1
11
Postanak ugljikovodikaPostanak ugljikovodikaii
proces migracijeproces migracije
22
Postanak (generiranje) CHPostanak (generiranje) CH
Uvjeti taloenja matinih stijenaUvjeti taloenja matinih stijenaKerogenKerogen netopiva organska tvarnetopiva organska tvarKerogenKerogen + Bitumen = T.O.C. (+ Bitumen = T.O.C. (CCorgorg))
(ukupni sadraj organskog ugljika)(ukupni sadraj organskog ugljika)
Van Van KrevelenovKrevelenov dijagramdijagram-- aerobne bakterije aerobne bakterije brzi metabolizam!brzi metabolizam!-- anaerobne bakterije (do 10anaerobne bakterije (do 10--15 m)15 m)-- nastavak..nastavak... . geotermijskigeotermijski gradijentgradijent
2
33
Ugljik i taloni ciklusUgljik i taloni ciklus
44
3
55
Uvjeti Uvjeti taloenja taloenja organske organske tvaritvari((TissotTissot & & WelteWelte: : Petroleum Petroleum FormationFormation andandOccurenceOccurence, , SpringerSpringerVerlagVerlag,1978, 538 ,1978, 538 pgspgs.).)
66
Na dnu talonog bazena...Na dnu talonog bazena...
Krupnozrnatisediment
Sitnozrnati sediment
(Tissot & Welte: Petroleum Formation and Occurence, Springer Verlag,1978, 538 pgs.)
4
77
Brzina sedimentacijeBrzina sedimentacije
Uglavnom pogoduje ouvanju organske tvari...
88
plankton
terestrina org. tvar
5
99
Mirujui bazen (stagnantni b.)Mirujui bazen (stagnantni b.)
Izolirana vodena (jezerska) sredina u toplim klimatskim uvjetima(Bari: Uvod u naftnu geokemiju. INA-Naftaplin 1990, 89 str.)
1010
Sloj kisikova minimuma Sloj kisikova minimuma O.M.L.O.M.L.
Tamo gdje potronja kisika premauje brzinu njegove dobave moe biti i na rubu oceana...
6
1111
Bazen s plitkim pragomBazen s plitkim pragom
1212
Bazen s dubokim pragomBazen s dubokim pragom
Posebni sluaj podvodno izdignue je na dubini O.M.L.
7
1313
Izmjena Izmjena organske tvari organske tvari u sedimentuu sedimentu
Geokemijski fosili?
Oil window
(Tissot & Welte: Petroleum Formation and Occurence, Springer Verlag,1978, 538 pgs.)
1414
Tipovi Tipovi kerogenakerogena
I Alginitod lipida, visoki H/C,laminirani jezerski sedimentiII Liptinit / Egzi nitnii H/C, sadri vie aromata i naftenaIII Vitrinitnizak H/C, punopoliaromatskih CHREZID. (IV) Inertinitorg. ostaci i oksidirani materijal
(Tissot & Welte: Petroleum Formation and Occurence, Springer Verlag,1978, 538 pgs.)
8
1515
G. Bari: Naftna geokemija. INA Industrija nafte d.d., Zagreb, 2006., 253 str.
1616
Proces migracijeProces migracije
PrimarnaPrimarna migracijamigracija:: bitumen bitumen naputanaputakerogenkerogen u u matinojmatinoj stijenistijeni ii kreekree se se krozkrozkapilarekapilare ii uskeuske pore pore sitnozrnatihsitnozrnatih matinihmatinihstijenastijena premaprema kolektorskimkolektorskim stijenamastijenama(par (par desetakadesetaka do do nekolikonekoliko stotinastotina m).m).
SekundarnaSekundarna migracijamigracija:: iziz matinihmatinih u u kolektorskekolektorske stijenestijene ii popo njimanjima do do mjestamjestanakupljanjanakupljanja ((najduljenajdulje ustanovljenoustanovljeno do 400 do 400 km).km).
DismigracijaDismigracija je je gubitakgubitak CH CH iziz leitaleita..
9
1717
PP--T uvjetiT uvjeti
TlakTlak hidrostatskihidrostatski
11--11,2 bar/10 m,2 bar/10 m petrostatskipetrostatski
((geostatskigeostatski, , litostatskilitostatski))
2,3 bar/10 m2,3 bar/10 m
TemperaturaTemperatura geotermikigeotermiki gradijent je gradijent je prosjeno 2,5prosjeno 2,500C/100 m, ali C/100 m, ali varira i po podrujima varira i po podrujima (1,5(1,5--55) i s ) i s dubinom..dubinom....
Termika vodljivost stijenaTermika vodljivost stijena Regionalni toplinski tokRegionalni toplinski tok Kretanje podzemnih vodaKretanje podzemnih voda
1818
Poveanje tlaka fluida s dubinomPoveanje tlaka fluida s dubinom(Bari: Uvod u naftnu geokemiju. INA(Bari: Uvod u naftnu geokemiju. INA--NaftaplinNaftaplin 1990, 89 str.)1990, 89 str.)
Kompakcija sedimenata
Smanjivanje pornog prostora
Migracija pornih fluida u podruja s niim potencijalom
...moe biti u ravnotenim uvjetima, ali i uz poveani tlak u podzemlju
10
1919
Vrijeme generiranja i vrijeme migracijeVrijeme generiranja i vrijeme migracije
2020
Smjerovi migracije fluida (1)Smjerovi migracije fluida (1)
11
2121
Smjerovi migracije fluida (2)Smjerovi migracije fluida (2)
Slojevita graa sedimenata (ili orijentacija ploastih minerala glina)pogoduje lateralnoj migraciji...a rasjedi pogoduju vertikalnoj.
2222
Poroznost (upljikavost)Poroznost (upljikavost)
PrimarnaPrimarna prostoriprostori izmeuizmeu zrnazrna i i
ulomakaulomaka mehanikihmehanikihsedimenatasedimenata
prazninepraznine nakonnakonraspadanjaraspadanja organizamaorganizamau u talogtaloguu
prostoriprostori izmeuizmeu plohaplohaslojevitostislojevitosti
pore u pore u kiselimkiselim efuzivnimefuzivnimstijenamastijenama
SekundarnaSekundarnaKoja je nastala naknadno:Koja je nastala naknadno: ootapanjtapanjemem rekristalizacijomrekristalizacijom ((nprnpr. .
dolomitizacijomdolomitizacijom)) tektonskimtektonskim drobljenjemdrobljenjem troenjemtroenjem nana povrpovriniini
12
2323
Tipovi poroznosti (Tipovi poroznosti ())
Intergranularna Intra-granularna
Inter-kristalna
Pukotinska
Kaverne odotapanja
2424
Veliina poraVeliina pora
ovisiovisi oo...... nainunainu slaganjaslaganja esticaestica
((kubinokubino 47,6%, 47,6%, romboedrijskoromboedrijsko 25,9%)25,9%)
oblikuobliku esticaestica, , tjtj, o , o stupnjustupnju zaobljenostizaobljenosti
stupnjustupnju sortiranostisortiranosti
stupnjustupnju cementacijecementacije
ii o o stupnjustupnju kompakcijekompakcije11.. mehanikomehaniko sreivanjesreivanjeesticaestica (90(90--75%), 75%), nana dubinidubini00--10 m10 m
2.2. glavnoglavno istiskivanjeistiskivanje vodevode (75(75--35%), 35%), nana dubinidubini 1010--250 m250 m
3.3. mehanikomehaniko deformiranjedeformiranjesedimenatasedimenata (35(35--10%)10%)
4.4. prekristalizacijaprekristalizacija 10%10%
1. nadkapilarne (d>0,508 mm), fluidi pod utjecajem sile tee2. kapilarne (0,508-0,0002 mm), f. su pod djelovanjem sila
napetosti povrine3. subkapilarne (
13
2525
Propusnost (K)Propusnost (K)
Darcyev zakon
K = V x Q x L x (A x P)-1u D (10-8cm2) danas u m2
gdje je :K propusnost V viskozitet fluidaQ protok
L duljina puta (uzorka)A povrina presjeka strujanjaP pad tlaka
2626
Ovaj zakon vrijedi samo u idealnim uvjetima laminarnog strujanja, fluida inertnog prema mediju i bez estica u suspenziji, u stvarnosti razlikujemo:
- apsolutnu propusnost za idealne, inertne tekuine- efektivnu propusnost za odreeni fluid, Ko, Kg, Kw
Poroznost i propusnost mogu se tijekom proizvodnje mijenjati - bilo zbog premjetanja estica slabovezane stijene ili brtvljenja pornih kanala smolnim tvarima iz nafte.
Propusnost naftonosnika najee je u rasponu od 10-200 mD, slabo propusni imaju manje od 10 mD, a jako propusni 200 mD 1-2 D (1 mD = 10-9 m2).
Distribucija poroznosti i propusnosti u prostoru vrlo je vana. Najee je okomito na slojevitost smjer najvee promjenljivosti.
