Poslovno Bankarstvo-50 Pitanja

5/24/2018 Poslovno Bankarstvo-50 Pitanja

1/25

1.FINANCIJSKI SUSTAVKARAKTERISTIKE I ZADACI

Financijski sustav je skup trita i tehnika koje omoguavaju trgovanje novcem, aodreen je drutveno-ekonomskom strukturom svakog gospodarskog sustava.Ukljuuje financijske institucije, oblike i kanale.

U financijskom sustavu moemo razlikovati 3 razliita podruja:a) financijske institucije (monetarne i nemonetarne)

b) podruje ponude i potranje (suficitarni i deficitarni sektori)

c) novano potraivanje

Zadaci financijskog sustava:

1. mobilizirati sva novana sredstva koja mogu posluiti kao zajam i prenijeti ih odtedia onima koji ih trebaju za potronju ili za investiranje

2. raspoloivi novani kapacitet usmjeriti u one pothvate koji su profitabilni i ekonomskiopravdani (alokacija)

Uz formiranje dovoljnog kapitala i njegovu uspjenu alokaciju, financijski sustav ima islijedee funkcije:

1. tedna funkcija- svaki financijski sustav mora osigurati rane oblike tednje

2. Platena funkcija- osigurati dovoljan broj alterskih mjesta i bankovnih institucija

3. Gospodarsko-politika funkcija- mora podravati temeljne strateke ciljevegospodarske politike i mora biti u funkciji ostvarenja pune zaposlenosti

4. Smanjivanje rizikafinancijski sustav mora minimalizirati rizike putem pravneregulative ili putem osnivanja potrebnih agencija

5. Funkcija uvanja kupovne moi domae valutetemeljni cilj HNB-a6. Kreditna funkcija- dostupnost financijskih sredstava svakom gospodarskomsubjektu

7. Funkcija sigurnosti i likvidnosti- mogunost brzog pretvaranjavrijednosnih papirau novac, tj. pretvaranje likvidnog u nelikvidni oblik

Danas pod financijskim sustavom podrazumjevamo ukupnost ponude i potranje zafinancijskim sredstvima, financijske oblike, pravnu regulativu, cijene, financijsko trite.

Model financijskog sustava svake zemlje obuhvaa nosioce ponude i potranje,financijske instrumentepotraivanja, financijske institucije i financijske tokove koji

integrirani u financijskim tritima omoguavaju usmjeravanje novanih vikova na onamjesta proizvodnje i prometa gdje su oni potrebni i koja mogu ispuniti vladajue trineuvjete.

2.PONUDA I POTRANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA

U financijskom sustavu se javljaju 4 temeljna sektora: drava, poduzea, stanovnitvo iinozemstvo. Svaki od ovih sektora stvara sredstva i troi sredstva. Najvaniji nositeljponudefinancijskih vikova su kuanstva i pojedinci, a najvaniji sektori potranjesupoduzea i drava. Ovakav sektorski raspored ponude i potranje ne znai da u sektorupoduzea nema suficitarnih jedinica, a u sektoru stanovnitva deficitarnih jedinica, ve

upuuje na osnovne sektorske odnose glede ponude i potranje na financijskimtritima.


2/25

tednja sektora stanovnitva se formira iz plaa, a moe se investirati u realne iliu financijske investicije. U svim je zemljama tednja ovog sektora vea odulaganja u investicijsku potronju. Poduzea formiraju svoje prihode prodajomroba i usluga. Njihova bruto tednja koju ine zadrana dobit i amortizacija nijedostatna za financiranje njihovih potreba. Drava svoju tednju formira iz poreza.

Ona je u veini zemalja sve aktivniji sudionik i sve znaajniji dunik nafinancijskim tritima. Sektor inozemstvo, definiran odnosom izvoza i uvoza,upuuje na priljev ili odljev stranog kapitala na nacionalno trite.On moevarirati. U formiranju nacionalne tednje osobna tednja obino sudjeluje sa 1/2,poduzetnika sa 1/3, dok preostali dio pripada dravi.

3.FINANCIJSKA POTRAIVANJA I INSTRUMENTI

Financijsko potraivanjeje mogunost da vlasnik za uloeni dohodak dobije uloeni

iznos uvean za prinos u obliku kamata ili dividendi. Financijska potraivanja imaju oblikpisanih ugovora, tj. sve vie oblik vrijednosnog papira (blagajniki zapis, obveznica).

Kupnja financijskog potraivanja za novanosuficitarne jedinice obino znai zamjenujednog likvidnog oblika imovine (novac) za drugi manje likvidan oblik koji osigurava veibudui prinos.

Financijska potraivanja u obliku vrijednosnica tritu su prilagoeni oblik, odnosnoinstrument kojim se trguje na financijskim tritima. Osim klasinih instrumenatadepozita i kredita, dionica i obveznica postoji mnotvo izvedenih financijskihinstrumenata koji su skrojeni prema sklonostima i potrebama sve ireg krugainvestitora. Razlike u dospijeu, utrivosti (likvidnosti), prinosima, rizicima, poreznom

tretmanu i sl., omoguavaju brojne kombinacije i nude svakom subjektu mogunostifinancijskih investicija i strukturiranja portfelja financijske imovine. Financijski mehanizmiili tokovi su promjene stanja financijskih instrumenata, a mogu biti: posredni ineposredni.

4.IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE

Direktno financiranjese odvija bez posrednika. NDJ izdaje obeanje plaanja i toobeanje plaanja kupuje NSJ. Taobeanja plaanja NSJ ima u svojoj aktivi (to jenjemu imovina koja e donijeti prinos). NSJ je zamijenila jedan oblik svoje imovine(novac) za financijsko potraivanje (npr. dionica, obveznica). Ta izravna potraivanjaNSJ prema NDJ nazivaju se iprimarnim potraivanjima ili primarnimvrijednosnicama.Vrijednosnice u pravilu imaju visok stupanj utrivosti na sekundarnom financijskomtritu to im daje osobinu likvidnosti. Potraivanje uvijek ostaje jednaka obvezakrajnjeg uzajmljivaa prema krajnjem pozajmljivau.

Izravno financiranje ima vie ogranienja. Teko je skrojiti takva potraivanja koja einvestitorima odgovarati po prinosima, poreznom tretmanu, iznosu na koji glase, stupnjurizika, dospjeu, obliku i vrsti vrijednosnica i sl.

Zadnjih 10 godina uloga direktnog financiranja raste zbog toga to se:

1.otklanja problem krojenja duga, te postoji ciljna skupina za koju se emitirajuvrijednosni papiri, problem krojenja duga se stavlja na niu razinu

2.ovo trite je veleprodajno trite i kod direktnog financiranja je onemoguen pristup


3/25

individualnim investitorima i dunicima.

5.FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA (INDIREKTNO FINANCIRANJE)

Indirektno financiranjeje nain prijenosa novanih sredstava od krajnjih pozajmljivaakrajnjim uzajmljivaima, kadase izmeu njih pojavljuje financijski posrednik iliintermedijar. Intermedijar kupuje direktna financijska potraivanja jednih karakteristika ipretvara ih u indirektna potraivanja drugih karakteristika. Ti intermedijari su financijskeinstitucije (komercijalne banke, tedionice, tedno-kreditne zadruge, mirovinski fondovi,skrbnike institucije itd.), tj. sve one financijske institucije koje u svojoj aktivi imajudirektna financijska potraivanja, a u pasivi indirektna potraivanja kao obvezu prematediama ili investitorima.

Intermedijari prikupljaju sredstva na vie naina: u obliku depozita, prodajom osiguranja,uplatom udjela kod otvorenih i zatvorenih financijskih fondova, polozima na

transakcijske raune itd. Odnos izmeu financijskih intermedijarai NDJ je odnosdirektnog potraivanja koje intermedijari financiraju prikupljajui sredstva NSJ, tj.emisijom sekundarnih obveza prema NSJ. Kreiranje obveza prema NSJ se javlja upasivi intermedijara, a potraivanja od NDJ su aktiva.

Glavne prednosti intermedijacije u odnosu na direktno financiranje:

1. mogunost kreiranja potraivanja razliitih denominacija intermedijacijadenominacija

2. financijske institucije disperziraju rizik intermedijacija rizika

3. mogunost mijenjanja dospijea potraivanja intermedijacija dospijea omoguava

ronu transformaciju sredstava4. mijenjanje stupnja likvidnosti intermedijacija likvidnosti (intermedijator je umogunosti preprodavati potraivanje) omoguava visoku likvidnost sekundarnihobveza

5. informacijska intermedijacija

Zadae intermedijara su:

1) Prikupljanje novanih sredstava

2) Plasiranje novanih sredstava

3) Pruanje financijskih usluga poslovi platnog prometa, arbitraa, depo poslovi,

poslovi u kojima su banke fiskalni agenti, pekulativni poslovi, poslovi izdavanja jamstvai garancija, mjenjaki poslovi

6.FINANCIJSKA PIRAMIDA

Financijska piramidaprikazuje strukturu financijske imovine neke osobe premakriterijima sigurnosti i profitabilnosti. Portfelj imovine ureuje se tako da su pri osnovicipiramide najsigurniji instrumenti manjeg prihoda kako bi se osigurala iroka i stabilnaosnova piramide (imovine). Prema vrhu piramide sve manji iznosi ulau se u sve

rizinije oblike imovine i sve veeg mogueg prihoda. Na samom vrhu piramideulaganja mali su iznosi uloeni u instrumente visokog rizika.


4/25

Ovaj standardni izgled piramide svaki investitor korigira ovisno o nizu imbenika imotiva, a od velikog su znaaja dob, spol, karakterne crte, raspoloiva sredstva, stanjena tritu, preferencije likvidnosti i sl. Pri odreivanju portfelja strunu pomoinvestitorima pruaju profesionalni analitiari financijskog trita i savjetnici, brokerskekue i posebni bankovni odjeli.

7.FINANCIJSKE INSTITUCIJEPOJAM

Financijske institucije prikupljaju novana sredstva, usmjeravaju ih u financijskeplasmane i obavljaju financijske usluge. Novana sredstva prikupljaju primanjem ronihdepozita, depozita na transakcijskim raunima, uzimanjem kredita, emisijomvrijednosnica, udjela, uplatom lanarina, prodajom osiguranja. Tako prikupljenasredstva plasiraju u obliku kredita, kupnjom vrijednosnica ili ulaganjem u realna dobra.Veina financijskih institucija su financijski posrednici koji pribavljaju novana sredstva

kreirajui potraivanja investitora prema sebi, a zatim ih plasmanima pretvaraju uvlastita potraivanja dunicima. Ostale financijske institucije asistiraju na financijskimtritima i nemaju posredniku ulogu. Posrednici su brokeri, dealeri i investicijskibankari. Najvanija financijska institucija je banka. Sve ostale financijske institucijenazivaju se nebankovnim financijskim institucijama. Iako esto slie bankama, neispunjavaju temeljni uvjet uvrtavanja meu banke: ne primaju depozite i ne odobravajukredite najiroj javnosti, kao svoje glavne poslove iako ponekad obavljaju jedan od tihposlova ili ih obavljaju oba ali za odreeni segment trita kao npr. tedionice.

Financijske institucije prikupljaju sredstva na sljedei nain:

1) Avista i ronim depozitima

2) Polozi na transakcijske raune3) Zaduivanje na bankarskom tritu

4) Emisija vrijednosnih papira

5) Emitiranje udjela

6) lanarina

7) Prodaja polica osiguranja

8.FUNKCIJE I KARAKTERISITKE SREDINJE BANKE

Sredinja bankaje posebna, najvanija monetarna institucija i vrhovna novana vlastsvake moderne drave. Po svojim funkcijama i karakteristikama bitno se razlikuje odsvih drugih financijskih institucija jer kontrolira zakonima uspostavljeni jedinstveninovani, kreditni i bankovni sustav, a sve vie i sustav depozitno-kreditnih financijskihinstitucija. Ponekad se naziva i banka banaka.

Temeljni zadatak: ouvanje vrijednosti nacionalnog novca i utjecanje monetarnompolitikom na gospodarska kretanja.

Sredinja banka je neprofitna institucija.

Trokove poslovanja pokriva:a) prihodima od kamata na kredite poslovnim bankama

b) od kamata na vrijednosnice koje dri u aktivi


5/25

c) od prihoda koje ostvari plasmanom deviznih priuva

Sredinja banka je centralnazbog dva monopola koja joj daje zakon: 1. emitiranjenovca, i 2. propisana obveza bankama da kod centralne banke moraju drati odreenerezerve. Zakonski ih regulira sabor. Na temelju tih monopola sve centralne bankeizvode sljedee funkcije:

1) reguliranje koliine novca u optjecaju

2) odravanje stabilnosti domae valute

3) upravljanje teajem

4) upravljanje deviznim rezervama

5) odravanje likvidnosti bankarskog sustava

6) odravanje likvidnosti u plaanju prema inozemstvu

7) poslovi fiskalnog agenta drave

8) reguliranje platnog prometa

Sve su centralne banke nastale iz privatnih tako to bi drava odabrala jednu. Prva jevedska Riks bankanastala prije oko 300 g.

9.HRVATSKA NARODNA BANKA

HNB je osnovana uredbom u prosincu 1991.godine, a u praksi je djelovala od lipnja tegodine.

1992. je donesen Zakon o NBHi taj je zakon mijenjan 1995. zbog krize u bankarstvu.

1997.godine je promijenjen naziv NBH u HNB. U travnju 2001. donesen je novi zakono HNBi taj je zakon uvelike koristio iskustva Europske centralne banke.

HNB je neovisna institucijai za svoje poslovanje odgovara saboru. Centralna banka je ineprofitna institucijai viak prihoda nad rashodima usmjerava u proraun. Kapital joj jeoko 2,5 mrld kn, a viak prihoda nad rashodima kretao se oko 100 mil kn.

Osnovni cilj HNB-aje postizanje i odravanje stabilnosti cijena. Iz ovog je cilja izvedenindirektni cilj da e HNB podupirati gospodarsku politiku RH, a da ne dovede u pitanjeostvarenje svog osnovnog cilja. Zato je regulirano da HNB ne smije odobravati krediteRH.

Zadaci HNB-a:

1.) provoenje monetarne i devizne politike

2.) dranje i upravljanje deviznim rezervama

3.) izdavanje novanica i gotovog novca

4.) poslovi nadzora i kontrole

5.) voenje rauna banaka

10.DEPOZITNO-KREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FINANCIJ. INSTITUCIJE

Depozitne financijske institucijeprikupljaju sredstva primanjem novanih depozita natransakcijske raune, raune tednje po vienju ili rone tednje, raune namjena i


6/25

plasiraju ih najvie u obliku kredita. Kako su im u pasivi najvanije obveze po primljenimdepozitima, a u aktivi potraivanja po odobrenim kreditima, esto se nazivaju idepozitnokreditne institucije ili depozitnokreditni kompleks financijskihinstitucija.Depozitne financijske institucije meu depozitima dre i one koji su slobodni iraspoloivi na zahtjev. One se po tome razlikuju od ostalih financijskih institucija, jer

kroz svoju kreditnu aktivnost sudjeluju u procesu umnaanja novca kreacijom novihdepozita. Zato su one pod kontrolom sredinje banke koja nadzire ove procese i prekodepozitnih financijskih institucija nastoji postizati monetarne uinke i opegospodarskeciljeve.

Nedepozitne financijske institucijeprikupljaju i pribavljaju novana sredstva odnovanosuficitarnih jedinica i plasiraju ih novanodeficitarnim na sve nabrojene naine,ali ne smiju kreirati obveze primanjem depozita, jer je to iz navedenih monetarnihrazloga i zbog zatite ulagaa zakonom utvrena privilegija depozitnih institucija. To su:ugovorne tedne institucije, investicijski fondovi, financijske kompanije i konglomerati,drava i dravno sponzorirane financijske institucije, investicijske banke, brokeri i

dealeri i ostale financijske institucije.

11.DEFINICIJA I OBJANJENJE BANAKA

Bankaje financijska institucija koja je od HNB dobila odobrenje za rad i koja jeosnovana kao dioniko drutvou RH. Rije banka i njenu izvedenicu moe koristitisamo tvrtka koja je dobila odobrenje od HNB. Banka obavlja usluge, prima depozite,odobrava kredite u svoje ime i za svoj raun te izdaje elektronski novac. Kredit, depozit ielektrini novac su bankovna usluga, osim njih banka moe obavljati i financijskeusluge:

v izdavanje garancije i jamstva

v factoring

v leasing

v terminski ugovori i opcije

v platni promet

Dio zakona o bankama regulira Zakon o trgovakim drutvima. Banka je samo onopoduzee koje dobije odobrenje za rad u skladu s posebnim zakonom o bankama.

Na prikupljene depozite plaa pasivnu, a na odobrene kredite naplauje aktivnu kamatu.

Razlika izmeu aktivne i pasivne kamatne stope je kamatna mara. Openito se bankadefinira kao financijska institucija koja u pasivi ima depozite koji su po svojoj prirodinovac, a u aktivi ima kredite. Depozitni i kreditni poslovinjezino su najvanije obiljeje iona ih obavlja istodobno i kontinuirano kao svoje temeljne aktivnosti.

12.KOMERCIJALNE, RAZVOJNE BANKE I UNIVERZALNE BANKE

Komercijalne bankesu banke kratkoronog financiranja tekue proizvodnje i prometa.Primaju depozite koji su depozitni novac pa kroz kreditnu aktivnost umnoavaju novac,

zbog ega su pod vrstim nadzorom centralne banke. Izvori sredstava su imkratkoroni, a to su iro i tekui rauni, avista depoziti, kratkorona oroenja i posuenakratkorona sredstva od drugih banaka.


7/25

Razvojne bankesu banke koje odobravaju dugorone kredite. Najvanije meu njimasu investicijske banke. Mogu biti specijalizirane privatne poslovne banke, posebnedravne banke ili meunarodne banke. Razvojne banke sredstva prikupljaju emisijomobveznica, emisijom dionica, oroavanjima, uzimanjem dugoronih kredita, formiranjemzajednikih fondova i pribavljanjem sredstava drave, javnih ustanova i meunarodnih

kredita. Nemaju znaajne monetarne efekte, jer im je cilj transfer sredstava. One neizazivaju vee monetarne uinke jer im je sutinska zadaa prijenos dugoronoslobodne tednje od tedia do investitora u kapitalna dobra.

Poslovne banke su profitabilnog karaktera. Postoje univerzalne i specijalne. Tipineuniverzalne bankesu tzv. komercijalne banke.

13.OKRUPNJAVANJE BANAKA

Oblici okrupnjavanja:

Bankovni konzorcijnain okrupnjavanja kapitala ugovornim udruivanjem banakaradi ostvarivanja nekog znaajnog projekta to ga one pojedinano nisu u stanju obavitiili ga mogu ostvariti tek uz tekoe ili vee trokove. Ciljevi mogu biti kratkoroni ilitrajni. Temeljna osobina je da se osniva zbog tono definiranog cilja i traje samo dok setaj cilj ne ostvari. Za trajanja konzorcija banke zadravaju samostalnost, a u konzorcijudruuju dio potrebnog kapitala, kadrove, tehniku, poslovne veze. Njime rukovodivrna banka koja se naziva gestor. Na istom principu konzorcija osnivaju se i velikapoduzea.

Bankovni holdingoblik okrupnjavanja u kojem jedna banka (majka) posjedujekontrolni paket dionica s pravom glasa ili veinski udjel u drugoj ili vie drugih banaka

(keri). Time vrna banka stjee odluujui utjecaj na izbor rukovodstva banke keri ikontrolira njenu politiku. Banke osnivaju holding zbog izbjegavanja zakonskih propisa,zbog obavljanja onih nebankovnih finanancijskih poslova koji su zabranjeni ili ije jeobavljanje ogranieno, zbog ostvarivanja poreznih olakica, koncentracije kapitala, veekonkurentnosti, smanjivanja trokova i sl. Zbog stroge regulacije banaka i zabrananjihovog sudjelovanja u nebankovnim ali financijskim i obino vrlo profitabilnimposlovima, u novije vrijeme banke se povezuju i sa drugim financijskim institucijamakako bi ule usve financijske poslove: osiguranje, leasing, potroako kreditiranje,factoring, porezno savjetovanje i sl.

Jednobankovni holdingnastaje kada banka majka kontrolira jednu banku i vie

nebankovnih financijskih podrunica.Multibankovna holding grupanastaje kada jedna banka ili nebankovna tvrtka posjedujevie banaka i nebankovnih financijskih institucija.

Bankovni sindikat - grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnikakupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjeleinvestitorima na primarnom financijskom tritu.

Multinacionalne bankeiri oblik udruivanja banaka i kapitala iz vie zemalja i onepridonose globalnoj ekonomskoj integraciji. Preko mree podrunica u vie zemaljaobavljaju financijske transakcije na nacionalnim i meunarodnim tritima, ostvarujuidobit na razlikama u uvjetima na pojedinim tritima.


8/25

14.FINANCIJSKA TRITA ULOGA I FUNKCIJE

Financijska tritaine osobe, financijski instrumenti, tokovi i tehnike koji na posebnimmjestima ili u ureenim sustavima trgovanja omoguuju razmjenu novanih vikova imanjkova, tj. novca, kapitala i deviza i odreuju cijene po kojima se ta razmjena obavlja.

Financijska trita dijelimo na:Kreditna trita - trguje se zadunicama i kreditima

Trita vlasnikih udjela- trguje se dionicama i od njih izvedenim oblicima.

Uloga financijskog trita:

1. rastresanje imovineimovinsko financijsko restrukturiranje (financijsko triteomoguuje da iz svoje aktive i pasive izbacimo sve rizino)

2. brisanje granica izmeu likvidnih i nelikvidnih sredstava (blagajniki zapis se moetrenutno pretvoriti u gotovinu na Zapadu, kod nas za 93 dana)

3. disperzija rizika kroz strukturiranje portfelja (krediti stanovnitvu, dravi, poduzeima)

4. prilagoavanje ronosti izvora i plasmana (mora postojati rona usklaenost izmeukratkorone aktive i pasive i dugorone aktive i pasive)

5. dezinvestiranje, tj. bijeg iz odreenih plasmana

6. mijenjanje oblika imovine prema prinosima

7. vrednovanje sudionika trita

Trita su mjesta, instrumenti, tehnike, tokovi i osobe. Slue razmjeni financijskihvikova i manjkova i odreivanje cijene po kojoj se ta razmjena obavlja.

Podjele:

a) na primarno i sekundarno trite kapitala koje u sebi ukljuuje hipotekarno, novano idevizno trite

b) prema instrumentima na trite dionica, trite obveznica, kredita, opcija, kreditnihkartica itd.

na trite koje se bavi kreditnim instrumentima i trita vlasnikih udjela

Funkcije financijskih trita:

1.) rastresanje imovine

2.) brisanje granice izmeu likvidnosti i nelikvidnih instrumenata

3.) disperzija rizika

4.) usklaivanje rone transformacije

5.) dezinvestiranje

6.) vrednovanje sudionika na tritu

15.TEDIE, INVESTITORI, INSTITUCIONALNI I INDIVIDUALNI INVESTITORI

tediesvoja sredstva ulau najee u obliku depozita. inom ulaganja oni ne birajuplasman svojih sredstava, a to je temeljna razlika tedie od investitora. Depoziti se

pretvaraju u depozite a vista i nose kamatu.

Institucionalni investitori obuhvaaju institucije koji kupuju najvei dio vrijednosnicana tritu.Za razliku od individualnih investitora disperziraju rizik i to tako da formiraju


9/25

razliitu strukturu ulaganja. Institucionalni investitor kupuje najvei dio vrijednosnihpapira na financijskom tritu, a veliinom utjeu na cijene i uvjete na tritu.

U uem smislu institucionalnim investitorima smatraju se investicijski fondovi i ugovornetedne organizacijeu koje se udruuju individualni investitoripojedinci i kuanstva.Institucionalni investitori mogu imati razliite organizacijske oblike, to mogu biti: banke,mirovinski fondovi, osiguravatelji, zaklade, sindikalni fondovi i trust institucije.

16.PRIMARNO FINANCIJSKO TRITE

Primarno (emisijsko) triteje ono na kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica.Prodajom emisije vrijednosnica prikuplja se nova novana tednja ili trenutnonezaposleni novac. Novom emisijom dionica poveava se kapital izdavatelja, a novomemisijom obveznica uzajmljuju se dodatna dugorona novana sredstva. Izdavanjemvrijednosnica i njihovom rasprodajom zavrava ivot toga instrumenta na primarnom

tritu, a sve ostale prodaje odvijat e se na sekundarnom tritu.Sve poslove za poduzee na primarnom tritu obavljaju investicijske banke:

1. analiza trita,

2. ocjena,

3. odreivanje uspjeha emisije,

4. vrste i cijene vrijednosnih papira,

5. registracija emisije,

6. raspisivanje poziva na upis,

7. distribucija.

Velike investicijske banke najee otkupljuju emisiju i tako preuzimaju rizik, a emisijuprodaju na sekundarnom tritu.

Posebno znaenje na primarnom tritu imaju informacije:

a) bonitetu emitenta vrijednosnica i

b) rejtingu tvrtke.

Bonitetje izraz koji sintetiki izraava vrijednost,pouzdanost, poslovnu i kreditnusposobnost. Ocjene o bonitetu i rejtingu emitenta slue investitorima pri ocjeni rizika, aemitentima pri utvrivanju trine pozicije, a time i cijene vrijednosnice na emisijskom

tritu.

17.SEKUNDARNO FINANCIJSKO TRITE

Na sekundarnom financijskom tritu se odvija stalna kupoprodaja ve emitiranihvrijednosnih papira koji su u ruke investitora doli prethodnom rasprodajom naprimarnom tritu. Tu se mijenjaju vlasnici ve emitiranih vrijednosnica, odnosnovrijednosnice se prodaju prije njihovog dospijea. Zato se ovo trite zove itransakcijsko trite, ili trite druge ruke.

Sekundarno trite je posebno organizacijski i pravno regulirano da bi se zatitilisudionici. Funkcija sekundarnog financijskog trita je odravanje likvidnosti sudionika i


10/25

oslobaanje novanih sredstava za plasmane. Transakcije se obavljaju najee ubankama, na burzama, na OTC tritu, i iz ruke u ruku.

18.NOVANO TRITE:SUDIONICI, INSTRUMENTI, GOSPODARSKE FUNKCIJE

Temeljni zadatak novanog trita je svakodnevna opskrba banaka novcem, a cilj jeostvarenje likvidnosti koja omoguuje tekua plaanja komitenata. Na ovom tritu setrguje bankovnim likvidnim rezervama i kratkoronim vrijed. papirima. Dospijeelikvidnih rezervi banaka je od jednog do 1 godine. Centralna banka moe, a i ne morasudjelovati na ovom tritu. U inozemstvu na ovom tritu sudjeluju i nebankovnisubjekti (fondovi, osiguravatelji). Dospijee kratkoronih vrijednosnih papira koji kotirajuna ovom tritu je od nekoliko dana do 1 godine. To su ovi instrumenti: a) blagajnikizapisi, b) certifikati o depozitu (CD), c) komercijalni papiri (CP), d) bankovni akcepti(B/A), e) sporazumi o reotkupu (REPOS).

Postoje dva osnovna oblika:trite bankarskih kratkoronih likvidnih rezervi i trite novanih instrumenata

U RH je to trite personalizirano, ureeno, regulira ga HNB, nalazi se na Ksaveru.

1.) likvidne rezerve mogu biti rezerve HNB i likvidne rezerve poslovnih banaka. Telikvidne rezerve se posuuju na jedan dan (daily money), preko noi, posudbe doopozivacall-money, kreditiranje na nekoliko tjedana ili mjeseci. Diskrecijsko je pravoCB da li e sudjelovati na tritu ili ne. Ne sudjeluje ako likvidni vikovi na kraju danapokriju negativna salda.

2.) kratkorone vrijednosnice do 1 godine, imaju mali prinos, kratak rok, mali rizik i

veliku utrivost. Novano trite je veleprodajno trite trguje se na rije. Primarna muje funkcija odranje likvidnosti, a sekundarna smanjenje oportunitetnog troka dranjanovanih vikova.

19.TRITE KAPITALA: FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI

Trite kapitalaje skup institucija, financijskih instrumenata i mehanizama pomoukojih se dugorono slobodna sredstva tednje prenose od suficitarnih deficitarnimjedinicama koje ulau u fiksne fondove i opremu. Mnoge institucije na ovom tritu suposrednici koji povezuju kratkorona i dugorona trita. Sudionici su: investicijskebanke, ustanove kreditnog rejtinga, regulatorne i nadzorne institucije, brokerske idealerske institucije, centralna banka, poslovne banke.

Na ovom tritu kupuju se i prodaju instrumenti s dospijeem preko 1 godine:

korporacijske obveznice

dravne obveznice

obveznice lokalnih vlasti

hipotekarne obveznice i note

korporacijske dionice

dugoroni krediti banaka (kao predmet trgovanja sitnih investitora)

Dunike instrumente kupuju kuanstva i pojedinci direktno preko institucionalnihinvestitora. Na ovom tritu se pojavljuje i komisija za odobravanje izdavanja


11/25

vrijednosnih papira. Njena uloga je vana jer komisija izdaje certifikat da odreenivrijednosni papir ispunjava uvjete kotacije na burzi.

20.HIPOTEKARNI KREDIT I HIPOTEKARNO TRITE

Hipotekarni kreditje dugoroni kredit koji se izdaje na temelju pokria nekretninama,moe se izdati i na temelju pokretnine velike vrijednosti (brodovi, zrakoplovi). Bankasigurnost povrata kredita obavlja postupkom intabilacijepravo uknjibe banke nanekretninu.

Vraanje kredita osigurano je realnim pokriem dunika:

a) stambenim i gospodarskim zgradama

b) poslovnim prostorom

c) skladitima

d) zemljitem

Sigurnost vraanja kredita nije u bonitetu dunika ve u vrijednosti nekretnine. Kredit seodobrava u iznosu niem (5070%) od prometne ili procijenjene vrijednosti nekretnine,to kreditoru osigurava da e, ako dunik ne izvrava uredno svoje obveze po kreditu,moi iz prodajne vrijednosti nekretnine naplatiti svoje potraivanje. Na temelju tihpotraivanja se izdajuvrijednosni papiri, privatni i udjelni certifikati, hipotekarneobveznice i note.

Rokovi vraanja ovih kredita su od 10 do 20, a izuzetno i do 30 godina. Mogue jeuspostaviti i vie hipoteka na istoj nekretnini pod uvjetom da su pravno ureeniredoslijed i prioriteti kreditora. Zbog jednostavnosti hipotekarni su krediti u svijetu u

irokoj primjeni.

Hipotekarno triteje podvrsta trita kapitala, ali i jedan od njegovih najvanijihpojedinanih oblika u razvijenim zemljama. Visoki iznosi i dugi rokovi hipotekarnogkredita imobiliziraju aktivu kreditora. Zato se potraivanjima osiguranim hipotekom sveee trguje na sekundarnom tritu hipoteka. Razvoju ovog trita kroz sustavgarantiranja i osiguranja hipotekarnih kredita znatno potpomae drava. Na osnoviodobrenih hipotekarnih kredita i budueg priljeva po otplatama glavnice i kamata,hipotekarne institucije ili posebne dravne hipotekarne agencije emitiraju dugoronedunike vrijednosnice (obveznice i note) ili udjelne certifikate i rasprodaju ih javnosti.

21.DEVIZNO TRITE

Devizno trite je nepersonalno trite. Na njemu se trguje stranim devizama ivalutama. Temeljni mu je zadatak opskrba sudionika za plaanje uvoza. Cijena po kojojse obavlja razmjena je devizni teaj, a devizni teaj je cijena jedne jedinice strane valuteizraena u broju jedinica domae valute. Devizni teaj formira se pod utjecajem ponudei potranje.

Svi su sudionici komunikacijski povezani. Sudionici su velike komercijalne banke,brokeri, dealeri, velike korporacije i sredinje banke. Na tritu ne mogu sudjelovati

poduzea, male banke i filijale inozemnih banaka. Na tritu se trguje konvertibilnimdevizamato je trite potpune konkurencije. Na ponudu i potranju za devizamautjee nekoliko faktora: stope inflacije u razvijenim zemljama, promjene u njihovim


12/25

platnim bilancama, razina kamatnih stopa pojedinih zemalja i intervencije centralnebanke.

Kanali transakcija na deviznom tritu:

1.) poslovne banke i komitenti

2.) poslovne banke unutar zemlje3.) poslovne banke i korespodenti u inozemstvu

4.) centralna banka

Na deviznom tritu se formiraju 2 vrste cijena: ponudbene (ponuene) i zahtjevanecijene. Razlika izmeu ove dvije cijene je devizna mara.

Devizno trite ima i funkciju zatite od deviznog rizika za to se koriste 3 vrsteinstrumenata:

1.) eliminiranje ili swap

2.) zatita ili hedging

3.) pokrivanje ili covering

22.KONKURENCIJA BANAKA I NEBANKOVNIH INSTITUCIJA

Od 70-ih godina, pojava novih konkurenata (direktnog trita i financijskih posrednika)dovodi do despecijalizacije banakai njihovog preoblikovanja ne samo u univerzalnebanke ve i u financijske institucije potpune usluge, kakve nastoje postati i sve drugefinancijske institucije.

Na tom su podruju dva velika konkurenta:a) mirovinski fondovi

b) osiguravatelji ivota i imovine

Razlozi despecijalizacije banaka:

1. zbog regulacije su u nepovoljnijem poloaju bankama se administrativnim mjeramalimitirala visina kamatnih stopa

2. banka definicijom svojih poslova nije mogla zadovoljiti sve zahtjeve svojih komitenatai zahtjeve trita banke se poinju okretati novim financijskim proizvodima

-U SAD-u je 1946. godine trini udjel banaka bio 57%, a krajem90-ih 25%.

-U Francuskoj je1960. g. udjel aktive banaka u ukupnoj iznosio 60%, a poetkom 90-ih27%.

-Takav trend smanjenja udjela banaka u financijskim tritima prati trend nestajanjabanaka s financijskog trita (zatvaranje).

-1975. u strukturi 300 najveih financijskih institucija banke su inile 41%,1990. samo19,6%.


13/25

23.BANKOVNI POSLOVI-bilanna analiza poslovanja banaka

Bankovni poslovi su oni poslovi koje banka obavlja na zahtjev klijenta ili temeljemzakonskih propisa. Postoje 3 temeljne podjele:

1. PO RONOSTI:1. kratkoroni

1. dugoroni

1. PO NAELU FUNKCIONALNOSTI:

1. poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava

2. kreditni poslovi

3. posredniko-komisioni poslovi

4. vlastiti poslovi

5. kontrolno upravni i administrativni poslovi

2. PO BILANNO - ANALITIKOM OBILJEJU:

1. PASIVNI POSLOVI- oni kojima banka prikuplja sredstva, stvarajui financijskeobveze prema klijentu, a mogu biti: kratkoroni: emisija novca, depoziti povienju, zaduivanje kod drugih banaka, blagajniki zapisi i druge zadunice,eskontiranje vlastitih mjenica, dugoroni: emisija dionica, oroeni depoziti,dugoroni depoziti drave, javnih ustanova i institucija, izdavanje obveznica,dugoroni krediti iz inozemstva

1. AKTIVNI POSLOVI- oni kojima banka stvara financijska potraivanja premaklijentima, a mogu biti: kratkoroni: kontokorentni kredit; eskontni/diskontni kredit,lombardni, rambursni, akceptni i avalni kredit, dugoroni: hipotekarni,investicijski/razvojni, potroaki (fakultativni) krediti

U aktivnim bankarskim poslovima banke kao vjerovnici preko kredita, eskonta, akcepta,jamstva i drugih oblika financijske aktive plasiraju raspoloiva sredstva svogfinancijskog potencijala, obraunavajui i naplaujui aktivne kamate, koje su u praviluvee od pasivnih.

1. NEUTRALNI ILI KOMISIJSKI POSLOVI- oni koje banka kao posrednik obavljaza raun klijenta. Oni su najobuhvatniji i od njih svaka banka ivi. To su: depo

poslovi, platni promet, kupnja i prodaja VP, deviza, valuta i dragocjenih kovina zatui raun, preuzimanje jamstava i posredovanje kod izdavanja, izdavanjeakreditiva i garancija. U neutralnim poslovima banke naplauju proviziju nausluge klijentu u platnom prometu, prodaju razliitih vrijednosnih papira imjenjakih poslova.

2. VLASTITI POSLOVI - poslovi koje banka obavlja za vlastiti raun. U vlastitimposlovima banke na financijskom tritu aktiviraju raspoloive financijske vikovekreiranjem financijskih oblika i time potiu mobilnost tednje.


14/25

24.KRATKORONI PASIVNIBANKOVNI POSLOVI

U pasivnim bankarskim poslovima banke kao dunici kreiraju financijske obveze naosnovi kojih obraunavaju i isplauju pasivne kamate klijentima. Kratkoroni pasivni

bankovni poslovi su oni kojima banka prikuplja sredstva, stvarajui financijske obvezeprema klijentu.

Kratkoroni pasivni bankovni poslovi su :

1. emisija novca

2. depoziti po vienju

3. zaduivanje kod drugih banaka

4. blagajniki zapisi i druge zadunice

5. eskontiranje vlastitih mjenica

25.DEPOZITI PO VIENJU

Depoziti po vienjuili a vista depozitisu novana sredstva na raunu u banci kojaklijent koristi bez prethodne najave, a moe ih prebaciti na drugi raun. Iz njih seodobravaju zajmovi, knjie se u pasivi bilance banke i na njih banka plaa pasivnukamatu. Oni su najlikvidniji dio imovine, a ine 2/3 novca u opticaju. Ako su namijenjenitednji onda se nazivaju kvazi novcem. Granini troak dranja depozita po vienju jebitan jer donosi ili minimalnu ili negativnu kamatu (visoka inflacija, a sredstva stoje naraunu). Izvor ovih sredstava moe biti produkt robnih transakcija, prodaje usluga,

stavljanje kredita u teaj ime su prva karika u procesu multiplikacije. Kvaliteta banke senikada ne gleda po visini depozita a vista, ve po visini oroenih depozita.

26.DISKONTESKONT, ESKONTNI KREDIT

Znaenje diskonta:

1. otkup nekog potraivanja prije njegova dospijea uz odbitak kamata, provizija itrokova;

1. kamate obraunate od dana kupovine mjenice do dana njezina dospijea koje seodbijaju od mjenine svote pri njezinu otkupu prije roka;

2. nain prodaje kratkoronih vrijednosnih papira (npr. blagajniki zapis ikomercijalni zapis) uz popust, tako da se od nominalne vrijednosti po kojoj e podospijeu biti iskupljeni odbije iznos kamata od dana upisa ili kupovine dodospijea;

3. diskontna stopa, kamatna stopa sredinje banke bankama na odobrene kredite iliponuena na zadunice dravnog trezora;

Diskontni kreditje kratkoroni bankovni kredit na temelju mjeninog pokria.Specifinost je kod diskontnog kredita da nema provjere boniteta komitenta i nemaprocedure ugovaranja kredita. Jedino to banku interesira je bonitet mjenice, a da biona bila bonitetna mora imati:

1. rok dospijea 10 90 dana

2. robno pokrie (u pravilu se financijska mjenica ne moe diskontirati)


15/25

3. kao dokaz valjanosti barem 3 sigurna potpisa

Eskontje mjeninopravna radnja kojom se obavlja naplata mjenice prije njezinadospijea. Eskontiranjem imalac sredstava eskontira mjenice uz naknadu (eskontnakamata), a imalac mjenica eskontom dolazi do likvidnih sredstava. Eskont mjenice imasvoju cijenu odnosno kamatu. Obraunana kamata pri eskontu mjenica zove se diskont.Diskont se obraunava prema modelu diskontnog rauna, a stopa po kojoj je kamataobraunana zove se diskontna stopa ili eskontna stopa.

27.REDISKONTREESKONT

Reeeskontje kratkorono zaduivanje banaka kod drugih banaka. Banka uzima krediteskontirajui mjenice samo prvoklasnih dunika kod druge banke, koje je stekla izposlova eskontnog kreditiranja (pretvaranje aktivnog posla u pasivni). Reeskont jeznaajan za banke koje se bave eskontnim kreditiranjem jer putem njega dolaze do

likvidnih sredstava. Dodatna prednost je zarada iz razlike kamatnih stopa eskonta ireeskonta. Mjenicu moe reeskontirati i centralna banka.

Rediskontna politikase upotrebljava kao sinonim za reeskont. Rediskontna politika jeinstrument centralne banke za reguliranje kreditne aktivnosti poslovnih banaka:

1. utvrivanje kvalitete mjenice

2. utvrivanje reeskontne/rediskontne stope

Kod rediskontne politike vaan je: rok dospijea mjenica, broj avala, poslovi iz kojihproizlaze, visinaplafon mjenice.

Rediskontna stopa po kojoj centralna banka prima mjenice poslovnih banaka je

referentna kamatna stopa za kredite poslovnih banaka. Osim poslovnih banaka icentralne banke, ove poslove mogu obavljati i diskontne kue. Komercijalna metodadiskontiranja je u uvjetima visoke inflacije neupotrebljiva. Maksimalni iznos diskonta teinominalnoj vrijednosti mjenice kada diskontna stopa tei u (beskonanost) raste.

28.LOMBARD - RELOMBARD

Lombardni kreditje kratkoroni aktivni bankovni posao koji se odobrava na temeljuzaloga pokretnih vrijednosti (zlato, dragocjene kovine, umjetniki predmeti, vrijednosni ikomercijalni papiri) u kraim rokovima, od nekoliko dana do tri mjeseca (90 dana), anajee 15-20 dana. Lombardne kredite daju banke i zalagaonice u odreenompostotku (50 - 70%) od procijenjene ili prometne vrijednosti zaloenih dobara kojepreuzimaju do njihova iskupa, odnosno do konane isplate kredita, kada ih vraajuduniku. Dunik za itavo to vrijeme ostaje vlasnik predmeta. Ako dunik ne moeotplatiti kredit, banka ima pravo prodati zaloena dobra kako bi se naplatila. Ako trinavrijednost predmeta padne ispod razine odobrenog kredita, banka moe traiti dopunuzaloga. Banka naplauje uvanje zaloga.

Relombardje zaduivanje banke kod druge banke, a najee kod centralne banke natemelju zaloga po odobrenom lombardnom kreditu. Relombardje znaajan za likvidnostbanke jer se lako sklapa i otkazuje. Rokovi su do 2 tjedna, a najee nekoliko dana. Uinozemstvu postoje banke koje se bave samo lombardnim poslovanjem, one zarauju

na razlici.


16/25

29.DUGORONI PASIVNI BANKOVNI POSLOVI

Pasivni bankovni poslovi su poslovi prikupljanja i koncentracije novanih sredstava odbrojnih subjekata u bankovno-kreditni sustav. U tim je poslovima banka u ulozi dunikate je u obvezi prema vlasnicima sredstava. Prema kriteriju funkcionalnosti ti su posloviizvori sredstava s kojima banke posluju i iskazuju se u pasivi njezine bilance. O iznosu i

ronoj strukturi pasivnih bankovnih poslova ovisi iznos i rona struktura aktivnihbankovnih poslova.

Dugoroni pasivni bankovni poslovi su:

1. emisija dionica

2. oroeni depoziti

3. dugoroni depoziti drave, javnih ustanova i institucija

4. izdavanje obveznica

5. dugoroni krediti iz inozemstva

30.DIONICE I KAPITAL BANKE

Temeljni kapitalili glavnica banke je kapital koji banka stjee prilikom osnutka putememisije baninih dionica. Dopunski kapitalje onaj koji se sukcesivno stvara krozbanino poslovanje; bez obzira koliki je, on moe ui u iznos baninog kapitala najviedo iznosa temeljnog kapitala. Kapital banke nije fond jer je replasiran. Banka ga dri upasivi i kapital je zadnja linija obrane i s druge strane temelj kreditne aktivnosti prekomultiplikatora.

Dionice banke mogu biti: a) obine ili redovne i b) preferencijalne ili povlatene. Moguglasiti na ime ili na donosioca.

Banka moe tijekom poslovanja emitirati novu emisiju dionica da bi poveala svojtemeljni kapital. Temeljni kapital je glavni dio jamstvenog kapitala.

Temeljni kapital se sastoji od:

1. uplaene obine dionice

1. uplaene povlatene dionice

2. rezerve formirane na teret dobiti

3. zadrana dobit

4. kapitalna dobit ili gubitak

5. rezerve formirane za otkup vlastitih dionica

= BRUTO TEMELJNI KAPITAL BANKE

- Odbici su slijedei:

1. gubici iz prethodnih godina

2. gubitak iz tekue godine

3. nematerijalna imovina

4. otkupljene vlastite dionice

5. potraivanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim dionicama

6. kredit kojim su kupljene dionice banke

=NETO KAPITAL BANKE


17/25

Kada se ovi odbici oduzmu od bruto kapitala banke dobijemo neto kapital banke.

Dopunski kapital banke se sastoji od:

1. posebnih rezervi za neindentificirane gubitke

2. instrumenti sekundarne likvidnosti

= bruto dopunski kapital banke

Odbici su slijedei:

1. posebne rezerve i potraivanja

1. potencijalne obveze osigurane instrumentima sekundarne likvidnosti

Kada se ovi odbici oduzmu od bruto dopunskog kapitala banke dobivamo dopunskikapital koji ulazi u jamstveni kapital samo do iznosa neto kapitala.

31.OROAVANJE DEPOZITA

Oroeni depozitje novani depozit na posebnom raunu banke. Deponent se odrienjegove upotrebe na odreeno vrijeme i ne mogu se koristiti za dnevna plaanja. Moguse podii nakon to proe utvreni rok ili ako se prethodno najavi podizanje. Najeioblik je depozit s otkaznim rokom. Oroeni depoziti mogu se razroiti samo poduvjetima koji su regulirani ugovorom obraunava se nia kamatna stopa na sredstvau banci, a visina raste s duinom oroenja.

Oroeni depoziti zarauju kamatnjak koji je vii od kamatnjaka na depozite po vienju.to je due razdoblje oroavanja vei je kamatnjak. Za banke su oroeni depozitipovoljniji od ostalih depozita, jer su slobodni za plasiranje dok traje rok oroavanja.

32.DEFINIRANJE I OBJANJENJE BANKOVNOG KREDITA

Bankovni kreditje ustupanje novanih sredstava od strane banke ili kreditora dunikuili debitoru na odreeni rok uz obvezu povrata i plaanja pripadajue kamate. Kododobravanja kredita javlja se kolateral u obliku depozita, hipoteke. (kredere -vjerovanje).

33.KRATKORONI BANKOVNI KREDITI

Kratkoroni bankovni krediti su:1. kontokorentni kredit

2. eskontnidiskontni kredit

3. lombardni kredit

4. rambursni kredit

5. akceptni kredit

6. avalni kredit


18/25

34.KONTOKORENTNI KREDITI

Kontokorentni kreditje kratkoroni aktivni bankovni posao. To je kredit odobren potekuem raunu komitenta. Temeljem ovog kredita mogu se izdavati nalozi za plaanjeiznad raspoloivih sredstava na raunu, a prema ugovoru. Kod njega je bitno da nemakolaterala, nego je sigurnost banke u poznavanju komitenata. U EU 40% svih kredita su

kontokorentni krediti (razliit od minusa na tekuem raunu).

kontokorentni kredit je prisutan kod:

1. sezonskih prilagoavanja komitenata

1. gdje su neujednaeni priljevi i odljevi sredstava

najei rok je 3 mjeseca i taj se rok onda obnavlja. Iz prvog slijedeeg priljeva se kreditisplauje. Koritenje kredita se obraunava po danima. Na koriteni dio kredita (npr. 1mil.) pravna osoba plaa kamatu, a na neiskoriteni dio kredita (npr. 9 mil.) komitentplaa banci proviziju u iznosu od najee 1,5% (zbog toga to banka u svojojlikvidnosti osigurava svih 10 mil. Sredstava, tj. cijelu ugovorenu svotu).

35.AKCEPTNI I AVALNI KREDITI

Karakteristika akceptnog kreditaje da banka ne stavlja komitentu na raspolaganjenovana sredstva nego banin ugled i kreditnu sposobnost pa se zato nazivaju kreditiza preuzimanje obveze. Banka akceptira mjenice koje na nju trasira korisnik kredita.Banka se obvezuje da e isplatiti mjenicu ako trasant ne izvri svoju obvezu ne iskupimjenicu o dospijeu. Ovakvi krediti su prisutni u meunarodnom robnom prometu priodgoenom plaanju.

Kod avalnog kreditabanka daje aval komitentu na njegove mjenine obveze do

ugovorenog avalnog limita. Takvoj mjenici se podie vrijednost i lake cirkulira.Najee se daje kof kupnje robe na kredit uvoznicima. Banka trai plaanje provizijeod uvoznika i pokrie za avalni limit. Isto kao i akceptni kredit, avalni kredit ulazi ukategoriju kredita za preuzimanje obveze.

Karakteristike avalnog kredita:

1. nenovani kredit (nije klasian kredit)

2. traiocu avala banka osigurava jamstvo

3. slui samo za plaanje robe, a takva mjenica se ne upotrebljava za diskontiranje

4. obveza banke je samostalna i neovisna

5. na njega se ne plaa kamata, nego provizija6. to je vei avalni limit i mjenica je kvalitetnija

36.RAMBURSNI KREDIT

Rambursni kreditje akceptni kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaanje uvozarobe uz pokrie robnih dokumenata koji su na nju preneseni. Upotrebljava se kodplaanja robe s dugim transportom. Najee sreemo indirektni ramburskod kojegse javlja 5 sudionika (na slici: uvoznik, izvoznik, banke uvoznika i izvoznika i rambursnabanka). Banka izvoznika je u zemlji izvoznika, banka uvoznika je u zemlji uvoznika, dok

rambursna banka moe biti u treoj zemlji.Rambursno kreditiranje ima 5 faza:


19/25

1. faza: poinje zakljuivanjem kupoprodajnog ugovora izmeu kupca uvoznika iprodavatelja izvoznika. U ugovoru mora pisati da e se plaanje izvriti mjenicomkoju e akceptirati rambursna banka u treoj zemlji.

1. faza: uvoznik daje nalog svojoj banci da mu na teret njegovih sredstava ili danogpokria otvori rambursni kredit kod rambursne banke koja e akceptirati mjenicu.

2. faza: domaa banka zakljuuje s rambursnom bankom ugovor na temelju kojegarambursna banka akceptira na nju vuenu mjenicu. Tu mjenicu dostavlja banciizvoznika sa nalogom da akcept izrui izvozniku tek kada on preda dokumente ootpremi robe.

3. faza: kada primi nalog rambursne banke, banka izvoznika izvjeuje izvoznika damu je spremna predati akcept. Kada primi dokumente alje ih rambursnoj banci.

4. faza: banka uvoznika predaje dokumente uvozniku radi preuzimanja robe, aizvoznik se naplauje iz akceptirane mjenice.

Ovdje se radi o 2 poslovna partnera koji se ne poznaju niti nemaju povjerenje jedan u

drugoga. Rambursni kredit u sluaju da se partneri bolje poznaju moe ii direktno odbanke uvoznika do banke izvoznika (nema rambursne banke).

3 vrste rambursa:

1. opozivi nepotrvreni ramburs - d tog rambursa se rambursna banka pismenone obvezuje da e akceptirati mjenicu

1. neopozivi nepotvteni ramburs - kod njega se rambursna banka obvezuje dae akceptirati mjenicu, ali se posrednika banka (banka izvoznika) ne obvezujeda e mjenicu eskontirati

2. neopozivi potvreni ramburs - rambursna banka se obvezuje da e akceptirati

mjenicu, a banka izvoznika da e je eskontirati

37.DUGORONO KREDITIRANJE

Dugorono kreditiranje je na rok iznad 5 ili 10 godina, a po nekima i iznad 1 godine.

Kod ovih kredita je bitna namjena:

1. razvoj

2. modernizacija

3. ulaganja u opremu

Najei oblici ovog kredita su:1. investicijski krediti

2. hipotekarni krediti

Posebna obiljeja:

1. vea kamatna stopa koja osigurava rentabilnost ulaganja u investiciju

2. imaju drukije realno pokrie najee je to zalog banke na izgraeni objekt,zemljite, na realnu hipoteku

3. ovi krediti su riziniji zbog dugog roka otplate

4. tehnika odobravanja ovih kredita je drugaija i zahtijeva poseban struni kadarKod investicijskih kredita banka ne analizira imovinu tvrtke nego cjelokupno poslovanje.Kod velikih investicija banka trai garanciju drave ili prvoklasne inozemne banke.


20/25

38.POTROAKI KREDIT

Potroaki ili konzumni kreditje izuzetno vaan instrument ekonomske politike.Omoguuje potronju iznad raspoloivih sredstava graana ime je omoguena prodajarobe. Predmet kreditiranja su dobra za koje se mora tedjeti due vrijeme trajnapotrona dobra (prisilno se tedi na rok na koji je odobren kredit). Potroaki krediti sustrogo namjenski za tono odreenu robu. Rokovi su od nekoliko mjeseci do 5 godina.Predmet su konkurentske borbe, a prednosti se osiguravaju:

1. rokom vraanja

2. visinom kamate

3. visinom depozita

39.POSREDNIKI BANKOVNI POSLOVI

Posredniki bankovni poslovi(neutralni ili komisioni bankovni poslovi) su oni koje

banka kao posrednik obavlja za raun klijenta. Oni su najobuhvatniji i od njih svakabanka ivi.

depo poslovi

platni promet

kupnja i prodaja VP, deviza, valuta i dragocjenih kovina za tui raun

preuzimanje jamstava i posredovanje kod izdavanja

izdavanje akreditiva i garancija.

U neutralnim poslovima banke naplauju proviziju na usluge klijentu u platnom prometu,prodaju razliitih vrijednosnih papira i mjenjakih poslova

40.PROCEDURA ODOBRAVANJA BANKOVNIH KREDITA

Banka mora voditi rauna o:

1. svrsi kreditiranja

2. kreditnoj sposobnosti i bonitetu komitenta

3. doprinosu kunskog i deviznog potencijala banke

4. urednosti podmirivanja ranijih obveza

5. kvaliteti instrumenata poslovanja

8 koraka prijema i obrade zahtjeva:

1. kontakt s komitentom

2. utvrivanje kreditne sposobnosti i boniteta komitenta

3. ugovaranje instrumenata osiguranja

4. izrada kreditnog prijedloga

5. donoenje odluke na kreditnom odboru

6. sklapanje ugovora u putanje kredita u teaj

7. naplata potraivanja

8. kontrola boniteta i klasifikacija dunika

Na temelju ovih podataka provodi se reklasifikacija dunika u odreenu rizinu skupinu.


21/25

41.HRVATSKI FINANCIJSKI SUSTAVSTRUKTURA, PROBLEMI, PROMJENE

Korjenite promjene u financijskom sustavu poele su odmah po osamostaljivanju RH.1991. godine uinjena je valutna reforma, a po uzoru na razvijene zemlje formirana jeNarodna banka Hrvatske, neovisna o dravnoj administraciji, a odgovorna Hrvatskomdravnom saboru.

Monetarno osamostaljivanje utvreno je uvoenjem privremenog novca, hrvatskogdinara u prosincu 1991. g., a krajem svibnja 1994. g. uveden je i trajni hrvatski novackuna. U prosincu 1997. g. sredinja banka dobila je naziv HNB.

HNB je znatno izmjenila instrumentarij reguliranja koliine novca u opticaju:

1. modernizacijom sustava obvezne rezerve

2. uvoenjem prozoria - discount window-a i politike otvorenog trita

3. kupnjom i prodajom blagajnikih zapisa

4. deviznim REPO operacijama

Deviznim zakonom iz listopada 1993. g. znatno je liberaliziran devizni reim. Dolazi doreforme sustava domaih plaanja, organiziran je i sustav kreditnih odnosa sainozemstvom. Za RH karakteristina je dominacija univerzalnih banaka, a ostalenebankovne financijske institucije ili jo ne postoje ili ne djeluju kao trine financijskeinstitucije. Problemi iz prethodnog socijalistikog sustava u kojem su banke biledistributeri kredita, umnoeni problemima ratnih razaranja i tranzicijskim problemimabili su prisutni u naslijeenim starim hrvatskim bankama. Takvo stanje banakanametnulo je potrebu donoenja tritu odgovarajueg zakona o bankama, ali i njihovusanaciju i organizacijsko, kadrovsko i poslovno restrukturiranje koje je u najveimbankama poelo 1997. godine. Institucionalno ureenje trita vrijednosnih papirazapoeto je Zakonom o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima kojim je utvrenzadovoljavajui zakonski okvir primarnog i sekundarnog transakcijskog tritavrijednosnica.

Financijske institucije u RH:

HNB, depozitne financijske institucije (banke, tedionice, tedno-kreditne zadruge,stambene tedionice), nedepozitne financijske institucije: ugovorne tedne institucije(osiguravateljne institucije, mirovinski fondovi), investicijski fondovi (investicijski fondoviuniverzalnog tipa, PIF - privatizacijski investicijski fondovi), brokerske tvrtkedrutva zaposlovanje vrijednosnicama, ostale financijske institucije (leasing tvrtke, izdavaikreditnih kartica), ostalo (ZAP, Agencija za osiguranje depozita i sanaciju banaka,Zagrebaka burza, Trite novca, Varadinsko trite vrijednosnica, Komisija zavrijednosne papire, sredinja depozitarna agencija).

42.CILJEVI HRVATSKIH ZAKONA O BANKAMA

Do 1993. RH je preuzela zakon o bankama kojeg je donijela Jugoslavija. U njemu sebanka prvi put definira kao d.d.

Ciljevi Zakona o bankama su:

a) privatizirati banke

b) osloboditi banke utjecaja politike

c) iskljuiti dunike iz nadzornih odborad) liberalizirati ulazak inozemnog kapitala


22/25

e) uvoenje trinog kriterija u poslovanje banaka

f) banka okrenuta trinom poslovanju

g) razviti konkurenciju meu bankama

I prvi i drugi zakon su raeni na temelju njemako-austrijskog modela, s tim da je

podruje nadzora i kontrole banaka raeno pod utjecajem MMF-a i Banke zameunarodne obraune ili izravnanja (BIS). Njemako-austrijski model je korigiran1998. godine smjernicama EU.

43.OSNIVANJE BANAKA U RH

Najmanje 40 mil kn

Odobrenje za rad banci i podrunici strane banke daje HNB. Odobrenje sadri popisusluga koje banka moe obavljati. Ako banka eli pripojiti drugu banku tada trebaodobrenje HNB-a. Odobrenje za rad HNB nee izdati u 2 sluaja: kad postoji

koncentracija u bankovnom sustavu ili kad je nepovoljni utjecaj na monetarnu i deviznupolitiku.

Zahtjev sadri prijedlog statuta, plan za 3 godine, popis dioniara i njihov rad u zadnje 2godine, popis osoba povezanih s dioniarima, prijedlog lanova uprave i nadzornogodbora, ako je inozemna banka onda i miljenje nadzornog tijela iz drave odakle jebanka, a to vai iskljuivo za EU. HNB mora odgovoriti u roku od 6 mj.

Odobrenje prestaje vaiti automatski kad se otvara steajni postupak ili redovnalikvidacija banke. Odobrenje se povlai ako banka ne pone raditi u roku od 12 mj. odizdavanja odobrenja ili ako nakon 6 mj. sama prestane pruati bankovne usluge.

Dionice banke moraju glasiti na ime i moraju biti u cjelosti uplaene u novcu. Najvie

moe biti povlatenih dionica. Banka moe davati kredite svojim radnicima za kupnjudionica najvie do 10% kapitala banke. Ako banka sudjeluje u drugoj banci s 20 ili vieposto udjela, ne smije kreditirati kupnju dionica te banke. Dioniar koji eli stei 20%,33%, 50% ili 75% glasakih prava mora dobiti suglasnost HNB-a.

44.POSLOVANJE BANAKA U RH

Banka mora imati minimalni kapital od 60 mil kn. Banke mogu obavljati bankovneusluge i ostale financijske usluge.

Bankovne usluge su:

1.) primanje depozita

2.) odobravanje kredita

3.) elektronski novac

U RH to mogu pruati banke koje su dobile licencu od HNB-a, banke lanice drava EUi podrunice stranih banaka.

Ostale financijske usluge su:

1.) izdavanje garancija

2.) factoring

3.) leasing4.) brokerski poslovi

5.) obavljanje platnog prometa


23/25

6.) upravljanje mirovinskim i investicijskim fondovima

7.) iznajmljivanje sefova

Jedna od financijskih inovacija je regulacija i reregulacija.

Ciljevi regulacije banaka su:

1.) ograniavanje bankrota financijske institucije putem ograniavanja rizika

2.) osiguranje likvidnosti bankedonose se propisi kojima je cilj ispunjenje kratkoronihobveza banke

3.) efikasna alokacija baninih sredstava da bi banke efikasno alocirale sredstvadrava regulira cijene baninih usluga

Ta 3 cilja su meusobno konfliktna.

Tri toke kretanja budunost regulacije i reregulacije su:

1.) ukida se regulacija izmeu poslovnog i investicijskog bankarstva

2.) smanjenje uloga agencija za osiguravanje tednje, a poveanje uloge instrumenataobvezne rezerve

3.) regulatorna odgovornost je iskljuivo u rukama centralne banke

45.KONTROLA I NADZOR BANAKA

Jedna od temeljnih funkcija HNB je zatita tedia i deponenata i briga za stabilnostbanaka.

Djeluju od 1993., dijele se na:

1.) Izravni nadzor banaka i tedionica (on site kontrola): pregled poslovnih knjiga,

usklaenost s odobrenjem za rad, kontrola visine adekvatnosti kapitala, obavlja sekontrola aktive i stupnja rizinosti aktive, kontrolira se raspored dobiti i kamatni, trini,devizni i operativni rizik. Nakon nadzora sastavlja se izvjee i propisuju mjere HNB-a.

2.) Nadzor banaka i tedionica analizom financijskih izvjea (off site kontrola). To jekontrola na temelju primljenih podataka. Takva kontrola radi analize mjesenih,tromjesenih i godinjih izvjea, analizira izvjea vanjske revizije, izrauje za svakubanku njezin bonitet na temelju BIS-ovih standarda (Banka za financijska izravnanja),obrauje zahtjev za izdavanje odobrenja za rad banke ili za oduzimanje odobrenja iizrauje izvjea o poveanju udjela u bankama.

46.TIJELA (ORGANI) BANKE

Banka ima upravu, nadzorni odbor i glavnu skuptinu. Uprava se sastoji od najmanje 2osobe pri emu se jedna osoba imenuje predsjednikom uprave. lanom uprave nemogu biti npr. lanovi savjeta HNB, lanovi uprave svakog dio. drutva i sl. Zaimenovanje lanova i predsjednika uprave potreban je prethodna suglasnost HNB.Nadzorni odbor razmatra izvjea o obavljanom nadzoru i druga izvjea koja mudostavi HNB te u sluaju ugroavanja stabilnosti banke poduzima mjere. lanovi nemogu biti osobe koje su zaposlene u HNB, lanovi savjeta HNB i osobe nad ijom jeimovinom otvoren steajni postupak.

Najvii organ upravljanja je savjet HNB-a ini ga guverner, zamjenik guvernera,viceguverneri i do 8 vanjskih lanova. Savjet je odgovoran za provoenje ciljeva izadataka HNB-a i utvruje instrumente, izdaje i oduzima bankama odobrenja za rad.Guverner je predsjednik savjeta i on upravlja i rukovodi poslovanjem HNB-a. Sve


24/25

lanove savjeta imenuje sabor a vanjske lanove predlae odbor za proraun i financije.lanovi se biraju na 6 godina.

47.SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA ILI TEDNIH ULOGA

U RH djeluje od 1997. a iniciran je zavretkom prve i poetkom druge bankovne krize.Taj sustav djeluje kroz dravnu agenciju za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka.Osniva agencije je drava i ona garantira za sve obveze agencije.

Sustav je koncipiran na nain da su sve banke obvezne participirati u osiguranjudepozita i sustav funkcionira na principu ex ante uplata osiguranja. Agencija osiguravatednju samo fizikih osoba i to tednju koju fizika osoba ima na tednoj knjiici ili kaodepozit temeljem ugovora o depozitu. Agencija ne osigurava tednju na iro i deviznimraunima fizikih osoba.

U RH su na djelu bila 2 mehanizma osiguranja: prvi je uveden 1997. i vrijedio je dopolovice 1998.tednja do 30,000kn se osig 100 %, a od 30,000 do 50,000 75 %. Od

1998. tednja do 100,000kn osigurava se 100%.to se tie tednje fizikih osoba pod njom podrazumijevamo tednju na svim tednimraunima u banci i to u domaoj ili inozemnoj valuti ( zbroj svih rn do 100,000 kn ).Svaka je banka duna uplatiti agenciji 0,2 % tednih depozita u banci. Agencija jeduna isplatiti osiguranu tednju u roku od 180 dana od dana kada banka ode u steaj.2 dobre strane su obvezatnost uplate i ex ante, a loe strane su: agencija je u vlasnitvudrave pa je uprava agencije iz redova dravnih dunosnika (biraju se na 6 g.) asmjenom vlade mijenja se uprava agencije, rok 180 dana je predug, svi koji su u upraviagencije nemaju osigurane uplate ali ne postoji klauzula za ue lanove obitelji takvihdunosnika, visina osigurane tednje od 100,000 kn je previsoka moralni hazard u

bankama (97 % do 100,000 kn).

48.POVEZANE OSOBE

Povezana osoba je dioniar ili grupa dioniara koji posjeduju vie od 10% izdanihdionica, te prava u odluivanju odnosno vlasnikih udjela i dr.

49.BANKARSKA TAJNA

Bankarska tajna je obveza banaka, lanova njihovih upravljakih i nadzornih organa,kao i svih osoba u stalnoj ili povremenoj slubi u banci da uvaju tajnu o poslovima

banke ili o poslovima koje su same zakljuile.To se posebno odnosi na imena i adrese komitenata banke, visinu i vrstu uloga, stanjedepozita, broj i vrste uvanih vrijednosnica i drugih predmeta.

Obveza uvanja tajne postoji i nakon prestanka slube u banci.

Ovoj obvezi podvrgnuti su i revizori, slubenici sredinje banke koji imaju uvid unavedene informacije, dravni slubenici kada su kontrolni i nadzorni organi osnovaniod strane drave i sl. Banke u pravilu nisu dune uvati tajnu kada im to uvanje tajenmoe tetiti ili kada su od komitenta izriito osloboene uvanja tajne. Posebno sezakonom propisuje obveza uvanja tajne o tednim ulozima i depozitima graana.


25/25

50.STANJE U BANKOVNOM SEKTORU REPUBLIKE HRVATSKE

Svi podaci su na dan 31. 12. 2001.

43 banke i sve su d. d. od toga su 24 u veinskom stranom vlasnitvu, udio aktivestranih banaka u ukupnoj aktivi iznosio je 89, 3%.

Od 43 banke njih 6 ima aktivu iznad 5 mlrd, a 14 banaka ima od 1 do 5 mlrd kn. Te 43banke su imale 823 podrunice i poslovnice od ega 158 u Zagrebakoj upaniji.Najvee su Privredna i Zagrebaka banka a u ukupnoj aktivi imaju udio od 46%, a udepozitima 49%. Koncentracija bankovnog sektora je u padu. Ukupna aktivabankarskog sektora je 148 mlrd kn, a poveana je za 30% u odnosu na 2000. to jeposljedica konverzije u eure pa su depoziti porasli 44%. Porast kredita je 28 % a portfeljVP ima negativnu stopu rasta. 70 % pasive su depoziti a od tih depozita 75 % sudevizni depoziti. U pasivi 10 % ine krediti od drugih banaka. Kapital hrvatskih banakaje 13,7 mlrd kn od ega je 9 mrld dioniki kapital. Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskihbanaka je 15,8 % a dobit na razini sustava 895 mil kn. Profitabilnost aktive je 0.9 % aprofitabilnost kapitala 6,6 %. Prosjena aktivna kamatna stopa hrvatskih banaka je 9,5

% a banke na kn depozite plaaju 2,7% godinje a na devizne 4,6 %.

U bankarskom sektoru zaposleno je 16000 radnika pa na jednog zaposlenog otpadapreko 9 mil kn aktiva. Krediti hrvatskih banaka iznose 151 mlrd i 93 % kredita je u A i Bkategoriji (nema problema s naplatom).

PITALICE:

Investicijske banke su financijske institucije, ali nisu financijski posrednici. TONO!

Svi sudionici sudjeluju u alokaciji sredstava.

Sredinja banka nije komercijalna institucija. Profit joj nije cilj poslovanja.

Temeljni cilj HNB-a je odravanje stabilnosti cijena.Europska zona- 12/15 zemalja koje su prihvatile EU.

Documents

Poslovno Bankarstvo-50 Pitanja