Bankarstvo - Pitanja i Odgovori Za Zavrsni Test(1)

8/18/2019 Bankarstvo - Pitanja i Odgovori Za Zavrsni Test(1)

1/21

BANKARSTVOPitanja i odgovori za završni test

1. Objasniti pojmove finansijs e instit!"ije# finansijs i sistem# finansijs o tr$ište i finansinstr!menti.

Finansijske institucije – intermedijatori u transferu finansijskih sredstava između preduzeća i pojedikao glavnih transaktora u tom sistemu.

Finansijski sistem – skup nosilaca ponude i potražnje finansijskih sredstava, finansijskih instrumenkojima su konkretizovana finansijska potraživanja, finansijskih institucija i tokova cirkulisanja finasredstava koji omogućavaju trgovanje novcem i novčanim viškovima. Finansijsko tržište – (uži koncept – organizovano sučeljavanje ponude i potražnje za finansinstrumentima na određenom mjestu uz strogo pridržavanje pravila i uz organizaciju formiranja cijinstrumentima! (u širem smislu – z"ir svih transakcija sa tim instrumentima... Finansijski instrumenti – sve ono u šta investitori na finansijskom tržištu mogu investirati, tj. vrijed papiri (#$% i instrumenti koji proizilaze iz depozitnih i kreditnih odnosa. &avljaju se u formvlasničkih i dužničkih instrumenata. Finansijska intermedijacija(fin. posredovanje – transfer finansijskih sredstava od krajnjih pozajmlkrajnjim uzajmljivačima kada se između njih pojavljuje finansijska institucija naziva se finaintermedijacija.

%. Tri osnovne vrste finansijs i& instit!"ija 's i"a# i(i nabrojati i ! rat o objasniti sva ! gr!p!).

'. komercijalne "anke,. institucionalni investitori i

). investicione "anke ("erzanske firme .

* Komercijalne banke su depozitno*kreditne institucije. $ne formiraju izvore sredstava od depstanovništva i privrede, a ta sredstva plasiraju u vidu zajmova. +roz emisiju svojih o"veznica formiraju dodatne nedepozitne izvore sredstava. +omercijalne "anke se "ave i van"ilansnim aktivnoklasične van"ilansne aktivnosti (kreditne garancije, akreditivi, devizni poslovi, itd , i aktivnostifinansijskih derivata (finansijski fjučersi, opcije i svopovi .Štedionice su depozitne institucije, a svofinansijski potencijal formiraju putem prikupljanja štednih i oročenih depozita građana. Finansijskekompanije su kreditne, ali ne i depozitne institucije. $ne formiraju svoje potencijale pretežno naemisije komercijalnih papira na novčanom tržištu, kao i dugoročnih o"veznica na tržištu kapitala.* Insitucionalni investitori se razlikuju od kreditnih institucija po tome što sredstva stanovništva prikupu nedepozitnim o"licima i što ta sredstva plasiraju u razne o"like vrijednosnih papira na tržištu ka-ostoje različiti tipovi investicionih institucija (osiguravajući zavodi, penzioni fondovi, investiconi foOsiguravajući zavodi prikupljaju sredstva na "azi polisa osiguranja građana i kompanija (na individuosnovi . Penzioni fondovi su penziona osiguranja svih zaposlenih u većim kompanijama (na kolektosnovi . Investicioni fondovi formiraju finansijski potencijal putem prodaje svojih akcija građanimatime postaju njihovi akcionari.* Investicione banke("erzanske firme, securities firms se "ave poslovima na primarnom i sekundatržištu kapitala. e formiraju depozitni potencijal ni putem depozita niti putem ugovorene štednje. $finansijske usluge kompanijama koje žele da izvrše emisiju akcija i o"veznica na primarnom kapitala. /ruga sfera aktivnosti investicionih "anaka odnosi se na davanje ekspertnih usluga kompanijvezi sa vlasničkim i finansijskim prestrukturiranjem (fuzije, akvizicije itd . rokerske firme o"avljajutransakcije na sekundarnom tržištu kapitala na kojem dolazi do kupovine i prodaje vrijednosnih papse već nalaze u prometu.

'


2/21

+. ,a tori novi& trendova 'nabrojati i ! rat o objasniti sva i od nji&).

!" #eregulacija0manjenje državne regulacije (kroz zakone i nadležnosti centralne "anke "anaka i drugih finaninstitucija predstavlja glavnu pokretačku snagu koja dovodi do transformacionih procesa. &edan oderegulacije jeste ukidanje ograničenja visine kamatnih stopa.$" Konkurencija/eregulacijom se utiče na povećanje konkurencije. $"lici konkurencije kod finansijskih institucija sse u cjenovnoj i produktnoj konkurenciji.%jenovna konkurencija o"ez"jeđuje povoljnije kamatne stope za partnere finansijskih institucija. Produktnakonkurencija znači da finansijske institucije proširuju repertoar svojih finansijskih usluga i više vode o konkretnim potre"ama raznih segmenata potencijalnih korisnika.&" Informaciona te'nologija1rz razvoj informacione tehnologije je izuzetno "itan faktor u formiranju trenda transformacije "ankafinansijske strukture. 0avremeni telekomunikacioni i kompjuterski sistemi omogućavaju "rz prenos iraznih tipova informacija. /olazi do stvaranja elektronskog "ankarstva koje, preko kompjutertelekomunikacionih sistema, vrši momentalno prenošenje podataka i transfer novca između "ankomitenata i "anke.(" )lobalizacija2ultinacionalne "anke djeluju u pravcu integracije i glo"alizacije finansijskih tržišta. $ve "anke mo prošire svoje poslovanje na druge zemlje na jedan od sljedećih načina da same izgrade svoju fmrežu u drugim zemljama, da izvrše akviziciju (kupovinu strane "anke ili da izvrše kupovinu ma paketa akcijskog kapitala neke strane "anke.

-. Pojam ban a i bitne arat eristi e ban ars og pos(ovanja.

#efinicija poslovne ili komercijalne banke1anke su finansijske institucije koje o"avljaju platno*prometne i intermedijarne (tj. depozitno*kusluge. *akonska definicija banke +F i,-3iječ 41anka5 označava pravno lice (dioničko društvo koje o"avlja poslove primanja novčanih dedavanja kredita, kao i druge poslove u skladu sa 6akonom o "ankama.

1itne karakteristike "ankarskog poslovanja'. .ransformacija sredstava – "anke transformišu kratkoročniju (likvidniju depozitnu pasivu u dugoro(manje likvidnu kreditnu aktivu!

. /valuacija tražilaca (potencijalnih korisnika zajmova – "anka kao finansijski posrednik procjenjukreditni rizik u ime deponenta čija sredstva plasira!). #epozitni potencijal "anaka predstavlja pul (pool sredstva koji se formira na osnovu depozita v "roja investitora (deponenata . $vaj finansijski potencijal "anka plasira putem većeg "roja zajmovakorisnicima (diverzifikacija ili disperzija rizika !7. 8 "ilansnom smislu "anka se može okarakterisati kao kolekcija aktive i pasive u koju ulazefinansijski instrumenti, što se koncipira kaokolekcija pravni' ugovora koji se odnose na depozite i zajmov


3/21

. Pojednostav(jena forma bi(ansa stanja i bi(ansa !spje&a.

Pojednostavljeni prikaz bilansa stanja banke9ktiva ::::::::::::::::::-asiva::::::::::::: ;otovina +ratkoročni dug Krediti #epoziti1?/* /epresijacija* -rovizije* -orez:::::::::::::::::: = eto do"itak

/. Rezerve za poten"ija(ne g!bit e 'nabrojati i objasniti sve gr!pe).

9 * do"ra aktiva (dužnici koji redovno vraćaju dugovanja * opšte rezerve za kreditne gu"itke @!1 * aktiva sa pose"nom napomenom (dužnici sa kašnjenjem do AB dana * pose"ne rezerve zagu"itke od C@ do 'C@!D * su"standardna aktiva (dužnici sa kašnjenjem između AB i 'EB dana * pose"ne rezerve zagu"itke od 'F@ do 7B@!/ * sumnjiva aktiva (dužnici sa kašnjenjem između 'EB i GB dana * pose"ne rezerve za kreditne g7'@ do FB@!> * gu"itak (dužnici sa kašnjenjem preko GB dana * pose"ne rezerve za kreditne gu"itke iznos$va kategorija vodi se van"ilansno, sudski se pokreće postupak i naplata koleterala.

0. ta je to strateš i p(an i od 2ega zavisi !spješnog pos(ovanja ban e.

0trateški plan je set smjernica i okvir za preusmjeravanje poslovanja "anke u cilju po"oljša performansi njenog poslovanja, ali nije supstitut za inicijativu, energiju i kreativnost stručnjaka i meu "anci. 0trateško planiranje služi sredstvo za pozicioniranje na visoko konkurentnom tržištu, k jačanje te pozicije.8spješnost poslovanja "ankarske institucije formira se na osnovu interakcije tri ključne komponentsu Poduzetništvo 1 te'nologija 1 organizacija"+ljučnu ulogu ima poduzetništvo čiji je glavni nosilac "ankarski menadžment.

3. ,aze strateš og p(aniranja 'navesti i ! rat o objasniti sva ! od nji&).

0trateško planiranje u "ankarskim (finansijskim institucijama sadrži nekoliko faza* kreiranje vizije,* iz"or strategije,* razrada akcionih programa.

)


4/21

!" Prva faza u strateškom planiranju razvoja "ankarske institucije jeste sagledavanje vizije daljeg ra9naliziraju se svi pozitivni i negativni faktori poslovanja "anke u odnosu na konkurenciju.-ozitivni faktori* široka "aza klijenata* razvijena organizaciona mreža egativni faktori* sla"o upravljanje "ankom* niska profita"ilnost%izija daljeg razvoja "anke može da "ude sumirana u vidu tzv.misije koja u su"limiranoj formi daje glavn poruku u pogledu daljeg razvoja "anke

$" 0trateški plan banke predstavlja razradu i operacionalizaciju razvojne vizije "anke. 0adržaj strate plana sastoji se u iz"oru konkretnih metoda putem kojih će vizija "iti realizovana. $"ično imaju horiz)*C godina. +odizbora strategije razvoja "anke u narednom periodu, opcije "anke mogu se sistematizona sljedeći način tržišna penetracija! osvajanje novih tržišnih segmenata! osvajanje novih prdiverzifikacija.

&" 2kcioni programi predstavljaju operacionalizaciju strategije daljnjeg razvoja "anke. $vaj program sadzadatke, rokove i smjernice ostvarivanja zadataka. $peracionalizacija strategije razvoja "anke sprovkroz akcione programe..roškovi * kontrolom troškova poslovanja i eventualno sniženjem tih troškova može se utic profita"ilnost. Kvalitet – kvalitet "ankarskih usluga "itan faktor konkurentske diferencijacije "anaka. Informacije * finansijski informacioni sistem tre"a da "ude dovoljno sofisticiran kako "i mogao dtroškovnu, dohodnu i profitnu analizu po proizvodima, grupama klijenata, filijalama i kanalima distri Proizvodi3usluge – u strateškom planu "anke nalazi se paleta finansijskih proizvoda koje "anka podnosno koje će pružati u narednom periodu.Osoblje – potre"no je da planski "ude ustanovljen adekvatan "roj i struktura zaposlenih.

4. 5ar etinš a strategija i determinante.

0trateško planiranje u savremenim "ankama je usko povezano sa marketinškom strategijom kfokusirana na "olje razumijevanje sadašnjih i potencijalnih potre"a komitenata "anke kao i na satis potrošača svim uslugama koje "anka pruža. 8 tom smislu "anka ima dvije grupe stručnjaka jedni fo potrošače (marketers , drugi fokusiraju konkurentske "anke (strategists .

4azumijevanje potroša5a6* demografija* motivacije* potre"e* želje

4azumijevanje konkurenata6* vrsteHtipovi* "roj* snaga* sla"osti

7


5/21

16. Tri osnovne vrste mar etinš i& strategija.

'. strategija masovnog tržišta – polazi od pretpostavke da većina potrošača "anke ima slične potre"e i ž9ko je to tako, onda se "anka orijentiše na niže cijene svojih proizvoda i usluga, uz formzadovoljavajuće stope do"iti.

. strategija diferencirani' segmenata klijenata – zasniva se na pretpostavci da "anka ima nekolirazličitih segmenata klijenata. 8 tom slučaju "anka se orijentiše na dizajniranje pose"nih programa zasegment klijenata.). strategija koncentrisane aktivnosti – znači da se "anka koncentriše na jedan segment finansijskog trž8 tom slučaju "anka ima veće poznavanje potre"a komitenata, "olju reputaciju za poslovanje na iza"segmentu finansijskog tržišta, pa može da računa na veću lojalnost klijenata.

11. Objasniti pojmove (i vidnost i so(ventnost bana a.

7ikvidnost "anke je njena sposo"nost da izvršava svoje o"aveze o rokovima dospjeća. Iikvidnost "anmože definisati i kao sposo"nost izvršenja finansijskih o"aveza prema deponentima i kreditorima u smomentu.0olventnost predstavlja trajnu sposo"nost "anke u domenu ispunjenja svojih finansijskih o"aveza, dugom vremenskom periodu. 1anka može "iti solventna, ali nelikvidna ukoliko se radi o prolaznim otklonjivim likvidnosnim teškoćama. 1anka može "iti likvidna, ali nesolventna, ali samo kratkoročznači da će se vrlo "rzo naći u teškoćama.

1%. Strategije (i vidnosti bana a * Strategija rat oro2ni& omer"ija(ni& zajmova.

/ominantni koncept kreditne politike komercijalnih "anaka 'A. vijeka. ?o je koncept po kojem "održavaju svoju solventnost i likvidnost tako što deponentni potencijal plasiraju isključivo u kratkoročnih kredita privredi. 3adi se o kratkoročnim "ankarskim kreditima (do AB dana koji su pro"nim mjenicama. +omercijalne "anke daju kratkoročne kredite preduzećima time što kupuju mjenice i tako postaju mjenični povjerioci s tim da o roku dospijeća naplaćuje mjenice od mjedužnika. -ri tome je postojala mogućnost da "anka može da izvrši rediskont ro"nih mjenica, tj. da ih prije roka dospijeća nekom drugom povjeriocu ili D1. 0matralo se da "anka ne može da pnesolventna ukoliko iza njenih depozitnih o"aveza stoje kreditni plasmani u o"liku ro"nih pokrivenih mjenicama.

1+. Strategije (i vidnosti bana a * Strategija !tr$ivi& a tiva.

&avlja se početkom B. stoljeća na "azi razvoja finansijskih tržišta. ?ime su "anke došle u situaciju drezervnu aktivu mogu da diverzifikuju. -ored primarne rezervne aktive (slo"odna novčana sredstva do formiranja sekundarnih rezervi u koje ulaze vrijednosni papiri koji se lako mogu prodati na sekuntržištu "ez gu"itka. 0ekundarne rezervne aktive sastoje se pretežno od kratkoročnih državnih vrijendo papora, iz razloga što je sekundarno tržište tih vrijednosnih papira najdu"lje. 1anke su sada u stanju dznatno veće rezerve likvidnosti iz razloga što se veći dio rezervne aktive sastoji iz kamatonosnih rezeaktiva. -ri tome tre"a imati u vidu da su primarne rezerve aktive u principu nekamatosne pa "anke katržišne institucije teže da minimiziraju takav o"lik rezervne aktive. 1ez dovoljno du"okog finansijskotržpšta ne "i "ilo moguće aktiviranje sekundarnih rezervnih aktiva.

1-. Strategije (i vidnosti bana a * Strategija !prav(janja pasivom.

$va strategija stavlja težište na o"ez"jeđivanje likvidnosti "anke putem povlačenja kredita, umjesto prodaje kratkoročnih vrijednosnih papira. $va strategija pretpostavlja veoma jako finansijsko tržkojem postoji o"ilje sredstava koja se mogu angažovati putem kreditnih aranžmana od strane svih

C


6/21

transaktora, uključujući i "anke. 8ključivanje "anaka na finansijskom tržištu u cilju angažovanja dosredstava može se vršiti jedino uz striktan uslov da "anka ima solidnu kreditnu sposo"nost. -omogućnost da "anke koriste kredite kod centralne "anke.

1 . 7entra(na ban a Bi8.

Dentralna "anka 1osne i #ercegovine osnovana je B. juna 'AAG. godine 6akonom o Dentralnoj "a je usvojila -arlamentarna skupština 1i#. $snovni ciljevi i zadaci Dentralne "anke su utvrđeni 6aksaglasno $pćem okvirnom sporazumu za mir u 1i#. Dentralna "anka 1osne i #ercegovine odrmonetarnu sta"ilnost u skladu s currencJ "oard aranžmanom, što znači da izdaje domaću valutu u pokriće u slo"odnim konverti"ilnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu ' +2=B,C'' A K. Den "anka definira i kontrolira provođenje monetarne politike 1osne i #ercegovine. ajviši organ Den "anke 1osne i #ercegovine je 8pravno vijeće, koje je nadležno za utvrđivanje monetarne politike i konjenog provođenja, organizaciju i strategiju Dentralne "anke u skladu s ovlaštenjima utvrđenim 6ako

1/. Proje tovanje (i vidnosti ban e i gep (i vidnosti.

-rojektovanje likvidnosti u savremenim "ankama vrše komisije za upravljanje aktivom i pasivom kosu i odgovorne za održavanje likvidnosti "anke. -laniranje likvidnosti "anke zasniva se n prognoziranju rasta depozita i tražnje za zajmovima, kao i na aranžiranju dodatnih izvora o"ez"jeđenje likvidnosti "anke.-ostoje tri kategorije kod projektovanja likvidnosti "anke* "azični trend,* kratkoročne sezonske promjene i* ciklične promjene.

0uština projektovanja likvidnosti "anke sastoji se u tome da se za određene vremenske intervale izra gap +jaz- likvidnosti "anke. $n predstavlja razliku između anticipiranih izvora sredstava i potencupotre"e sredstava od strane "anke. -ozitivne, a pose"no negativne vrijednosti gepa likvidnosti "anmenadžment mora da pokrije putem odgovarajućih mehanizama finansiranja.

10. 9ioni2 i m!(tip(i ator : ;5.

Lndikator #ioni5ki kapital38kupna aktiva pokazuje odnos između dioničkog kapitala i ukupne aktive "anon se nazivadioni5kim multiplikatorom +e9uit: mulitplier ; / (3eturn of >MuitJ – -ovrat na dionički kapital .

13. Tipovi vanbi(ansni& opera"ija ban e.8slovne obaveze Finansijske usluge=== '. kreditne linije '. usluge u vezi zajmova

. garancije . starateljske i savjetodavne usluge). svop i hedžing transakcije ). "rokerske usluge

7. usluge platnog prometaC. usluge u vezi izvozaHuvoza

1anke često ulaze u van"ilansne operacije, jer im one donose znatne prihode u vidu provizije.

F


7/21


8/21

%%. Str! t!ra apita(a bana a 'prema Baze(s om aran$man!).

I P4II K2PI.27'. /ionički kapital

. 6adržani profiti

II 0/K8>#24>I K2PI.27). 0u"ordinirane o"veznice7. $pšte rezerve za pokriće gu"itakaC. 0krivene rezerveF. %alorizacione rezerve

III 8K8P>I K2PI.27-rimarni kapital N 0ekundarni kapital

%+. Tobinovo =.

?o"inovo M ukazuje na ključni značaj odnosa između tržišne vrijednosti firme i reprodukcione vriuloženog proizvodnog kapitala.9?tržišna vrijednost firme 3 reprodukciona vrijednost kapitala

+ada je M visoko, tržišna vrijednost preduzeća u odnosu na reprodukcionu vrijednost proizvodnog je dovoljno visoka. /rugim riječima, proizvodni kapacitet je relativno jeftin u odnosu na tržišnu vrijfirme. ?akva situacija pogodna je za težnju preduzeća da vrši investicije u realnu aktivu. 9ko je M preduzeće nije stimulirano da kupuje investicionu ro"u (opremu , jer je na"avka te ro"e suviše sodnosu na tržišnu vrijednost firme.

%-. Vjerovatno


9/21

7. kolateral , ili zaloga, predstavlja realno pokriće koje može da "ude uslov za do"ijanje kredita kod 2ože da "ude u vidu vrijednosnih papira, potraživanja od kupaca kao i fiksne imovine.C. ekonomske prilike (uslovi , označava makroekonomske ili sektorske prilike koje utiču na sposootplate "ankarskih zajmova o rokovima zajedno sa kamatom.

%/. Str! t!riranje redita i e(ementi 'nabrojati i objasniti).

-od strukturiranjem kredita podrazumijeva se sporazumno utvrđivanje uslova pod kojim se zakkreditni ugovor između "anke kao kreditora i kompanijeHfizičkog lica kao dužnika. 8 elstrukturiranja kredita ulaze ročnost kredita, visina kamatne stope, pokriće, zaštitne klauzule itd.

; 4o5nost kredita3azličite ročne strukture kredita po pravilu se odnose na različite tipove kredita. +ratkoročni kreditgod. odnose se na finansiranje tekućih potre"a u o"rtnim sredstvima. /ugoročni krediti (preko 'Bodo"ravaju se iz finansiranja fiksnih aktiva ili trajnog o"rtnog kapitala. 0rednjeročni krediti "anaka god. često se odnose na dugoročno finansiranje kompanija, s tim da se kasnije o"lici "ankfinansiranja promjene ili pređe na finansiranje preko vrijednosnih papira.

; Kamata+amatne stope koje "anke primjenjuju na kreditne odnosno depozite u osnovi se formiraju na finanstržištu. ominalna kamatna stopa sadrži dvije osnovne komponente realnu kamatnu stopu i stopu i1anke prilikom formiranja kamatnih stopa na zajmove uračunavaju i dodatnu maržu koja predindividualizaciju stepena rizika za konkretne dužnike.)lavna opcija u politici kamatnih stopa "anaksastoji se u iz"oru između fiksnih i fleksi"ilnih (varija"ilnih kamatnih stopa.

; Kolateral +pokriće-8 pogledu realnog pokrića u vezi odo"renih zajmova, u praksi "anke postoje dva pristupa. -o je pristupu "anke traže odgovarajuće pokriće za odo"reni zajam, s tim da imaju pravo da se naplate praktive koja služi kao pokriće, ukoliko dužnik ne vrati zajam o roku. /rugi pristup se zasniva na to "anka ne traži realno pokriće za odo"rene zajmove već smatra da je otplata zajma zasnovana na prih projekciji novčanih tokova. 8 tom smislu može se praviti razlika između kompanija koje zajmove dna osnovu realnog pokrića (asset*companies i kompanija koje ne moraju da pruže realno podo"ijanje zajmova (cash*floO*companies .

; *aštitne klauzule8 kreditnim ugovorima mogu se predvidjeti razne zaštitne klauzule koje znače određeno o"ez"jeđekreditorsku "anku. 6aštitne klauzule postale su u novije vrijeme čak značajnje od ugovorenih kolakreditnim aranžmanima. ajčešće zaštitne klauzule su* preduzeće se o"avezuje da će u periodu trajanja "ankarskog kredita davati "anci određeni set perifinansijskih izvještaja,* preduzeće se o"avezuje da će za vrijeme korištenja kredita držati sopstveni o"rtni kapital iznad odminimalnog nivoa,* preduzeće ne smije da vrši veće "ilansne promjene ili vlasničke transformacije "ez odo"renja "anke* preduzeće ne smije da ulazi u nova kreditna zaduženja odnosno da povećava u značajnijem iznosaktive "ez odo"renja "anke.

%0. K(asifi a"ija prob(ems i& zajmova.

* su"standardni zajmovi* sumnjivi zajmovi* zajmovi sa gu"itkom.

A


10/21

0ubstandardni zajmovi su oni koji pokazuju lošije performanse od predviđenih.0umnjivi zajmovi imaju povećani rizik da neće "iti naplaćeni. *ajmovi sa gubitkom su zajmovi koji su otpisani, pošto je prošao rod AB dana od dospjelosti. +ada se utvrde pro"lemski zajmovi, "anka stoji pred iz"orom između likvili sanacije preduzeća.8koliko se procjeni da se putem sanacionih postupaka ne može ponovo do"iti dovoljno zdravo predkoje je u stanju da servisira svoje dugove, rješenje "i "ilo da se izvrši likvidacija preduzeća.

%3. Se j!ritiza"ija redita i str! t!risani se j!ritizovani redit.

-ostoji razlika između sekjuritizacije i sekjuritizacije kredita.0ekjuritizacija je proces potiskivanja "ankarskih zajmova u korist ekspanzije vrijednosnih papira. -od sekjuritizacijom kredita se podrazuoperacije koje znače transformaciju "ankarskih zajmova u o"veznice emitovane na "azi tih zajmova.0trukturirani sekjuritizovani kredit predstavlja hi"ridnu formu koja kom"inuje klasični "ankarski kredkarakteristikama korporacijskih o"veznica. +lasični "ankarski zajmovi su nelikvidni sve do roka dosne prolaze kroz vrednovanje rejting agencija, te same "anke apsor"uju rizik koji nastaje u finans posredovanju. +orporacijske o"veznice su likvidne na tržištu kapitala, prolaze kroz vrednovanje agencija, imaju po"oljšanu i diverzifikovanu strukturu rizika.

%4. Te&no(ogija 'faze) se j!ritiza"ije redita * nabrojati i objasniti ! rat o sva !# te navesti !2esnpo fazama.


11/21

. profitabilnost banaka – sekjuritizacija kredita djeluje u pravcu povećanja profita"ilnosti "anaka prvenstveno putem smanjivanja potre"ne stope kapitala u odnosu na ukupne zajmovne plasmane. a prudencionih (opreznosnih propisa, svaka "anka mora da drži određenu minimalnu stopu kapitala una ukupnu kamatonosnu aktivu.). smanjenje kreditnog rizika – putem tržišnih procesa dolazi do po"oljšanja kvaliteta kredita odnosnsmanjenja kreditnog rizika. ekoliko različitih tipova finansijskih institucija mogu da učestv4oplemenjivanju5 kredita. 3ejting agencije verifikuju stepen kreditnog rizika dotične serije o"vezn pozitivno djeluje na apsor"ovanje sekjuritizovanog kredita od strane institucionalnih invstitora.

+1. Transa "ioni# štedni i oro2eni depoziti.

; .ransakcioni depoziti *+omercijalne "anke su nosioci platnog prometa, pa se kod njih nalaze transakračuni preduzeća i građana. $vi transakcioni računi imaju različite nazive, kao što su čekovni račuračuni, tekući računi. a tim računima nalazi se transakcioni novac (transakcioni depoziti kojima "ezgotovinska plaćanja. -rematradicionalnom konceptu@transakcioni depoziti ne nose kamatu, što kompenzovano time da su instrumenti plaćanja (pored gotovog novca . Dentralna "anka putem instrmonetarne politike djeluje na transakcioni depozitni potencijal komercijalnih "anaka.

*Štedni depoziti predstavljaju sredstva po viđenju na štednim računima s tim da se zahtijeva da ulagačnajave namjeravano povlačenje sredstava najmanje G dana ranije.

; Oro5eni depoziti kod "anaka predstavljaju o"lik štednje onih grupa građana i kompanija koji su osjna kamatne stope. +amatna stopa na oročene depozite je viša nego na štedne depozite i to predstimulativni faktor za privlačenje štednje od kamatno svjesnijih kategorija.

4azlika izmeAu štedni' i oro5eni' depozita sastoji se u tome što štedni depoziti nemaju rokove dospijdok su kod oročenih depozita rokovi precizno utvrđeni.

+%. 9epozitni "ertifi ati 'pojam# vrste i f!n "ije).

#epozitni certifikatise prema "ankarskoj metodologiji smatraju o"likom oročenih depozita. /epozcertifikati se dijele na neprenosive i prenosive. eprenosivi ili mali depozitni certifikati emitujumaksimalnom denominacijom do 'BB.BBB 80/. -renosivi depozitni certifikati izdaju se samo u vdenominacijama od 'BB.BBB 80/ ili većim./epozitni certifikati po pravilu imaju fiksne kamatne stope i fiksne rokove otplate do ' mjeseci, madnovije vrijeme javljaju i sa dužim rokovima dospijeća.+reiranje depozitnih certifikata od strane komercijalnih "anaka ima dvije osnovne funkcije. -rva funkda se putem ovih certifikata vrši povećanje finansijskog potencijala "anaka. /ruga funkcija je da putem njihove emisije mogu da upravljaju kamatnim rizicima i da vrše odgovarajuće promjene u proročnosti svojih o"aveza.

++. Prist!pi determinisanj! "ijene ban ars i& res!rsa s obzirom na ob!&vatnost.

+od formiranja cijene "ankarskih resursa moguća su dva pristupa. -rvi pristup fokusira 4histor prosječne troškove resursa kojima "anka finansira svoje aktive. /rugi pristup odnosi se na margcijenu "ankarskih sredstava.

,istorijski prosje5ni troškovido"ijaju se sa"iranjem svih rashoda "anke u vezi sa depozitima i druzaduženjima "anke, s tim da se taj iznos dijeli sa z"irom sredstava koje je "anka uzajmila. ?ime se prosječna ponderisana cijena "ankarskih resursa.

''


12/21

+ako dolazi do promjena kamatnih stopa kao i do promjene mješavine izvora finansiranja, to je poanaliza cijene "ankarskih resursa koja polazi od sadašnji' cijena pojedinačnih izvora finansiranja i njihoeventualno promjenjene strukture. -o ovoj varijanti došlo je do promjene cijene resursa kod depcertifikata, dugoročnih o"veznica i redovnih akcija, dok su cijene transakcionih i oročenih depozitnepromijenjene. $va varijanta predstavlja reprodukcione cijene, odnosnomarginalne cijene "ankarskihresursa.

+-. 5argina(na "ijena depozita 'pojam# form!(a).

Preponska stopa je minimalna stopa prinosa na "ankarske plasmane. 8koliko "i "anka davala zajmove ili vinvesticije u vrijednosne papire ispod sadašnje reprodukcione cijene sredstava ( preponske stope , došlo "i dosmanjenja stope prinosa na akcijski kapital "anke.

Dijena depozita sastoji se iz'. kamatne stope koju "anka plaća,

. troškova akvizicije i servisiranja depozita,). premije osiguranja i7. stope o"avezne rezerve.


13/21

+0. Ob(i"i emisije vrijednosni& papira 'nabrojati i objasniti).

$snovni o"lici emisije vrijednosnih papira od strane kompanije su* javna ponuda (pu"lic offering ,* direktan plasman novokreiranih dionica i o"veznica institucionalnim investitorima (private placem* ponuda akcija postojećim akcionarima na "azi preče kupovine (privileged su"scrption .

Cavna ponudaakcija i o"veznica kompanija je o"lik emisije usmjeren na široku pu"liku i sprovodi otvorenom tržištu kapitala. 6"og toga prolazi kroz pose"nu proceduru koja tre"a da zaštiti interesinvestitora. -ropisima državne regulatorne komisije ili propisima odgovarajućih finansijskih "erzi odse minimalna stopa učešća novih akcija koje moraju da "udu ponuđene široj pu"lici.

#irektan plasman novokreiranih akcija i o"veznica nastaje na "azi predhodnog dogovora izmkompanije*emitenta i institucionalnih investitora (osiguravajući zavodi, penzioni fondovi i invefondovi koji se pojavljuju kao kupci određenog kvantuma vrijednosnih papira.

Ponuda akcija postojećim akcionarima na bazi pre5e kupovine odnosi se isključio na emisiju akcija, s tida je data privilegija postojećim akcionarima da otkupe određeni kontingent novokreiranih a proporciji sa dotadašnjim holdinzima akcija svakog akcionara pose"no. $vim mehanizmom edodatnih serija akcija o"ez"jeđuje da postojeća vlasnička struktura zadržava svoje vlasničke p prilikom povećavanja dioničkog kapitala.

+3. ,!n "ije investi"ione ban e ! pro"es! emisije vrijednosni& papira ompanija 'nabrojati iobjasniti).

Lnvesticione "anke imaju tri funkcije u procesu emisije vrijednosnih papira kompanijaa savjetodavna, " garantna, c distri"utivna.

* -rva funkcija je savjetodavna i odnosi se na procjenea količine vrijednosnih papira koje mogu da "udu emitovane na primarnom tržištu, " uslova pod kojima emisija može da "ude uspješno o"avljena ic tajming emitovanja papira, imajući u vidu tekuće oscilacije likvidnosti na primarnom tržištu.

* /ruga funkcija je preuzimanje rizika u vezi sa konkretnom emisijom vrijednosnih papira kompanije. funcija sastoji se u tome da investiciona "anka može da garantuje kompaniji*emitentu da će prekoličina akcija iHili o"veznica "iti prodata na primarnom tržištu po predviđenim cijenama i uslovima

* ?reća funkcija investicionih "anaka sastoji se u prodaji emitovanih hartija od vrijednosti preko prodajmarže koju oraganizuju investicione "anke odnosno univerzalne "anke.

+4. ,!n "ije bana a na se !ndarnom tr$išt! 'nabrojati i objasniti).

8loga "anaka na sekundarnom tržištu kapitala sastoji se u vršenju dilerskih i "rokerskih funkcijafunkcije mogu da o"avljaju samostalne dilersko*"rokerske firme, mada se tim poslovima "ave i "ank8 funkciji brokera "anke samo tehnički sprovode naloge svojih komitenata u vezi kupovine ili prakcija i o"veznica.8 o"avljanju funkcijedilera "anke rade za sopstveni račun, što pretpostavlja da imaju zalihe određenihvrijednosnih papira. 8 tom smislu "anke mogu da se za neke papire pojave kaomarket mejkeri, što znači dasu u o"avezi da u svakom momentu imaju formiranu kupovnu i prodajnu cijenu za određene papire.

')


14/21

-6. Tipovi rizi a o ojima se vodi ra2!na pri(i om provo?enja investi"ione portfo(io po(iti e bana

+od portfolio menadžmenta vrijednosnih papira postoje sljedeći tipovi rizika* kreditni rizik,* kamatni rizik * rizik inflacije,* rizik likvidnosti.

Kreditni rizik predstavlja stepen vjerovatnoće da o"veznica ne "ude naplaćena o roku dospjeća. $"ičdržavne o"veznice sigurnije, ali donose manji profit. 0toga "ankarski menadžment mora da precizirastepen kreditnog rizika prihvatljiv za "anku. Kamatni rizik proističe iz činjenice da promjena tržišnih kamatnih stopa inverzno utiče na promjenu cijene o"veznica. +ada tržišne kamatne stope padaju, cijene o"veznica rastu i o"ratno. a toj osnovi ddo oscilacije tržišne vrijednosti ivesticionog portfolija "anke. 4izik inflacije pojavljuje se ukoliko dođe do neočekivane inflacije koja nije uzeta u o"zir priformiranja nominalnih kamatnih stopa. 0toga je "itno da "anke kao i drugi investitori realno procijeninflacije koja će postojati u toku životnog vijeka dotične o"veznice. 4izik likvidnosti postoji ukoliko neke o"veznice u investicionom portfoliju "anke ne mogu da "udu pna sekundarnom tržištu u svakom momentu. 8 razvijenim tržišnim ekonomijama je taj pro"lem manjtoga "anka "ira optimalnu strukturu investicionog portfolija.

-1. Ob(i"i rive prinosa od ro2ne str! t!re amatni& stopa.

-ostoje tri osnovne konfiguracije krive prinosaa kriva prinosa sa uzlaznim nagibom koja indicira da je kamatna stopa na dugoročne o"veznice viša nna kratkoročne papire! " kriva prinosa sa silaznim nagibom koja indicira da je kamatna stopa na dugoročne o"veznice niža nna kratkoročne papire!c 'orizontalna kriva prinosa koja indicira da su kamatne stope na dugoročne i kratkoročne o"vezizjednačene.


15/21

dospijeća prodaje o"veznica iz svog portfolija i istovremeno kupuje druge o"veznice kako "i ostvarina "azi promjena tržišnih cijena. +od sprovođenja ove strategije, "ankarska institucija mora da rasadekvatnim iznosom transakcionog novca. 1anka koja sprovodi aktivnu investicionu strategiju morainvesticione analitičare koji permanentno prate kretanje na finansijskom tržištu. ezavisno od cioscilacija koje se odslikavaju na krivu prinosa, aktivna investiciona politika koristi i tzv. supstitucione svopove. $ve transakcije zasnivaju se na tome da o"veznice sličnih karakteristika (u pogledu kamstopa, rejtinga, ročnosti itd mogu ponekad da pokažu različite stope prinosa, pa "rzim djelovanjem ostvariti dodatni profit.

-+. S!ština i !(oge investi"ioni& fondova.

0uština investicionih fondova sastoji se u tome da prikupljaju kapital putem prodaje svojih dstanovništvu s tim da formirani finansijski potencijal plasiraju u dionice i o"veznice preduzeća, o"veznice države. -rema tome, investicioni fondovi vrše intermedijaciju između domaćinstavinvestitora i preduzećaHdržave kao emitenata vrijednosnih papira. $ni imaju za cilj da po"oljšajukupovine vrijednosnih papira od strane domaćinstava. ;lavne prednosti posredičke uloge investifondova za sektor stanovništva su* portfolio diverzifikacija,* profesionalni portfolio menadžment i* "olja marketa"ilnost nove finansijske aktive.

--. Vrste investi"ioni& fondova.

-ostoje dvije vrste investicionih fondova otvoreni i zatvoreni.; Otvoreni investicioni fondovi spremni su da u svakom momentu kupe ili prodaju svoje akcije. ?o zna "ilansni nivo ovog fonda nije fiksiran, već se stalno prilagođava zahtjevima investitora. $vi fondoregistrovani na "erzi, jer individualni investitori ostvaruju kupovne i prodajne transakcije direkontaktu sa dotičnim otvorenim investicionim fondom.; *atvoreni investicioni fondovi emituju fiksni iznos svojih akcija koje inicijalno prodaju na primartržištu akcija putem javne ponude. ?ako ovi fondovi emituju dodatne kvantume svojih akcija povremu dužim vremenskim intervalima.

- . Provizija i varijante po rivanja provizije.

Lnvesticioni fondovi finansiraju troškove svog poslovanja putem provizija koje plaćaju investitorovih provizija je o"računat tako da "udu pokriveni troškovi portfolio menadžmenta, troškovi transtroškovi reklama.

8 američkoj praksi postojetri varijante pokrivanja provozije.'.


16/21

-/. Kreditni rizi 'pojam# vrste i na2ini !prav(janja reditnim rizi om).

+reditni rizik se ogleda u vjerovatnoći ili mogućnosti da dužnici ne vrate kredite o rokovima dozajedno sa pripadajućim kamatama. $"ično se kreditni rizik dijeli na slijedeći načina default plaćanja * ako dužnik ne izvrši plaćanja po kreditnom ugovoru ni poslije najmanje ) mjroka dospijeća! " TtehničkiU default * ako dužnik prekrši neku od zaštitnih klauzula u kreditnom ugovoru!c TekonomskiU default * ako ekonomska vrijednost aktive dužnika padne ispod vrijednosti njegov

+reditni rizik ima svoj kvalitet i kvantitet.

ačini upravljanja kreditnim rizikoma kreditna analiza (metodologija za ocjenu kreditnog "oniteta preduzeća dužnika " kolateral ili pokriće (npr. hipotekarni zalog, položeni depozit...c diverzifikacija kredita (veći "roj korisnika sa relativno manjim kreditnim iznosima .

-0. Operativni vs. pos(ovni rizi .

$perativni rizik se definiše kao rizik gu"itka koji rezultira iz neadekvatnih ili neprimjerenih internih procesa, osistema ili eksternih događaja. $snovni izvori operativnih rizika sua interna prevara " eksterna prevarac prekid u poslu i otkazivanje informacionih ili drugih sistemad izvršenje, isporuka i upravljanje procesimae oštećenje fiksne imovinef neadekvatne prakse kod zapošljavanja...

Lako operativni rizik uključuje mnogo toga što eksperti za upravljanje rizikom nazivaju poslovni također isključuje ostale aspekte poslovnog rizika, npr. mnoge definicije operativnog rizika uk poslovni ciklus, fluktuacije prihoda "anaka po osnovu provizije, fluktuacije potražnje za "ankarske kao i troškove njihovog generisanja itd., što je ustvari poslovni rizik.

-rema tome poslovni rizik podrazumijeva fluktuacije prihoda "anaka koje su uzrokovane prirodom poslovanja.

-3. Rizi (i vidnosti 'pojam# vrste# na2ini !prav(janja rizi om (i vidnosti).

3izik likvidnosti ogleda se u mogućnosti da "anka pretrpi gu"itke usljed nemogućnosti izmirenja o po rokovima njihovog dospijeća. $snovni uzrok nastanka rizika likvidnosti jeste ročna transforsredstava. $"ično se dijeli na* normalni i* krizni rizik likvidnosti.

/va načina za upravljanje rizikom likvidnosti'. +lasifikacija izvora sredstava i plasmana "anke iz aspekta preostale ročnosti!

. +orištenje kredita za održavanje likvidnosti (uzajmljivanje novca na finansijskom tržištu .

-4. Rizi doga?aja i !zro"i.

/efinišemo ga kao mogućnost nastupanja neuo"ičajenih ili ekstremnih događaja. ?akvi su recimo* 0lom "erze* Lznenadne promjene u poreskom sistemu* Lznenadne promjene u regulatornoj politici

'F


17/21

* +olaps kursa neke valute* ?eroristički napadi itd.

$vaj tip rizika se ne događa dovoljno često da "i mogao "iti adekvatno predstavljen distri"uvjerovatnoće koja se zasniva na historijskim podacima. 0cenarij stresa (stres testovi rješavaju ovaj p

6. >a ons i# strateš i i rep!ta"ijs i rizi .

* 8 suštini zakonski rizik ima dvije komponentea 2ogućnost da "anka pretrpi gu"itke usljed novih zakona, mišljenja suda ili propisa i " 2ogućnost da "anka pretrpi gu"itke usljed nezakonitih aktivnosti menadžmenta, zaposlenika ili ag

* 0trateški r izik je rizik povezan s poslovnim planovima i strategijama "anaka. $vaj tip rizika uklj planove za ulazak u nove poslovne linije, proširenje postojećih usluga putem akvizicija (fuzija i m po"oljšanje infrastrukture (opreme, informacione tehnologije i sl. .

* 3eputacijski rizik predstavlja mogućnost da negativni pu"licitet u pogledu poslovne prakse "anke do gu"itka prihoda ili pak sudskog spora. -ro"lem mjerenja reputacijskog rizika je kompleksan "an "i rezervisala novac za slučaj opasnosti od gu"itka reputacije prećutno "i unaprijed priznala daupravljanje zaslužuje (negativnu kritiku.

1. Rizi so(ventnosti i on"ept !prav(janja ade vatnoš

%jerovatnoća da "anka ne "ude sposo"na da raspoloživim kapitalom pokrije gu"itke generisane otipova rizika. $vaj tip rizika nalazi se u fokusu pažnje regulatornih institucija. $snovno pitanje adekvkapitala odnosi se na to da se definiše nivo kapitala koji "i "io povezan sa sveukupnim rizikom, kakodržao prihvatljivi nivo solventnosti. 3egulatorni koncept adekvatnosti kapitala slijedi glavne pupravljanja "ankarskim rizicimaa 0vi rizici generišu potencijalne gu"itke " +rajnja zaštita od takvih gu"itak je kapitalc +apital "i tre"ao da "ude formiran na nivou pri kojem je sposo"an da apsor"uje potencijalne ggenerisane od svih tipova rizika.

%. ,aze pro"esa !prav(janja ban ars im rizi"ima.

-roces upravljanja "ankarskim rizicima involvira slijedeće faze' 9dekvatno mjerenje tržišnih i kreditnih rizika (jer od njih presudno zavisi rizik solventnosti

aplata cijene rizika iz prve faze od korisnika i "ankarskih usluga) Lzdvajanje naplaćene cijene rizika u rezerve i dionički kapital "anke7 -okrivanje očekivanih gu"itaka iz rezervi "ankeC -okrivanje neočekivanih gu"itaka iz dioničkog kapitala "ankeF


18/21

9kvizicija (acMuisition podrazumjeva vlasničko preuzimanje manje "anke od strane veće i finansi "anke i u tom slučaju manja "anka prestaje da postoji. Lntegracijom, "anka koja je izvršila ak preuzima imovinu i o"aveze apsor"ovane kompanije.

/eterminante ovih procesa su* povećanje tržišne snage* smanjenje troškova i rizika u poslovanju* stvaranje glo"alnih (svjetskih "anaka* vlasničko preuzimanje nedovoljno efikasnih "anaka.

-. 5ode(i ban ars og pos(ovanja * raz(i e i s(i2nosti izme?! sva + mode(a.

2meri5ki model koji je važio do BBB. godine zasnivao se na striktnom razgraničenju komercijinvesticionog "ankarstva, a "io je zasnovan na osnovu zakona iz 'A)). godine koji je donesen poslijeekonomske krize. 0matralo se da su uzroci krize "ili povezani sa velikom ekspanzijom kkomercijalnih "anaka. $vaj koncept je pomogao "ržem rastu američkog finansijskog tržišta. /jelovograničavanje koncentracije potencijala i uticaja komercijalnih "anaka. Lnvesticiono finansiranje manjim dijelom vrši preko "ankarskih institucija a većim dijelom putem emisije akcija i o"veznica nakapitala. 6akonom iz 'AA7. američke "anke mogu da posluju na cijeloj teritoriji 09/. 6akonom iz dolazi do ukidanja zakonskog razdvajanja komercijalnih "anaka, investicionih "anaka i osigurakompanija, odnosno dozvoljeno je stvaranje finansijskih holding kompanija. 8 funkcionalnom podalje postoje razlike u poslovanju osiguravajućih zavoda, investicionih "anaka i komercijalnih depkreditnih "anaka. ije dopušteno vlasničko povezivanje finansijskih institucija sa kompanijama u rsektoru ekonomije.

>jema5ki model tradicionalno naglašava znatno veći značaj "anaka u odnosu na američki model. finansijskih "erzi je tradicionalno "ila jako ograničena, mada u novije vrijeme dolazi do "rzog usponakapitala. 6a ovaj model je karakterističan koncept univerzalne "anke koji predstavlja kom"komercijalne i investicione "anke. 8o"ičajeni način finansiranja firmi svih veličina je putem unive "anaka. +ontrola kompanija preko "ankarskih institucija značajnija je u odnosu na finansijske "erzekarakteristika njemačkih "anaka je koncept glavne ili domaće "anke, tj. da jedna kompanija ima od "anku koja je akcionar u toj kompaniji i vrši glavni dio finansiranja kompanije. 6načajno je iuniverzalna "anka može da ima učešće u akcijskom kapitalu kompanija u realnom sektoru ekon6akonski propisi ograničavaju učešće "anaka najviše do 'C@ dioničkog kapitala u nefinansijskoj firnefinansijskim firmama može da iznosi maksimalno FB@ od akcijskog kapitala same "anke.

Capanski model karakteriše značajna državna kontrola finansijskog sektora kao i specijalizacija "a+omercijalne "anke se "ave pretežno kratkoročnim depozitno*kreditnim operacijama, dok specijalifinansijske institucije odo"ravaju dugoročne kredite iz potencijala koji je formiran putem pdugoročnih depozitnih certifikata a ne iz depozita. Lndustrijski konglomerati o"uhvataju niz kommeđu kojima se nalazi po jedna komercijalna "anka, osiguravajuće kompanije i "erzanske firme. način se prate performanse kompanije. 1rz razvoj se na početku finansirao preko komercijalnih "anjihovih depozita stanovništva, a kasnije je vršeno preusmjeravanje dijela štednje stanovništva u kuvrijednosnih papira. ?ako se dio finansiranja kompanija pre"acio sa komercijalnih "anaka na kapitala.

. P(asti2ne arti"e i prednosti oje one omog!


19/21

Prednosti* prodavac ili davalac usluga u"rzava tok finansijskih sredstava i smanjuje troškove naplate omogućklijentima da koriste ovaj vid plaćanja* uključena je garancija "anke za naplatu * smanjen kreditni rizik za prodavca* otklanja se potre"a za klasičnim fakturisanjem * sniženje tehničkih i administrativnih troškova* porast o"ima prodaje* posrednici u ovom o"liku plaćanja zarađuju na članarinama, provizijama i kamatama* plaćanje karticom za kupca znači svojevrsnu odgodu plaćanja ili kratkoročno zaduživanje* omogućava plaćanje i kupovanje putem interneta.

/. AT5 ban ars i a!tomati 'pojam# zna2aj# !potreba# ob(i"i).

9?2 (automated teller machines su "ankarski automati koji o"avljaju rutinske operacije za korisnikeaparati koji sadrže mikroprocesore i koji imaju online vezu sa "azom podataka u "anci. ?ime se rastfilijalska mreža "anaka.

1anke su zainteresovane za ekspanziju 9?2 terminala jer time smanjuju troškove, odnosno poveća profita"ilnost, a za potrošače su ovi terminali značajni, jer rade 7 sata dnevno.

>lementarni o"lik 9?2 su cash dispenser*i koji vrše samo operacije izdavanja gotovog novca na plastičnih kartica. 0avremeniji 9?2 omogućava i polaganje novca na račune, transfer novca između rizdavanje stanja na računima, "ankarska plaćanja, pa čak i da vrše zamjenu stranog novca za domaći

0. 8ome ban ing.

#ome 1anking (kućno "ankarstvo je sastavni dio daljinskog "ankarstva. +lijent finansijske instkoristi kompjuter ili telefon, kao telekomunikacionu vezu sa kompjuterskim centrom finansijske inst

?elefonsko "ankarstvo koristi se kod standardizovanih usluga "anaka, kao što su provjere stanja r

transferi novca i transakcije vrijednosnim papirima.6a kompanije, online -D "ankarstvo će koristiti direktnu online komunikacionu vezu između persoračunara i kompjuterskog centra na "azi Lntraneta.

6a domaćinstva, online -D "ankarstvo će koristi otvorenu komunikacionu vezu između komitenta ina "azi Lnterneta.

0matra se da će značaj kućnog "ankarstva na našim prostorima doživjeti ekspanziju u "udućnosti.

3. ;(e trons i nova" 'pojam# ara teristi e# defini"ije e(e trons og nov"a# te raz(i e ! odnos! n

debitne i reditne arti"e).0pecifična monetarna informacija koja se prenosi putem elektronskih impulsa između finansijskihtransaktora naziva seelektronski novac" 6a definiciju elektronskog novca moraju "iti zadovoljene dvijekarakteristike* inicijalni vlasnik elektronskog novca mora unaprijed uplatiti novčanu vrijednost i ona se pohranjujčipu kartice ili hard disku računara.* ta novčana vrijednost mora da "ude široko prihvaćena u plaćanjima za niz ro"a i usluga.

'A


20/21

3azlika u odnosu na de"itne i kreditne kartice je u tome što se kod elektronskog novca plaćanje vršiunaprijed (u zamjenu za konvencionalni, kupuje se elektronski novac, koji se kasnije upotre"ljava za plaćanja , kod de"itnih kartica se plaćanje vrši u momentu kupovine, a kod kreditnih se plaćanje vršnaknadno.

-ostoje dva sistema u tehnologiji korištenja elektronskog novca.*depozitni tip * kompanija koja emituje kartice registruje unaprijed uplaćeni iznos na pose"an račun vlasnikaelektronske kartice. +ada vlasnik izvrši kupovinu, elektronska vrijednost se transferiše sa kartice prvo na termitrgovinske radnje, zatim se prenosi na račun kod emitenta kartice, a zatim na račun kod "anke.; gotovinski tip * elektronska vrijednost se ne vraća na "ankarski depozit prodavca, nego se koristi za dalja plaća

4. Vrste netting sistema.

etting sistemi predstavljaju proceduru poravnanja plaćanja između komercijalnih "anaka, pri k potraživanja i o"aveze plaćanja svake pojedinačne transakcije pre"ijaju u toku radnog dana. -rosastoji iz tri komponente'. izdavanje platnog naloga

. procesiranje plaćanja). poravnanje.

0a aspekta međuzavisnosti i povezanosti centralne "anke i klirinške kuće, razlikuju se dvije grupesistema* 8 prvoj grupi klirinška kuća nije u potpunosti vezana za centralnu "anku, uslijed čega centralna "amora nužno da ima o"avezu o"ez"jeđivanja dodatne likvidnosti.$"ez"jeđenje likvidnosti se u ovom slučaju vrši'. određivanjem limita

. uplatom kolaterala u vidu državnih o"veznica). sporazumom o podjeli gu"itaka.

* 8 drugoj grupi klirinška kuća je pod većom kontrolom centralne "anke. 8 ovom slučaju se likvo"ez"jeđuje putemobavezni' rezervi, kao instrumenta dnevne likvidnosti komercijalnih "anaka

odo"ravanjem superkratkoro5ni' kredita za likvidnost "ankama koje su solventene, ali privremeno ima pro"lema sa likvidnošću.

/6. @iro (iring Bi8.

8 1osni i #ercegovini se kao netting sistem koristi žiro*kliring koji podrazumijeva plaćanja do B.+2. Viro*kliring predstavlja multilateralni kliring u kojem se sva plaćanja između svih učesnika u k poravnavaju i samo rezultat tog poravnanja odlaze u 3?;0 ("ruto poravnanje u realnom vremenu g poravnanje konačno. -oravnjanja plaćanja se vrše dva puta dnevno, u 'B BB i u 'C BB sati. Viro*kkoristi 0WL


21/21

/1. RT S Bi8 'objasniti# s i"a : izvršeno i neizvršeno p(a

Documents

Bankarstvo - Pitanja i Odgovori Za Zavrsni Test(1)