. Ako ocijenimo da na sástanak ne moZemo stiói na vrijenlc"potrebno je 5to prije o tome obavijestiti drugu stranu. U sluðaju ka5njertsr+

treba se ispriðati, a ne traZiti izgovore. KaSnjenje nije samo neugodno rt++

one koji ðekaju nego stvara probleme i onima koji kasne. Nemoguónost r.å*+

se pravilno psihiðki pripremimo za izlaganje svojih misli, stvorit óe nu+¡t

velike smetnje. Bit óe nam teSko brzo se uklopiti u veó stvorenu atmosfr:nr

i neóemo znati o ðemu su prethodni govornici diskutirali.

7.8. Kultura pos¡ovnog ponaöanja u ugostiteljskim objektima i

drugim prigodama

Danas je uobiðajeno da se poslovi dogovaraju ili zavrSavaju poslovnim ehr

ruðkom, ruðkom ili veðerom. Svrha je poslovnih druZenja:

Þ na diskretan i neformalan naðin ispitati raspoloZenje poslovnog ¡:u*r

tnera

Þ uðvrstiti poslovne odnose preko osobnih odnosa

rsa Branko Vukmir, Strategija itaktikct pregovaranja, RRiF, Zagreb, 2001., str. 13.

214

st izbora, npr. konkn

flstup

oloZaj, ali pritom bitr

,vorima. "Na5i roclltiltpregovaranja."rsa Ni]*l

poslovnom subjektu I

resima svojega poslov.

ala kojim se sluZim* urje na poslovne sastalt'

lmalovaZavanja osclh*

,emo stiói na vrijemt-,ru. U sluðaju kaSnjenjx

ije samo neugodno nix

rsne. Nemoguónost r{x

misli, stvorit óe nun¡

:ó stvorenu atmosferr*

tirali.

jskim objektima i

r5avaju poslovnim cl*Zenja:

rZenje poslovnog par.

SA

2001., str. 13.

w :rvcriti opuSteno ozraðje ilak5e doói do zajedniðkog rjeSenja

Þ 'rfuifjq¡i"i¡i zavrSetak uspjeSno obavljenog posla

s :r$c¡¡ristiti druZenje zalazgovor i pripremu daljnjih poslovnih kontakata

Þ ¡riuxlavitivesele dogadaje i razne obljetnice.

p$¡r¡r* i* r:stanoviti koliko gost ima vremena, pogotovo ako je rijeð o

$¡u {3;r ¡roziv treba objasniti i kako se stiZe do mjesta te kakve su mo-

$s*EÈi Xrarkiranja. Gosttt treba predoðiti i imena ostalih pozvanih osoba.

*r* !* rreposredno prije termina jo5 jednom potvrditi poziv i provjeriti

gr*,¡ ¡11r,¿¿a sprijeðen doói. Ako smo prisiljeni odgoditi zakazani ruõak

$*r'r;'r'r{t- ¡:reporuðuje se odmah predloZiti drugi termin'

tå+u pnziva, predlaZe mjesto, rezervira

I 5r$;tt;r raðun. Osoba koja prihva(.a poziv

*¡{¡*lvijestiti domaóina o moguóim pro-

$çrx;t lrri izboru hrane (npr. neke osobe ne

$$.\Èrs{}, ¡teke ribu, a nekisu makrobiotiðari

$.1$*¡r¡t;lcin bira restoran koji mu je poznat

Þ .rlti{:i desetak minuta prije gosta kako bi provjerio jesu li pripreme u

È*ç'i ixl:oru restorana treba voditi raðuna da glazba ne bude preglasna

$*t ** rnoglo razgovarati. Gosta treba upitati slaZe li se s izborom re-

ws+*r i uviiek imati i drugi prijedlog.

È*. r$* clomaóin osobno doðeka gosta, pokaZe mu mjesto gdje óe sjesti i

$rss${ ** elr se gost ugodno osjeóa. Uobiðajeno je da domaóin odluõi kada

p*f:t{ ¡"tutgovarati o poslu. Ako gost kasni, domaóin ga treba ðekati naj-

¡ .$lì ruinuta. Nedopustivo je da domaóin kasni. Ako se to ipak dogodi,

¡*{ ¡ullaÍe da se uzvanici izvijeste o nastaloj situaciji i o tome da óete

çsl$ð*. llo clolasku se obvezno treba ispriðati zbog kaSnjenja.

evÈt¡! rNrilZenja uvijek imaju neformalan ton i zato se u ovim prigodama

t+tùrrr razmjenjuju na kraju, a ne na poðetku. Izbjegavajmo na poslov-

ËåsÌ;¡il i valðeru nositi fascikle s gomilom materijala i ne rasprostirimo ih

+$*rtu ¡r*red jela. Poslovni izlasci nisu pogodni za sastanke za koje je

sx'$¡r¡;r rlokr.rmentacija. Temeljna pravila o pona5anju u ugostiteljskim

h-Èå{TT;} $u:

þ {f ¡¡v:¡ki objekt, osim u crkveni, muSkarac ulazi prvi. Restorani, kafiói,

s**tilnice (i dizala) nepoznato su i neotkriveno poclruõje s moguóim

215

Dråavaje nastala radiðovjeka, a ne ëovjek

radi dråave... To znaëi dadrZava treba biti na5 sluga,

a ne mi njezini robovi.

Albert E¡nste¡ n (frZ¡¿ar)

opasnostima ili neugodnim situacijama i mu5karac treba prokl"r'ì$ì

put i biti zaðtitnik. U ugostiteljskom objektu i pri ulazu, kretat t:t' "-.

ispred Zene.

Þ lzbor stola i lokala prepuðta se muSkarcu. Mjesto se bira ptefflil vr-:

ðini dru5tva.

Þ Pri smjeðtaju uzvanika treba voditi raðuna da glavni gost sjedi s t$+'

sne strane domaóina ili nasuprot njemu.

Þ Za sve prigode u kojima ugo!óujemo do 12 osoba preporuðljiv* l*

odabrati okrugli stol. Ako je viSe osoba najbolje je organizirati ih ¡i+

sjede za vi5e manjih stolova koji mogu biti spojeni ili razdvojeni, t¡v¡'

sno o prostornoj moguónostite ugledu i bliskosti uzvanika.

Þ Pri skidanju ili oblaðenju kaputa Zenitreba pomagati muõkarac keiji3er

s njom u druStvu, a ne netko drugi.

Þ Pri zauzimanju mjesta pogodnije iudobnije mjesto nudi se Zenânl;t 'åu

gostima. Mu5karac treba izvuéi i ponuditi Zeni stolicu. Kada je clr¡' '

tvo veóe, domaóin sjeda posljednji i tek kada se uvjeri da su SVi gcolT

zauzeli svoja mjesta. Domaóin obiðno sjedi na mjestu s kojeg i¡.tt*'

dobar pogled na sve Prisutne.

Þ Pri izboru jela Zena ima prednost. Ako je na stolu samo jedan jeltxrl

nik, Zena bira prva te õeka izbor jela i pióa svoga pratitelja.Jelo nart*u

õuje i s konobarom komunicira muSkarac.

Þ Prema osoblju lokala budimo odmjerenii pristojni. Nije preporuðliii'ts

suvi5e glasno zvati konobara/icu. Dovoljno je to uðiniti diskretttir¡t

pokretom ruke i tiho priopóiti Zelju, bez vike i zapovjednog totì.*,

Nepotrebne su grube primjedbe i rasprave s konobarom/icom u vt'"''

s nedostacima usluge ili kvalitetom jela. Priopóimo to diskretno n'$'

govornoj osobi ugostiteljskog objekta.

Þ Domaóin pita goste zaizbor pióa i njihovu Zelju prenosi konobarulit i,

Þ Uz prvu ða5u pióa nazdravlja se sa "Zivjeli" ili "nazdravlje"'

Þ Svako uljepðavanje, ðiSóenje i dotjerivanje garderobe u lokalu znak ¡st

loðih manira.Za to sluZi ogledalo u toaletu'

Þ Najprije poðinje jesti gost, Zena ili najstarija osoba.

Þ Razgovori u javnim lokalima vode se tiho i odmjereno. Gosti za osl.r'

lim stolovima ne moraju slu5ati naðe komentare i 5ale.

.: rr"lrt¡r i*,*fi1

ê S..rc""liq* $q.Ìit 91iÈ¡

$¡lÉ\ * ti x g.qì"a.r,*t*tt

,q$s $ Hd$sìrè$*i ,$$i

{u,svs.ì ¡¡ q { -ê'X}{$ i¡À¡B

.N:ç'{''eì } *È.è} \$i ìÀëlì}

i;iir: :..1ì.r "¡t.r itr,

ùS¡ }ç¡$å{} $!Ë{r¡lr}

S&-l¡s" & ¡*$$* {Ì{ ¡ù èß:! \Ë'

$ c:$sxstt*xi stltl \i{ ¡È$

¡-".{"u1ru}¡9lt ,\fu

" ÈÈ*iÈ¡¡.+ $¡+ c,$$sfu.c-{

\ *:{$Èq¡{r ¡ ****i,

$,sg i$*si$ r$t*¡¡l*{I

t*Es:*l 5*: r'r$ $ rldg

+..ee *t-¡sttç+ J,¡lq

È.Ri*çll te¡a -$$-å$ti

Èê ¡i$kr$âR3$$, $ê$9s

W*.rf¿ Ê' ¿; r-rÈli¡Êc"9t

21,6

i

karac treba prokrðitilri ulazu, kretat óe se

to se bira prema veli-

;lavni gost sjedi s de-

;oba preporuðljivo je: je organizirati ih da:ni ili razdvojeni, ovi-rti uzvanika.

rgati muSkarac kojije

to nudi se Zenama ili;tolicu. Kada je druS-uvjeri da su svi gostimjestu s kojeg ima

lu samo jedan jelov-pratitelja. Jelo naru-

ri. Nije preporuðljivoo uðiniti diskretnim: zapovjednog tona.obarom/icom u vezino to diskretno od-

renosi konobaru/ici.

zdravlje".

obe u lokalu znak je

ra.

reno. Gosti za osta-5ale.

DuZnost je domaóina voditi raðuna dagosti budu zadovoljni. Ako je gost ne-

zadovoljan, treba to diskretno pokaza-

ti odlaganjem vilice i noia na tanjur ipogledom prema domaóinu. Poslovni

Nije dosta govoritipametno, nego je potrebno

govoriti na vrijeme.

Petar Bakula (hrvatski prosvjetitelj i pisac)

Þ Poznanike koje sretnemo r-r lokalu pozdravit óemo samo u prolazu.Bilo bi netaktiõno priói stolu i raspriõati se dok ostali gosri ðekaju.

Þ Nove goste óemo pozdraviti ustajanjem i predstaviti ih ostalim oso-bama u druStvu (Zene pri predstavljanju ne ustaju).

Þ Domaóin je uvijek onaj koji plaóa i to ðto je moguóe diskrernije pa se

preporuðuje izbjegavanje rasprave o pojedinim stavkama raðuna ilinatezanje s novðanicama.

Þ Pri izlasku iz restoranaiena ili gosti izlaze prvi, a domaóin za njima.

Þ Gost treba zahvaliti domaóinu na ruðku ili veðeri, ðak i ako je poslu-Zeno jelo koje mu se nije svidjelo.

Zada(a poðtivanja naznaðenih pravila ne odnosi se samo na one koji pozi-vaju i organiziraju odredeni dogadaj veó i na one koji se na odredenu pri-godu odazivaju. Suvremena poslovna praksa dopuðta i odredene iznimke,ali uvijek vodeói raðuna o hijerarhijskim razinama.

7.8.1" Kultura naruõivanja i konzumiranja jela

Predjelo i glavno jelo naruðuju se u isto vrijeme. Desert i kava naruðujuse kad se zavrSi s glavnim jelom. Domaóin ne bi trebao naruðiti jelo bezkonzultiranja s gostom ako gost ne stavi do znanja da narudZbu prepuðtadomaóinu. Gosta treba upozoriti na ljute i pikantne zaõine u jelima. Gost netreba naruðivati najskuplje specijalitete, osim ako to domaóin ne predloZiotvoreno, odnosno ako ne inzistira na tome. Gost ne poziva konobara, veóintervenciju iliZelju prenosidomaóinu. I(onobaru se treba diskretno zahva-liti svaki put kada donese naruðeno.

ruðak predvitlen j e zarazgovor, alivodimo raðuna da ne zapoðnemo reðeni-cu pa onda stavljamo zalogaj u usta te da ne razgovaramo izmedu zalogaja.Hranu treba isjeói na veliðinu zalogaja da bismo je lak5e Zvakali. Dok drZi-mo pribor u rukama, nije pristojno naslanjati drSke na stol. Dok Zvaðemo,pribor moZe biti odloZen na tanjur ukrSteno. Prijelu, laktovi ruku trebaju

217

biti uz tijelo, a ne na stolu. Zavrõetak jela potvrdite polaganjem pribora

paralelno na tanjur.

Pravila koja se odnose na posluZivanje i uzimanje hrane imaju ne samo ce-

remonijalnu nego i praktiðnu svrhu. Po rasporedu pribora za jelo na stolu

moZemo pretpostaviti redoslijed - pa ðak i vrste jela koja nas oðekuju. Po

ðaðama znat óemo vrstu pióa koja óe se sluZiti, a po poloZaju pribora na

naSem tanjuru konobar óe toðno znatijeste li siti ili óete nastaviti s jelom.

Oprema stola za ruðak ovisi o tome kakav óe se obrok posluZiti. Dobro

postavljen stol sadrZi:

Þ raspored sjedenja s napisanim imenom uzvanika

Þ ubrus za ruke ijelo

Þ pribor za ribu i/li meso i slastice

Þ noZeve za meso i/li ribu

Þ Zlice za juhu i slastice

Þ plitki i dubokitanjur

Þ ða5e za vodu, pjenuSac, crno i bijelo vino

Þ tanjurió za kruh

Þ pribor za kolaðe (Zliðica ili mala vilica i noZ).

Pribor se postavlja prema redoslijedu jela s desne strane, a odnosi se s

lijeve strane. NajbliZije prema tanjuru pribor koji se upotrebljava najkasni-

je, a najdalje onaj koji se upotrebljava na poðetku jela. U pravilu se vilice

postavljaju lijevo, a noZevi i Zlice desno od tanjura, dok se iznad tanjura

postavlja pribor za kolaðe ili sladoled. Ako se juha posluZuje u Salicama,

umjesto velike Zlice postavlja se mala. NoZevi se na stolu postavljaju s o5-

tricom prema lijevoj strani, a Zlice ivilice s udubljenjem prema stolu, tako

da im je vrh okrenut prema gore. Uz jelo se postavlja pribor kojim se hrana

vadi na tanjur. Jelo se uzima samo tim priborom, nikako osobnom vilicom,

Zlicom ili noZem.

Za Skampe se koristi mala dvozuba vilica i Siroki noZ koji nije zaobljen

sprijeda, nego je Siljast, a u sredini oStrice nalazi se rupa. Za jastoga se uz

uobiðajeni pribor za ribu upotrebljava i naprava s normalnom dr5kom kao

kod noZa, na koji se prikljuðuje zadebljanje na koje se nastavlja duga itanka

218

oStrica koj

se vilica sa

õa5e se

njura i tozdesna nali

doslijed mnajðe5óe

nom ilimipupasta ilicrno, a u

NajbliZajest umje

Sto se p

nJe, v

>ZnJAJC,

rovn

> vilimeso

Þ Mala

Þ Juha

Þ Jelokoliði

Þ Kada

od se

Þ Nije

mati

U nekimsluðaju jed

ispiti.

se za vrue

polaganjem pribora

e imaju ne samo ce-

rcra zajelo na stolu

:oja nas oðekuju. Po

poloZaju pribora na

te nastaviti s jelom.

rk posluZiti. Dobro

rane, a odnosi se s

rotrebljava najkasni-

r. U pravilu se vilice

ok se iznad tanjura

rsluZuje u Salicama,

olu postavljaju s o5-

n prema stolu, tako

ribor kojim se hrana

o osobnom vilicom.

Z koji nije zaobljenpa.Zajastoga se uz

nalnom dr5kom kao

astavlja duga itanka

oStrica koja zavrSava dvama malim zupcima. Za kamenice (ostrige) koristi

se vilica sa Sirokim zupcima i sjeðivom sa strane.

Õa5e se postavljaju desno iznad ta-

njura i to prema redoslijedu upotrebezdesna nalijevo. U nekim zemljama re-

doslijed moZe biti i obrnut. Izvan reda,

Nijedan uspjeËan ðovjek nikad se

nije poZalio na nedostatak prilika.

R.W. Emerson (ameriëki esejist)

najðeðóe sasvim lijevo, ða5a je za vodu koja se na poõetku jela napuni obið-

nom ilimineralnomvodom. õa5a zavodu uobiõajeno je najveóa. Manja ðaða

pupasta ili kuglasta oblika s noZicom je za bijelo vino. Malo Sira ða5a je za

crno, a uska za desertno vino. Visoka ðaða vitkih linija je za õampanjac.

NajbliZa ðaSa obiðno se prva koristi. Temeljno pravilo koje se preporuðujejest umjerenost u jelu i pióu.

Sto se pribora za jelo tiðe, uobiðajeno je:

Þ Rukom uzimati kruh, suhe kolaðe, Skampe, pojedine vrste voóa (treS-

nje, vi5nje, Sljive, groZde, breskve i sl").

Þ Zlicom uzimatijuhu i pojedina variva, a malom Zlicom jogurt, meko

jaje, kompot, puding, sladoled, maline, kupine, Sumske jagode, bo-

rovnice i sl.

Þ Vilicom se uzima salata, peðeno i pirjano povróe, rezanci, pa5ta,

meso, riba, razne Strudle i sl.

Þ Mala vilica sluli za predjela, tortu, slastice i sl.

Þ Juha se jede iz dubokog tanjura velikom Zlicom, tako da se ne ðuje

srkanje.

Þ Jelo se ne hladi puhanjem ðak i ako je jako toplo, veó se uzima manja

koliðina u Zlicu i saðeka se malo da se prirodno ohladi.

Þ Kada je juha pri kraju, tanjur se moZe malo podiói od stola i nagnuti

od sebe da bi se lakSe zagrabila Zlicom

Þ Nije prihvatljivo kruh drobiti u juhu ili u drugu hranu niti kruh uzi-

mativilicom.

U nekim se zemljama juha ili sliðno jelo posluZuje u Salicama. U tom se

sluðaju jede malom Zlicom, a kada ostanu dvije treóine, ostatak se moZe

ispiti. Salica se hvata desnom rukom za dr5ku, a odlaZe na tanjurió - dok

se za vrijeme jela Salica pridrZava za lijevu dr5ku. O vrstijela koje se poslu-

219

*uje ovisi koji óe se pribor koristiti. Neka se predjela jedu samo vilicom, a

neka i Zlicom. Za hladne nareske obiðno se koriste vilica i noi, a francuskasalata moZe se jesti i Zlicom. Ako je za predjelo dovoljna samo vilica ili Zlica,postavljaju se s desne strane tanjura na kraju. Ako se predjelo jede samoZlicom, dopu5teno je pomoói se komadióem kruha u lijevoj ruci.

Za ribu se na stol postavlja poseban pribor: kratka i Siroka vilica (s lijevestrane) i Siroki tupi noZ (s desne strane). Uz ribu se obiðno posluZuje limuni umak. Limun iscijedimo na ribu, a ako je riba posluzena ðitava, bit óe naj-bolje da je oðistimo od glave prema repu odvajajuóilagano meso od kostijuu dva dijela. Kada se jede riba, vrijede ova pravila:

Þ Birajmo ribu bez kostiju ili s krupnim kostima.

Þ Kosti se iz usta oclstranjuju jezikom do usana i diskretno vrScimaprstiju prihvaóaju i odlaZu na poseban tanjurió ili na dio tanjura gdjese odlaZu ostaci hrane.

Stot¡te se pripremaju na razliðite naðine i u veóini sluðajeva posluzuju uljusci. NajlakSe ih je jestitako da Skoljku pridrZavamo s dva prsta lijeve rukeivilicom ili praznom ljuskom izvlaðimo plod.

Meso se, bez obzira na to je Ii kuhano ili peðeno, jede vilicom (u lijevoj ruci)i noZem (u desnoj ruci). Reze se u komadióe veliðine zalogaja. Nije obiðajnajprije cijeli komad usitniti i zatim vilicom kupiti po tanjuru, nego se ko-madió po komadi(.reie iprinosi ustima. Meso s kostima jede se posebnopaZljivo jer se moZe dogoditi da zbog nespretnosti kost odleti iz tanjura.

Krumpir (kuhani, restani i pomfrit)jede se vilicom. Ne preporuðuje se reza-nje krumpira noZem, kao nignjeðenje krumpira u umaku od mesa.

salata i povróe jedu se samo vilicom, obiðno uz meso. salata se ne stavlja utanjur s ostalim jelom, nego se jede iz posebnog tanjurióa. povróe se stavljasamo na tanjur s mesom, kao i razni umaci i preljevi (koji se posluZuju s

jelom iliu posebnoj posudi). Moguóe je (posebno u lraliji)da nam kao salaruposluZe artiðoke koje se postavljaju na stol neoguljene i kuhane s listovima.u tom sluðaju, listovi se trgaju prstima, umaðu u poseban umak, provlaðemedu zubima i ostatak se stavlja na rub tanjura.

Tjesteninu nije preporuðljivo naruðivati na poslovnom ruðku, zbog potreb-ne vjeStine i paZnje kojom se mora jesti. Ako zbog bilo kojeg razlogaimate

220

pred sobommjerno i brz

Kompoti se

ko5tice se n

Torte,

za desert.Strudle i sl.

malom ZIi

Konzumiran

sloZen kultulijepog p

5ku operacijposobilo za

komada, a z

menkama i

prevelik, re

prorezuje o

noZem sk

tako Sto se

nozem se

Lubenice i a

lzbor vina utraZi vino su

drugi izbor.ovu duZnost

obiðno doda

degustacije i

dobrom zna

flsanJem ce

i buke vina.

obiðno pije

sluZe se izna ocat ilipije se uzi bijelo vino.

jedu samo vilicom, aicainoZ,afrancuskara samo vilica iliZlica,e predjelo jede samo

lijevoj ruci.

Siroka vilica (s lijeve

iõno posluZuje limunena ðitava, bit óe naj-

Jano meso od kostiju

i diskretno vrScima

Ii na dio tanjura gdje

Iuõajeva posluZuju u; dva prsta lijeve ruke

r¡ilicom (u lijevoj ruci)

zalogaja. Nije obiðajtanjuru, nego se ko-ima jede se posebno

¡st odleti iz tanjura.

preporuðuje se reza-

aku od mesa.

Salata se ne stavlja u'ióa. Povróe se stavlja(koji se posluZuju s

iji)da nam kao salatu

ikuhane s listovima.eban umak, provlaðe

ruðku, zbog potreb-r kojeg rczloga imate

Konzumiranje voóa moZe biti priliðno

sloZen kulturni ceremonijal. Protokollijepog pona5anja traZi gotovo kirur-5ku operaciju da bi se neko voóe os-

ViSe vrijedi jedna dobrouðinjena, nego sto dobrih rijeëi.

Petar Bakula (hrvatski prosvjet¡telj i p¡sac)

pred sobom na tanjuru Spagete, preporuðuje se namatanje na vilicu ravno-

mjerno ibrzo tako da krajevi Sto manje vise.

Kompoti se jedu iz staklene posude malom Zlicom. Ako je voóe s koðticama,

koðtice se ne prihvaóaju rukom, nego Zlicom stavljaju na rub tanjurióa.

Torte, kolaõi i sladoled jedu se iz porculanskog tanjurióa malom vilicomza desert. Suhi kolaði uzimaju se rukom i lome ako su veói. Ostali kolaði,

õtrudle i sl. jedu se vilicom. Sladoled se jede iz posebnih ða5a ili tanjurióamalom Zlicom ili posebnim priborom za sladoled.

posobilo za jelo. Jabuke i kruSke noZem treba razrezati na ðetiri jednaka

komada, a zatim se svaka kriðka nabode vilicom, oguli, izreLe dio sa sje-

menkama i ostatak kriõke stavi u usta ako nije suviSe velik, a ako je pak

prevelik, reZe se na dva komada. Naranðe trai,e veliku spretnost: kora se

prorezuje okomito u krug 6 do 8 puta, oslobodi se unutarnji dio, zatim se

noZem skine i razdijeli na sitne komade i onda se jede noZem i vilicom -tako 5to se koStice odstrane prethodno malim rezom. Breskve i marelice

noZem se proreZu do ko5tice koja se izvadi i zatim se jedu noZem ivilicom.Lubenice i ananas jedu se noZem i vilicom.

lzbor vina uz jelo zadaóa je domaóina i domaéice zajedno. Ako netko za-

traZi vino suviSe niske kvalitete, domaóin treba ostalim gostima ponuditidrugi izbor. Vino se obiðno donosi domaóinu da proba. Domaóin moZe

ovu duZnost prenijeti na nekoga gosta. Nakon 5to otvori bocu, konobar

obiðno dodaje zatvarað. domaóinu. Nakon toga se vino toði do 2/3 ðaðe radi

degustacije i provjere kvalitete i mirisa vina. Posebno uvaZenom gostu ilidobrom znalcu domaóin moZe ukazati ðast da ocijeni prikladnost vina mi-

risanjem ðepa iprvim degustiranjem. Svrha je probe provjerititemperaturui buke vina. Zato se vino proba iz svake novootvorene boce. Crno se vino

obiðno pije na sobnoj temperaturi. Bijelo i roze vino trebaju se ohladiti isluZe se iz posude s ledom. LoSe vino prepoznaje se po okusu koji podsjeóa

na ocat ili "pali" grlo, odnosno nema adekvatnu boju ni aromu. Crno vinopije se uz crveno meso, a bijelo vino uz ribu i bijelo meso. Roze se pije kao

i bijelo vino.

221

Toðenje vina obavlja se prema utvrdenom redosrijedu. Najprije se toði naj_uglednijem ðlanu druStva za stolorn, potom zenama, a onda mu5karcima.onaj tko toði mora biti s desne strane onome kojem toði. Vinotoða se nadstol ne smije naginjati tijerom, veó samo rukom. za to vrijeme ða5a je nastolu. Bijelo vino se toði do pora ða5e jer stajanjem gubi svoja dobra svoj_stva' crno vino toõi se do dvije treóine vorumena õaðã. praznaõasa pozivjeda se napuni, a maleni ostatal< poruka je gosta da viðe ne Zeli piti. Za jedanobrol< dovoljno je 2 dr po osobi; za obrok od vide jera do 4 dr po osobi, a zaprijateljsku veselicu koja duZe rraje do 7 dl po osobi.

uobiðajeno je praviro da se za storom, dok se jede, ne pu5i. puSenje zavrijeme jela za stolom smatra se nepristojnim ionasan¡em, a tamo gdjeje dopuðteno, moZe se pusiti nakon gravnog jerå uz dopuStenje prisutnihosoba i voditelja ugosrireljskog objekta.

7.8.?. Kultura ponaõanja za vrijeme domjenka

Kada se poziv na domjenak prihvati, nepristoj_no je od njega odustati, osim u sluðaju viSe sile,a tada se treba ispriðati. Kad se primi ovakav

=-

Þ Nakon upotre

Þ Za vrijeme jela

se ne drZe na st

Þ Kada nam se gouz smijeSak.

Þ U razgovoru za

teme. Nije lijestojrno sa svimasamo jednoj

Þ lzbjegavajmo krnako kao iprimj

Þ ðaðkanje zubau nekim je zemljmoZemo se poslu toaletu.

Þ Ne govorimo d

Na poslovnom ruðku i

popijemo kavu, budimto je znak da je ceremgosti ne osjete taj trenraðun od konobara.

Neki ljudi su u dilemismatra obvezom jer jeZuje. U nekim ugostitese dodaje na kraju raðupaínji.lznos za napojniznosa raðuna. Napojninje domaóina ako sam

7.9. Kultura pos

Odijevanje i odabir odidiciji, obiðajima i klima

se okupljaju pozvani. opóe je praviro da se u resroran;iilil;;"",;;sportski odjeven i bez kravate. praviro je za domaóina i goste odjenuti seprema prigodi i obiðaju kojitreba priopóiti domaóin. Toðnosrje opóe pravilouljudnosti i poðtivanja onoga koga se posjeóuje. Nije pristojno ni uraniti nizakasniti. Kada se pri posjetu donosi cvijeóe ir¡ tåtav drugi znak paZnje,treba ga predati diskretno. pri dolasku, nakon odlaganja garderobe, najpri_je se prilazi domaóici i domaóinu, a tek nakon toga se upoznaje s ostarimuzvanicima. Pona.anje za storom govori o dobrom odgoju, pri ðemu:

Þ Prije poðetka jela razmotamo ubrus i poloZimo ga na krilo, nikako naprsa ili oko vrata.

Þ Ruke drzimo lagano poroZene na storu tako da raktovi budu uz tijero.Þ Ubrusom bri5emo usta i ruke, nipoðto nos.Þ Prije nego 5to prinesemo ða5u, obriSemo usta ubrusom da ne pijemo

masnim usnama.

222

u. Najprije se toði naj-

, a onda muSkarcima.

toði. Vinotoða se nad

to vrijeme ða5a je na

gubi svoja dobra svoj-

:. Prazna ðasa pozivjee ne Zeli piti. Zajedando 4 dl po osobi, a za

:, ne pu5i. PuSenje za

l5anjem, a tamo gdje

dopuStenje prisutnih

rk prihvati, nepristoj-;im u sluðaju vi5e sile,

Kad se primi ovakav

ovoriti drugima da se

re treba iói tamo gdje

rane i domove ne ide

na i goste odjenuti se

bðnostje opóe pravilopristojno ni uraniti ni

av drugi znak paZnje,

nja garderobe, najpri-se upoznaje s ostalimCgoju, pri ðemu:

ga na krilo, nikako na

laktovi budu uz tijelo.

rbrusom da ne pijemo

ìF'"w

i

ì!,i

ì

:ì

Þ Nakon upotrebe ubrus treba saviti i staviti na stol.

Þ Za vrijeme jela treba sjediti tako da ne smetamo susjedima. Laktovi

se ne drZe na stolu, veé trebaju biti priljubljeni uz tijelo.

Þ Kada nam se god posluZi novo jelo ili pióe, treba se ljubazno zahvaliti

uz smije5ak.

Þ U razgovoru za vrijeme jela nemojmo zapoõinjati duge i sloZene

terne. Nije lijepo govoriti samo o sebi i hvaliti svoje pothvate. Na-

stojmo sa svima prisutnima razmijeniti pokoju rijeõ, a ne se obraóati

samo jednoj osobi.

Þ lzbjegavajmo kritiðne primjedbe na jelo, doðek ili posluZivanje, jed-

nako kao i primjedbe koje se odnose na prisutne i odsutne.

Þ ðaðkanje zuba nakon jela pomoóu ðaðkalice kod nas je uobiðajeno, ali

u nekim je zemljama neprihvatljivo. Ako nademo na stolu ðaðkalice,

moZemo se posluZiti, alitu radnju treba zakloniti rukom ilito obaviti

u toaletu.

Þ Ne govorimo dok su nam puna usta i ne ma5imo rukama.

Na poslovnom ruõku iveõerama obiõno se posljednja sluZi kava. Nakon 5to

popijemo kavu, budimo uvidavni prema domaóinu i zahvalimo se na jelu -to je znak da je ceremonija jela zavrSena i da se druStvo treba raziói. Ako

gosti ne osjete taj trenutak, domaóin moZe dati signaltako ðto Óe zatraätiraðun od konobara.

Neki ljudi su u dilemi oko napojnice. U nekim zemljama napojnica se ðak

smatra obvezom jer je to negdje osnovna plaóa djelatnika koji nas poslu-

Zuje. U nekim ugostiteljskim objektima napojnica je uraðunata u cijenu ili

se dodaje na kraju raõuna kao znak zadovoljstva i zahvalnosti na pruZenoj

paZnji. lznos za napojnicu obiðno se kreóe od 3 do 10 posto od ukupnog

iznosa raðuna. Napojnicu daje samo domaóin, a gost moZe traliti dopuSte-

nje domaóina ako sam Zeli nagraditi dobru uslugtl.

7.9. Kultura poslovnog odijevanja

Odijevanje i odabir odjeóe razlikuju se od zemlje do zemlje, ovisno o tra-

diciji, obiðajima i klimatskim uvjetima. No i tu postoje standardni oblici

odjeóe koja se lcoristiu pojedinim prigodama. Lijepo pona5anje i odijevanje

poðinje od detalja i prepoznaje se po tome. Strogo propisivanje odijevanja

ne postoji. Unatoð slobodi odabira odjeóe i obiðajima koji variraju od sre-

dine do sredine, zlatno je pravilo uvijek biti viðe formalan i uredan. Temelj

poslovne i osobne kulture jest urednost, odnosno õistoóa. Sva naSa nasto-

janja da se ponaðamo prema propisima bontona bit óe uzaludna ako ljudi

u naSem druðtvu osjete miris, primjerice, znoja, ako su nam nokti prljavi

ili nam je kosa masna. Frimjereno odijevanje i dobar izgled u poslovnom

svijetu otvaraju mnoga vrata.

Ono Sto vrijedi za tijelo, vrijedi i za odijelo. Za odjeóu je vaZno da je ðista,

uredna, izglaõana, neprozirna, nepoderana i uredno zakopðana, a za obuótt

da je ulaStena, udobna i u skladu s bojom odjeóe. Odjeóa treba biti primje-

rena godinama, godi5njem dobu i prilici u kojoj se nosi.

Veóina osoba izvrsno se odijeva, te kombinacije izgledaju sjajno, ali ne odi-jevaju se prikladno prigodi ilivremenu. Na primjer, tijekom dana ili u podne

na naðim ulicama moZete vidjeti Zene u mini suknjama, krznenim kaputima

s visokim potpeticama i neprimjerenom Sminkom, kao da su se spremile za

neku sveðanost ili izlazak u najelitniji noóni klub.

Odijevanje ima svoja pravila koja uvijek treba

shvatiti kao okvir. NajvaZnije je da odijevanje

ne bude upadljivo. Potreban je sklad boja koji

se moZe prepustiti ukusu i modnim trendovi-

ma. Kako óemo se odjenuti i pojaviti na poslu,

ovisi ponajprije o tome gdje i ðto radimo. Vrijedi pravilo o jednostavnosti

i praktiðnosti u odijevanju. Pri izboru garderobe korisno je postaviti sebi

tri osnovna pitanja:

Þ Sto danas trebam raditi?

Þ Kamo trebam iói?

Þ Koliko imam godina?

Ovim pitanjima i osnovnim pravilima treba prilagoditi izbor odjeóe i obuóe.

Za posebno sveðane prigode oblaði se frak, danju i naveðer, za dnevne do-

gadaje tzv. jutarnje odijelo, a za veðernje izlaske smoking. Frak (sveðano ve-

ðernje crno odijelo) oblaði se za posebne sveðane veðere, veðernja primanja

i sveðane obrede u zatvorenom prostoru tijekom dana. Jutarnje odijelo je

224

¡:oput fra

$Ltljom ikili veðernj

sa svileni

koSulje, k

0dijevagodama

brojne

koji se Z

konfekcij

na kojem

sugovorni

u ovlm sr

Ijine

Þ slu

m

fenamastim se

I ZA Vecer,

nue uvue

kombinaci

"Nisam

dredeno j

ry**

ponaðanje i odijevanjepropisivanj e odij evanj a

na koji variraju od sre-

malan i uredan. Temelj

ristoóa. Sva naSa nasto-

t óe uzaludna ako ljudilo su nam nol<ti prljavi

ar izgled u poslovnom

óu je vaZno da je õista,

zakopðana, a za obuóu

djeóa treba biti primje-

rosi.

edaju sjajno, ali ne odi-ijekom clana iliu podne

na, krznenim kaputirna

ao da su se spremile za

'avila koja uvijek trebaaZnije je da odijevanje

eban je sklad boja kojisu i modnim trendovi-ruti i pojaviti na poslu,

:avilo o jednostavnosti

rrisno je postaviti sebi

tlizbor odjeóe i obuóe.

naveðet, za dnevne do-

rking. Frak (sveðano ve-

ðere, veðernj a primanja

ana. Jutarnje odijelo je

poput fraka, takoder posebnog kroja u kombinaciji s jaknom, hlaðama, ko-

#uljom i kravatom uskladenih boja. Smoking (mu5ko sveðano popodnevnoili veðernje jednobojno odijelo) sastoji se od crne jakne uobiðajene duZine

ca svilenim reverima, prsluka, crnih hlaõa s jednom svilenom trakom, bijeleko5ulje, kravate ili leptir-ma5ne te crnih cipela visoka sjaja.

Odijevanje je danas priliðno liberalno pa odijela tamne boje u mnogim pri-godama mogu nadomjestiti frak i smoking. U novije vrijeme svaka profesija i

brojne tvrtke uvode propisano odijevanje u svrhu prepoznatljivosti i ugleda

koji se Zeli postiói. Pri odabiru odjeóe treba voditi raðuna o odgovarajuóem

konfekcijskom broju, uskladenosti boja s klimom, mjestom i dogadajem

na kojem sudjelujemo. Boja odjeóe moZe odaslati snaZnu poruku naSim

sugovornicima i govoriti o vama. U veóini sluðajeva prigodno se odijevamou ovim situacijama:

Þ sveõani prijam, balovi i sliðno: za mu5karce smoking ilifrak, zaieneduge haljine

veõernja sveðana dogadanja: za mu5karce smoking, zaiene duge ha-

ljine

sluZbeni prijam'danju i druge posebne prigode: tamnoplavo ili ta-mnosivo odijelo za muSkarce, prigodne haljine zaíene.

poslovni partneri se nikad ne primaju u koSulji kratkih rukava i bezkravate

poslovna Zena ne dolazi na posao u prozirnoj ijako pripijenoj odjeói,pretjerano kratkoj haljini ilisuknjis dubokim rasporima i dekolteima,napadno naðminkana i s previSe nakita

rad u uredima: odijela i haljine svijetlih boja (siva, smeda, plava), alinikako sportske kombinacije i modni trendovi

pogrebi i komemoracije: tamnije boje odjeóe za muSkarce i zaiene.

Zenama se za svakodnevni posao preporuðuju jednostavniji kostimi. Ko-

stim se moZe nositi u svako doba dana, a ako je u tamnijoj boji, odgovarai za veðer. Gornji se dio kostima po pravilu ne svlaði. Za dobro odijevanjenije uvijek nuZno imati mnogo novca, nego prije svega ukus i smisao za

kombinaciju. Ne treba podlijegati pomodarstvu. Uvijek vrijedi staro pravilo:"Nisam toliko bogat da kupujem jeftine stvari." Odijevanje mu5karca predo-

dredeno je ponajprije vrstom posla i funkcijom koju obavlj a. Bez obzira na

225

to 5to moZda volite sportski stil i leZeran naðin odijevanja, neugodno óete

se osjeóati na poslovnim pregovorima zastupajuói svoju tvrtku u druStvtt

mu5karaca koji obvezno nose odijelo i kravatu.

Odjeóa za muõkarce treba biti 5to jednostavnija i neupadljivija jer se teZe

zapaiada se ðesto nosi. Za dnevna odijela najprikladnija je siva boja u svinr

nijansama. Smeda, plava i zelena boja u pravilu nisu za veðernje izlaske"

Jednoredna odijela imaju prednost za urede, a dvoredna su prikladnija za

veðernje izlaske. Za sveðane prigode preporuðuju se tamnoplave ili sivo-

-cfne kombinacije. Fotpuno crna odijela nose se uglavnom u Zalosti. DZins-

-odjeóa za mu5karce je prihvatljiva na poslovima koji zahtijevaju leZernije

odijevanje, a moderne su ikombinacije dZins-hlaða sa sakoom ili kaputom'

Cipele su vaZan dio muðke garderobe, ali trebaju biti uvijek ðiste, s isprav-

nim potplatima i neizlizanim petama. Crne cipele pristaju uza sva odijela'

õarape se nose u istoj boji ili tonu s odijelom.

Hlaðe su omiljen dio garderobe u veóine suvremenih Zena, ali zahtijevaju

vitku figuru. Vrlo ukusno djeluju Zenska elegantna odijela i koriste se za

svaku prigodu. Kratke hlaðe nose se samo za sport i izlete'

Ko5ulje su uz kravatu jedini dio muSke garderobe koji pruZa moguónost

za slobodniju igru boja i kombinacija, ali pod uvjetom da je koSulja ðista i

izglaðana te da joj boja skladno pristaje uz odijelo. Bijela koSulja pristaje

uza svako odijelo, svijetloplave i svijetlosive uz plava i siva odjela, a svije-

tlozelene i Zuókaste uza smede i zelene nijanse. ManZete koSulje trebajtt

bitividljive do dva centimetra ispod rukava kaputa. Ovratnik koSulje treba

biti uskladen s ðvorom kravate i zakopõanim gornjim gumbom na koðulji'

Da biste izgledalielegantno, bolje je da nosite koSulje pastelnih nego jarkih

tonova, jer djeluju naPadno.

Kravate su odjevni dodatak koji ocrtava osobnost onog tko je nosi. DuZina

kravate treba dosezati do remena na hlaðama. Odabir boje i uzorka ne smije

bitinametljiv. Kravate s uzorcima raznih boja nose se uz jednobojna odijela

ijednobojne ko5ulje, a jednobojne kravate uz koSulje s raznim uzorcima'

Dopuítena su blaga odstupanja akoje uzorak diskretan. Boja kravate treba

biti uskladena s odijelom i stilom pojedinca. Danas se nose vrlo madtovite

kravate, ali ipak treba izbjegavati neprimjerene kombinacije.

226

{}**åinu suknje moir$e$lilti na umu da suvi

t'-lk zahtijevaju cla su

k*l j ena. Izbj egav;rj ter

¡r,rtl<i koja po stilu n

*xtrnru cipela treba

r* r¡oc[r al<o su ci¡relc

.r t'iste cipele reclovi

, rglcdaju jako iznosi., rl.r su pril<ladnije z;r

{,riuna io boji cipclr

{}lìtillinì sitnim ukrasr

Sqlðiri i kape se po

&wiu 5eõir skinuti uvi', rl¿rmama dovoljn<l .j

{r*hajr,r ðiniti.

S*nðale bojom i obli

lÈrulðane i tamne na

è¡4i/.no se skidaju pri¡g

rrrl*ovornika gledanr

$\tslovne torbe t,,rlgovarati haljini il,

stl*nadZera su koZna

¡,irtrebflog pribora i

&tkit koji se nosi u

åut*rija, treba biti ner

vi$* od jednog prsten

\,¡*lil<e nauinice bolie

F{}slu (telefon), kao i

erÌ{}gLr se nositi razne

Rr*pðióje takoder

$¡t¡li odUela ili koSulje

.w*

vanja, neugodno óete

roju tvrtku u dru5tvu

upadljivija jer se teZe

rija je siva boja u svim

u za veðernje izlaske.

:dna su prikladnija za

e tamnoplave ili sivo-

/nom u Zalosti. DZins-

i zahtijevaju leZernije

a sakoom ilikaputom.

i uvijek ðiste, s isprav-

istaju uza sva odijela.

h Zena, ali zahtijevaju

odijela i koriste se za

izlete.

<oji pruZa moguónost

m da je koSulja ðista i

Bijela koSulja pristaje

a i siva odjela, a svije-

lnZete ko5ulje trebaju

Cvratnik ko5ulje treba

n gumbom na koSulji.

: pastelnih nego jarkih

rog tko je nosi. DuZina

boje iuzorka ne smije

ruz jednobojna odijela

lje s raznim uzorcima.

;an. Boja kravate treba

;e nose vrlo ma5tovite

binacije.

DuZinu suknje moZe se odrediti prema osobnom ukusu i modi, ali trebaimati na umu da suviSe kratka suknja nije prildadna za posao. Neka pravila

ðak zahtijevaju da suknja na radnome mjestu ne bude kraóa od 10 cm iznad

lcoljena. lzbjegavajte dZins nositi na posao, osim ako radite na poslu ili utvrtki koja po stilu njeguje sasvim leZerno i sportsko odijevanje.

Izboru cipela treba posvetiti posebnu paZnju. Sav trud oko odijevanja pada

uvodu ako su cipele stare ikrivog modela. UdobnostjevaZnija od mode,

a ðiste cipele redovito vaZnije od svega. Najbolje su one cipele koje ne

izgledaju jako iznoSene. Treba imati na umu da visoke potpetice zamaraju

i da su prikladnije za veðernje izlaske nego za svakodnevni rad. Treba voditiraðuna i o boji cipela koja se treba uskladiti s ostalim dijelovima odjeóe i

ostalim sitnim ukrasnim detaljima opreme koju nosimo.

Se5iri i kape se po boji i obliku prilagoduju kaputu i odijelu. MuSkarci tre-baju 5e5ir skinuti uvijek kada ulaze Ll zatvorenu prostoriju, a pri susretu

s damama dovoljno je da ga lagano odignu u znak pozdrava. Zene to ne

trebaju ðiniti.

Naoðale bojom i oblikom trebaju odgovarati obliku lica osobe koja ih nosi.

Sunðane itamne naoðale nikad se ne nose u zatvorenim prostorima i ob-

vezno se skidaju prigodom razgovora. Temeljno pravilo bontona nalaZe da

sugovornika gledamo u oði.

Poslovne torbe trebaju biti skladne i praktiõne. Po boji i obliku trebajuodgovarati haljini ili kaputu i biti uskladene s bojom cipela. Najðe5ói odabirmenadZera su koZnate poslovne torbe koje veliõinom odgovaraju no5enju

¡rotrebnog pribora i dokumentacije koja se koristi tijekom dana.

Nakit koji se nosi u poslovnim prigodama ,bez obzira na to je li pravi ili bi-

Zuterija, treba biti neupadljiv u prijepodnevnim satima. Nije potrebno nositiviSe od jednog prstena i "verice" nitiviSe od jedne nauSnice na svakom uhu.

Velike nauSnice bolje pristaju uz veðernju garderobu, a mogu i smetati na

poslu (telefon), lcao i narukvice. U veðernjim satima i posebnim prigodama

mogu se nositi razne kombinacije i upadljiviji komadi nakita.

Rupõióje takoder obvezan dio garderobe i po moguónosti treba odgovaratiboji odijela ili koSulje. Bijeli rupðió pristaje u svakoj prilici.

227

-rw5-

Zivot je umjetnostpronalaZenja ljepote

i radosti u svemu.

Maksim Gorki (ruski knjiievnik)

Ruke nikad ne treba driati u dZepovima za vrijeme govota, razgovora ili udru5tvu. No i pored dobre volje da se uvijek dobro izgleda i pazi na lijepo

ponaSanje, postoje sluðajevi u kojima se teSko moZe kontrolirati osobno

ponadanje. Evo nekoliko savjeta.

Pri kihanju i ka5ljanju treba se okrenuti ili uda-

ljiti od sugovornika i pokriti rukom usta. U ta-

kvim sluðajevima ne preporuðuje se pitipivo ilidruga gazirana pióa. Ne preporuõuje se dolazak

na posao prehladen i gripozan. Ako vas svlada

zijevanje, treba se okrenuti i pokriti usta, a poZeljno je naói ispriku koja

neóe sugovornike navesti na pomisao da su vam dosadni. Izbjegavajte hranu

koja nadima igazirana pióa koja mogu izazvati nekontrolirane zvukove. Da

biste otklonili neugodan zadah iz usta pouebno je, pored redovita posje-

óivanja zubara, uvijek imati pri ruci neki osvjeZavajuói bombon, Zvakaóu

gumu ili dezodorans za usta.

7.10. Kultura poslovnog darivanja

Obiðaj darivanja star je gotovo koliko i ljudski rod. Darivanje je dio poslovne

kulture, duboko utkano u ljudsku prirodu i uspostavu poslovnih odnosa u

veóini zemalja. S vremenom se darivanje institucionaliziralo i postalo zna-

ðajnim pokretaðem marketinSkih kampanja i promocije proizvoda. Razlozi

poslovnih darivanja su brojni, a najðeðéi su zahvala kupcima - korisnicima

na lojalnosti i suradnji. To je, s jedne strane, nagradivanje njihove vrijed-

nosti, a s druge, izgradnja partnerskih odnosa i povjerenja. Opóenito se

smatra dobrom praksom darivatiuoðiblagdana prigodnim znakom paZnje i

tako zahvaliti na suradnji svojim kolegama u tvrtki i poslovnim partnerima.

Darivanje donosi radost onome tko prima ijo5 viSe onome koji daruje.

Prigode za darivanje danas su opóeprihvaóene: rodendan, BoZié., Nova godi-

na, vjenðanje, stjecanje diplome, razne godiSnjice i sliðno. Darivanje treba

u svim sluõajevima svesti na pravu mjeru jer je pritom vaZnija paZnja od

samoga dara. Darivanjem zahvaljujemo na suradnji te ulaZemo u dugoroð-

ne odnose. Darovi uvijek simboliziraju povezanost. Nije, medutim, uvijekjednostavno pronaói dar za osobe koje moZda i ne poznajemo dovoljno.

228

Dar mora biti prikladar

razlog. Sve nejasnoée e

problema. Neetiõkijene stoje, a puno znaðc

1. Darivanje aforizajednostavan naði

knjizi.

2. Darivanje slobocl¡

to je potroõna

dati malo svoga v

teljima.

3. Darivanje osobne

svim neoõekiva

ste mu draga

ipo5tovano. Mitau tjednu. Ovo

mailom, a ni za je

minuta.

4. Darivanje dobreprenijetii poclijeli

li ne5to 5to na n

ga, predstava, filnputovanje, kulturneSto preporuði

stvo i radost. Zeli

Darivanje pornoiipomoó veó to zais

poslovima i zaclac

mo kada ih obavi

kod kuóe. u õkoli il

nama óe biti sretpomognu drugi

Darivanje smijtivnosti, to je naj

blistav osmijeh, nji

5.

6.

)vora, razgovora ili ugleda i pazi na lijepo: kontrolirati osobno

ra se okrenuti ili uda-

:iti rukom usta. U ta-

rruõuje se pitipivo ilieporuðuje se dolazak

ozan. Ako vas svlada

r je naói ispriku koja

ni. Izbjegavajte hranu

:rolirane zvukove. Da

rored redovita posje-

rói bombon. Zvakaóu

ivanje je dio poslovne

r poslovnih odnosa u

liziralo i postalo zna-

rje proizvoda. Razlozi

upcima - korisnicima

ivanje njihove vrijed-rjerenja. Opóenito se

lnim znakom paZnje i

oslovnim partnerima.

nome koji daruje.

lan, BoZió, Nova godi-

liðno. Darivanje treba

rm vaZnija paZnja od

: ulaZemo u dugoroð-

\ije, medutim, uvijekpoznajemo dovoljno.

Dar mora biti prikladan, a skupocjeni darovi trebaju imatijasnu poruku i

razlog. Sve nejasnoóe oko skupih darova dovode do sumnji i nepotrebnihproblema. Neetiðkije darivanjem traZiti uslugu. Evo nekih darova koji ni5ta

ne stoje, a puno znaõe onima kojima ih dajemo:

1. Darivanje aforizama i citata. Nadite ih, sakupite i podijelite. To jejednostavan naõin da nekome pruZite poticaj. Mi smo to uðinili u ovoj

knjizi.

2. Darivanje slobodnog vremena kao znak paZnje moZda je najbolji dar,

to je potro5na roba koja nam uvijek stoji na raspolaganju. Moramo

dati malo svoga vremena svojoj uZoj i ðiroj rodbini, kolegama i prija-

teljima.

3. Darivanje osobne komunikacije. Kako se osjeóate kada vas netko sa-

svim neoõekivano kontaktira imajuói samo namjeru podsjetitivas da

ste mu draga osoba i prijatelj? Osjeóate se ugodno, posebno, voljeno

i poStovano. MitakocÏer moZemo obasjati neðijiZivot bilo kojega dana

u tjednu. Ovo moZemo uðiniti telefonskim pozivom, porukom ili e-

mailom, a ni zajedan od ovih naðina nije potrebno viSe od nekoliko

minuta.

Darivanje dobre preporuke. Preporuka se moZe napisati, a moZe se

prenijetiipodijelitis drugima kada smo neSto lijepo doZivjeli iliotkri-li ne5to 5to na nekinaðin obogaóuje na5 rad i Zivot. To moZe biti knji-ga, predstava, film, restoran, recept, novinski ðlanak, neki proizvod,

putovanje, kulturni i sportski program ili glazbeni CD. Kada ovako

neSto preporuðite, vi govorite: "Ovo je u moj Zivot unijelo zadovolj-

stvo i radost, Zelim da ivama donese isto."

Darivanje pomoói. Svi mi cijenimo kada nam netko ne samo ponudi

pomoó veó to zaista i uðini. Svi se mi suoðavamo s brojnim obvezama,

poslovima i zadacima i, kakvi god da jesu, uvijek se sigurnije osjeóa-

mo kada ih obavimo uz neðiju pomoó. Bilo da se to dogada na poslu,

kod kuóe, u ðkoli iliu druStvu, darivanje pomoóiuvijek se cijeni. Medu

nama óe biti sretni samo oni koji pokuSavaju i pronalaze naðine da

pomognu drugima, 5to je bolje nego da vi trebate pomoó drugih.

Darivanje smijeha. Smijeh je jedna od najsretnijih i najzdravijih ak-

tivnosti, to je najkraóa udaljenost izmedu dviju osoba. Uvijek imajte

blistav osmijeh, njime poboljSavate raspoloZenje. SmijeSne viceve, pri-

4.

5.

6.

-rery''-

7.

ðe, grafite ili anegdote uvijek podijelite s drugima, to se moZe ðesto

i lako darivati.

Darivanje slujanja" Mnogo se puta dogodilo da netko Zeli samo na5u

potpunu paZnju. PaZljivo slujanje neke osobe, i oðima i srcem, govori

mnogo, makar ni5ta ne rekli. Ito je dobar dar koji moZemo svima dati.

Darivanje poziva. Treba cijeniti sve vrste poziva kao dar, bilo da su u

pitanju veliki dogadaji, vjenðanja, zabave, sportski dogadaji ili ruðak

s prijateljem. Svaki put kada pozovemo nekoga da nam se pridruZi,

mi zapravo govorimo: "Zelim da budeS tamo. TVoje mi dru5tvo godi."

Darivanje iskustva i dobre prakse. Dijeljenje iskustva i druZenja s

drugim ljudima jedna je od najveóih radosti i clarova u Zivotu svake

osobe. Nije vaZno koliko dajemo, veó koliko ljubavi i volje ulaZemo u

davanju iskustva i dobre prakse.

Darivanje naklonosti. Kako se osjeóate kada vas neko zagrli, srdaðno

se s vama rukuje, prijateljski potap5a po ledima, poljubi u obraz ili

njeZno dodirne? Ako ste normalno, Zivo ljudsko bióe od krvi i mesa,

osjeóat óete se izvanredno. PokaZite srdaðnost na ispravan naðin, toje upravo ono 5to znaði naklonost: Ne Stedite ovaj naðin darivanja

naklonosti.

Darivanje poStovanja. Kada nam netko pokaZe bilo kakvu paZnju, toje darivanje. I mi moZemo uzvratiti dar svaki put kada iskaZemo svoje

poStovanje.

Darivanje dobrog savjeta. Ne traZe ga i ne Zele svi, ali postojivrijeme

kada je dobar savjet najbolji od svih darova. Razlog je taj 5to moZe

promijeniti neðiji livot. Bezbroj uspjeSnih ljudi, posebice menadZera,

u svojim su memoarima naveli dobar savjet kao kljuð svog uspjeha.

l(ada se pojavi prilika i osoba Zeli saslu5ati, nikada nemojte oklijevati

i dajte ovaj dragocjeni dar.

Darivanje ohrabrenja.Jedna od najboljih stvarikoju moZete dati nekoj

osobijest ohrabrenje. Ova rijeð znaði doslovno "dati hrabrost". Katkad

je to sve ðto je potrebno osobi kako bi zapoðela ne5to vaZno. Povijest

je puna priða o ljudima koji su ostvarilivelika dostignuóa jer ih je neko

poticao iohrabrivao.

Darivanje strpljenja. Ovo je zapravo dvostruki dar zato 5to strpljenje

uvijek dolazi kao rezultat sporazumijevanja. To je ono 5to veóina nas

Zeli od drugije potrebnonju. To su

joð bolji. Str

suradnike.

Darivanje rajelimo osjeó

dajemo drag

Darivanjeprimatelj do

Je svrma potni. Lak5e ó

prouzrokovnegativne en

stvari.

Za dar se kaZe da

prvo i najvaZnije

trebaju, ðime se

ne znaði da daroviprilagodeni konk

neSto 5to óe moói

Kada razmiSljamo

PoZeljno je darova

uspomenu na

njihovo razvrstava

ski materijal, eksk

Promotivni darovigoriju manjih

nost. Zbog tihupaljaði, kemijske

temperature, auto

me.

Uredski darovi ðes

su drZaði za papir,

15.8.

16.

9.

10.

71.

72.

14.

230

13.

r, to se moZe ðesto

:tko Zeli samo naSu

íima i srcem, govorinoZemo svima dati.

:ao dar, bilo da su u

ri dogadaji ili ruõak

la nam se pridruZi,e mi druStvo godi."

(ustva i druZenja s

'ova u Zivotu svake

vi ivolje ulaZemo u

reko zagrli, srdaðnopoljubi u obraz ili

lióe od krvi i mesa,

r ispravan naðin, tovaj naðin darivanja

lo kakvu paZnju, to:ada iskaZemo svoje

i, ali postojivrijemelog je taj Sto moZe

rsebice menadZera.

kljuõ svog uspjeha.

l nemojte oklijevati

u moZete datinekojti hrabrost". Katkad

:ðto vaZno. Povijestgnuóa jer ih je neko

r zato 5to strpljenjeono 5to veóina nas

Zeli od drugih ljudi, osobito od onih koji su nam bliski. Posebno nam

je potrebno njihovo strpljenje kada nismo ba5 u najboljem raspoloZe-

nju. To su darovi koji oplemenjuju odnose i pomaZu nam da postanu

jo5 bolji. Strpljenjem moZemo darivati i ðlanove obitelji, prijatelje i

suradnike.

15. Darivanje razurnijevanja. Svaki put kada nademo vremena da podi-jelimo osjeóaje s nekom osobom, bilo da je rijeð o tuzi ili radosti, mi

dajemo dragocjeni dar i poruðujemo da smo tu za nju i uz nju.

16. Darivanje oprosta. Ovo je najbolji dar za obostranu korist. Davatelj i

primatelj dobivaju neðto od velike vrijednosti - iscjeljenje. Ono nam

je svima potrebno jer smo svi mi nekada bili povrijeifeni i uvrijede-

ni. Lak5e óemo oprostiti kada podsjetimo sebe da smo i mi nekome

prouzrokovali patnju. OpraStanje nas oslobada mrZnje i nepotrebne

negativne energije i ujedno nam pomaie dase usredotoðimo na ljepSe

stvari.

Za dar se kaZe da je ogledalo u kojem se ogleda onaj koji daruje. Stoga je

prvo i najvaZnije saznati Sto vi5e o osobama koje darujemo, tko su, 5to

trebaju, ðime se bave, koje su njihove temeljne vrijednosti i oðekivanja. To

ne znaði da darovi trebaju biti skupi, veóje vaZno da budu odgovarajuói -prilagodeni konkretnoj osobi, kvalitetni i pravodobni. Idealno je darivati

neSto ðto óe moói koristiti viSe ðlanova obitelji ilivi5e djelatnika u tvrtki.Kada razmiSljamo 5to darovati, treba imati na umu simboliku koju dar nosi.

PoZeljno je darovati neõto Sto neóe biti brzo zaboravljeno i 5to óe oZivjeti

uspomenu na onoga tko daruje. Darovi mogu biti razliðiti. Uobiõajeno je

njihovo razvrstavanje po kategorijama kao 5to su promotivni artikli, ured-

ski materijal, ekskluzivni darovi, etnodarovi, trendovski darovi.

Promotivni darovi najzastupljeniji su oblik darivanja. Svrstavaju se u kate-

goriju manjih darova. Dosta su praktiðni iveóinom imaju uporabnu vrijed-

nost. Zbog tih osobina ih ljudi vole. Najzastupljeniji promotivni artikli su

upaljaði, kemijske olovke, etuiji, razni privjesci, torbice, Salice, pokazivaði

temperature, autokarte te tekstilni proizvodi- majice, kape, 5eðiri, mara-

me.

Uredski darovi ðest su i rado prihvaóen dar. Najðe5óidaroviu ovoj kategoriji

su drZaði za papir, razni stalci, stolne mape, bu5ilice za papir, stolni i zidni

satovi, adresari, kalkulatori, stikovi, mobiteli, navigatori, skeneri, torbiceza CD-e isl.

Trendovski darovi veóinom se odnose na mirise - parfeme, tazna pióa, vr-hunska i arhivska vina. Nekada su mirisi bili intiman dar, no danas su postalipopularan dar za sve prigode u poslovnom svijetu. Pri odabiru kozmetike iliparfema vaZno je znati cla su oni podijeljeni u tri kategorije - preparativnui dekorativnu kozmetiku te mirise.

Etnodarovi su obiðno ruðno izradeni kao 5to su ðipke, stolnjaci, predmetiod keramike, licitarski uradci, Sareno ukraSeni kolaðiói, replike muzejskihprimjeraka i razne umjetnine iz tradicijskè ba5tine.

Ekskluzivni darovi poseban su znak zahvalnosti i paZnje koja se iskazujeonome koga darujete. Ekskluzivni dar mora odgovarati karakteristikama istilu osobe kojoj je namijenjen. iest je poslovni ekskluzivni dar umjetniðkaslika, koZna poslovna torba, rokovnici s koZnim omotom, dalekozori, fotoa-parati, prijenosna raðunala, ruðni satovi poznatih marki i sl.

Ako je dar neprimjeren, u pravilu ga treba korektno vratiti i biti spreman da

i nama moZe bitivraóen. Uobiðajena pravila nameóu da ne bitrebalo primatipreskup dar, a ako se takav dobije, poZeljno ga je vratiti u roku od 24 sata.Uz vraóanje se preporuðuje navesti da je to zbog njegove vrijednosti ili ne-Sto sliðno. Preporuðljivo je izbjegavati darove s dominantnim religioznimznaðenjem, posebice ako nismo posve.sigurni u vjerske osjeóaje osobe kojojðestitamo ili koju darujemo.

Pri odabiru dara vaZno je otkriti ðto odgovara prigodi i karakteru osobekoja se daruje. Darovi ne bi smjeli biti preskupi, ali ni prejeftini. Preskupidarovi previSe obvezuju, a prejeftini mogu poslati krivu poruku i postióiuðinak suprotan od Zeljenog. Darivanje puno ovisi o hijerarhijskoj razinionoga tko i onoga koga se daruje, kao i o medusobnom odnosu tih osoba.Daklè, pri darivanju uvijek treba imati mjere i takta. Odredene situacijezahtijevaju i odreden naðin uruðivanja darova. Najbolje je kada se darujeosobno jer su tada doZivljaj i zadovoljstvo obostrani, potpuni. Pri darivanjupotrebno je voditi raðuna o korporativnoj kulturi poduzeóa te obiðajimakojivrijede u nekim drZavama ilivjerama, na primjer:rss

rss Marina Kilié., Najbolji je univerzalni dar - nacionalno obojen, Poslovni tjednik Lider, broj 315od 14. listopada 2011., str.73.

232

N

UiAnkle

UJ

Urpai

UIUT

UT

vrii

su

U

K

bitki

UIvel

U

Itje

>U

>U

>Udr

>U

>Upa

ri, skeneri, torbice

me, razna pióa, vr-ro danas su postaliabiru kozmetike ilirije - preparativnu

;tolnjaci, predmetireplike muzejskih

ie koja se iskazuje

karakteristikama i

vni dar umjetniõka

, dalekozori. fotoa-i sl.

tiibitispreman da

: bi trebalo primatiu roku od 24 sata.

: vrijednosti ili ne-

rntnim religioznimsjeóaje osobe kojoj

i karakteru osoberrejeftini. Preskupiu poruku i postióiijerarhijskoj raziniodnosu tih osoba.

)dredene situacijeje kada se darujepuni. Pri darivanjuzeé.a te obiðajima

tjednik Lider, broj 315

U islamskoj kulturi izbjegavajte darivati alkohol.

Amerikanci vole i cijene tradicionalne darove iz driave ili kraja oda-

kle dolazite.

U Japanu i Kini vaZniji je od dara protokol darivanja.

U Australiji cijene i vesele se svakom pa i sitnom daru kao znaku

paZnje.

Þ U latinskim zemljama vole lijepo aranZirane darove.

Þ U Belgiji ne darivajte skupe predmete jer ih smatraju mitom.

Þ U Francuskoj se razmjenjuju lijepo zapakirani kvalitetni darovi manje

vrijednosti, ali najðe5óe tek na drugom sastanku. Francuzi neóe bitizadovoljni promotivnim darom koji nosi logotip vaSega poslovnog

subjekta.

Þ u Njemaðkoj prihvaóaju darove nakon zakljuðka uspjeðnih pregovora.

Knjige, bourbon, viski ili CD klasiðne glazbe bit óe dobrodoðli. Neóe

biti sretni ako im darujete predmete koji "donose nesreóu" poput

kiSobrana, noZeva ili Skara.

Þ U lrskoj oðekuju mali dar tek nakon potpisivanja ugovora; ne darujte

velike i skupe predmete.

Þ U ltaliji su poslovni ljudi vrlo dareZljivi pa za njih treba pripremiti

lijepo aranZirane skuplje darove. Darove treba otvoriti odmah pri da-

rivanju. Na prvom sastanku nije obvezno darivanje, ali je pametno

imati dar u torbi.

Þ U Nizozemskoj poslovni partneri ne oðekuju darove na sastancima,

veó samo u sluðaju prijateljskih odnosa s poslovnim partnerima.

Þ U Rusiji dajte mali dar iz zemlje iz koje dolazite ili ono 5to se ne moZe

lako nabaviti u njihovoj drZavi.

Þ U Svicarskoj óe prihvatiti'dar s logotipom vaSeg poduzeóa, ali i svaki

drugi dar manje vrijednosti. Ako primite dar od Svicarskog partnera,

svakako morate uzvratiti.

Þ U Velikoj Britaniji darivanje izmedu poslovnih partnera nije ðesto, ali

postoji obiðaj otvaranja dara na samom sastanku.

Þ U Svedskoj ne razmjenjuju darove, ali dugogodisnjemu poslovnom

partneru zaBolió. moZete darovati zgodnu sitnicu.

-w-

Zahvalnost je jedna od onihstvari koje se ne mogu kupiti.

Charles Halifax(engleski driavnik i pjesnik)

Þ U Grõkoj ðesto razmjenjuju darove, posebice skupa vina, predmeteza kuóanstvo, ruðni rad ili proizvode s logotipom poduzeóa. Neóe bitisretni ako prime jeftino vino ili o5tre predmete.

Þ U Spanjolskoj nemaju obiðaj darivanja tijekom poslovnih sastanaka,posebice ne na prvom susretu. Tel< nakon sklapanja ugovora, part-neru se moZete zahvaliti sitnom paZnjom poput uredskog pribora,knjige ili umjetnine.

Þ U Turskoj pazite da darovi ne budu skupi, intimni ili previSe osobni.

Þ U Portugalu je ðe5óe darivanje zaBoli(. i to iskljuðivo jeftinijim pred-metima koji se koriste u uredu i sluZe u svakodnevnom poslovanju.

Pravila darivanja razlikuju se prema tomeodnose li se na darivanje unutar ili izvantvrtke. U razliõitim zemljama i kulturamavladaju razliðita pravila. U Americi se stro-go regulira praksa poslovnog darivanja jer

se ono povezuje s mitom i korupcijom. U ovoj zemlji mnoge tvrtke uoðiblagdana objavljuju da ne oõekuju poslovne darove. Suprotno tome, uJapa-nu ivelikom broju europskih zemalja poslovno darivanje smatra se dobro-do5lim. Bez obzira na obiðaje i kulturna ponaSanja u pojedinim zemljama,neóemo pogrije5iti ako darovi nose nacionalno obiljeZje kao 5to su origi-nalne rukotvorine, monografije o zemljidarovatelja na jeziku osobe koju se

daruje ili na jeziku kojim komuniciramo s darovanom osobom. Nacionalnapióa takoder su poZeljan dar pripadnicima zemalja u kojima alkohol nijezabranjen. Darovi s naglaSenim logotipom, 5to je u nas, na Zalost, ðestsluðaj, bitno umanjuju eleganciju darovanog predmeta, a sam ðin darivanjasvodi se na promidZbu. Sto manjilogotip na daru, to je komunikacija bolja,elegancija veóa, a razina ugleda darovatelja podignuta.

Suvremeno pona5anje nalaZe da cvijeóe, kada ga darujemo, osobi poSalje-

mo unaprijed. To óe omoguóiti domaóici ili slavljenicima da njime ukrasestan, a ne da se u trenutku velike zauzetosti moraju brinuti ovazi i drugimposlovima. Ako se cvijeóe ipak nosi, tada je potrebno skinuti papir i ostavitiomotan samo rukohvat od cvijeóa. Nikada se ne nosi paran broj cvjetova,nitise daruju krizanteme ilikaranfili. Iznimka je cvijeóe predvideno zagro-blje. Pri izboru i aranZiranju cvijeóa treba imati na umu prigodu za koju se

cvijeóe kupuje. Svakije cvijet poseban na svoj naðin. Crveno cvijeóe znak

234

je za ljubav, bi

mne ljepote i

RuZa je od an

MuSkarci Ze

pokloniti Ze

intimnim ðino

tima; ako cvÜ

pismo zahv

Darovi se uvijekoloSki papi

istim ili sliðni

sebi sadrZe

sadrZe nara

õesto se koriprimanju da

te s nekolikoVaZna je nam

gledamo nj

"Ovo je presk

tise usmeno

rs6 Dubravka

ina, predmetezeóa. Neóe biti

nih sastanaka,

ugovora, part-lskog pribora,

revi5e osobni.

eftinijim pred-

r poslovanju"

e prema tomenutar ili izvan

ra i kulturamamerici se stro-g darivanja jer

5e tvrtke uoði) tome, uJapa-

atra se dobro-rim zemljama,

o 5to su origi-osobe koju se

m. Nacionalna

ra alkohol nijera Zalost, ðestr ðin darivanjarnikacija bolja,

osobi poSalje-

njime ukrase¡ vazi i drugimpapir i ostavitibroj cvjetova,rideno za gro-rdu za koju se

r cvijeóe znak

je za ljubav, bijelo cvijeóe oznaðava nevinost, a Zuto ljubomoru . Zbog izni-

mne ljepote i osobita mirisa, ruZiu svijetu cvijeóa pripada posebno mjesto.

RtrZa je od antike do clanaSnjih dana zadriala slavu cvijeta svih cvjetova.

MuSkarci Zenama donose samo rezano cvijeóe. Cvijeóe u lonõanici moZe

pokloniti íenaieni ili se moZe poklonitivrlo bliskoj osobijer se to smatra

intimnim ðinom. Cvijeóe se dakle donosi, a predmeti se daruju, pri posje-

tima; ako cvijeóe nismo u prigodi kupiti, moZemo ga poslati i sutradan, uz

pismo zahvale.ls6

Darovi se uvijek predaju aranZirani, odnosno zamotani u fini, ukrasni ili

ekoloðki papir. Boja papira i ukrasnih traka trebala bi biti hladna ili topla u

istim ili sliðnim nijansama. Hladne boje su boje neba i mora, tj. one koje u

sebi sadrZe plaviton. Tople boje su boje zemlje i sunca, odnosno one koje

sadrZe naranðasti iíuti ton. U vrijeme boZiónih i novogodiSnjih blagdana

ðesto se koriste posebni ukrasni papiri koji tada dominiraju darovima. Pri

primanju dara treba se uljudno zahvaliti, paZljivo ga razmotati, pogledati

te s nekoliko rijeði izraziti zadovoljstvo darom, ðak i ako tako ne osjeóamo'

VaZna je namjera i volja. Teika je uvreda za onoga koji daruje ako ne po-

gledamo njegov dar. Ne preporuðuju se fraze poput "Nije bilo potrebno" ili

"Ovo je preskupo" jer time omalovaZavamo trud osobe koja daruje. Ne zna-

tise usmeno ili pismeno zahvaliti na daru, znakje nekulture iloðeg odgoja.

rs6 Dubravka Celebrini, Bonton, vodið lijepog ponaíanjo, Publika d.o.o., Zagreb, 2003., str. 180.

235

PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA I RASPRAVU

1. Nabrojite i objasnite najðe5óe predrasude vezane uz ponaSanje.

2. Koje standarde i norme dobroga poslovnog ponaSanja poznajete?

3. Stoje poslovno ophodenje i protokolarno pona5anje?

4. Objasnite zbog õega je vaZno kulturno ponaSanje i ophotÍenje.

5. Kako se rjeSavaju poslovni konflikti?

6. Kako se rangiraju osobe u medunarodnim manifestacijama?

7. Objasnite kako oslovljavamo ugledne osobe.

8. U kojim su sluðajevima protokolarne promjene obveza domaóina?

9. Nabrojite i objasnite temeljne standarde dobroga poslovnog pona5a-nja.

10. Navedite obiljeZja telefonskog i mobilnog komuniciranja.

11. Sto razumijevate pod kulturom slu5anja?

'12. Sto znate o kulturi poslovnog dopisivanja?

13. Nabrojite i objasnite neke darove koji niSta ne koStaju.

14. Nabrojite temeljna pravila pri pisanju poslovnog pisma.

15. Kada moZemo zakljuðiti da je poslovni sastanak bio uspjeðan?

16. Kako tumaðite kulturu poslovnih sastanaka?

17. Obrazloíite kulturu i aktivnosti poslovnog pregovaranje.

18. Nabrojite temeljna pravila pona5anja u ugostiteljskim objektima.

19. Objasnite kulturu naruðivanja i konzumiranja jela.

20. Kako se treba ponaðati za vrijeme domjenka?

21. Sto znate o kulturi poslovnog odijevanja?

22. Kako se treba poslovno odijevati?

23. Navedite specifiðnosti kulture poslovnog darivanja.

24. Kako se trebaju odijevati poslovne Zene na radnome mjestu?

25. Kakvo se poslovno odijevanje preporuðuje Zenama i muSkarcima?

26. Nabrojite neke primjere kulture poslovnog darivanja.

27. Objasnite obiðaje darivanja u nekim drZavama.

28. Nabrojite neke uredske i ekskluzivne darove.

236

)onasanJe.

a poznajete?,

lhodenje.

:ijama?

a domaóina?

rlovnog ponaSa-

nja.

I.

a.

spjeSan?

nje.

objektima.

njestu?

nuSkarcima?

O KARAKTER¡ST¡CNI KULTURN¡

O. OBICAJI U NEK¡M ZEMLJAMA

Bez obzira na to 5to su propisi

poslovnog bontona jedinstve-

ni za cijeli svijet, ipak postoje

odredene specifiðnosti u po-jedinim zemljama, koje treba

Kada ste u tucfoj kuói, prema svakom se

pona5ajte s duZnim po5tovanjem, kao 5to

biste se ponaËali da primate uvaZenoga gosta.

tuton

imati na umu kada se kontaktira s poslovnim ljudimaiztih zemalja, iako

nisu u skladu s opóim kodeksom lijepa pona5anja. Treba voditi raðuna o

tome da svatko od nas u stranoj zemlji predstavlja veleposlanika svoje ze-

mlje i da se po nama i naSem pona5anju donose zakljuðci o narodu kojem

pripadamo. I u ovom sluðaju vrijedi opóe pravilo koje smo naveli na poðetku

ovog teksta, a to.je poStivanje osjeóaja i interesa drugih. Ako ste u stranoj

zemlji ili u kontaktu sa stranim gostom, treba imati na umu sljedeóe po-

stupke:

Þ Budite spremni uvijek pitati i uðiti od drugih.

Þ Nemojte dokazivati drugima kako se u vaSoj zemlji neke stvari rade

bolje, õak i ako ste u to uvjereni.

Þ Ne zaboravite, kad namjeravate boraviti u stranoj zemlji, prije odla-

ska treba prikupiti informacije o moguónosti komunikacije i angaZi-

ranju prevoditelja.

Þ Nemojte biti suvi5e glasni na ulici ijavnim mjestima.

Þ Ne raðunajte na to da va5 gost govorijezik kojim vi govorite.

Þ Pripremite potrebnu dokumentaciju na oba jezika.

Þ Nauðite nekoliko fraza koje se koriste pri pozdravljanju i zahvaljiva-

nju na jeziku strane osobe s kojom komunicirate; takva se gesta vrlo

cijeni.

Þ Ispriðajte se svome gostu ako ne govorite njegov jezik, a ako se mo-

Zete sporazumijevati na bilo kojem jeziku, nemojte koristiti prevodi-

telja za veðernje izlaske jer óe to biti zgodan naðin da se sprijateljite.

Þ Posjetnice razmijenite na prvom susretu ili sastanku i pritom ih drZi-te s obje ruke i kada ih primate i kada ih dajete.

Þ Gostu se nikad ne obraóajte imenom, to je dopuðteno samo ðlano-vima obitelji i prijateljima; koristite titule i oslovljavajte ga s "gos-

podine" ili "gospodo" sve dok gost ne inicira manje formalan naðin

obraóanja.

uz naznaëena opóa univerzalna pravila pona5anja, upozorit óerno na karak-teristike nekih naroda i zemalja, koji odstupaju od uobiðajenog i univerzal-nog bontona. Najznaðajnije je biti tolerantan te na vrijem e zapaziti razlikei prilagoditi im se.

8.1. Kulturni i poslovni obiðaji u ltaliji

Italija je ne samo na5 susjed nego i zemlja s kojom imamo tradicionalnointenzivne i dobre odnose. Italiju karakterizira spoj interesa i lojalnosti. U

njoj ðesto dominiraju suprotstavljene interesne grupe. Vlast se shvaóa kaoskup razliðitih lobija, koji rade svaki za sebe. IzraZeno je nepovjerenje u for-malne institucije. Politiðke stranke imaju veliku moó i utjecaj na dru5tveniigospodarski Zivot. u ltaliji se puno drZi do rodbinskih vezai obiteljskogruðka nedjeljom.

Za poslovne kontakte znaðajno je imati na umu da su Talijani vrlo skloniizigravanju propisa. Praktiðno, niSta 5to je vaZno ne odvija se prema pro-pisima. Propisi o poslovanju su minimalni, a i tamo gdje postoje, podloZnisu manipulaciji. Tako se skoro treóina ekonomskih aktivnosti odvija preko"sivog" ili "crnog" trZiSta. Moó i utjecaj ðesto su izvan vidljive i formalneposlovne strukture.

Poslovni subjekti u Italiji organizirani su tako da se obiðno na ðelu odboradirektora nalazi predsjednik (tal. Presidente). Sljedeói u hijerarhiji obiðno jegeneralni direktor (tal. Administratore Delegato). Direktori se zovu i Sefovi

odjela. TVrtke rijetko imaju jasno formuliran i napisan strateSki plan. Onje obiðno u glavivlasnika ili menadZera koji donosi odluke. NadleZnosti se

prenose tako ðto se odgovornost daje ljudima od povjerenja. Autoritet se

ne prenosi formalno kroz organizaciju, nego osobno, na pojedince kojima

240

se moze vJerovail.pokazatelj stvarne

Poslovni sastanci

obiðno sluZi kaoSastanak je ðesto

statusa. Otvorenimedutim, da se oprovedu. Za svaki

Uvijek je puno mi5

za improvizaciju. Z

u politiðkoj stranci

Talijani su u obitelvrlo obzirni. ðestitida su njima djecasvidjet óe im se a

pomilujete dijete.obiteljskog iposlovopu5tena atmosnost, a lijepi maniriðvrst stisak ruke. U

sa starUimAko se koristi treóesno signora ili sþnorzaboravite na titulinjem oslovljavaju s

automehaniðara

U Italiji izbjegavajgovor o nogometu.nesretni dani poosim srdaðno5óu.

njem" dvije-tri rijeði

U ltalijise, unatoðjljeg mjesta u ressusjedivole Saliti na

opaskama nipoSto

ipritom ih drZi-

3no samo ðlano-

rvajte ga s "gos-

: formalan naðin

t óemo na karak-

enog iuniverzal-: zapaziti razlike

no tradicionalno:sa i lojalnosti. U

rst se shvaóa kaopovjerenje u for-:caj na drudtvenieza i obiteljskog

lijani vrlo skloni

ia se prema pro-

ostoje, podloZni

rsti odvija preko

dljive i formalne

l na ðelu odbora

:rarhijiobiðno jei se zovu i Sefovi

rate5ki plan. On

:. NadleZnosti se

nja. Autoritet se

rojedince kojima

se moZe vjerovati. Titula ili poloZaj u poslovnom subjektu nije uvijek pravi

pokazatelj stvarne moói pojedinca.

Poslovni sastanci uglavnom su bez ðvrste strukture i neformalni. Sastanak

obiðno sluZi kao neka vrsta "probnog balona" za ispitivanje raspoloZenja.

Sastanak je ðesto pozornica za pokazivanje retorike neke osobe i njezina

statusa. Otvoreni su za razliðita mi5ljenja, komentare i ideje. Moguóe je,

medutim, da se odluke koje se usvoje i usuglase na sastanku, nikad ne

provedu. Za svaki aspekt talijanskog Zivotavaíni su neformalni kontakti.Uvijek je puno miSljenja, a malo ðinjenica. Cijene maðtovitost i imaju dara

za improvizaciju. Za poslovnu karijeru vaZne su rodbinske veze i ðlanstvou politiðkoj stranci koja je na vlasti.

Talijani su u obiteljskim odnosima

vrlo obzirni, õestiti i lojalni. Buduéi

da su njima djeca na prvom mjestu,

svidjet óe im se ako ih pohvalite ili

Bolje je biti ëovjek bez novca,nego imati novac, a ne biti ðovjek.

Jason John Nossau

pomilujete dijete. Za njih je obitelj vrlo vaZna te prave oStru razliku izmedu

obiteljskog i poslovnog Zivota. U ophodenju medu poslovnim ljudima vlada

opuStena atmosfera u kojoj je obzirnost vaZnija od forme. VaZna je uljud-nost, a lijepi maniri iznimno se cijene. Rukovanje u ltaliji karakterizira vrloõvrst stisak ruke. U obraóanju se najõeðóe koristi uljudno treóe lice, naroðitosa starijim osobama ili u poslovnom subjektu u kojem dominira hijerarhija.Ako se koristi treóe lice, uz prezime se obvezno upotrebljava signor, odno-sno sþnora ili signorina. Talijani uZivaju u tituliranju pa pri oslovljavanju ne

zaboravite na tituliranje i na pravilo da se osobe s akademskim obrazova-njem oslovljavaju s dottore ili dottoressa. Istodobno, rado óe vas usluZiti ako

automehaniõara oslovite s ingeniere.

U ltaliji izbjegavajte razgovore o mafiji i korupciji, a pripremite se za raz-govor o nogometu. Buduói da su Talijani jako praznovjerni, raðunajte da su

nesretni dani ponedjeljak i petak, a nesretni broj 17. Svoje poslovne 5anse,

osim srdaõno5óu, moZete poboljSati i divljenjem prema djeci te "natuca-

njem" dvije-tri rijeði talijanskog.

U Italiji se, unatoð jelovnicima, jede ono 5to preporuði konobar, a do najbo-

ljeg mjesta u restoranu dolazi se isprobavanjem svih stolova. lako se na5i

susjedivole õaliti na vlastiti raðun, oðekuju da se s njihovim samokritiðnimopaskama nipoSto ne sloZite. Imajte na umu da Talijani posluju po principu:

241

"Daj da bi ti se vratilo", pri ðemu se protuusluga kojoj se bezuvjetno moraudovoljiti, moZe zatraZiti i mnogo poslije.

Talijani su otvoreni, radoznali itolerantni na svoj naðin. Na poslu se oblaðeformalno. VaZno im je ostaviti dobar dojam. S Talijanima se ne isplati bitiskroman ipovuðen, alinije preporuðljiva niarogancija i uobraZenost. cijenehumor i dobro raspoloZenje. vaZno im je uZivanje, kako u Zivotu, tako i ujelu i poslu. Vole ironiju i Sale se na svoj raðun. U ltaliji su zabave i poslovneveðere viSe dru5tveni nego poslovni dogatfaj. u svemu je potrebna umjere-nost jer se svako pretjerivanje i opijanje smatra nekulturnim.

8.2. Karakteristike grðke poslovne kulture

Za Grðku je karakteristiðan izraziti patriotizam, utkan u religiju, jezik ijakponos na svoju povijest.Jakje idruStveniutjecaj u gospodarstvu. Grðku ka-rakteriziraju mali i srednji poslovni subjekti. Brojni obrti i srednji poslovnisubjekti u obiteljskom su vlasni5tvu, i to.je teZnja veóine Grka,

Sastanci su mjesto za isl<azivanje osobnog miSljenja, po moguónosti su-protnog od drugih. Dnevni red rijetko postoji, a zapisnik se rijetko vodi.Sastanci se ponavljaju dok se ne postigne dogovor. osobnije kontakt vrlovaian u svim situacijama. Grci su nepovjerljivi prema pisanoj komunikaciji.u takvim situacijama postavljaju sebi pitanje zaSro je poSiljatelj Zelio otome pisati i imati trajni zapis.

Napredovanje u poslu temelji se viSe na povjerenju nego na kvalifikacijama,struðnosti ili radnim rezultatima, Povjerenje je vrlo vaino u odnosima i

temelj je za procjenu poslovnog partnera. Svaka sumnja u moguónost zlo-upotrebe medusobnih odnosa ili poku5aja dominacije zavrðava se prekidomposlovnih odnosa.

Poznavanje grðkog jezika iznimno se cijeni. Grciizrai.avaju veliku naklonosti strpljenje i za slabo znsnje njihova jezika. Pri oslovljavanju prihvatljiva jeuljudna mnoZina, kao i neformalna jednina. Kyrie ili Kyria mogu se koristitiuz ime, ali isamostalno bez imena. u kontaktu s Grcimabrzo se prelazi uneformalan odnos. odjeóa je neformalna inije pokazatelj statusa. Humorjeprisutan u poslu, kao i izvan posla. Narcisoidnost i arogancija nisu na cijeni.

242

Grci su posebr

ligija, glazba, jtradicija i prosl

su podrijetla.sveca te na tajvaZnija negopiletina i svinj

uz glavna jela.

no uói u restorhranom.

Moderni grðkipopulacije. G

kulacija. lzgovapodizanjeglavom prema

Nai, Sto zbr.rnjuj

religija, tradicij

8.3. Kulturni

Spanjolci su vel

slovnom sastan

caJtma, a ne ozemlji kako bii zavidno znanj

licizam i njihovjutarnjom ka

Strogo poStujtepotraje i duZe.

Sastanke dopotvrduju e-maiSpanjolci volerice, praznik kojpripravni da ó

bezuvjetno mora

fa poslu se oblaðe

r se ne isplati bitibraZenost. Cijene

u Zivotu, tako i uzabave iposlovnepotrebna umjere-

nim.

:eligiju, jezik ijaklarstvu. Grðku ka-

isrednji poslovni

Grka,

r moguónosti su-

k se rijetko vodi.

nije kontakt vrlornoj komunikaciji.roSiljatelj Zelio o

ra kvalifikacijama,ino u odnosima i

u moguónost zlo-'Sava se prekidom

l veliku naklonostnju prihvatljiva je

mogu se koristitibrzo se prelazi u

statusa. Humorjecija nisu na cijeni.

Grci su posebno ponosni na svoju kulturu kojoj ostaju vjerni. Tradicija, re-

ligija, glazba,jezik, jela i vina najvaZnije su znaðajke grðke kulture. Veóina

tradicija i proslava koje su ostale oðuvane i koje se joS uvijek slave, vjerskogsu podrijetla. Obiðaj je zaruðiti se prije vjenðanja. Svatko nosi ime nekogsveca te na taj dan slavi svoj imendan. Uskrs je najvaZnija proslava u Grka,

vaZnija nego BoZió. Najðeðói sastojci grðkih obroka su govedina, janjetina,piletina isvinjetina. Ne smije se zaboraviti ni maslinovo ulje. Salate se jedu

uz glavna jela. Restorani nude bogat izbor jela tako da Grcima nije neugod-no uói u restoransku kuhinju i izabrati 5to Zele iz mnogobrojnih lonaca s

hranom.

Moderni grðki jezik je jezik veóinepopulacije. Grðki je jezik pun gesti-kulacija. Izgovaranje rijeði ðesto pratipodizanje obrva. Za "da", Grci miðuglavom prema dolje. Da je na grðkom

UvaZavajte tucfu kulturu i

postupajte s ljudima s po5tovanjem.

autor¡

Nai, Sto zbunjuju jer zvuði kao ne. Za stare Grke glavne su vrijednosti obitelj,religija, tradicija i obrazovanje.

8.3. Kulturni i poslovni obiðaji Spanjolske

Spanjolci su veliki rodoljubi pa neka vas ne iznenadi ako na prvome po-

slovnom sastanku budete razgovarati samo o njihovoj zemlji, kulturi i obi-ðajima, a ne o poslu. Stoga prije odlaska svakako proðitajte neSto o ovoj

zemlji kako bi za vrijeme razgovora, uz zavidnu zainteresiranost, pokazali

i zavidno znanje. Za vrijeme razgovora nipo5to ne kritizirajte koridu, kato-licizam i njihovu patrijarhalnost. Spanjolcima radni dan poðinje u 9 sati s

jutarnjom kavom, uredskim razgovorima, a tek potom prianjaju na posao.

Strogo poStujte siestu, odmor- pauza za ruðak je od 13 do 14 sati, no ðestopotraje i duZe.

Sastanke dogovaraju za 10 sati ujutro, a prije dogovoreni susret obveznopotvrduju e-mailom ili faksom. Svakako treba imati na umu praznike jerSpanjolci vole spajati praznike i blagdane s vikendima pa óe tako, primje-rice, praznik koji pada u utorak, spojiti s predstojeóim vikendom. Buditepripravni da óete raditi do kasno, nakon ðega vas ðeka jo5 i noóni izlazak.

243

Je li uopée moguéa istinakoja ne zahtijeva dobro i

dobro koje ne zahtijeva istinu?

anonimn¡ outol

Komplimente kojima óe vas zasipati ne shvaóajte previSe ozbiljno. Kako

podjela tro5kova nije uobiðajena, raõun u restoranu ili platite sami ili ga

prepustite poslovnom partneru. S obzirom na to da im toðnost nije vrlina,

budete li u restoranu osudeni na ðekanje, unatoð slobodnim mjestima nikad

ne sjedajte za stol bez dopuStenja konobara.

Spanjolci imaju 30 radnih dana godi5njeg odmora i koriste ga uglavnom

u srpnju i kolovozu pa je te mjesece bolje izbjeói za poslovne sastanke. U

komunikaciji i pregovorima sa Spanjolcima kljuðno je strpljenje. Posebice

kada je rijeð o tamoSnjoj birokraciji. Vrlo su spori u donoSenju odluka. Za

poslovni uspjeh u toj zemlji odluðujuói je osobni kontakt jer se ondje ljudi

veoma vezuju za osobe. Spanjolci biraju rijeði i naðin pri priopóavanju va.Znih

informacija te óe loðeinformacije prenijeti posebno biranim rijeðima' Õak i

ako nije neõto u redu s poslom, zbog ðastióe tvrditida je sve pod kontrolom.

Na poðetku susreta srdaðni Spanjolci mogu

djelovati malo suzdrZano,'no kad vas malo

bolje upoznaju, postat óe otvoreniu komuni-

kaciji. Bitno je kako su vas procijenili tijekom

pregovora jer ostavite li dobar dojam, to

vole teme o kulturobitelji i svojoj dj

i povijesti prije 20.

8.4. Poslovni

Francuska je plura

interesnih grupa

rakteristiðna jaka

krSe, ali se nepres

zemlji visoke mod

i modnih dodatkenikad ne skida sak

sjeóa na one koje

Francuske institralni direktor (fran.

rarhija, organizira

savjetnici nego

iautoritativnarektori obraóaju

zemljama. Po5tova

zato se velika vaZ

Francuski poslovni

vi, osim Sto su deta

vrlo je visoka, kao

sastancl nrsu

prethodno priideju u javnoj raspr

petentnost osobe

teoretiziranju, fo

vaZnijiugodan Zivo

Livota irada.

Poslovni protokola

igostoljubivi sve

jamði i bolji uspjeh u poslovanju. Te5ko mijenjaju miSljenje i drZe se svojih

stajali5ta iako izgledaju otvoreni za nove ideje i projekte. Vrlo su ponosni;

ðak toliko da neóe priznati pred drugima kako nisu razumjeli odredeni po-

jam na engleskom jeziku. Stoga, ako ste dobar prezenter, uvijek dobro pro-

vjerite jesu li vas dobro razumjeli. Na poslovni sastanak dobro je ponijeti

puno prezentacijskog materijala o kompaniji iz koje dolazite, a dobrodo5li

su i uzorci proizvoda ako neSto prodajete. Mnogo polaZu na vanjski izgled,

stoga je dobro poraditina imidZu jer óe na temelju vanjskog izgleda donijeti

sud o profesionalnim karakteristikama i socijalnom statusu. I muSkarci i

Zene se u poslovnim krugovima drZe klasiðnoga poslovnog stila odijevanja.

Nakon zavrSetka poslovnog sastanka, u neformalnom se druZenju ne prepo-

ruðuje razgovor o poslu. Poslovnih se tema prihvatite jedino ako ih zapoðne

domaóin. Valja izbjegavati osobna pitanja, teme ô baskijskom separatizmu

i katalonskom regionalizmu. Bolje je ne kritizirati obiðaj borbe s bikovima

niti razgovarati o Gibraltaru, Drugome svjetskom ratu...rs7 S druge strane,

rs7 Borba s bikovima zabra¡jenaje u rujnu 2011. proglaSenjem novog zakona u Spanjolskom

parlamentu.

244

ozbiljno. Kako

tite sami ili ga

rost nije vrlina,njestima nikad

: ga uglavnom

ne sastanke. Ujenje. Posebice

:nju odluka. Za

r se ondje ljudiróavanju vaZnih

Åt.rueclma. LaK I

pod kontrolom.

ípanjolci mogu

l kad vas malo

¡reniu komuni-rcijenili tijekomrbar dojam, toi drZe se svojih

llo su ponosni;

:liodredeni po-

'ijek dobro pro-

rbro je ponijeti:e, a dobrodoSli

r vanjski izgled,

izgleda donijeti;u. I muSkarci i

stila odijevanja.

Zenju ne prepo-

ako ih zapoðne

lm separatizmu

rrbe s bikovimaS druge strane,

<ona u Spanjolskom

vole teme o kulturi i povijesti svoje zemlje, flamencu, nogometu, politici,obitelji i svojoj djeci, Spanjolskim vinima i likerima, Spanjolskoj umjetnostii povijesti prije 20. stoljeóa.

8.4. Poslovni obiðaji u Francuskoj iVelikoj Britaniji

Francuska je pluralistiðka mjeðavina ekonomskih, regionalnih i politiðkihinteresnih grupa koje egzistiraju u katkad laZnomu miru. ZaFrancuze je ka-

rakteristiðna jaka odanost zaviðaju. Pravila i procedure rijetko se otvorenokrSe, ali se neprestano izigravaju i ignoriraju. Zelite li uspjeti u Francuskoj,

zemlji visoke mode, nema uspjeha bez skupih odijela i kostima te obuóe

i modnih dodatke vrhunskih kreatora. K tome, u francuskim se uredima

nikad ne skida sako i ne olabavljuje kravata, a ko5ulja u plavoj boji koja pod-

sjeóa na one koje nose novaci francuske vojske, moZe izazvati podsmijeh.

Francuske institucije vrlo su centralizirane. Na vrhu je obiðno moóan gene-

ralni direktor (fran. le.President Directeur), a ispod je ðvrsta rukovodna hije-

rarhija, organizirana najðe5óe po funkcionalnom principu. Pomoónici su viSe

savjetnici nego menadZeri. Od generalnog direktora oðekuje se da bude jaka

i autoritativna osoba, s visokom razinom struðnosti. Francuski generalni di-

rektori obraóaju mnogo vi5e paZnje detaljima nego njihove kolege u drugimzemljama. PoStovanje autoriteta zasnovano je na struðnoj kompetentnosti,zato se velika vaZnost pridaje profesionalnim kvalifikacijama.

Francuskiposlovnisubjektiskloni su detaljnom planiranju. StrateSki plano-

vi, osim 5to su detaljni, ujedno su i dugoroðni. Odanost poslovnom subjektuvrlo je visoka, kao i odanost obitelji. Na sastancima se daju upute i nalozi,

sastanci nisu forum za duge diskusije i donoSenje odluka. Zato se stavoviprethodno pripremaju i usuglaðavaju. Dovesti u pitanje neðiji prijedlog iliideju u javnoj raspravi na sastanku, znaði dovesti u pitanje struðnost i kom-petentnost osobe koja ih iznosi. Francuzi uZivaju u apstraktnom mi5ljenju,

teoretiziranju, formuliranju logiðkih kombinacija i nalaza. Onivjeruju da je

vaZniji ugodan Zivot od te5kog rada. Postojijasna podjela izmedu privatnog

Zivota i rada.

Poslovni protokolarni odnosi za Francuze su vrlo vaZni. Francuzi su ljubazni

igostoljubivisve do trenutka dok im ne poZelite prekoraðitiprag. To znaði,

245

Najvi5i moguéi nivorazvoja moralne kulture

postióiÉemo kad shvatimo dabismo trebali imati kontrolu

nad vlastitim mislima.

Charles Darwin(e n g I eski zna nstve n i k i p ri rod osl ovac)

ako ste i pozvani, to je najðe5óe poziv u neki restoran ili lokal, a ne u stan.

Ako ipak dobijete privatni poziv, domaóici se nosi ili ðalje cvijeóe jedino u

sluðaju sasvim bliskih prijateljskih odnosa. Za gostoprimstvo se zahvaljuje

pismeno. Pri posjetu restoranima, uobiðajeno je da se neposredno nakon

zavrðetka konzumacije jela i pióa, bez posebnog traZenja, prezentira raðun.

To ne treba shvatiti kao znak nepovjerenja, nego obiõaj da se svaku uslugu

djelatnika honorira napojnicom. Za Francuze je jelo ritual pa se dopu5ta

opustenost i sloboda da se stvarno uZiva u okusu jela; zato se obroci u re-

storanima ne uzimaju na brzinu. Humor se u poslu, u sluZbenim prilikama i

na sastancima rijetko koristi. Nije uobiðajeno da generalni direktor opu5ta

sluðatelje anegdotama ili prezentaciju problema zaðinjava vicevima. Humor

im je vi5e satiriðan i profinjen i na tudi raðun.

Francuzi slabo govore strane jezike i tradici-

onalno su ponosni na svoj jezik koji se nekad

smatrao svjetskim jezikom umjetnosti i kul-

ture. Na sastancima i zabavama svi se ruku-ju, ma koliko se medusobno poznavali. Pri

pozdravlj anj u nema su zd rZlj ivosti, rukovanj e

je izrazito srdaðno i ðesto prelazi u grljenje

i ljubljenje u obraze tri puta. Upotreba prezimena pravilo je za svakoga i u

svim prigodama, posebno u ophotlenju. Svatko se oslovljava s msdame ilimonsineur, a djeci se govori Vi ðak i ako su u uðeniðkom dobu.

U Velikoj Britaniji poslovna odjeóa mora biti klasiðna i kvalitetna, nikako

pomodna ni upadljivo nova. U skladu s obiðajima, ali i zbog kiðnog i pro-

hladnog podneblja, nezaobilazan je kostim ili odijelo, prigodni za vremen-

ske prilike. S obzirom na obvezne druStvene kontakte, u kovðegu uvijek

imajte i dvije sveðanije haljine, odnosno odijelo ili smoking. K tome, kako

se diplomci prestiZnih privatnih Skola raspoznaju po specifiðnim pruga-

stim kravatama, koje su dopuStene iskljuðivo njima, zbog moguóih sliðnosti

izbjegavajte kravate u tom stilu.

U Velikoj Britaniji se nazdravlja uz rijeð Toøst!, Sto dolazi od tradicije uma-

kanja komadióa prepeðena kruha, toasta, u vrðvina ili piva s namjerom da

se isproba okus napitka.

246

8.5. Strogi

Njemaðka

veliku politisnost ima si

stavnik sind

poslodavci

lazi u samo

prije svega,

Nijemci óe b

skloni nepo

Nijemci su

ma

rukama je

Javne korpoAG) imaju s

dionice. Vod

dio dionica.

ni odbor (nj

upravljaðke

Gesellschaft

- Gesellsc

biraju izrahija. Funkcij

idjelatnikaprema propl

Nijemci se

5óu i nepred

Planiranje je

i iskusan bitvodstvo. Me

oõekuje da d

da se nekad i

U Njemaðkoj

rira se 10 mi

lokal,aneustan.e cvijeóe jedino u

stvo se zahvaljuje

Leposredno nakon

, prezentira raðun.

la se svaku uslugu

.ral pa se dopuSta

rto se obroci u re-

Íbenim prilikama i

ni direktor opuðta

r vicevima. Humor

Lne jezike i tradici-jezik koji se nekad

n umjetnosti i kul-rvama svi se ruku-)no poznavali. Pri

íljivosti, rukovanje

r prelazi u grljenje

o je za svakoga i u

rrljava s madame ilidobu.

kvalitetna, nikakozbog kiSnog i pro-'igodni za vtemen-

, u kovõegu uvijek<ing. K tome, kako

;pecifiðnim pruga-

; moguóih sliðnosti

,iod tradicije uma-

iva s namjerom da

8.5. Strogi obiðaji Njemaðke

Njemaðka je zemlja s visokom razinom decentralizacije. Pokrajine imajuvelil<u politiðku i ekonomsku nezavisnost. u Njemaõkoj veliku moó i nezavi-snost ima sindikat i ðesto se u upravama poslovnih subjekata nalazi i pred-stavnik sindikalne organizacije. Sindikati su u Njemaðkoj ozbiljan partnerposlodavcima i drZavi. Nijemci su vrlo ponosni na svoja postignuóa, 5to pre-laziu samozadovoljstvo, ðak iaroganciju. Za Njemaðku je karakteristiðno,prije svega, da je to sredina u kojoj se propisi iznimno poðtuju i provode.Nijemci óe biti iznenadeni i neóe dobro misliti o vama ako primijete da steskloni nepoStivanju pravila i propisa.

Nijemci su dosta birokratski raspoloZeni pre-ma poslovnom subjektu. Poslovna moó ivlast urukama je malog broja ljudi u vrhu kompanije.

Javne korporacije (njem. Aktiengesellschaft -AG) imaju svoje vlasnike koji posjeduju (akcije)

dionice. Voditelj je onaj koji posjeduje najveói

lspravno oZenjenje onaj muËkarac koji

razumije svaku rijeë kojunjegova Zena nije rekla.

Alfred Hitchcock hmeriëko-- britan ski fr I m ski red atelj)

dio dionica. U ovim poslovnim subjektima naclzorni odbor imenuje uprav-ni odbor (njem. Vorstandsmitglieder), koji ima posljednju rijeõ u pitanjimaupravljaðke politike. U manjim poslovnim subjektima kao Sto su GmbH -Gesellschaft mit beschrankter Haftung, KG - Komanditgesellschaft i GbR

- Gesellschaft burgerlichen Rechts, koje nemaju nadzorni odbor, direktorebiraju izravno dioniðari. Ispod upravnog odbora postoji vertikalna hijerar-hija. Funkcije iodnosi jasno su odredeni idefinirani. Od svih se menadZerai djelatnika zahtijeva strogo poStivanje procesa rada i izvr5avanje zadatakaprema propisanim pravilima i procedurama.

Nijemci se osjeóaju neugodno kada se suoðe s neizvjesno5óu, nesigurno-5óu i nepredvidljivim rizikom, zato se planiranju pridaje znaðajna paZnja.

Planiranje je u nadleZnosti upravljaðkog vrha, ali óe svatko tko je struðani iskusan biti upitan za miSljenje i ozbiljno sasluSan. Vole odluðno ijakovodstvo. MenadZeri od svojih djelatnika oðekuju poslu5nost, a od njih se

oðekuje da dajujasne upute.Jakoje vaZno da se vidi da Sefpuno radi, ðakda se nekad i "zaprlja" kao uzor.

U Njemaðkoj je vrlo vaZno biti toðan. Samo u akademskim krugovima tole-rira se 10 minuta zakaSnjenja. Humor je strogo odreden prema prilikama;

247

5to je situacija ozbiljnija, to je manje mjesta za humor' Vicevi stranaca ðesto

ih dovode u neugodnu situaciju. Inaõe su im vicevi o5tri i upereni na nes-

posobnost. Rijetko se Sale kada je rijeð o novcu i poslu, a nikad na osobni

raðun. Nijemci su vrlo ambiciozni i natjecateljski raspoloZeni. TeSko pod-

nose i priznaju neuspjeh. Prisutan je jak osjeóaj odgovornosti i pripadnosti

poslovnom subjektu. Smatra se da su ljudi plaóeniza odredeni broj sati iuto vrijeme trebaju raditi najbolje 5to mogu.

Sastanci se planiraju unaprijed, formalni su, s

jasno utvrdenim dnevnim redom. Nijemcima

se trebaju izbjegavati iznositi nepripremljeni i

neargumentirani stavovi, dogmatska miSljenja

ili preuranjeni zakljuðci. Nije mudro na sluZbenim sastancima istrðavati s

novim idejama. Nijemci su rigidni iformalni. Nedostaje im leZernost, nepo-

srednost, snalaZljivost i smisao za stvaranje atmosfere. Oni ne prihvaóaju

ni najumjereniju ekscentriðnost. U sluZbenim kontaktima su obvezni sako

i kravata, i to zakopðani. Kod Nijemaca je obvezno oslovljavanje s Herr

(gospodin) ili Frau (gospoila), ðak i kada Zena nije udana, dodajuói titulu uz

prezime. Smatra se velikim propustom izostavljanje ili pogre5na upotreba

titule. Ako govorite njemaðki, koristi se uljudna forma u treóem licu. Prela-

zak na "ti" znaðajan je dogadaj u medusobnim odnosima.

8.6. Kulturni i poslovni obiõaji Rusije

poslovni ljudi u Rusiji dugo su Zivjeli u centraliziranoj bolj5eviðkoj drZavi

u kojoj su ideologija, gospodarstvo i drZava bili ðvrsto povezani. Rusija

se nakon hladnog rata pojavila kao novo veliko trZi5te. Rusi su najbrojniji

slavenski narod istoðne Europe, ima ih oko 145 milijuna, nastanjenih 5i-

rom svijeta. Tijekom viSestoljetnog Sirenja srednjovjekovne ruske drZave

prema sredi5njoj i istoõnoj Aziji, Rusi su dolazili u doticaj s raznim euroa-

zijskim narodima, ðesto turkijskog, ugrofinskog i drugog podrijetla pa su

tako preuzeli i dio njihove kulture. U povijesnom razdoblju veói broj tih

rasno raznovrsnih plemena asimilirao se s ruskim etnosom kojije nastao u

procesu multikulturalnog proZimanja slavenskih i ugrofinskih plemena na

prostorima srediSnje Rusije.

248

Rusi su danas

ma i Fincima.

karal<teristi

teristike ne s

iltJecaJne ma

ru l,atviji, Bj

firU emoclon;

ali nemojte s

nreclusobne s

rflzgovore o i

razgovarati o

kuju odluðno

Ruski nrental

sliðne su

Rusi su

posebno

obrazovattjeprosjeka. U el

Ètrìosa, 0duo

¡ri5ta o votkiobiðaje. Ne t

rraðim pozn

prscl¡ìra, spCI

Rusi ðesto

sirna i odluktronskom pt

u uredu, {tlii *ene i mu$

ril$ki, trebatpo$jetnicå, d

vrÌärìo ruski.

k*ntakt ocl i

Èn*nikac¡ji.

$}fir[ner()m u

H*tkacl ée pr

:vi stranaca ðesto

i upereni na nes-

r nikad na osobni

rZeni. TeSko pod-

osti i pripadnosti

edeni broj sati i u

:d, formalni su, s

:dom. Nijemcima

i nepripremljeni i

;matska mi5ljenja

ncima istrðavati s

r leZernost, nepo-

Jni ne prihvaóaju

a su obvezni sako

lovljavanje s Herr

dodajuóititulu uz

ogre5na upotreba

:reóem licu. Prela-

t.

oljSeviðkoj drZavi

r povezani. Rusija

Rusi su najbrojniji

ra, nastanjenih 5i-

¡vne ruske drZave

aj s raznim euroa-

g'podrijetla pa su

rblju veói broj tihrm kojije nastao u

inskih plemena na

Rusi su danas najsrodniji Ukrajincima i Bjelorusima te malo manje Poljaci-

ma i Fincima. Medutim, u mnogoljudnome ruskom narodu danas se nalaze

karakteristike mnogih drugih neeuropskih naroda ðije se genetske karak-

teristike ne susreóu toliko medu drugim europskim narodima. Rusi imaju

utjecajne manjine u viðe europskih drZava, a posebno je znaðajna manjina

u Latviji, Bjelorusiji i Ukrajini. Rusi su skloni svoje poslovne odluke dono-

siti emocionalno kako bi iskazali svoje strastveno opredjeljenje za njih,ali nemojte se prevariti, to nikako nije iracionalno. Rusima su vrlo vaZne

medusobne simpatije prema vama kao poslovnom partneru. Oni ne vole

razgovore o smrti, seksu, bolestima, ludilu ili drugim te5kim temama. Vole

razgovarati o poslu, razgovor vode Zivo i vrlo emocionalno, a od vas oõe-

kuju odluðnost i srdaðnost.

Ruski mentalitet, kultura idruge odlikesliõne su gradanima jugoistoðne Europe.

Rusi su veoma kompetentni i struðni,posebno mlada generacija koja svojimobrazovanjem odskaõe od europskog

Nama su danas, viËe no ikada,potrebni razumni i dosljedni ljudi,koji znaju 5to hoóe i rade poSteno.

Miroslov Krleàa (hrvatski knji1evnÌk)

prosjeka. U druStvu s Rusima uZivat óete ako znate tradicionalni dio njihova

etnosa, odnosno kazaðok, KaljinkuiBaldojku.lsto tako, nije uputno ne znati

niSta o votki, o ruskom ruletu i drugim strastima koje se vezuju za ruske

obiðaje. Ne treba se iznenaditi ako vam vaS ruski partner poõne govoriti o

na5im poznatim drZavnicima, politiõarima, izumiteljima, znanstvenicima,piscima, sportaõima ili nekoj drugoj povijesnoj liðnosti.

Rusi ðesto kasne na zakazane sastanke, emocionalni su u poslovnim odno-

sima i odlukama. S Rusima se katkad na odgovor upuóen faksom ili elek-

tronskom poStom ðeka vi5e dana pa i tjedana. Sastanak se moZe zakazatiu uredu, ali i na nekome manje formalnome mjestu. Ruski poslovni ljudi,i Zene i mu5karci, na poslovne sastanke dolaze u odijelu. Ako ne govorite

ruski, trebate osigurati prevoditelja za ruski jezik. Obvezna je i razmjenaposjetnica, dobro je da posjetnice budu na dva jezika, od kojih je jedan ob-

vezno ruski. Manji darovi nisu obvezni, ali óe biti rado prihvaóeni. Osobnikontakt od iznimnog je, katkad i od presudnog, znaðenja u poslovnoj ko-

munikaciji. Osim profita, ruskim poslovnim ljudima vaZno je da s poslovnim

partnerom uspostave odnos uzajamne simpatije, uvaZavanja i povjerenja.

Katkad óe prednost u poslu imati poslovni partner koji zadovolji te uvjete.

249

Rusi su skloni oslanjanju na tradicionalne dobavljaðe, povjerenje i osobno

poznanstvo osnova je njihove poslovne suradnje i komunikactje'ttt

Danas je Rusija mnogo sliðnija Zapadu, ali netreba se zavaravati da su se

stvari radikalno promijenile. Rusi uvijek Zele i cijene vaõu opredijeljenost

da se druZite s njima nakon sklopljenog posla. Ako ne pregovarate bað

s osobom koja ima moó odluõivanja, ostali óe u razgovorima izbjegavati

konaðnu odluku koja nije prethodno dogovorena. Poslovni ljudi iz ovih ze-

malja vole biti pozvani u restoran i ostati do kasno u noó' U komunikaciji

ih karakterizira neposrednost i lako se zbliZavaju. U ophodenju su izrazilo

srdaðni. Kada se pozdravljaju, uobiðajeno je rukovanje i ljubljenje. Vole hu-

mor, rado priõaju viceve i prepriðavaju razne poslovne anegdote i dogadaje,

kako u trenucima opuStanja, tako i za vrijeme poslovnog razgovora' Vole

puno jesti i piti, a toðnost im nije jaða strana. NajraSirenija zdravica ie Za

vashe zdorovyet (ZavaSe zdravlje!), a u svijetu politike ðeðóe se koristi Mir i

druzhbal (Mir i Prijateljstvo!).

$,.,$!rri$$ È* f r;

:+,tir gi,.t*$$vrt

r¡¡¡tå¡uè Àd i

${!$èê¡f\i¡ i

¡t* l1+"e,$ ù $

'¡+ $ ç*.q¡$* t

ñÈc." ¡ål$ $-$ { {l

$Ar" *{È,q S{l

$Èlië $.$*$$$¡'{

g*' g;x$ttt I

{ rè $è$*4;!d,*

È$ r ì$ð'{*}}}'Ì

$xg*-l*t it:qt¡èhu¡ttE

e* $.*V.¡*T

{$ì.$$.ï};* ê;

È,r¿$;¡¿ ¡ltl

g$r*st; "Nì

È $;t$x

$.!s¡v¡'${Nt'

-*Nas¡l{i;ri

$å*Ã$ilr(¡¡4

S*¡tuut

$:*$${¡ x;l'¿

èèr\tÈ{i It$

8.7. Poslovni obiðaii u lzraelu i Indoneziji

Kultura zahtijeva da se

ljepota udruZi s istinom'

Vincenzo Gioberti

poslovnog ðovjeka nesumnjivo stoji vrhunsko i poStovanja vrijedno obra^

zovanje. Na ðelnu poziciju neke tvrtke nemoguóe je doói bilo kako drukðij*

osim na temelju vlastita rada i predanosti poslu'

Poslovni problemi nikada se ne pokuSavaju rjeðavati u veðernjim satim*'

Izraelci su poznati kao obiteljski ljudi te svoje slobodno vrijeme, koje j*

vrlo kratko, nastoje u pravilu provoditi s obitelji i svojom djecom te ih taela

nije preporuðljivo ometati. Izraelski su menadZeri u komunikaciji izravni i

bez skrivenih namjera. Poznati su po pristupaðnosti i susretljivosti, no kael

se donose konaðne odluke do iztaiaia dolazi njihov autoritet'

U procesu odluðivanja mogu sudjelovati svi zaposleni jer je odluðivanj*

fleksibilno bez robovanja titulama i statusu. Iako se sastanci odrZavaju het

rss http://moscow.usembassy.gov (10' 5' 2011')

250

Izraelske menadZere i zaposlenike karakteri"

zira ðestitost i naporan rad u vrlo dinamiðncl"

me radnom okruZenju te se leZerniji pristutr:

poslu rijetko tolerira. Iza titule uspjeSnog*

ovjerenje i osobno

rnikacije.lss

zavaravati da su se

rSu opredijeljenoste pregovarate ba5

vorima izbjegavati

vni ljudi iz ovih ze-

oó. U komunikacijirodenju su izrazitoljubljenje. Vole hu-

regdote idogadaje,og razgovora. Vole

:nija zdravica je Za

:5óe se koristi Mir i

roslenike karakteri-d u vrlo dinamiðno-

se leZerniji pristup

I titule uspjeSnoga

rnja vrijedno obra-

ibilo kako drukðije

veðernjim satima.

ro vrijeme, koje jen djecom te ih tada

munikaciji izravni i

sretljivosti, no kad

oritet.

jer je odluðivanjeanci odrZavaju bez

veóeg broja ðvrstih pravila, od stranih se poslovnih ljudi oðekuje najava

dolaska i toðnost. Ipak, to ne mora znaðiti da óe sastanak poðeti na vrijeme.

Zbog prevelike optereóenosti, izraelsl<i óe menadZeri moZda zakasniti. Od

dionika na sastanku oðekuju studioznu pripremu jer i sami to ðine.

U Indoneziji ne skidajte osmijeh s lica! U Indoneziji, na Filipinima i u Sin-

gapuru zanovijetanje, cjepidlaðenje, kritiziranje i nametljivost nezamisliva

su pojava. Kako je i najmanja koliðina negodovanja ili srdZbe dovoljna da

osoba iz ovog podneblja s vama zauvijek prekine poslovnu suradnju, budite

strpljivi i stalno se pristojno smijeSite. Poslovni sastanak dogovorite una-

prijed i budite savr5eno toðni. Posebno pripazite na pozdravljenje po redu

vaZnosti uz lagan naklon, oslovljavanje i tituliranje. Za vrijeme jela nikad

nemojte dokraja isprazniti tanjur jer óe va5 domaóin ili konobar misliti da

ste jo5 gladni. Raðunajte cla je kihanje za stolom, unatoð jakoj zaðinjenostijela paprom, strogo zabranjeno. U ovom podneblju pazite i kako sjedite jerje jako nepristojno nekome dopustiti pogled na potplat va5ih cipela. Dje-

cu nikad nemojte pomilovati po glavijer time, prema vjerovanju, moZete

uznemiriti njihovu du5u.

B.B. Japanska poslovna kultura

-Japan je primjer civilizacije koja je na

vulkanskom tlu uspjela stvoriti uvjete

za ävotljudi koji danas sluZe kao para-

digma za najrazvijenije zemlje svijeta.

Jedna od poslovica koje se drZeJapanci

Puno ljudi ne Zeli shvatitida se stvarna komunikacija

temelji na reciprocitetu.

Lee lacocca (amerið.kì poslovni ëovjek)

glasi: "Ni5ta nije tako dobro da ne bi moglo bitijo5 bolje." Nakon HiroSime

i Nagasakija, Japanci su krenuli u oStre i bolne promjene svoga sustava

privredne organiziranosti. Na primjer, Kairetsu su poslovni subjekti koji

okupljaju proizvodaðe, dobavljaðe i banke na principu interesnoga funkci-

onalnog povezivanja. Ove organizacije imaju jake horizontalne strukture u

kojima glavnu ulogu u pravilu ima banka.

Velika prednost japanske poslovne kulture je kolektivizam.Japanci nikada

nisu zazirali od kolektivnih iligrupnih normi, kao Sto nikada nisu u potpu-

nosti usvojili zapadnu ideju strogog razgraniðavanja poslova, niti su ljude

251

ograniðavali na iskazivanje osjeóaja odgovornosti u okviru svojih granica.

Japanski zaposlenici posjeduju snaZan zajedniðki interes za kolektiv, 5toolakSava uspjeSan timski rad. Iznimno su uljudni i pridaju znaðenje druStve-nom statusu sugovornika. Zasut óe vas komplimentima (npr. ako im kaZetedobar dan na japanskom, poðet óe vas hvaliti kako dobro govorite japanski,

znajuói pritom da vrlo vjerojatno ne znate reói na japanskom niSta viSe odtoga), a sami óe ostati skromni i ðak óe podcijeniti vlastite sposobnosti.Skromnost i po5tivanje sugovornika temeljne su odredniceJapanaca, i cije-nit óe vas ako ivi pokaZete skromnost.

godina!). UJa

sivoj boji.gavajte i bijelvas Japanci s

rukuju, veó

rice. iz Euro

u znak pozdr

Priprvimske olovke ilimali suvernirotvarati ihkraciju i nji

Za vrijemerazmiSljanje.

Japanci drZe

MoZda jeKarakteristinja su: doZi

poduzeóa,

nosima. mala

Japanski posl

dio obrazloZ

posleniutvrdi druge, cilj jnike, podu

stimuliraju se

Ise Japanskotreba

160 Zvonka Sar.1992.,

str.r6r Nenad Suzió,

str. 37.

Covjek ostaje mlad sve dok joË moåeuðiti, prihvaéati promjene i nove navike.

M a ri e vo n Ebn er- Esche nbach (a u strijska knj iZev n ¡ ca)

U Japanu se divite posjetnici! U

Japanu, zemlji zaðucfujuóeg rad-

nog morala, diskrecije i uljudno-sti, primopredaja posjetnica ne-

zaobilaznije ceremonijal, pa kada je dobijete, nemojte jeuz obiðno hvalaodmah spremitijer óete time uvrijedili osobu od koje sre je preuzeli. Nakonistovremene razmjene, posjetnicu pridrZavajte s obje ruke za njezina dvagornja kuta, zainteresirano i studiozno je prouðite te je potom uz klima-nje glavom u znak odobravanja odu5evljeno odloZite i pohvalite. u Japanuuvijek imajte na umu da su dodiritabu pa svojeg sugovornika ne smijete niovlað dodirnuti, a kamoli prijateljski potap5ati. Raõunajte na veðer uz piêekao logiðan nastavak poslovnog sastanka i pritom se pridrZavajte pravilada nitko sam sebi ne toði.

Toðnost je obveza uJapanu. Na sastanak nije dobro stiói ni prerano ni pre-kasno. Ako se dogodi da zbog nekog razloga kasnite, neizostavno se javitetelefonski i kaZite kada óete stiói, makar kasnili samo 5 minuta. poslovni

sastancizapoðinju razmjenom posjetnica. Pristojno ju je predatis obje rukei drZatije na stolu do kraja razgovora. Ako ste u moguónosti, prije odlaskauJapan izradite posjetnicu sa svojim imenom na japanskom jeziku.Japancivole da im se obraóate tiho i ne demonstrirate previSe svoj lQjer vi5e cijenepragmatiõnost ili praktiðnost. oðekujte da óe u svakom razgovoru s vamanjihova tvrtka ili institucija dovesti nekoliko eksperata za koje morate bitispremni. Jako cijene ako im za razgovor pripremite pisane materijale ilielektronske zapise.

U Japanu u kojem je veðer uz pióe logiðni nastavak poslovnog sastanka,standardne su zdravice Kanpai! (lspraznite ða5u!) i Banzail lZiv¡eti tisuóu

252

iru svojih granica.

:s za kolektiv, 5to

znaõenje dru5tve-

npr. ako im kaZete

govorite japanski,

;kom ni5ta viSe od

stite sposobnosti.

ceJapanaca, i cije-

ivite posjetnici! Uzaðudujuóeg rad-

iskrecije iuljudno-laja posjetnica ne-

je uz obiðno hvalaje preuzeli. Nakon

lke za njezina dva

l potom uz klima-

ohvalite. U Japanurnika ne.smijete ni

:e na veðer uz pióe

ridrZavajte pravila

ni prerano ni pre-

izostavno se javite

i minuta. Poslovni

predati s obje ruke

rosti, prije odlaska

:om jeziku. Japancicj lQjer vi5e cijene

razgovoru s vama

ra koje morate bitisáne materijale ili

'slovnog sastanka,,zail (livjeli tisuóu

godina!). UJapanu odjenite 5to konzervativniju poslovnu odjeóu u crnoj ili

sivoj boji. Osim leZerne odjeóe koja je u poslovnim krugovima tabu, izbje-

gavajte i bijelu boju koja je znak tugovanja, kako vam se ne bi dogodili da

vas Japanci s razumijevanjem zaobilaze.Japanci se medusobno nikada ne

rukuju, veó se pozdravljaju naklonom (ojigi). No znajuói da dolazite, primje-

rice,iz Europe gdje je rukovanje uobiðajeno, ðesto óe vam prvi pruZiti ruku

u znak pozdrava.

Pri prvim sastancima,Japancima moZete dati male darove kao 5to su kemij-

ske olovke ili kakav ukrasni predmet s logotipom svoje kompanije ili neki

mali suvernir. Skupe darove nije uputno davati, kao 5to nije pristojno ni

otvarati ih pred darovateljem. U poslovnom razgovoru oslonite se na biro-

kraciju i njihovu hijerarhiju, koju obvezno morate upoznati prije sastanka.

Za vrijeme pauze ne forsirajte óaskanje jer Japanci vole pauzu koristiti za

razmiSljanje.

Japanci drZe puno do osobnog kontakta.MoZda je jedan od razlogatomuen-musubi.lss

Karakteristike japanskog naðina upravlja-

nja su: doZivotno zaposlenje, nema steðaja

poduzeóa, harmonija u meduljudskim od-

nosima, mala diferencijacija u plaóama.160

eini se kako je svijetpodijeljen izmecfu dobrih i

lo5ih ljudi. Dobri spavaju bolje,a lo5i viSe uåivaju dok su budni.

Woody AIIen (ameriëki scenarist)

Japanski poslodavci dosta ulaZu u obrazovanje i u toj ðinjenici leZi znatan

dio obrazloZenjajapanskoga gospodarskog ðuda. UJapanu poslodavci i za-

posleni utvrduju ciljeve rada, norme su grupne, zaposlenikontroliraju sebe

i druge, cilj je efikasna tvrtka, napredak tvrtke predstavlja dobit za djelat-

nike, poduzeóe se doZivljava kao drugi dom, njeguje se svaka nova ideja,

stimuliraju se inovacije.l6r

rse Japansko vjerovanje prema kojemu se svaki susret dogodi s nekim razlogom i stoga ga

treba njegovati.160 ZvonkaSarman,JaponskoodloðanjeinupravljanjedruÈ.bvprimerjavizZahodom,IROS,Ljubljana,

1992., str.447.16r Nenad Suzi(.,Poslovnakultura, Filozoßki fakultet Banja Luka, Glas srpski, Banja Luka,2007.,

str. 37.

{*-S- S*glç¡vnn kulturn Kine

Kina poðetkom 21. stoljeóa ima najveóu stopn razvoja. To je zemlja s dvasustava - kapitalistiðko-trZi5nim i socijalistiðko-drzavnim. To znaði da po-drZavaju ideju da kapitalizam isocijalizam mogu funkcionirati istovremenou jednoj zemlji. Dríeói se Konfucijeve maksime o carstvu nepokolebljivesredine, oni kaZu da je Staljin bio 70 posto loð i 30 posto dobar, a da za MaoCe Tunga vrijedi obrnuto. DrZe se zlatne sredine i nastoje biti nepristrani.

Kineske kompanije nisu samo ekonomskejedinice veó i specifiðne dru5tvene zajedni-ce. Veóe kompanije imaju razvijene dru5tve-ne veze l<oje imaju snaZnu ulogu u procesudonoSenja odluka. Veóina ih je jo5 uvijek udrZavnom vlasniStvu, stoga imaju specifiðne

metode komuniciranja. Bez obzira na sve, l<od Kineza oðekujte dva pravilaigre: jedno vrijedi zaKineze, drugo za strance. Ako otvorite stranu tvrtkuu Kini, plaóat óete goleme poreze, 100 posto carine, veóu tarifu u prometui sliðno. Jednostavno, Kinezi koriste strance toðno onoliko koliko im je po-trebno, i zbog toga ne treba biti uvrijeden. Zelite li uspjeSno poslovati, veo-ma je vaino naói "vezu" koja óe vas odvesti u odgovarajuóe ministarstvo jeróe vam i sam spomen da ste bili u ministarstvu poslije otvoriti mnoga vrata.

I(ada s Kinezom jednom potpiðete ugovor, smatrajte to definitivno zavr5e-nimjer oni ne podnose izmjene ugovora s vaSe strane, a sa svoje strane nataj papir gledaju kao na dobru polaznu osnovu za pregovaranje. Ipak, Kinezvam nikada ne kaZe "ne", a na vama je da procijenite kako to oni nijansirajusvoje "da. Poslovna kultura l(ine razlikuje se od europske poslovne kulture.Poslovni razgovor u Kini sa strpljivim i blagim, ali i pametnim i lukavimposlovnim ljudima zahtijeva savrSenu pripremu te vrhunsku koncentracijui oprez. Inaðe vas i mala nepaZnja u susretu s majstorima pregovaranja,taktiziranja i prilagodavanja novoj situaciji, moZe skupo stajati. uvazite ito da se Kinezi u poslu vi5e pouzdaju u starije osobe, osobito pri sklapanjuugovora, a dobro je da se i sami pridrZavate pravila da zavrijeme sastankagovori po poloZaju najviðe rangirana osoba. Neka vas ne zaðudi ni obiðaj dase na prvim sastancima najmanje razgovara o poslu, a vrijedi i uvrijeZenopravilo da se za poslovnu odluku ilipotpisivanje ugovora odabire astrolojkisretan dan.

254

-wT-

U Kini

venoj i

se ispi

svojuje, me

vora,

uz be

Yahm

Kinezi

koje i

dugo

ñâ,

odlje hije

od

Eriðki

nost,

banka

mno v

druS

nali

nlsu

8.10.

Navike

AtalijeArapsk

a islam

telji, a

izborunece r

Covjeku trebaju dvijegodine da bi nauðio govoriti,a pedeset da bi nauëio ðutjeti.

Ernest Hemi ngway (ameriëkipisac inovinar)

l

Io je zemlja s dva

n. To znaði da po-

rirati istovremeno

vu nepokolebljivelobar, a da za Mao

e biti nepristrani.

samo ekonomske

lru5tvene zajedni-

razvijene druStve-

u ulogu u procesu

r ih je jo5 uvijek u

;a imaju specifiðne

Íekujte dva pravila

¡rite stranu tvrtku: tarifu u prometu

<o koliko im je po-

íno poslovati, veo-

ie ministarstvo jerroriti mnoga vrata.

lefinitivno zavrSe-

sa svoje strane na

aranje.lpak, Kinez

o to oni nijansirajurposlovne kulture.metnim i lukavimrsku koncentracijuima pregovaranja,

r stajati. UvaZite i

rbito prisklapanjua vrijeme sastanka

zaõudini obiõaj da,njedi i uvrijeZeno

odabire astroloSki

U Kini odaberite kravatu ili koji drugi modni dodatak u sretnim bojama, cr-

venoj ili zlatnoj. U Kini se uglavnom nazdravlja uz Zestoko pióe maotai koje

se ispija iz ða5ica veliðine naprstaka. Ako ne Zelite piti, trebate preokrenuti

svoju ðaSu, uz obvezno objaSnjenje da vam lijeðnik ne dopu5ta alkohol. Ako

je, medutim, rijeð o vaZnoj zdravici, primjerice onoj nakon potpisivanja ugo-

vora, poZeljno je sudjelovati. Na sreóu, u Kini u kojoj se katkad nazdravlja i

uz bezalkoholna pióa, uvrijeZeno je nekoliko zdravica: Gan bei!, Yam sing! i

Yahm pail, Sto sve uglavnom znaði "lspraznite svoju ða5ul"

I(inezivole raditi s ljudima koje poznaju i u

koje imaju povjerenja. Ako kompanija Zeli

dugoroðno suradivati s kineskim partneri-

ma, mora prije svega njegovati prijateljske

Kultura moZe izrasti i

procvjetati samo iz äivota.

Nietzsche

odnose s njima. Kinezi uvaZavaju razliðita mi5ljenja, a njihova je konaðna

odluka rezultat konsenzusa i kombinacija je viðe ponudenih opcija. Iako

je hijerarhija veoma izraíena, teSko je katkad utvrditi ðija je posljednja,

odnosno tko donosi konaðnu odluku.

Etiðki vrijednosni sustav kompanije nalaZe poStovanje nadredenih, iskre-

nost, a status i uvaZavanje dolaze s godinama. Kineske kompanije ulaZu

mnogo vremena i sredstava u stvaranje jakih veza sa svojim dobavljaðima,

bankama, tijelima vlasti... Istovremeno, ponos i ðast u ovoj su zemlji izni-

mno vaZnijer o njima ovisi i poslovni imidZ kompanije i pojedinca, kao i

druStveni poloZaj. Kinezi su poznati kao teSki pregovaraði. Vole profesio:

nalizam i u poslu izbjegavaju neformalnost i Sale. Politiðke teme takoder

nisu poZeljne.

8.10. Neke karakteristike arapske i islamske kulture

Navike Arapa vrlo su razliõite buduói da arapski svijet ðine 22 drZave, od

Atalije na zapadu doJemena na istoku. Veóidio gostÜu dolazi iz Ujedinjenih

Arapskih Emirata koji su iznimno bogati. Kod njih turizam cvjeta u raskoSi,

a islam im veóinom odreduje naðin Livota zbog êega putuju s velikom obi-

telji, a sami rijetko. RaskoS za arapskoga gosta nije odluðujuói õimbenik u

izboru smje5taja. Posebno vole manje hotele. Uostalom, Europa joð dugo

neóe imati hotele kakvi su njihovi.

U arapskim drZavama nije uobiðajeno da gost moli osoblje za bilo kakvutuslugu niti da im se zahvaljuje na njoj. Izvrsna usluga sama je po sebi ra-zumljiva.

Arapski su gosti Skolovani i nisu puno putovali. oðekuju visok stupanj razu-mijevanja i ispunjavanje posebnih Zelja. Posebno cijene kada osoblje hotelarazvije osoban odnos prema njima. Prije putovanja provjeravaju sve podat-ke o odrediõtu preko Interneta, putniðkih agencija, preko veleposlanstava i

osobnih izaslanika. Smje5taj ðesto rezerviraju preko konzulata pa je dobroda hotelijeri ostvare dobre odnose s diplomatima iz tih zemalja. Arapi izvr-sno govore engleskijezik, ali u razgovoru s njima treba uvaZiti neka pravila.Kada se dogovaraju ili pogacÍaju, govore puno i neizravno. Ako Zelite skratitirazgovor 'i brie doói do cilja, ostavit óete dojam neuljudne osobe. odbitizahtjev arapskoga gosta je nezamislivo. Fraza: "Uðinit óu svç Sto je u mojojmoói", izvrstan je izgovor.

sup

kod

Bud

pol

dajrn

suo

Uspon kulture jepolagan, a pad brz.

Luka Petrovié

U poðetku djeluju zatvoreno, katkad ðak nezainte-resirano. Va5 ugodan osmijeh otvorit óe sva vrata i

pokazati arapskome gostu da je dobrodo5ao. Arap-ska poSlovica glasi: "Bolje me ubij nego da me mrko

A

lm

kjelov

ana

nas jsma

ce

je ða

anl

Naa

USa

kve,

doja

skoj

ruku

gleda5." Iskrenost je krepost koja se u razliðitim drZavama razliðito tumaði.Za veóinu Europljana istina je bitna, bez obzira na to 5to moZe biti i neu-godna. Arapi iele izbjeói neugodne stvari i vijesti. Meduljudski odnosi su

za Arape vaZniji od toðnosti ili brzine. Oni svuda i uvijek Zele prvorazrednukvalitetnu uslugu. Njihove Zelje ujedno su zapovijed. S Arapima morate bitistrpljivi. ðesto ih upitajte kako su i kako se osjeóaju. Razvesele se kadapokaZete da poznajete kulturu njihove drZave.

Arapi u ophodenju i pona5anju imaju manji osobni prostor od Europljana.Ako zadräte veói razmak od sugovornika, smatrat óe to uvredom. Akodocfe do prituZbe, omoguóite im da se obrate muSkom predstavniku va5eghotela, odnosno ugostiteljskog objekta.

Pozdrav je poseban dogadaj za njih pa osoblje treba odvojiti vrijeme zapozdrav i ugodan razgovor. Svakako treba imati toðne podatke o izlasku izalasku sunca jer se Arapi mole pet puta na dan u smjeru Meke. Buduói dase prije molitve obvezno peru, osigurajte dovoljno velikih ruðnika u kupao-nicijer nikada neóe upotrijebiti dva puta isti ruðnik. za Arape nije higijenskibrisanje toaletnim papirom nakon velike nuZde. Njihovi zahodi opremljeni

256

ln

ras

i rad

vjers

hran

lijevr

rblje za bilo kakvusama je po sebi ra-

visok stupanj razu-<ada osoblje hotelajeravaju sve podat-

:o veleposlanstava i

lzulata pa je dobrozemalja. Arapi izvr-vaäti neka pravila.,. Ako Zelite skratitirdne osobe. Odbitit svç 5to je u mojoj

-kad ðak nezainte-¡orit óe sva vrata i

dobrodo5ao. Arap-nego da me mrko

ra razliðito tumaði.:o moZe biti i neu-

uljudski odnosi su

Zele prvorazrednurapima morate bitiRazvesele se kada

tor od Europljana.to uvredom. Akoredstavniku vaSeg

,dvojiti vrijeme za

rodatke o izlasku i

u Meke. Buduói da

r ruðnika u kupao-'ape nije higijenskizahodi opremljeni

su posebnom cijevi za pranje, obvezno lijevom rukom. Kako takvih zahoda

kod nas nema, upotrijebit óe ruðnik i odbaciti ga.

Buduói da su djeca posebno vaZna u njihovu Zivotu, uðinite sve da na ras-

polaganju imaju sobu za igre, opremljenu najnovijim raðunalom. Tome do-

dajmo kako im je i sigurnost veoma vaína, stoga im dopustite da vide kako

su okruZeni sigurnosnim kamerama i zaðtitarima. Obvezno osigurajte TV

kanale na arapskom jeziku, a za dobrodoðlicu dostavite svjeZe voóe, smo-

kve, ljeSnjake i arapske kolaðe. Posebno vole bezalkoholna pióa. Najbolji

dojam ostavit óete ako darujete njihovu djecu.

Arapkinje óe biti presretne ako

im omoguóite da se na bazenu

kupaju samo u druStvu Zena. U

jelovnik stavite jela iz arapske,

perzijske, turske i libanonske kuhinje. Na zajutrak óe doóitek oko podneva,

a na veõeru neðto prije ponoói, kao i 5to óe rado naruðiti jelo u sobu. Kod

nas jedu vilicom i noZem, no uobiðajeno samo desnom rukom jer lijevu

smatraju neðistom. Nepristojno je odnijeti tanjur dok nisu sve pojeli, a pióe

óe naruðiti i popiti tek nakon jela. Najcjenjeniji napitak u arapskóm svijetuje ðaj. OboZavaju tamni ðaj s dva ili tri listióa paprene metvice popraóene

anisom, kardamomom ijasminom. Takavje ðaj iobvezno pióe dobrodo5lice.

Na arapskom óete dobar dan reói sølam alejkum. Dobro doíli se kaie marhaba.

Zahvalit óete sa íukrøn, a ugodan boravak éete zaieljeti rijeõima ekama sidas.

U Saudijskoj Arabiji nikad prvi ne pruZajte ruku ni muSkarcu ni Zeni, veó

priðekajte da je oni pruZe vama. Veliku paZnju posvetite odjeói. U Saudij-

skoj Arabiji obvezno je poslovno odijelo; usprkos vruóini, noge i gornji dioruku uvijek moraju biti pokriveni. Da biste na javnom prostoru izbjegliintervenciju policije iprivotfenje,bez obzira na spol, izbjegavajte otvorenu,raskopðanu i uz tijelo pripijenu odjeóu. Na veoma dugoj listi zabrana su,

primjerice, alkohol, pu5enje, iena za volanom, porno-novine, televizijskii radioprogrami, a za prekr5itelje je predvidena ðak i smrtna kazna. Zbogvjerskih zakona, vjernicima islamske vjeroispovijesti ne smije se posluZivati

hrana sa svinjskim proizvodima. Za stolom jedite samo desnom rukom jerIijevu u islamskom svijetu smatraju neðistom.

257

8.11. Karakteristike ameriõke i australske poslovne kulture

Sjedinjene Ameriõke DrZave obuhvaóaju takvu mje5avinu kultura da óete

teSko naói ðvrsta pravila za poslovnu kulturu. lpak, treba znati da u SAD-u

nikoga ne zanimaju vaði problemijer oni priznaju samo posao, uspjeh i no-

vac. Na njihovo pitanje: "Kako ste", slobodno moZete odgovoriti kreditnom

karticom ili reói: "Kao õovjek koji zaraduje 100.000 dolara godiðnje", jer toje jezik kojiAmerikanci najbolje razumiju. Zarazliktt od Engleza kod kojihje forma obraóanja jako vaZna i suptilna, kod Amerikanaca vrijedi forma

koja vam se moZe uðiniti malo sirova - kaubojska varijanta poslovnosti.

Izvanredno vole humor i leZerne dosjetke, posebno ako ih uðinite na vlastiti

raðun. U tom sluõaju oðekujte da óe i va5 partner obvezno odgovoriti neðim

na svoj raðun.

Nemojte se iznenaditi ako se Amerikancu toliko svidite da vas pozove na

privatni ruõak ili veðeru u svoj obiteljski dom. Kod njih ne vrijedi pravi-

Io postupnosti kao kod Japanaca ili Kineza. Osim toga, kod njih moZete

slobodno demonstrirati svoje intelektualne kapacitete, 5to nije sluðaj u

Japanu. Amerikancivole planirati buduóu suradnju. Zato ne propustite pri-

liku i pozovete ih na predstojeóu godiðnjicu svoje tvrtke ili u posjet ako se

drugim poslom nadu u vaðoj zemlji ili natTite kakav drugi razlog za daljnje

druZenje i suradnju.

Kada zapoðinje poslovni sastanak, Amerikanac vodi razgovor dugo i bez

. prekida sve dok se ne postigne finalni dogovor. Amerikanci paze na svaku

svoju rijeð i oõekuju da i vi posjedujete vjeStine uspjeSna pregovaraða. U

Americi nema poslovne suradnje bez profesionalnosti, toðnosti i sigurnosti

u nastupu. Buduói da se nesigurni i zbunjeni odmah otpisuju, veó pri upo-

znavanju, uza 5to ljubazniji osmijeh i ðto sigurnijinastup, gledajte osobu rav-

no u oði. Osim sigurnim nastupotn, u oðima buduóega poslovnog partnera

moZete znatno porasti i zahvaljujuói novðaniku punom kreditnih kartica te

rastro5nosti. Uvijek imajte na umu da nikoga ne zanimaju problemi drugih

te na pitanj e: How are you?, uvijek odgovarajte: Greatt U taksiju ne sjedajte

do vozaða, a u restoranu ne traZite mjesto sami, veó priðekajte konobara.

Veóina ameriðkih kompanija ima striktni korporativni etiõki kodeks koji

zabranjuje zaposlenicima da primaju darove od svojih poslovnih partnera.

Uglavnom se drZe lijepih manira u poslu. Rukuju se pri upoznavanju. VaZna

258

im je toðnos

ðak ili veðeru

ðaj da se od

u SAD-u uo

odredene

U Latinskojruku! VaZno

Amerikeodnosnoprethodneda preporukPrvi se

poslov;

znaju i

Zelje za dru

duói da se u

ako va5 part

subjektom

U Australiji jiposlovnimdenoga. Tr

mnogr

od9do17

Poslovni

obzira na vi

varati o bizn

njega trekolega tonom osobo

Australcito izbjegava

otvorenl r

politici.

r62 Valerija-kolovoz

ne kulture

ru kultura da óete

l znati da u SAD-u

)osao, uspjeh i no-

lovoriti kreditnomra godiSnje", jer toEngleza kod kojihraca vrijedi formajanta poslovnosti.r uðinite na vlastitir odgovoritineðim

da vas pozove na

h ne vrijedi pravi-

, kod njih moZete

, 5to nije sluðaj une propustite pri-

ili u posjet ako se

;i razlog za daljnje

zgovor dugo i bez

rnci paze na svaku

na pregovaraða. U

¡ðnosti i sigurnostirisuju, veó pri upo-gledajte osobu rav-

oslovnog partnera:reditnih kartica te

iu problemi drugihtaksiju ne sjedajte

ekajte konobara.

etiðki kodeks kojioslovnih partnera.

poznavanju. VaZna

im je toðnost, posjetnice se ne razmjenju.ju na sastancima, a sastanci uz ru-ðak iliveðeru vrlo su omiljeni. Strogo profesionalni odnos ne naru5ava niobi-ðaj da se odmah nakon upoznavanja prelazina oslovljavanje imenom. Iako jeu SAD-u uobiðajena zdravica Cheeril lZiv¡etil¡, ða5e se najõe5óe prazne u ðast

odredene osobe ili stvari u stilu: Here's to Jack, the top salesman of the year!162

U Latinskoj Americi poslujte samo uz prepo-

ruku!VaZno je znatida u zemljama Latinske

Amerike gotovo nema poslovne suradnje,

odnosno prvoga poslovnog sastanka bezprethodne preporuke, pri ðemu je najbolje

Nema mira ako se nepoötuju prava svih naroda,

a posebno ugro2enih.

Papa lvan Pavoo II.

da preporuka stigne iz rodbinskog kruga osobe s kojom Zelite poslovati.

Prvi se poslovni susreti mogu svesti iskljuðivo na socijalno druZenje jer su

poslovni lj.udi skloni poslovati samo s onima koje prethodno dobro upo-znaju i emocionalno prihvate. Prihvaóanje moZete pospjeSiti pokazivanjem

ielje za druZenjem i zanimanjem za njihovu zemlju, kulturu i povijest. Bu-

duói da se u ovim zemljama uz poslovni neizbjeZno gradi i osoban odnos,ako va5 partner napusti tvrtku, u daljnjoj óete suradnji s istim poslovnimsubjektom morati krenuti ispoðetka.

U Australiji je preporuðljivo dobro se obavijestiti o povijesti te kulturnimi poslovnim obiðajima. Najbolje je doba za poslovanje izmedu oZujka i stu-

denoga. Treba izbjegavati sastanke oko BoZióa i Uskrsa jer u to vrijememnogi poslovni ljudi odlaze na odmor. Uobiðajeno radno vrijeme tamo je

od 9 do 17 sati.

Poslovni sastanak lako se dogovara, a veóina je australskih menadlera,bezobzira na visinu funkcije koju obnaSaju, vrlo pristupaðna i spremna razgo-

varati o biznisu. Sastanak se ugovara najmanje mjesec dana unaprijed i na

njega trebate stiói u toðno dogovoreno vrijeme. Zakasnite li, australski vamkolega to neóe zamjeriti, ali bi vas zbog toga mogao smatrati neodgovor-

nom osobom s kojom se ne isplati poslovati.

Australci prednost daju izravnom kontaktu oðima, a prema ljudima kojito izbjegavaju sumnjiðavi su i osjeóaju nepovjerenje. U razgovoru su vrlootvoreni i strastveni pa tako, osim o poslu, vole razgovarati i o religiji i

politici. Obiðno vole lagano provocirati tijekom razgovora, a oðekuje se da

162 Valerija Rodek, Pravila poslovnog komuniciranja u svijetu, õasopis Poslovni savjetnik, srpanj--kolovoz 2007.. str. 133.

259

na te provokacije uzvratite humorom. Nikako se pred svojim australskim

partnerom ne hvalite svojim poslovnim uspjesima ili uspjesima svoje tvrt-ke. Sposobnost ocjenjuju prema djelima. Ne pridaju previSe paZnje svojim

akademskim titulama iliosobnim postignuóima, a takvo razmetanje smatra

se arogantnim.

Darivanje u australskoj poslovnoj kulturi nije uobiðajeno. No ako ste ipak

pozvani na veðeru kod svoga australskog partnera, prikladan je dar cvijeóe,

bombonijera ili butelja dobrog vina. Dobar je dar i kakav predmet ili pre-

hrambeni proizvod karakteristiðan za zemlju iz koje dolazite. Pomni izbor

dara vi5e se cijeni nego njegova cijena.

8.12. Ekumenizam ¡ kulturna ograniðenja nek¡h religija

Raznolikost kultura bogatstvo je za õovjeðanstvo.r63 Raznolikost je povije-

sni unikat vrijedan ljudskog divljenja i po5tovanja buduói da svaka kulturau sebi i po sebi kao cjelina odgovara na pitanja ävota. MoZemo ju cijenitiako ju razumijemo, a razumjetiju riroZemo jedino ako to Zelimo. Stoga je

za medusobno razumijevanje multikultura potrebno njihovo poznavanje, a

potom slijedi medusobno uvaZavanje,

To se jednako odnosi i na svjetske religi-je koje imaju vaZan utjecaj na prihvaóa-

nje raznolikosti kultura. Vjerski zakoni

muslimanima brane konzumaciju proi-

zvoda od svinjetine. I(onzumiranj e alko-

hola je takoder zabranjeno islamskim vjerskim zakonima. Tijekom mjeseca

Ramadana Muslimani ne smiju jesti, piti niti pu5iti izmedu izlaska i zalaska

sunca, pa ih u to vrijeme nije kulturno pozivati na poslovne ruðkove, veó

samo na veðere i veðernja okupljanja. Veóina Hindusa (hinduizam je raSiren

u Indiji, Nepalu i Sri Lanki) ne jede meso, ribu i perad niti konzumiraju al-

koholne napitke. Osobito ne vole i ne jedu govedinu. Mlijeko i mlijeðni pro-

izvodi uobiðajeno su prihvatljivi. U budizmu su razna ograniðenja veóinom

samonametnuta. Neki od njih ne jedu meso, neki ne piju alkoholna pióa.

r63 lvan Cifrió,, Raznolikost kulturs kao vrijednost, Socijalna ekologija, õasopis za ekolo5ku misao

isociologijska istraZivanja okoline, sv. 16, br.2-3,2agreb,2007., str. 185.-214.

260

BudistiveóiBurmi. I(a

azijskim zem

zvode tekoðer-dobavlj

zajedno.

KulturnenastaJu, nest

u druge.r6a

zapadna, ko

hinduistiðka,noameriðka i

- europsku itonazor i ka

katolicizma.zoßka ipravrrrazlike. mora

su osobna i

religija, hran

Od posebnog

blizina,

1. Blizina.ke blisk

smilant

Utomskujemou topliItalija, i

ja u Eur

(ska

France Vreg,str. 180.-188.

16s France Vreg,opstanka iivih82.

Civilizacija je uvijek u opasnostikad oni koji nisu kulturni

dobiju pravo zapovijedati.

W i n ston Ch u rchi I I ( b rita nskidriavnik ipolitiëar)

m australskimima svoje tvrt-paZnje svojim

netanje smatra

o ako ste ipak

rje dar cvijeóe,

redmet ili pre-

e. Pomni izbor

gÜa

rkost je povije-r svaka kulturaemo ju cijeniti:limo. Stoga jepoznavanje, a

svjetske religi-aj na prihvaóa-

Vjerski zakoni

zumaciju proi-umiranje alko-

ekom mjeseca

:laska i zalaska

e ruõkove, veó

lzam je raSiren

onzumiraju al-

imlijeðnipro-ðênja veóinom

lkoholna pióa.

za ekolo5ku misao85.-214.

Budistiveóinom izbjegavaju govedinu (budizam je raSiren uJapanu, Koreji,Burmi, KambodZi, Laosu, Nepalu, Sri Lanki, Tajlandu, Vijetnamu i nekimazijskim zemljama). Veóina Zidova izbjegava jesti svinjerinu i svinjske proi-zvode te rakove i Skoljke, a i kad ih konzumiraju, moraju biti nabavljeni odko5er-dobavljaða. Mlijeko i meso se kod ovih vjernika ne smiju posluZivatizajedno.

Kulturne navike i obiðaji su dinamiðni -nastaju, nestaju, dijele se i slijevaju jedniu druge.rGa Danas se posebno prepoznaje

zapadna, konfucijska, japanska, islamska,hinduistiðka, slavensko-pravoslavna, lati-noameriðka i afriðka kultura. Zapadna kultura ima dvije glavne varijante

- europsku i sjevernoameriðku, a islam ima arapski, turski i malavski svje-tonazor i karakteristike. U europskom prostoru postoje vrijednosni sustavikatolicizma, pravoslavlja, Zidovstva, islama i protestanata te razliðita filo-zoßka i pravna promiðljanja zapadnih i istoðnih kultura. Da bismo shvatiliterazlike, moramo odrediti konstitutivne elemente kulture. Elementi kulturesu osobna igrupna identifikacija s tijelom igestama, govor, socijalniodnosi,religija, hrana, naðini rekreacije, obrazovanja, lijeðenja, rada i upravljanja.Od posebnog su znaðenja kulturne dimenzije razliõitih zemalja kao ðto su

blizina, individualizam, muZevnost, moó, i druStvena okolina.r6s

1. Blizina. Blizinu predstavlja stupanj percipirane fiziðke ili psiholoS-

ke bliskosti medu ljudima, a obrasci takva ponaSanja su dodirivanje,smijanje, kontakt oðima, glasovna animacija i mala osobna distanca.U tom smislu, kulture se odreduju kao kontaktne kulture. Tâko razli-kujemo visokokontaktne i niskokontaktne kulture. Prve su lociraneu toplim krajevima kao Sto su sredozemna regija, Francuska, Grðka iItalija, istoðnoeuropske zemlje i Rusija, Indonezija, Zidovska populaci-ja u Europi, SAD-u i lzraelu. Druge su u zemljama s hladnom klimom(skandinavske zemlje, Njemaðka i Engleska te druge sjeverne zemlje).

r6a France Vreg,Europska kultura i turistiðko komuniciranje, Informatologija, br. 3,2agreb,2007.,str. 180.-188.

i6s France Vreg, Humana komunikologija: etoloiki vidici komunicirainja, ponaianja, djelovanja iopstanka àivih biía, Hrvatsko komunikoloSko druStvo i Nonacom d.o.o, Zagreb, 1998., str.82.

261

q-

2. Individualizam nasuprot kolektivizmu. Ova se dimenzija odnosi na

to kako ljudi definiraju sami sebe. U individualistiðkim kulturama, na

primjer u SAD-u, Ijudi su ponosni na svoj individualizam. zanimaju

ih vlastiti uspjesi i postignuóa viSe no blagostanje i ciljevi zajednice

u kojoj Zive. Ove su kulture niskointegrirane; izlaiu svoj ego braneói

odredene pozicije. Nasuprot individualistiõkim, kolektivistiðke kulture

su visokointegrirane. Njeguju odnose medu ljudima i potiskuju u poza-

dinu individualne ciljeve. Primjer ie za to arapska i japanska kultura.

MuZevnost nasuprot Zenstvenosti. Uloga ienai rodna ravnopravnost

varira od zemlje do zemlje. U nekima se drZavama visoko vrednuju

ljudska prava, medusobni odnosi i briga za slabije i nemoóne, dok se

u drugima to, na Zalost, jo5 uvijek ne prakticira.

Moó se odnosi na raspodjelu moói i bogatstva u nekoj kulturi. Tako

kulture s visokom distancom moói imaju moó i utjecaj koncentriran u

rukama elite (npr. Filipini, Malezija, Gvatemala, Panama). Te su kulture

u komuniciranju ograniðene i jaðaju distancu medu ljudima. Moó je

koncentrirana u rukama rukovodeóih, a Sefovi su autokratski i pater-

nalistiðki. Nasuprot tome, u zemljama poputAustrije, Izraela i Danske

karakteristiðna je niska distanca moói i cijeni se konsenzus pri dono-

Senju odluka.

DruStvena okolina u kojoj se dogada komunikacija. Japan, Koreja,

Kina i Vijetnam primjeri su kultura visoke kontekstualnosti. Smatraju

da je znaðenje komunikacijskih poruka i osobnih odnosa vezano uz

okruZenje u kojem se odrZavaju. Kulture niske kontekstualnosti (npr.

Njemaðka, SAD, Svicarska i skandinavske zemlje) oslanjaju se na zna-

ðenja koja se prenose rijeðima.

Kulturne razlike, odnosno prepreke od-

nose se na jezik, pismo, obiðaje, razliði-

te odnose izmedu pojedinaca, razliðita

stajaliSta i poglede na Zivot, vjeru, etið-

u redovitim Zivotnun

razliðitih civilizacija i

gije. Velike religije Ist

drevnih indijskih reli

grðke, rimslce i drugilsko-kr5óanske i precli

Religija je, promatr;bila ðest uzrok sul<cr

ma. Tisu sukobi imali

- osvajanje teritorija,prekrStavanje ili prijedne u drugu religijuuvijek postoje p

ga danas trebamo strali isto tako i biti op

onih koji ne priznaju

Zivot na Zemlji dan

nazora i religijskilrðlanoviiste obitelji.ili naslijetïenim stani*vjerski obiðaji, etiðkeproZimaju. SadaSnjos

globalnom svijetu, ov

suZivota razliðitih i

prava na pojedinaðn

razlike medu njima

stanju put medusobn

tijekom povijesti dijel

Ekumenizam ipovijesnih tradicija, a

gubiti kontakt sa svij

i sve manje prihvatljipadaju.l66 Ekumeniza

166 Anto MiSió,

2002., str.453.-465.

3.

4.

5.

Bez istine je nemoguée u Zivotuslijediti bilo koje principe ili pravila.

Mah atm a G a nd hi (i n dijski politi ial

ke vrijednosti itd. Gotovo svakodnevno se susreóemo s razlikama izmedu

kultura, svjetonazora, religijskih vrednota i shvaóanja s jedne strane, a s

druge smo strane istovremeno svjedoci mnogih nastojanja da se izgradi

druðtvo kulture demokracije, medureligijskog dijaloga itolerancije. Religija,

kao i ljudi, nikada nisu tijekom povijesti postojali zasebno. Religije egzisti-

raju uz pomoó svojih vjernika koji se neizbjeZno susreóu jedni s drugima

262

nenzija odnosi na

kim kulturama, na

ralizam. Zanimajui ciljevi zajednice

u svoj ego braneóiktivistiðke kultureipotiskuju u poza-

iapanska kultura.

lna ravnopravnost

a visoko vrednujui nemoóne, dok se

ekoj kulturi. Tako

caj koncentriran urma). Te su kultureu ljudima. Moó je.rtokratski i pater-

e, Izraela i Danske

nsenzus pri dono-

ija. Japan, Koreja,¡alnosti. Smatrajurdnosa vezano uz

:ekstualnosti (npr.

;lanjaju se na zna-

)sno prepreke od-o, obiðaje, razliõi-jedinaca, razliðitaävot,vjeru, etið-

:azlikama izmedujgdne strane, a srnja da se izgradilerancije. Religija,

c. Religije egzisti-r jedni s drugima

u redovitim Zivotnim okolnostima. stoga, kao ðto postoji meduovisnostrazliðitih civilizacija i kultura, takva meduovisnost vrijedi i za razne reli-gije. velike religije Istoka popur hinduizma i budizma, nezamislive su bezdrevnih indijskih religija. Krsóanstvo se razvijalo pod utjecajem zidovske,grðke, rimske i drugih religija. Islam je teSko zamisliti bez utjecaja Zidov-sko-krSóanske i predislamske religijske rradicije.

Religija je, promarrajuói povijesr,bila ðest uzrok sukoba medu ljudi-ma. Tisu sukobi imali razliðite oblike- osvajanje teritorija, protjerivanje,prekrStavanje ili prisilni prelasci sjedne u drugu religiju. Na Zalost, jo5uvijek postoje predrasude i nepoznavanje drugih religijskih tradicija pa sto_ga danas trebamo stremiti medureligijskoj toleranciji i uvaZavanju razlika,ali isto tako i biti oprezni u prihvaóanju nekih religijskih zahtjeva, posebnoonih koji ne priznaju rodnu jednakost kao univerzalnu vrijednost.

iivot na Zemlji danas se globalizirao i p¡omijenio, ljudi razliðitih svjero-nazora i religijskih pripadnosti postaju jedni drugima susjedi, a katkad iðlanovi iste obitelji. Religije vi5e ne egzistiraju iskljuõivo u svojim osvojenimili naslijedenim staniSrima, odvojene jedne od drugih. Religijske trrãi.¡",vjerski obiðaji, etiðke zasade, obredi i mentaliteti sve se viSe medusobnoproZimaju. SadaSnjost, a zasigurno joð i viðe sam buduói nastavak Zivota uglobalnom svijetu, ovisi o razini suradnje na svim podruðjima, o kvalitetisuZivota razliðitih identiteta pa i poðtivanju njihovih ljudskih i religijskihprava na pojedinaðnoj i kolektivnoj razini. Religije se, dakle, proZimaju,razlike medu njima trebamo poStovati jer je jedini put prema miru i blago-stanju put medusobnog dijaloga i torerancije koji ruSi ograde koje su nastijekom povijesri dijelile.

Ekumenizam i medureligijski dijarog omoguóuju kreativno preispitivanjepovijesnih tradicija, abez dijaloga retigije óe se zatvoriti same u sebe, iz_gubiti kontakt sa svijetom koji bi Zeljele oblikovati te postati nerazumljivei sve manje prihvarljive onima koji odredenoj religijskoj zajednici ne pri-padaju.166 Ekumenizam predstavrja teZnju da se ostvari pomirenje, surad-

263

Suvremena industrija treba viËe noikad heroje s vizijom, ali ne samo da

izgrade nove svjetove veé da pronadui puteve tolerancije i razumijevanja.

A. Kennedy (ameriëki sudac)

nja, zbläavanje ijedinstvo krðóanskih crkava, dok se medureligijski dijalogodnosi na sve religije. Ekumenizam je nastao u 19. stoljeóu unutar prote-

stantskih crkava (ekumenski pokret), a sama rijeð potjeõe od grðke rijeði

oikumenne,Sto znaði nastanjen svijet. Prema etimologiji, ekumenizam, dakle,

upuóuje na jedinstvo, razvoj zajedniðkog i poStivanje razliðitog. Svrha me-

dureligijskog dijaloga pak nije postizanje nekog suglasja ili brisanje razlika

medu religijama, veó medusobno razumijevanje i ljubav, s nastojanjem da

dijalog postane naðin livota i stvaranje ozraðja prijateljstva, povjerenjajednih u druge i zadovoljstva u suZivotu.

Unutar Katoliðke crkve predvodnici ekume-

nizma u 19. stoljeóu bili su J. H. Newman,

D. Mercier i Josip-Juraj Strossmayer, a u 20.

stoljeóu benediktinci iz Belgije, dominikan-ski centar lstina u Parizu. BlaZeni Ivan Pavao

ll. (KarolJozefWojtila) bio je jedan od planetarno najutjecajnijih drZavnika

i duhovnih aktivista 20. stoljeóa, ekumenski usmjeren filozof kojije cijelisvoj Zivot bio otvoren za dijalog i isticao kako mu je ekumenizam osobitona srcu.167 No geste i inicijative lvana Pavla Il. tek su vrh ledene sante ispod

koje se kriju napori mnogobrojnih pojedinaca, udruga i institucija u cije-

lome svijetu, koji nastoje pronaói zajedniðki jezik u promicanju temeljnihvrijednosti medureligijskog i ekumenskog dijaloga.

Globalizacija koja nas povezujei zbliíava mora imati i zajedniðku obvezu,

a ta se obveza odnosi na zajedniStvo i bliskost te po5tivanje univerzalnihvrijednosti kao temelja ðovjekova napretka i progresa. Globalna povezanost

tako nameóe "globalnu etiku" koja bitrebala poprimiti lice novoga svjetsko-ga kulturnog ponaSanja i odgovornosti u medusobnoj ljudskoj povezanosti.

Svijet na ovoj razini napuðenosti i umreZene kompleksnostiveó danas, a su-

tra jo5 puno vi5e, jednostavno ne moZe preZivjeti bez dijaloSkog ophotlenja

razliõitih religija. Danas smo svjedoci da posvuda u svijetu gdje ljudi nisu

tolerantnivlada terorizam, mrZnja, nepoðtivanje ljudskih prava te progoni

u ime religijskih razlika.

Zelimo vjerovati da óe veóina pripadnika raznih vjera i religija ubrzanouspostavljati medusobni dijalog kao neizbjeZnu civilizacijsku nuZnost i

167 lvan Pavao II. napisao je ekumensku encikliku UtUnum Sinr 1995. godine. To je prva eku-menska enciklika uopóe. Time je ekumenizam sluZbeno postao pitanje pravovjerja i bitposlanja Crkvejerjedinstvo kr5óana odgovara BoZjem planu spasenja.

264

preduvjetji. Velike sv

Zidovstvo,

njavaju se

dijaloga.loSkim pitazovom da

jedinstvu u

pouzdanojviSe isticatima zajednipravednij

religijskoj e

Shema 9. Reli

lzvor: Pri

2008., str.

ldeje ou Chicaguiz ðetrduvjerenjamedu ljudiSU:

168 Parlament

stupno na

Moto nam ne bitrebaobiti - oprostimo jedni drugima,veé - razumijmo jednidruge.

Emma Goldman (ruska politiëarka)

lureligijski dijalogeóu unutar prote-:ðe od grðke rijeõi:umeniza¡, dakle,zliðitog. Svrha me-ili brisanje razlika, s nastojanjem da:ljstva, povjerenja

'edvodnici ekume-su J. H. Newman,rossmayet, a u 20.elgije, dorninikan-BIaZeni lvan pavao

:cajnijih drZavnikaìlozof kojije cijelirmenizam osobitoedene sante ispodi institucija u cije-micanju temeljnih

ajedniðku obvezu,vanje univerzalnih

obalna povezanost

:e novoga svjetsko-dskoj povezanosti.

,sti veó danas, a su-rloSkog ophotlenjaetu gdje ljudi nisuh prava te progoni

i'religija ubrzanozacijsku nuZnost i

godine. Toje prva eku_ritanje pravov¡erja i bitenJa.

: ETIIí\VELIKIH .

Sviersriu nÉrrGun(Zidovstvo,' kröéanstvo,

t5lam, ouo¡zam,hinduizam) ,

NERELIGUSKA ETIKA(poslovni subjekti ,

i brojni :standardi i

: dokumenti o i

ljudskim pravima)

dijaloga. Medureligijski dijalog ne smije se zaustaviti na apstraktnim teo-

lo5kim pitanjima ili pitanjima povijesti, nego mora.postati uzajamnim iza-

zovom da se upravo u smislu vjerovanja u jednoga Boga pridonese i veóem

jedinstvu u svijetu. Kada shvatimo da jedino svjetske religije mogu bitipouzdano jamstvo svjetskog mira, a onda i opstanka ðovjeðanstva, neóemo

viðe isticati ono Sto je medu njima razliðito, nego ono Sto je svim religija-

ma zajedniðko i zalagati se za globalnu etiku kao temelj mira i stvaranja

pravednijega svjetskog poretka. Na shemi 9. prikazana je ideja o svjetskoj

religijskoj etici.

Shema 9. Religijska etika

RELIGIJSKAI ET]KA ,

preduvjet sluZenja vlastitoj religi-ji. Velike svjetske religije, posebno

Zidovstvo, kr5óanstvo i islam, izjaõ-

njavaju se naðelno za kulturu mira i

Svaki rad, svaki posao i svaki ëinproizvodi kulturu i prijateljstvo.

autor¡

:FÍIKAMANJIH .

VJERSKIH SL'EDBI

,r.,:r(dornóiòdaðke i

plemenske ¡èligije,suvremehi duhovni

' ì pokret¡'i.) :

Izvor: Prilagodeno prema: Predrag ReZan, Projekt sujetski efhos, Pregledi i osvrti, Zagreb,

2008., str. 390.

ldeje o religijskoj etici definirane su u Deklaraciji o svjetskoj etici koju je

u Chicagu na Parlamentu svjetskih religija 1993. potpisalo dvjesto ðelnika

iz ðetrdeset razliðitih vjera i duhovnih zajednica.168 Deklaracija polazi od

uvjerenja da nema mira medu narodima bez mira, sloge i razumijevanja

medu ljudima razliõitih nacija i religija. Zajedniðka naõela religijske etiku

su:

168 Parlament sujetskih religija, Deklaracija o svjetskoj etici, 4. rujna 1993., Chicago, SAD, do-

stupno na www.classic.weltethos.org (20. 6. 2011.)

265

Þ pravedan ekonomski poredak

Þ jednaka prava na rad iZivotÞ nenasilje

Þ istinitost

Þ tolerancija

Þ solidarnost.

Uz naznaðena naðela, globalna etika teZi ujediniti ljude razliðitih profesija

kako bi medusobno razmjenjivali stavove i spoznaje te oblikovali norma-

tivne ivrijednosne sudove o novim tehnologijama, tehnikama i metodama

õovjekova djelovanja.

266

ìi

PTTANJA l

1.

2.

3.

4.

ZaS

vama

Sto k

Nave

skoj.

Koje

Obja

Na

Sto

Na

Koje

Po

Sto.¡

5to

5.

6..7

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

Koje

5to

obiture.

Sto r

Na

Poj

Za

obj

Sto j

Sto iobi

Sto i

'azliðitih profesija

oblikovali norma-

kama imetodama

P¡TANJA ZA PROVJERU ZNANJA I RASPRAVU

1. Za5to je vaZno razumjeti kulturne'i poslovne obiðaje u drugim drZa-

vama?

2. Sto karakterizira kulturu i poslovne obiðaje u ltaliji?

3. Navedite obiljeZja grõke poslovne kulture.

4. Navedite osnovna obiljeZja kulturnih i poslovnih obiðaja u Spanjol-

skoj.

5. Koje poslovne obiðaje susreóemo u Francuskoj?

6. Objasnite poslovne obiðaje Velike Britanije.

7. Nabrojite i pojasnite kulturne i poslovne obiðaji u Rusiji.

8. Sto znate o njemaðkim poslovnim obiðajima?

9. Navedite kulturne i poslovne obiðaje Indonezije i lzraela.

10. Koje karakteristike japanske poslovne kulture poznajete?

1-1. Po kojim je karakteristikama prepoznatljiva poslovna kultura Kine?

12. Sto ¡e vaZno znati o australskoj poslovnoj kulturi?

13. Sto karakterizira arapsku, a 5to islamsku kulturu?

14. Koje su karakteristike ameriðke i australske poslovne kulture?

15. Objasnite temeljne razlike izmedu japanske i ameriðke poslovne kul-

ture.

16. Sto razumijevate pod kulturom i njezinom raznolikoSóu?

17. Nabrojite i objasnite kulturne dimenzije.

18. Pojasnite znaðenje blizine kao kulturne dimenzije.

19. Za koje se kulture moZe reói da su individualistiðke, a za koje da su

kolektivistiðke?

Objasnite kulturnu dimenziju: muZevnost naspram Zenstvenosti.

Sto je visoki, a Sto niski kontekst kulture?

Sto ¡e empatija?

Objasnite neka kulturna religijska ograniðenja.

Sto ¡e ekumenizam?

Sto ¡e medureligijski dijalog?

267

20.

21.

22.

23.

24.

25,

26. I(oje gurue i njihove doprinose u promicanju ekumenizma poznajete?

27. U kojim je dokumentu definirana ideja o svjetskoj etici?

28. Navedite zajedniðka naõela svjetske etike.

268

zma poznajete?

:i?

,\,

ffir

IZGR.ADNJA I KONTROLA. POSLOVNE KULTURE

Za odriavanje prijateljske poslovne klime u poslovnom subjektu, vaZna je

izgradnja i kontrola poslovne kulture. Sljedeói koraci pokazali su se vrlo

korisnima u izgradnji i kontroli poslovne kulture.

Prvi korak obuhvaóa poðetni razgovor koji se poduzima za otkrivanje pro-

blema i dobivanje uvida u osnovne vrijednosti, norme i praksu poslovnog

subjekta. Podaci se prikupljaju primarno kroz pojedinaðne osobne raz9o-

vore.

Drugi korak usmjeren je na

analizu poslovne kulture i

izazova s kojima se poslovni

sustav suoðava. Ovaj korakukljuðuje razgovore s ljudima

radi razjaSnjavanja problema

koji su se pojavili u prvom koraku razgovora te provjeravanja pretpostavke

o djelovanju poslovne kulture na kupce, dobavljaðe i djelatnike.

Treói korak nameóe pisanje izvjeðtaja kojim se valoriziraju opaZanja do-

bivena u prva tri koraka. Demografska pitanja (pitanja o spolu, funkciji,

obrazovanju, zadovoljstvu zaposlenih itd.) trebaju biti jasno kreirana kako

bi se dobio uvid o postojanju i prirodi potkultura u poslovnom subjektu.

ðewrti korak proizvodi usvajanje zakljuðaka, preporuka i rjeSenja proble-

ma koji su se javili u prija5njim razgovorima i izvje5tajima.

Peti korak usmjeren je na ostvarenje planiranih ciljeva. O uoðenim pro-

blemima i dogovorenim ciljevima u poslovnom subjektu vodi se dijalog. U

obliku izvjeSóa uprava djelatnicima daje kraói pregled postignuóa, zajedno

s objaSnjenjem mjera koje menadZment namjerava poduzeti.

Osobno sam ponosan 5to sam iza sebeostavio naprednu korporaciju koja moZe

Zivjetikao modeldugo nakon 5to ja odem!

Witliam Redigton Hewlentt(inienjer i osnivaëtvrtke Hewlett Packard)

271

Sloboda, moralnost i ljudskodostojanstvo pojedinca sastoji se upravo

od sljedeéeg - da ëini dobro ne zato 5to jeprisiljen, veé zato Ëto to razumije, Zeli i voli.

Mikhail Bakunin (ruski revolucionar)

9.1 . lzgrad nja kulturne strategije

Postoje razliðiti modeli i pristupi izgradnji kulturne strategije koji se ra-zlikuju od poslovnog subjekta do poslovnog subjekta. Zanimljiv pristuprazvio je Alan wilkin iz Brigham Young lJniversity. wilkinov model izgrad-nje kulturne strategije odreduje Siroku bazu podataka koji se odnose naposlovnu kulturu. Model se usredotoðuje na õetiri elementa kulture kojipridonose dugoroðnom uspjehu poslovnog subjekta. Ti su elementi svrha,strateSka sposobnost, prilagodljivost i povjerenje.

Svrha odgovara na pitanje koja jenaSa uloga, misija, vizija, osob-nost. Zajedniðki osjeóaj svrhe budiu ljudima ponos izadovoljstvo.Za-dovoljstvo proizlazi iz postignuéa

i osjeóaja korisnosti sudjelovanja uvrijednom pothvatu. Istovremeno, kada ljudi dijele zajedniðko razumijeva-nje i postignuóa, mogu usredotoõiti svoju energiju na iste ciljeve. u biti,zajedniðki osjeóaj svrhe daje ljudima kompas koji óe voditi njihove akcije iodluke. Bez zajedniðke vizije, posao gubi fokus, energija slabi, a vitalnost iproduktivnost posla opada. Bez zajedniðkog osjeóaja svrhe, poslovni sustavneóe postiói znaðajndi uspjeh.

strateska sposobnost trazi odgovore na pitanja: Posjedujemo li znanja,vje5tine, obiðaje i kvalitetu proizvoda za konkurentnost? Hoóe li oni bitipravedno tretirani? Da bi biti uspjesni, poslovni subjekti moraju posjedo-vati etiðne i kulturne djelatnike i ostale dionike kako bi mogli isporuðitikvalitetne proizvode i usluge po cijeni koja óe kupce preotetikonkurenciji.Poslovni subjekt mora imati ne samo sposobnost konkurentnosti, veó idjelatnike koji vjeruju u svoju konkurentsku sposobnost. Bez tog vjerova-nja, djelatnici neóe u potpunosti ulagati napor radi postizanja poslovnihciljeva.

Prilagodljivost. MoZe li se poslovni subjekt uspjeSno prilagoditi izazovimadinamiðne i nesigurne okoline?,'Jesmo li otvoreniza nove ideje i moZemoli postiói nove vjeStine koje óe u buduónosti biti nuZne?"

272

PoZeljna pita

ljudi dijeleponasanJe Je

Kojim s

Jesu li

Je li pol

Kako

Kakva jJe li st

Koje p

U ðemu

Koje su

ga posl

10. Koje su

pa

Povjerenje. U

riziraju kultuju da óe kom

postupati i

nece uzen vdugoroõno.poslovnim ci

sploatira ili zgotovo su n

su nefleksibilrenja i nNa globalno

moraJu se pr

ðesto gube

postaviti rad

te utvrdivani

rtegije koji se ra-

Zanimljiv pristupov model izgrad-<oji se odnose na

renta kulture kojiu elementi svrha,

ra pitanje koja jeija, vizija, osob-rsjeóaj svrhe budizadovoljstvo.Za-azi iz postignuóa

sti sudjelovanja u

riðko razumijeva-

;te ciljeve. U biti,iti njihove akcije islabi, a vitalnost i

e, poslovnisustav

lujemo li znanja,

:? Hoóe li oni bitimoraju posjedo-

i mogli isporuðititeti konkurenciji.:urentnosti, veó i. Bez tog vjerova-

tizanja poslovnih

rgoditi izazovima'e ideje i moZemo

PoZeljna pitanja koja se mogu postavitikako bi se saznalo do kojeg stupnja

ljudi dijele zajedniõku svrhu i naðine na koje ta svrha djeluje na njihovo

ponaðanje jesu:

1. Kojim se poslom bavimo, a kojim se ne Zelimo baviti?

2. Jesu li misija i ciljevi poslovnih subjekata adekvatni?

3. Je li politika poslovanja logiðna?

4. Kako se objavljuje misija istrategija poslovnih subjekata djelatnicima?

5. Kakva je radna klima i razina motivacije zaposlenih?

6. Je li struktura kadrova i poslovnog subjekta odgovarajuóa?

7. Koje posebne vrijednosti dajemo naSim kupcima?

8. U ðemu se razlikujemo od konkurencije?

9. Koje su snage, slabosti, prilike i prijetnje uspjeha i/ili opstanaka naSe-

ga poslovnog subjekta?

10. Koje su obveze poslovnih subjekata prema djelatnicima i poslovnim

partnerima?

Povjerenje. Uspj e5ne tvrtke karakte-

riziraju kulture u kojima ljudivjeru-ju da óe kompanija s njima pravedno

postupati i da im poslovni subjektneóe uzeti vi5e nego 5to im vraóa

dugoroðno. Njihove obveze prema

poslovnim ciljevima nisu oslabljene osjeóajem da ih poslovni subjekt ek-

sploatira ili zlostavlja. Odanost zaposlenih i obveza prema ciljevima tvrtkegotovo su nemoguói ako ljudi nemaju povjerenja. Tãkve percepcije rezultat

su nefleksibilnosti i otpora prema ciljevima poslovnog subjekta. Bez povje-

renja i nepristranosti ljudi se opiru ciljevima i programima menadZmenta.

Na globalnom trZi5tu i u dinamiðnom okruZenju uspjeSni poslovni subjekti

moraju se prilagodavati. Kulture koje se opiru promjenama i inovacijama

ðesto gube konkurentnost. Slijede poZeljne grupe pitanja koja se mogu

postaviti radi utvrdivanja razine zadovoljstva i prilagodljivosti djelatnika

te utvrdivanja konkurentske sposobnosti poslovnih subjekata.

Bez obzira na to koliko stezaposleni, uvijek morate naéi

vremena za uÈenje ili éete ostati neuki.

Konfucije(kineski frlozof i socijalni reformator)

a) Pitanja o konkurentskoj sposobnosti poslovnih subjekata

1. Tko su na5i konkurenti?

2. U ðemu smo bolji od konkurencije?

3. Gdje su naSe slabosti?

¿. Sto moramo ðiniti kao poslovni subjekt da bismo ostali uspjeðni?

5. Jesmo li u moguónosti zaposliti kadrove potrebne da bismo bili kon-kurentni?

6. Pouðavaju li menadZeri svoje ljude?

7. Pouðavaju li õlanovi tima jedan drugoga?

8. Kako su naSa radna postignuóa povezana s uspjehom poslovnog su-

bjekta?

9. Imamo li dovoljno znanja, moguónosti ivolje da bolje obavljamo svojposao?

10. Sto binas moglo dovestiu krizu iSto se poduzima da se to ne dogodi?

1 1 . Koje su strategije razvili na5i menadieri za unapredenje poslovanja?

12. Kako inoviramo poslovna znanja u svome poslovnom subjektu?

13. Koje sposobnosti najteZe prenosimo na nove djelatnike?

14. Imamo li u poslovnom subjektu kompetentne mentore?

15. Prenose li iskusniji djelatnici svoje vje5tine i znanje na novozaposlene?

b) Pitanja za razgovor o povjerenju i zadovoljstvu

1. Vjeruje li poslovni subjekt da su mu ljudi najveói kapital? Kako toposlovni subjekt pokazuje?

2. Razlikuju li menadZeri dobre i loSe izvrSitelje?

3. Postoji liveza izmedu zalaganja i nagradivanja, sposobnosti u napre-dovanju itd.?

4. Donose livotfe odluke na temelju potreba cjeline?

5. Provodi li se obavijeStenost o ciljevima i postignuóima poslovnih su-

bjekata?

6. Razmatraju li menadZeri potrebe i interese svojih ljudi kada donoseodluke?

7. Jesu li zahtjevi koji se postavljaju djelarnicima razumni?

8. Kako rnenadZeri rjeSavaju problem loSih izvr5itelja?

274

c)

9. Sto s

pro

10. Ka

Pitanja

1. Koje

obz

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11. Do

ri

Na

nüi12.

Naznaðen

nji kulprednostiistaknutio nacl

zviia.ta:s

r6e Darko Ti

rta 9. Sto se dogada s menadZerima koji postiZu dobre rezultate, ali u tom

procesu zlostavljaju ljude?

10. Kakva je suradnja izmedu ustrojbenih dijelova ipojedinaca u poslov-

nom subjektu?

c) Pitanja za razgovor o prilagodljivosti promjenama u okruienju

1. Koje prednosti, nedostatke, moguónosti i opasnosti okoline vidite na

obzoru?

2. Kako se vaS poslovni subjekt prilagodio konkurenciji ili promjenama

okoline u proðlosti?

3. Kako se u poslovnom subjektu donose odluke? Tko je ukljuðen?

4. Razumiju li svi misiju i strategiju poslovnog subjekta i svoju ulogu u

tome?

5. Koliko otvoreno ljudi mogu govoriti o tome Sto misle?

6. Kako poslovni subjekt postupa prema nenamjernim pogre$kama?

7. Do koje se mjere ohrabruje raznolikost?

8. Koliko slobode imaju ljudi u tome da vlastitom prosudbom dovedu

posao do kraja?

g. Koliki rizik ljudi mogu preuzeti da bi postigli planirane ciljeve?

10. Koliko su ljudi sigurni za svoj posao?

11. Do koje mjere ikako ljudimogu predlagatinove ibolje naðine obav-

ljanja poslova?

12. Na kojije naðin menadZment obavijeõten o tome õto se dogatfa u

niZim organizacijskim podruðjima rada?

tali uspjeSni?

a bismo bili kon-

m poslovnog su-

e obavljamo svoj

r se to ne dogodi?

lenje poslovanja?

rm subjektu?

-nike?

tore?

a novozaposlene?

kapital? Kako to

;obnosti u napre-

ma poslovnih su-

udi kada donose

nni?

Naznaðena pitanja pridonose izgrad-nji kulturne strategije i konkurentskeprednosti poslovnih subjekata. Treba

istaknuti da sve to umnogome ovisi i

Tko nikad ne putuje, åiviZ¡vot pun predrasuda.

Carlo Gold on i (ta I ija nski ko mediog raf )

o nacionalnim uvjetima u kojima se poslovni subjekt i njegova kultura r4-

zvija.16s

r6e Darko Tipurió, Konkurentska sposobnost poslovnih subjekata, Sinergija, Zagreb, 1999', str. 5.

275

9.2. Kontrola i unapredivanje poslovne kulture

Procjena i kontrola poslovne kulture provodi se putem izvjeðtaja, izravnihopaZanja, razgovora ili kombinacijom tih i drugih naðina. lzrada izvjeðtajanije skupa, brza je ilaka. IzvjeStaje je poZeljno u poslovnim sustavima raditidva do tri puta u godini. Stvarno vrijeme i troSak poslovnog subjekta ovisitóe o broju ispitivaða i ispitanika te poduzetih aktivnosti s ciljem poboljSanjaposlovne kulture.

Nedovoljan broj razgovora sprijeðit óe is-

pitivaðe da generiraju preciznu sliku po-slovne kulture. Populacija ipotkulture su

heterogene, a time je i uzorak veói. Stoima viSe potkultura, potrebno je vi5e podataka za njihovu identifikaciju iotkrivanje razlika medu njima. Razgovor s 10 posto ljudi u poslovnom su-bjektu obiðno je dovoljan za dobivanje pouzdanog opisa kulture. umijeóebiranja veliðine uzorka leZi u znanju o tome 5to su cilj i svrha istraZivanja.

Optimalno bi bilo da se istraZivaðki tim za prosudivanje poslovne kulturesastoji od pet do sedam ðlanova. PoZeljno je da takav tim ima dva vanjskadjelatnika i tri do pet istraZivað.a iz samoga poslovnog subjekta, medu ko-jima trebaju biti iskusni menadZeri i srruõne osobe iz podruðja ljudskihpotencijala. Ako se koristi kombinacija razgovora i izvjeStaja, potreban jemanji uzorak i manje vremena za dio koji se odnosi na razgovore.

2. Kako bih

3. Koju stru

4. Sto me s

5. Sto moZe

Naznaõene kul(svrha, strate$prilagodljivost,risne su za sa

ðtavanje rezulIako se pravila

menadZerskog

sjetiti. Buduði

kurente granitnost. Ako se,

bolje od korrk

Buduéi da idr;moraJu se sv*$

tatt se m(}#il

2.

1. Postoje livedbu s[

Ako ¡re,

Mora li

Na ova pitanjaistraZivaõki tiuprava poslovngovornija za

tegije. Buduóiljudskim interaistraZivanja kulmatranja ili ko

tehnike kojedrugog izbora

svoje kulture.

Ljudi koji stvaraju povijestnemaju vremena pisatio njoj.

Klem e n s vo n Mette r n ich (nje mo ëki pri nc)

NajteZe je i najvrednijesloZitiljude.

Stjepan Rad i( (h rvatsk¡ pol ¡t¡ð,o r)

Na poðetku sastanka (razgovora) menadZeropisuje jednu od glavnih promjena koje ðekajuposlovni subjekt. Nakon toga grupa se podije-li u podgrupe koje razmatraju problem i pri-

premaju saZetak svojih zakljuðaka. MenadZeri ne sudjeluju u razgovorimapodgrupe, ali se ukljuðuju kada grupe pripreme svoje saZetke. MenadZerne smije procjenjivati niti izazivati konflikte grupe, pravdati pona5anje iliodluke uprave. uloga je menadzera da aktivno slu5a, postavljajuói pitanja,traieêi kratke i primjerene saZetke. Pritom treba davati ohrabrujuóe izjavepoput: "To je od pomoói", "Zahvaljujemo na vaSoj iskrenosti" itd. MenadZe-ri si mogu postaviti i sljedeóa pitanja:

1. Da sam ja predsjednik uprave, 5to bih promijenio?

276

rje5taja, izravnihlzrada izvjeStaja

sustavima raditig subjekta ovisitljem poboljSanja

ra sprijeðit óe is-'eciznu sliku po-

a i potkulture su

uzorak veói. Sto

u identifikaciju i

,r poslovnom su-

<ulture. Umijeóe

rha istraZivanja.

¡oslovne kultureima dva vanjska

rjekta, medu ko-

odruðja ljudskih:aja, potreban je:govore.

vora) men adi,errjena koje ðekaju

grupa se podije-

u problem i pri-u u razgovorima

Íetke. MenadZer

ati ponaðanje ilia'yljajuói pitanja,

rrabrujuóe izjave

ri" itd. MenadZe-

2. Kako bih to proveo?

3. Koju strukturu suradnika trebam?

4. Sto me sprjeõava da kvalitetnije obavljam svoj posao?

5. Sto moZemo uðiniti da to promijenimo?

Naznaðene kulturne smjernice(svrha, strateðka sposobnost,prilagodlj ivost, povjerenje) ko-

risne su za saämanje i izvje-Stavanje rezultata razgovora.Iako se pravila pisanja izvje5taja ne razlikuju od pisanja bilo kojega drugogmenadZerskog izvje5taja, postoji odredena specifiðnost na koju treba pod-

sjetiti. Buduói da tvrtke imaju razliðita trZi5ta, ograniðavajuóu okolinu, kon-

kurente granice, potrebne su razliðite strategije da bi se odrZala konkuren-tnost. Ako se, medutim, uspjeðno Zele prilagoditi stalnim promjenama ibitibolje od konkurencije, moraju posjedovati odgovarajuóu poslovnu kulturu.

Buduói da idealna kultura ne postoji, rezultati bilo koje kulturne kontrolemoraju se svesti u okvire strate5kih prioriteta poslovnih subjekata. Rezul-

tati se mogu procijeniti imajuói na umu sljedeóa pitanja:

1. Postoje li kultUrne karakteristike koje podrZavaju ili sprjeðavaju pro-vedbu strategije?

2. Ako ne, mora li se kultura prilagoditida bibolje podrZavala strategiju?Mora li se strategija prilagoditi radi poboljSanja odnosa i kvalitete,kojiveó postoje u poslovnoj kulturi?

Na ova pitanja ne moZe odgovoriti samo

istraZivaðki tim. Na njih mora odgovoritiuprava poslovnih subjekata koja je najod-govornija za oblikovanje kulture i stra-tegije. Buduói da se kultura temelji na

Nacionalna odanost jeograniëavajuéa; ljude treba uèiti

da misle u svjetskim kategorijama.

Albert Einstein (frziëor)

ljudskim interakcijama, razgovor (pojedinaðan ili grupni) prirodan je naðin

istraZivanja kulture. Uz razgovor, vrlo je pogodna i metoda izravnog pro-matranja ili kombinacija drugih metoda i tehnika. Bez obzira na metode i

tehnike koje odaberu za propitivanje poslovne kulture, menadZeri nemaju

drugog izbora nego zapoðetiod stvarnog stanja iutvrdivanja karakteristikasvoje kulture. Poslovni subjekt koji ne prepoznaje svoju kulturu, osuden je

Neprestano inovirajte znanje, za njegauvijek moZete dobiti dobru cijenu!

An d rew Co rn eg ie (ikotsko- a m e r¡ë.k¡ ¡ nd u str¡ja I ac,poslovni ëovjek ¡ poduzetnik)

Danas viSe no ikadsudbina ðovjeëanstva ovisio tome kakve je moralnesnage sposobno stvoriti.

AIbert Einstein (fiziëaù

Zment i ostale kadrovepromjena.

Ono 5to je u interesudruËtvene zajdenice, sigurno

je u interesu svakog pojedinca.

Josip BrozTito (politiëar i drhovnik)

na poduzimanje neadekvatnih rjeSenja ili, jo5gore, podcjenjivanje vrijednosti i normi kojeomoguóavaju postizanje poslovne izvrsnosti.Nasuprot tome, poslovni subjekt koji razumi-je svoju kulturu, prepoznaje teme i strategijekoje imaju sposobnost da motiviraju menad-

za razumijevanje razvojnih smjernica i strukturnih

PITAN

1.

2. Poi

3.

u

4. Poj

5. Koi

6.

7.

8.

9. Ka

10.

Poj

Nar

Inoviranje znanja jedan je od temeljnih pro-cesa koji odreduju ponaSanje osoblja i una-predivanje poslovne kulture. Veói dio po-naSanja u poslovnom subjektu nauðeno jeponaSanje. Percepcije, stavovi, ciljevi i emo-

cionalne reakcije nauðena su pona5anja. VjeStine (na primjer, kompjutorskoprogramiranje ilisavjetovanje djelatnika)mogu se nauðiti. Inoviranje znanjai cjeloZivotno uðenje proces je kojim se trajna promjena u ponaSanju javljakao rezultat treninga. Promjene u pona5anju koje karakteriziraju uðenjemogu biti adaptivne i promicati uðinkovitost ili mogu biti neadaptivne i

neuðinkovite. Sve ovisi o kontroli i unapredenju kulturnih i drugih odnosau poslovnom sustavu.

278