PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH … za statutarnu certifikaciju, Dio 6...1.1.4.5 Brodovima koji prevoze teret drva na palubi mogu se, uz nadvođa određena u skladu s

PRAVILAZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH

BRODOVA

Dio 6. - NADVOĐE

2009.

Na temelju točke 3., članka 77. i članka 1019. Pomorskog zakonika (N.N. 181/2004, 76/2007 i 146/2008) odlukomobjavljenom u “Narodnim novinama” broj 65 od 5. lipnja 2009. godine, pod brojem 1464

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 6. – NADVOĐE

stupaju na snagu dana 1. srpnja 2009. godine

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 6.

2009

PREGLED IZMJENA I DOPUNA U ODNOSU NA IZDANJE 2005.

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

Dio 6. - Nadvođe

Značajnije izmjene u odnosu na Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova, Dio 6. – Nadvođe,izdanje 2005. godine, koja čine osnovu za ova Pravila, su zasjenjene (ako postoje).

Time nisu obuhvaćene izmjene uslijed pravopisnih, gramatičkih ili tiskarskih grešaka.


2009

Predmetna pravila uključuju zahtjeve slijedećih međunarodnih organizacija:

International Maritime Organization (IMO)Međunarodna pomorska organizacija (IMO)

Conventions:Konvencije:

International Convention on Load Lines, 1966, as modified by the 1988 Protocol relating thereto andall amendments up to and including 2006 amendments adopted by resolution MSC.223 (82)Međunarodna Konvencija o teretnim linijama, 1966., kao modificirana odnosnim Protokolom 1988. isvim dopunama do uključivo dopuna 2006., usvojenih rezolucijom MSC.223(82)

International Association of Classification Societies (IACS):

Unified Interpretations (UI):Usaglašena tumačenja:

Unified interpretations of the 1966 LL Convention approved by the Maritime SafetyCommittee up to December 2004Usaglašena tumačenja Konvencije o teretnim linijama 1966. odobrena od Pomor-skog Odbora za sigurnost do prosinca 2004.LL1 (1972); LL19 (1972); LL51 (Rev.2, 1997) ; LL48 (Rev.1, 1983); LL2 (1972);LL39 (1978); LL3 (1972); LL4 (1972); LL5 (1972); LL20 (1972); LL40 (Rev.1, 1980);LL6 (1972); LL58 (1997); LL8 (1972); LL46 (Rev.2, 1980); LL36 (Rev.1, 1978);LL52 (1983); LL10 ((1972); LL49 (1980); LL32 (1972); LL21 (1972); LL11 (1972);LL22 (1972); LL12 (1972); LL62 (1997); LL60 (1998); LL13 (1972); LL44 (1978);LL14 (1972); LL47 (Rev.1, 1980); LL50 (Rev.4.1, 1998); LL59 (1997); LL23 (1972);LL34 (1972); LL42 (1978); LL18 (1972); LL41 (1978); LL24 (1972); LL15 (1972);LL37 (Rev.1, 1996); LL25 (Rev.1, 1983); LL27 (1972); LL28 (1972); LL29 (Rev.1, (1983);LL30 (1972); LL16 (1972); LL31 (1972); LL38 (Rev.1, 1983); LL43 (1978); LL33 (1972)


2009

SadržajStranice

1 OPĆI DIO...............................................................................................................................................................11.1 OPĆENITO ................................................................................................................................................................................ 11.2 OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA..................................................................................................................................... 21.3 OPSEG NADZORA, TEHNIČKA DOKUMENTACIJA I ISPRAVE....................................................................................... 71.4 OPĆI TEHNIČKI ZAHTJEVI.................................................................................................................................................... 71.5 DODJELA VIŠE TERETNIH LINIJA....................................................................................................................................... 7

2. OZNAČAVANJE TERETNE LINIJE ................................................................................................................92.1 PALUBNA LINIJA I OZNAKA TERETNE LINIJE................................................................................................................. 92.2 CRTE KOJE SE KORISTE UZ OZNAKU TERETNE LINIJE............................................................................................... 102.3 ODREĐIVANJE I UBILJEŽAVANJE TERETNE LINIJE ..................................................................................................... 13

3. UVJETI ZA DODJELJIVANJE NADVOĐA...................................................................................................143.1 PODACI KOJI SE DOSTAVLJAJU ZAPOVJEDNIKU ......................................................................................................... 143.2 UREĐAJI I SREDSTVA ZA ZATVARANJE OTVORA U TRUPU I NADGRAĐIMA ....................................................... 143.3 ZAŠTITA POSADE ................................................................................................................................................................. 223.4 POSEBNI UVJETI ZA DODJELJIVANJE NADVOĐA BRODOVIMA TIPA A.................................................................. 25

4 DODJELJIVANJE NAJMANJEG NADVOĐA...............................................................................................264.1 TIPOVI BRODOVA I TABLICE NADVOĐA........................................................................................................................ 264.2 NADGRAĐA I KOVČEZI....................................................................................................................................................... 324.3 UZVOJ PALUBE ..................................................................................................................................................................... 354.4 ISPRAVCI TABLIČNOG NADVOĐA ................................................................................................................................... 384.5 PRORAČUN NAJMANJIH NADVOĐA................................................................................................................................. 41

5 POSEBNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJIMA SE DODJELJUJE NADVOĐE ZA PRIJEVOZTERETA DRVA NA PALUBI ...........................................................................................................................43

5.1 UVJETI ZA DODJELJIVANJE NADVOĐA ZA PRIJEVOZ TERETA NA PALUBI........................................................... 435.2 PRORAČUN NAJMANJEG NADVOĐA ZA PRIJEVOZ TERETA DRVA NA PALUBI.................................................... 43

6. UVJETI ZA DODJELJIVANJE NADVOĐA BRODOVIMA KOJI NE OBAVLJAJU MEĐUNARODNAPUTOVANJA I MANJIM BRODOVIMA KOJI IH OBAVLJAJU ..............................................................45

6.1 OPĆENITO .............................................................................................................................................................................. 456.2 ČVRSTOĆA I STABILITET BRODA .................................................................................................................................... 456.3 UREĐAJI I SREDSTVA ZA ZATVARANJE OTVORA U TRUPU I NADGRAĐIMA ....................................................... 456.4 ZAŠTITA POSADE ................................................................................................................................................................. 476.5 PRORAČUN NADVOĐA........................................................................................................................................................ 476.6 POSEBNI UVJETI ZA DODJELJIVANJE NADVOĐA PLOVEĆIM OBJEKTIMA POSEBNE NAMJENE,

KOJI PLOVE U PODRUČJU OBALNOG MORA REPUBLIKE HRVATSKE..................................................................... 48

7 POSEBNI UVJETI ZA DODJELJIVANJE NADVOĐA RIBARSKIM BRODOVIMA .............................497.1 OPĆENITO .............................................................................................................................................................................. 497.2 RIBARSKI BRODOVI NAMIJENJENI ZA RIBOLOV U PODRUČJU PLOVIDBE OD 1 DO 4 ........................................ 497.3 RIBARSKI BRODOVI NAMIJENJENI ZA RIBOLOV UNUTAR PODRUČJA OD 5 DO 8 ............................................... 52

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 1DIO 6.

2009

1 OPĆI DIO

1.1 OPĆENITO

1.1.1 Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskihbrodova, Dio 6. – Nadvođe (u daljnjem tekstu: Pravila) pret-postavljaju da su priroda i slaganje tereta, balasta, itd., takvida osiguravaju dovoljan stabilitet broda i da izbjegavaju pre-komjerno strukturno naprezanje.

1.1.2 Pravila također pretpostavljaju da ako postojemeđunarodni zahtjevi za stabilitet ili pregrađivanje da su tizahtjevi zadovoljeni.

1.1.3 Čvrstoća i stabilitet broda u neoštećenomstanju

1.1.3.1 Zahtjevi priznate organizacije (u daljnjem tek-stu: RO) smatrati će se ispunjenim ako opća strukturna čvr-stoća broda zadovoljava za gaz koji odgovara dodijeljenomnadvođu.

1.1.3.2 Zahtjevi RO će biti zadovoljeni ako je strukturnačvrstoća broda zadovoljavajuća za cijeli opseg gazova do vri-jednosti gaza koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu umorskoj vodi. Ovo se odnosi na uzdužnu i lokalnu čvrstoćutrupa i nadgrađa, čije su dimenzije određene na temelju gazabroda (nadvođa), na čvrstoću pregrada na izloženim krajevimazatvorenih nadgrađa i također na čvrstoću grotala stroja i kotlai njihove zaštitne konstrukcije, palubne kovčege, palubnekućice (namijenjene za nastambe za posadu), silazne palubnekućice, silaze, itd.

Brod građen i održavan u skladu sa zahtjevimaPravila RO smatrat će se da posjeduje odgovarajuću čvrstoćuza pojedino nadvođe.

1.1.3.3 Brod mora udovoljavati normi za stabilitet brodau neoštećenom stanju koja je prihvatljiva za RO.

1.1.4 Primjena

1.1.4.1 Pravila se moraju primijeniti na brod koji obav-lja međunarodna putovanja.

1.1.4.1 Pravila sadržana u odsjecima 2. do 7., osim akonije izričito drukčije određeno, primjenjuju se na nove bro-dove.

1.1.4.3 Postojeći brodovi, koji u potpunosti ne udovol-javaju zahtjevima ovih Pravila, moraju udovoljavati baremtakvim manjim odnosnim zahtjevima koje je RO primijenilana brodove koji obavljaju međunarodna putovanja, prije stu-panja na snagu ovih Pravila; ni u kojem slučaju takvi brodovine trebaju povećati svoja nadvođa. U svrhu postizanja bilokakvog smanjenja nadvođa u odnosu na prethodno dodijel-jeno, postojeći brodovi moraju udovoljavati svim zahtjevimaovih Pravila.

1.1.4.4 Brodovima s mehaničkim porivom ili tegleni-cama, baržama ili drugim brodovima bez vlastitog poriva,nadvođe se dodjeljuje u skladu s odredbama odsjeka 1. do,uključivo, 5. ovih Pravila.

O potrebi povećanja ovih utvrđenih nadvođajedrenjacima i tegljačima, kao i o veličini povećanja, odlučitće RO nakon posebnog razmatranja.

1.1.4.5 Brodovima koji prevoze teret drva na palubimogu se, uz nadvođa određena u skladu s odsjecima 2, 3 i 4,dodijeliti i nadvođa za prijevoz drva na palubi, u skladu sazahtjevima odsjeka 5.

1.1.4.6 Drvenim i kompozitnim brodovima, ili brodo-vima od drugog materijala upotrebu kojeg je odobrila RO, ilibrodovima takvih konstrukcijskih značajki za koje primjenazahtjeva Pravila ne bi bila niti opravdana niti provediva, ododjeli nadvođa razmatrat će RO zasebno za svaki pojedinislučaj.

1.1.4.7 Zahtjevi navedeni u odsjeku 3. primjenjuju se nabrodove kojima se dodjeljuje najmanje nadvođe. Od ovih sezahtjeva može odstupiti kod brodova kojima se dodjeljujenadvođe veće od najmanjeg nadvođa, ako predviđene sigur-nosne mjere udovoljavaju zahtjevima RO.

1.1.4.8 Ako je potrebno povećati nadvođa zbog čvrstoće(pravilo 3.1.1), smještaja vrata na oplati broda (pravilo 3.2.10)ili bočnih okana (pravilo 3.2.14), ili drugih razloga, onda:

.1 visina- pražnica vrata (pravilo 3.2.2)- pražnica grotala (pravilo 3.2.4)- pražnica otvora strojarnice (pravilo

3.2.6)- raznih otvora (pravilo 3.2.7)- zračnika (pravilo 3.2.8)- odušnika (pravilo 3.2.9)

.2 dimenzije poklopaca grotala (pravila 3.2.4i 3.2.5)

.3 odljevi vode (pravilo 3.2.15) i sredstva zazaštitu posade (pravilo 3.3)

na stvarnoj palubi nadvođa mogu biti kao i zapalubu nadgrađa, ako ljetno nadvođe bude toliko da dobivenigaz ne bude veći od gaza koji odgovara najmanjem nadvođuizračunatom za zamišljenu palubu nadvođa koja se nalazi naudaljenosti jednakoj standardnoj visini nadgrađa ispod stvarnepalube nadvođa. Slična razmatranja mogu se dati u sluča-jevima ograničenja gaza na temelju visine pramca 4.4.8.

1.1.4.9 Brza plovila koja udovoljavaju zahtjevimaMeđunarodnog kodeksa za sigurnost brzih plovila, 2000.(2000 HSC Code), kojeg je usvojio Pomorski odbor za sigur-nost Organizacije rezolucijom MSC.97(73) i koja su pregle-dana i izdana im je svjedodžba, kako je određeno Kodeksom,smatraju se da udovoljavaju zahtjevima ove Rezolucije.Svjedodžbe i dozvole izdane u skladu s HSC Kodeksom 2000.imaju istu snagu i isto priznanje kao i svjedodžbe izdane uskladu s ovim Pravilima.

1.1.4.10 Zahtjevi odsjeka 6. ovih Pravila primjenjuju sena brodove koji ne obavljaju međunarodna putovanja i manjebrodove koji obavljaju međunarodna putovanja, osim brodovaza razonodu, sport i rekreaciju koji ne služe u privredne svrhe.Zahtjevi odsjeka 7. primjenjuju se na ribarske brodove.

1.1.5 Iznimke

1.1.5.1 Ova Pravila se ne primjenjuju na:.1 ratne brodove;

2 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 6.

2009

.2 nove brodove duljine manje od 24 m;

.3 postojeće brodove bruto tonaže manje od150 BT;

.4 brodove za razonodu, sport i rekreacijukoji ne služe u privredne svrhe;

.5 ribarske brodove.

1.1.6 Izuzeća

1.1.6.1 Brodovi koji obavljaju međunarodna putovanjaizmeđu bliskih susjednih luka dvaju ili više država, mogu bitiizuzeti od zahtjeva Pravila dok su na tim rutama, ako su vladedržava u kojima se te luke nalaze uvjerene da zaštićenost togpodručja plovidbe i vremenski uvjeti koji u njemu vladaju neopravdavaju i čine nepraktičnom primjenu odredbi Pravila naodnosne brodove.

1.1.6.2 Brodove s inovativnim rješenjima RO može izu-zeti od primjene onih zahtjeva Pravila kojima se mogu ozbil-jno narušiti istraživanje i razvoj takvih rješenja i njihoveprimjene na brodovima međunarodne plovidbe.

Svaki takav brod, međutim, mora zadovoljavatisigurnosne zahtjeve koji su, prema mišljenju RO, odgovara-jući za službu kojoj je namijenjen.

Ovi zahtjevi moraju također biti prihvatljivivladama država u čije luke će brod uplovljavati.

1.1.6.3 Brod koji inače nije namijenjen međunarodnojplovidbi, a koji pod izvanrednim okolnostima mora obavitijedno međunarodno putovanje, može od RO biti izuzet od is-punjavanja svih zahtjeva Pravila, uz uvjet da zadovoljava od-govarajuće sigurnosne zahtjeve za predviđeno putovanje.

1.1.6.4 RO će izdati svjedodžbu o oslobađanju brodo-vima čije operativne značajke dovode do uronjenja oznaketeretne linije tijekom ukrcaja i iskrcaja, kako bi se izbjeglokršenja zahtjeva iz 1.1.11.1.

1.1.7 Jednakovrijednost

1.1.7.1 RO može odobriti upotrebu i drugih uređaja,materijala ili opreme na brodu, koji nisu predviđeni Pravilima,ako se uvjeri ispitivanjem ili na drugi način da su takviuređaji, materijali ili oprema barem jednako valjani kao i onikoji su predviđeni Pravilima.

1.1.8 Odobrenja u svrhu obavljanja pokusa

1.1.8.1 Ništa navedeno u Pravilima ne spriječava RO uizdavanju posebnih odobrenja u svrhu obavljanja pokusavezanih za brodove na koje se ova Pravila primjenjuju.

1.1.9 Popravci, preinake i obnove

1.1.9.1 Ako se na brodu obavljaju popravci, preinake,obnove i odgovarajuća doopremanja, brod i dalje mora udo-voljavati barem onim zahtjevima kojima je morao udovol-javati prije tih zahvata. Postojeći brod u takvom slučaju, upravilu, ne bi trebao udovoljavati zahtjevima koji se odnose nanovi brod u manjoj mjeri nego što im je udovoljavao pre-thodno.

1.1.9.2 Popravci, preinake i obnove većeg opsega, kao is njima povezano opremanje broda, moraju udovoljavatizahtjevima predviđenim za novi brod u onoj mjeri koja sesmatra opravdanom i provedivom.

1.1.10 Zemljopisne zone i područja

1.1.10.1 Brod na kojega se odnosi Međunarodna konven-cija o teretnim linijama 1966., mora udovoljavati zahtjevimakoji se primjenjuju na taj brod u zemljopisnim zonama i po-dručjima navedenim u prilogu II. te konvencije, kao izmijen-jene i dopunjene.

1.1.10.2 Luka koja se nalazi na graničnoj liniji izmeđudvije zemljopisne zone ili područja smatra se da se nalazi un-utar zone ili područja iz koje ili u koju brod uplovljava ili is-plovljava.

1.1.11 Uronjaj teretne linije

1.1.11.1 Osim kako je predviđeno u zahtjevima 1.1.11.2 i1.1.11.3., pripadne oznake teretne linije na bokovima brodakoje odgovaraju godišnjem dobu, zemljopisnoj zoni ili po-dručju u kojem se brod može zateći, ne smiju biti uronjene niu jednom trenutku plovidbe, kao ni prilikom uplovljavanja uili isplovljavanja iz luke.

1.1.11.2 Ako se brod nalazi u slatkoj vodi gustoće jed-nake jedinici, odgovarajuća teretna linija može biti uronjenaza visinu koja odgovara smanjenju nadvođa za slatku vodu,koja je navedena u Međunarodnoj svjedodžbi o teretnoj liniji.Ako se gustoća vode razlikuje od jedinice, smanjenje nadvođaodređuje se razmjerno prema razlici između 1,025 i stvarnegustoće.

1.1.11.3 Ako brod isplovljava iz luke koja se nalazi narijeci ili drugim unutarnjim vodama, dopušta se veći gaz zaonoliko koliko to odgovara masi goriva i svih drugih materi-jala koji su potrebni za potrošnju od luke polaska douplovljavanja u more.

1.1.12 Dostavljanje podataka vladama na kojese oni odnose

Ako je odobren bilo koji izuzetak u skladu stočkama 1.1.6.1 i 1.1.6.2, ili je odobrena jednakovrijednost uskladu s točkom 1.1.7, ili je odobren izuzetak u svrhuobavljanja pokusa u skladu s točkom 1.1.8, odgovarajuće ti-jelo vlade treba, nakon što je obaviješteno od RO, obavijestitiMeđunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) o pojedinostimaodobrenih izuzetaka i njihovim razlozima, podatcima o jed-nakovrijednostima zajedno s izvještajem o obavljenim ispiti-vanjima, te podatcima dobivenim odobrenim mjerenjima, kojeOrganizacija treba priopćiti vladama država potpisnica Među-narodne konvencije o teretnim linijama (1966).

1.2 OBJAŠNJENJA IZRAZA IPOJMOVA

Objašnjenja izraza i pojmova koji se odnose naopće nazivlje navedena su u Pravilima za tehnički nadzor po-morskih brodova, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 1. –Općenito.


2009

U ovom dijelu Pravila prihvaćeni su slijedećiizrazi i pojmovi:

1.2.1 Duljina broda (L)1. Duljina koja iznosi 96% ukupne duljine na

vodnoj liniji povučenoj na udaljenosti od85% najmanje visine broda iznad gornjegruba kobilice, ili duljina od prednjeg rubapramčane statve do osi osovine kormila nanavedenoj vodnoj liniji, ako je ova vrijed-nost veća. Na brodovima koji su projekti-rani s kosom kobilicom, vodna linija nakojoj se mjeri ta duljina mora biti para-lelna s konstrukcijskom vodnom linijom.

2. Za brodove bez statve kormila, duljina (L)uzima se kao 96% od vodne linije na 85%od najmanje konstrukcijske visine broda.

3. Ako je kontura pramčane statve iznadvodne linije povučene na 85% visine odosnovke ulegnutog oblika, završetak uk-

upne duljine, odnosno prednju stranupramčane statve, treba uzeti na okomicipovučenoj na tu vodnu liniju kroz naju-vučeniju točku konture pramčane statve(iznad te vodne linije) (vidi sliku 1.2.1.3).

4. Na brodovima koji su projektirani s kosomkobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri taduljina mora biti paralelna s konstrukci-jskom vodnom linijom i nalazi se na 85%od najmanje konstrukcijske visine Dminkoja se dobije povlačenjem linije paralelnes linijom kobilice broda (uključujući skeg)do mjesta tangiranja linije skoka palubenadvođa. Najmanja konstrukcijska visinaje okomita udaljenost mjerena od gornjegruba kobilice do gornjeg ruba sponjepalube nadvođa na boku u točki tangente(vidi sl. 1.2.1.3).

Slika 1.2.1.3

1.2.2 Pramčana i krmena okomica – Pramčana ikrmena okomica uzimaju se na prednjim i stražnjim krajevimaduljine (L). Pramčana okomica se mora poklapati s prednjimrubom pramčane statve na vodnoj liniji na kojoj se mjeri dul-jina.

1.2.3 Sredina broda – je na sredini duljine (L).

1.2.4 Širina – Osim ako nije izričito drukčijeodređeno, širina (B) je najveća širina broda, mjerena na

sredini do vanjske konture rebra na brodu s metalnom opla-tom, te do vanjske površine trupa na brodu s oplatom od ne-kog drugog materijala.


2009

1.2.5 Konstrukcijska visina broda.1 Konstrukcijska visina je okomita udalje-

nost mjerena od gornjeg ruba kobilice dogornjeg ruba sponje palube nadvođa naboku broda. Na drvenim i kompozitnimbrodovima ta se udaljenost mjeri od don-jeg ruba integralne kobilice. Ako je oblikdonjeg dijela glavnog rebra udubljenogoblika ili ako postoje debeli dokobiličnivojevi vanjske oplate, udaljenost se mjeriod točke gdje produljenje plosnatog dijeladna u smjeru ka simetrali broda siječebočnu stranu kobilice.

.2 Na brodovima koji imaju zaobljen spojpalubne proveze sa završnim vojem van-jske oplate, bočna visina se mjeri do sje-cišta produljenja konstrukcijskih linija

palube i bokova, kao da je spoj linijaoplate palube i bokova kutnog oblika.

.3 Ako je paluba nadvođa stepenasto preki-nuta, a viši dio palube se proteže nadtočkom na boku gdje se mjeri visina broda,ta se visina mora mjeriti do zamišljene crtenastale produljenjem nižeg dijela palubeparalelno s višim dijelom.

.4 Ako je paluba nadvođa stepenasto preki-nuta tako da je nastao upušteni dio palubekoji se proteže po čitavoj širini broda, adulji je od 1 m, treba primijeniti zahtjev1.2.9 (sl. 1.2.5.4). Stepenica duljine od 1m ili manje mora se tretirati kao udubl-jenje u skladu s točkom 5.

Slika 1.2.5.4

1.2.6 Visina za određivanje nadvođa (D)1. Visina za određivanje nadvođa (D) - bočna

visina iznad kobilice na sredini broda,povećana za debljinu lima palubneproveze (ako postoji). Ako izloženi diopalube nadvođa između nadgrađa imadrvenu oblogu, ta se veličina poveća za:

LSLt )( − ,

gdje je:t − srednja debljina izložene drvene obloge,

bez uračunavanja palubnih otvora, mm;S − ukupna duljina nadgrađa, m.

2. Ako cijela izložena paluba između nad-građa nije obložena drvom, povećanje vi-sine za određivanje nadvođa iznosi:

Llt 1⋅ ,

gdje je:l1 − duljina obloženog dijela palube, koji se

proteže od boka do boka broda, m.

3. Visina (D) za određivanje nadvođa, nabrodovima sa zaobljenim završnim vojemvanjske oplate, s polumjerom zakrivlje-nosti (R) većim od 4% širine broda (B), ilina brodovima s gornjim dijelovima trupaneuobičajenog oblika, jednaka je visini(D) za određivanje nadvođa broda, koju biimalo glavno rebro s okomitim bokovima is jednakim prelukom palube, i površinompoprečnog presjeka gornjeg dijela jedna-kom površini koju čini stvarni poprečnipresjek kroz glavno rebro (Slika 1.2.6.3).


2009

Slika 1.2.6.3

1.2.7 Koeficijent istisnine (Cb) - koeficijent koji sedobije po izrazu:

1dBLCb ⋅⋅

∇= (1.2.7)

gdje je:V − za brodove s metalnom vanjskom oplatom

je obujam broda izvan rebara (isključujućinogavice osovine) a za brodove s vanj-skom oplatom od nekog drugog materijalaje obujam istisnine broda mjeren prekovanjske oplate, (isključujući nogavice oso-vine), u oba slučaja obujam se računa dogaza d1, m3;

d1 − gaz na 85% od najmanje bočne visineiznad kobilice, m.

1.2.8 Nadvođe - okomita udaljenost mjerena nasredini duljine broda od gornjeg ruba linije palube do gornjegruba oznake određene teretne linije.

1.2.9 Paluba nadvođa.1 Paluba nadvođa je obično najviša potpuna

paluba, izložena vremenskim nepogodamai moru, koja ima stalna sredstva za zat-varanje svih otvora koji se nalaze na njez-inim izloženim dijelovima, a svi otvori navanjskoj oplati ispod te palube imajustalna sredstva za vodonepropusno zat-varanje.

.2 Donja paluba kao paluba nadvođaNa zahtjev vlasnika i uz odobrenje RO,može se za palubu nadvođa odrediti idonja paluba, ako je neskidljiva i nepro-pusna, kao i neprekinuta poprečno od bokado boka, a u uzdužnom smjeru barem iz-među pregrada strojarnice i pregrada su-darnog prostora..1 Ako je donja paluba stepenasto

prekinuta, palubom nadvođa sma-tra se najniža linija palube i pro-

duljenje te linije paralelno s lini-jom višeg dijela palube.

.2 Ako je donja paluba određena zapalubu nadvođa, pri primjeniuvjeta za dodjeljivanje i proračunnadvođa, nadgrađem se smatraonaj dio trupa koji se nalazi iznadte palube. Od ove palube se računanadvođe.

.3 Ako je donja paluba određena zapalubu nadvođa, takva paluba un-utar područja teretnih prostoramora se sastojati barem od po-godno poduprtih provezapostavljenih uzdužno uz bokovebroda ili poprečno između po-prečnih vodonepropusnih pregradakoje sežu do gornje palube. Širinaovih proveza ne smije biti manjaod širine koja se smatra potrebnoms gledišta konstrukcije i korištenjabroda. Svaki raspored provezamora biti takav da su zadovoljenistrukturni zahtjevi.

.3 Prekinuta paluba nadvođa, stepenastapaluba nadvođa.1 Ako se reces na palubi nadvođa

proteže do bokova broda i dulji jeod 1 m, najdonja linija izloženepalube i produljenje te linije para-lelno s gornjim dijelom palube,smatra se palubom nadvođa (vidisl. 1.2.5.4).

.2 Ako se reces na palubi nadvođa neproteže do bokova broda, gornjidio palube smatra se palubom nad-vođa.

.3 Recesi koji se ne protežu od bokado boka na dogovorenoj palubinadvođa ispod izložene palube, nemoraju se uzeti u obzir, ako su sviotvori na izloženoj palubi


2009

opremljeni vremenski nepropus-nim sredstvima za zatvaranje.

.4 Treba obratiti pažnju na odgo-varajuću drenažu recesa na izlože-noj palubi i na učinak slobodnihpovršina na stabilitet.

.5 Odredbe podtočaka 1.2.9.3.1 do1.2.9.3.4 ne primjenjuju se na ba-gere, klapete ili slične tipove bro-dova s velikim otvorenimskladištima, kod kojih svaki slučajzahtijeva posebno razmatranje.

1.2.10 Nadgrađe

.1 Nadgrađe je palubom pokrivena strukturana palubi nadvođa, koja se proteže odboka do boka broda, te kojoj bočne sti-jenke nisu udaljene od vanjske oplate višeod 4% širine broda (B).Uzdignuta krmena paluba smatra se nad-građem.

.2 Zatvoreno nadgrađe je nadgrađe sa:.1 ogradnim pregradama čvrste kon-

strukcije;.2 ulaznim otvorima, ako postoje, na

tim pregradama opremljenimvratima koja udovoljavajuzahtjevima navedenim u 3.2.2;

.3 svim ostalim otvorima u bočnim ilikrajnjim stijenkama nadgrađaopremljenim vremenski nepropus-nim sredstvima za zatvaranje.Most ili krmica smatraju se zat-vorenim nadgrađem samo ako jeposadi omogućen pristup u strojar-nicu ili u druge radne prostorijeunutar tih nadgrađa sa svakog di-jela najgornje izložene neprekinutepalube, ili s nekog višeg mjesta, ito alternativnim putem koji semože koristiti u svako vrijemekada su otvori u vanjskim pre-gradama tih nadgrađa zatvoreni.

.3 Visina nadgrađa je najmanja okomitaudaljnost mjerena na boku od gornjeg rubasponje palube nadgrađa do gornjeg rubasponje palube nadvođa.

.4 Duljina nadgrađa (S) je srednja duljinadijela nadgrađa koje leži unutar duljine(L).

.5 Most. Most je nadgrađe koje se ne proteženi do pramčane, ni do krmene okomice.

.6 Krmica (kasar). Krmica je nadgrađe kojese proteže od krmene okomice prema na-prijed do točke koja je iza pramčane oko-mice. Krmica se može protezati od točkeiza krmene okomice.

.7 Kaštel. Kaštel je nadgrađe koje se protežeod pramčane okomice prema natrag dotočke koja je ispred krmene okomice.Kaštel se može protezati od točke ispredpramčane okomice.

.8 Puno nadgrađe. Puno nadgrađe je nad-građe koje se proteže barem od pramčanedo krmene okomice.

.9 Povišena krmena paluba je nadgrađe kojese proteže ispred krmene okomice,općenito mu je visina manja od one stan-dardnog nadgrađa i ima cjelovitu prednjupregradu (okna su neotvorivog tipa,ugrađena s dobro pričvršćenim unutarnjimpoklopcima, a poklopci provlaka su zat-voreni svornjacima) (vidi sl. 1.2.10). Akopramčana pregrada nije cjelovita, zbogvrata i otvora za pristup, nadgrađe se sma-tra krmicom.

Slika 1.2.10

1.2.11 Paluba nadgrađaPaluba nadgrađa je paluba koja tvori gornju

granicu nadgrađa.

1.2.12 Brod bez nadgrađaBrod bez nadgrađa je brod koji nema nadgrađe

na palubi nadvođa.

1.2.13 Vremenska nepropusnostVremenska nepropusnost znači da u nikakvim

vremenskim neprilikama i stanjima mora voda neće prodiratiu nadvodne dijelove broda.

1.2.14 VodonepropusnostVodonepropusnost znači sposobnost strukture da

potpuno spriječi prodor vode u bilo kojem smjeru pri tlakuvećem od onog kojeg stvara najveći stupac vode na koji jeokolna struktura dimenzionirana.

1.2.15 ZdenacZdenac je svaki dio izložene palube gdje je mo-

guće zadržavanje nakupljene vode. Zdencima se smatraju di-jelovi palube omeđeni s dvije ili više strana okolnom palub-nom strukturom.


2009

1.2.16 Palubni kovčegPalubni kovčeg je pokrivena struktura na palubi

nadvođa koja u svojim vanjskim stijenkama nema vrata, pro-zora i drugih sličnih otvora, a njegove bočne stijenke ne sežudo bokova, nego su od njih udaljene više od 4% širine broda(B).

1.2.17 Brod sa zatvorenom palubomBrod sa zatvorenom palubom je brod na kojem

se svi palubni i bočni otvori mogu vodonepropusno zatvoriti.

1.2.18 Međunarodno putovanjeMeđunarodno putovanje znači putovanje morem

od zemlje potpisnice Međunarodne konvencije o teretnimlinijama (1966), do luke izvan te zemlje, ili obratno. U ovusvrhu svaki teritorij za međunarodne odnose s kojim je odgo-vorna Vlada potpisnica, ili za koji su Ujedinjeni narodiupravno tijelo, smatra se posebnom zemljom.

1.2.19 Ribarski brodRibarski brod je brod koji se upotrebljava za

ulov ribe, kitova, tuljana, morževa, ili drugih živih bića umoru.

1.3 OPSEG NADZORA, TEHNIČKADOKUMENTACIJA I ISPRAVE

1.3.1 Opseg nadzora i tehnička dokumentacija

1.3.1.1 Zahtjevi za nadzor i preglede broda, brodskihsustava, opreme i uređaja te popis tehničke dokumentacijekoja se mora dostaviti na uvid i odobrenje u RO, u svrhu dod-jeljivanja nadvođa navedeni su u Pravilima, Dio 1. - Općipropisi.

1.3.2 Isprave

1.3.2.1 Brodu koji udovoljava zahtjevima ovog dijelaPravila izdaju se odgovarajuće svjedodžbe, vidi Pravila, Dio1. - Opći propisi, te svjedodžbe od RO (vidjeti Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 1. - Opći propisi).

1.3.2.2 Uz odgovarajuću svjedodžbu (vidi 1.3.2.1) nabrodu se mora stalno nalaziti i pripadni Izvještaj o uvjetima zadodjelu nadvođa.

Izvještaj o uvjetima za dodjelu nadvođa imastalnu valjanost, osim ako su na brodu obavljene preinakestrukture, opreme, uređaja, materijala i dimenzija elemenatabrodske konstrukcije, koje zahtijevaju promjene upisanih po-dataka u toj ispravi. U tom slučaju izdaje se nova isprava sodgovarajućim podacima.

1.4 OPĆI TEHNIČKI ZAHTJEVI1.4.1 Općenito

1.4.1.1 Osim konstrukcijskih zahtjeva navedenih u 3.odsjeku, u svrhe dodjele nadvođa, brodovi (vidi 1.1.1) morajuudovoljavati i pravilima priznate organizacije (vidjeti Pravilaza klasifikaciju brodova, Dio 2. - Trup, Dio 3. - Oprema trupai Dio 8. – Cjevovodi).

1.4.1.2 U svrhu utvrđivanja jednakih osnova i zahtjevau odnosu na granice do kojih se brodovi smiju krcati, ovaj dioPravila predviđa najmanja nadvođa dodijeljena brodovima zaplovidbu u pojedinim zemljopisnim područjima tijekom po-jedinih godišnjih doba.

1.4.1.3 Ništa u ovom dijelu Pravila ne sprečava dodjel-jivanje većeg nadvođa od najmanjeg određenog u skladu sodsjecima 3, 4, 5. i 7.

Brodovi koji ne prevoze ni teret ni putnike (is-traživački brodovi, školski brodovi, ili brodovi posebne nam-jene, tegljači, ledolomci, brodovi za spašavanje, vatrogasnibrodovi, jaružala itd.), a imaju stalnu nosivost, kao i ribarskimbrodovima, mogu se dodijeliti nadvođa u fazi projektiranja natemelju razmatranja njihovih konstrukcija.

Nadvođe nikada ne smije biti manje od najman-jeg nadvođa koje bi se dobilo za brod primjenom ovog dijelaPravila.

1.5 DODJELA VIŠE TERETNIH LINIJA1.5.1 Općenito

1.5.1.1 Brod mora u potpunosti zadovoljavati sve odgo-varajuće sigurnosne zahtjeve za stanje najvećeg gaza i nosi-vosti za koju mu je dodjeljeno najmanje nadvođe. Knjiga sta-biliteta mora sadržavati podatke o svim nadvođima za koje jeizdana Međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji.

1.5.1.2 Svaki set teretnih linija na koje se odnosi dod-jeljena Međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji mora bititrajno označen na bokovima broda i ovjeren od strane RO.

1.5.1.3 Potpunom oznakom teretne linije potrebno jeoznačiti samo set teretnih linija koji odgovara najmanjemdodjeljenom nadvođu. Dodatna povećana nadvođa moraju bitioznačena cijelogodišnjom oznakom samo za dvije teretnevodne linije - u moru i u slatkoj vodi.

1.5.1.4 U posebnim slučajevima i u dogovoru s vlas-nikom, mogu se označiti teretne linije za sve gustoće vode i zasve sezone.

1.5.1.5 Istovremeno može biti vidljiv samo jedan setteretnih linija; oznake svih ostalih setova moraju biti učink-ovito prebojane.

1.5.1.6 Valjana je samo Međunarodna svjedodžba oteretnoj liniji koja odgovara trenutno dodjeljenom nadvođu, tepodaci navedeni u ostalim svjedodžbama moraju biti usuglasju s tim.

1.5.2 Postupak dodjele

1.5.2.1 Brodovlasnik ili brodogradilište moraju se pis-meno obratiti u RO.

1.5.2.2 RO obavlja inspekciju nadvođa i provjerava pro-račun nadvođa i oznake.

1.5.2.3 Teretna linija označava se na temelju najmanjegdodjeljenog nadvođa. Oznake teretne linije i pripadne linijemoraju se izvesti trajno i uočljivo (npr. izrezane iz lima izavarene za oplatu). Teretne linije za druge, manje gazove


2009

moraju se također trajno označiti, ali na manje uočljiv način(npr. piketavanjem).

1.5.2.4 Korištena teretna linija mora biti obojena kon-trastnom bojom u odnosu na boju boka brodskog trupa. Ostaleoznake moraju biti prebojane.

1.5.2.5 Podaci o najvećem gazu i nosivosti dani su uostalim brodskim svjedodžbama moraju biti u skladu s ko-rištenom teretnom linijom.

1.5.2.6 Nevažeće svjedodžbe moraju biti u omotnicizapečačenoj od strane RO. Omotnica se čuva kod kapetana, nabrodu.

1.5.3 Promjena teretne linije

1.5.3.1 Teretne linije i nadvođa mijenjaju se u prisut-nosti inspektora. Kapetan je dužan prethodno pripremiti brodza bojenje važećih oznaka i prebojavanje ostalih.

1.5.3.2 Pregled vezan za promjenu teretne linije sastojise od općeg pregleda stanja broda, potvrđivanja teretne linije ipopunjavanja odgovarajućih izvještaja s pregleda.

1.5.3.3 Zaduženi inspektor mora paziti da nova Među-narodna svjedodžba o teretnoj liniji bude ovjeravana istimperiodičnim pregledima teretne linije kao i zamijenjenasvjedodžba.


2009

2. OZNAČAVANJE TERETNELINIJE

2.1 PALUBNA LINIJA I OZNAKATERETNE LINIJE

2.1.1 Palubna linija

Palubna linija je vodoravna crta duljine 300 mmi širine 25 mm. Ona se ucrtava na polovini duljine broda (L)na bokovima, a njezin gornji rub obično prolazi kroz sjecišteproduljenja gornjeg lica palube nadvođa s vanjskom stranombočne oplate. (Slika 2.1.1).

Ako na palubi nadvođa, na sredini broda, postojidrvena obloga, gornji rub palubne linije prolazi kroz presje-cište produljenja gornje površine obloge palube i vanjskestrane bočne oplate.

Ako je nemoguće, ili neprikladno označitipalubnu liniju na navedeni način, ona se može označiti u od-nosu na neku drugu određenu točku na boku broda, ako je iz-vršen odgovarajući ispravak nadvođa. Položaj te točke i točnaoznaka palube nadvođa moraju biti navedeni u Međunarodnojsvjedodžbi o teretnoj liniji. na primjer, na brodu sa zaobljenimspojem oplate bokova s oplatom palube, gornji rub palubnelinije prolazi kroz točku presjecišta produljenja gornjepovršine palube nadvođa s produljenjem vanjske površineoplate boka, pa se udaljenost, h, (Slika 2.1.1) mora navesti uMeđunarodnoj svjedodžbi o teretnoj liniji, odnosno uSvjedodžbi o sposobnosti pomorskog broda za plovidbu.

Slika 2.1.1

2.1.2 Oznaka teretne linije

Oznaka teretne linije je kružni prsten, koji imavanjski promjer 300 mm i širinu 25 mm, presječen vodorav-nom crtom duljine 450 mm i širine 25 mm, koje gornji rubprolazi kroz središte prstena. Središte prstena se nalazi napolovini duljine broda (L) na okomitoj udaljenosti koja je jed-naka dodijeljenom ljetnom nadvođu ispod gornjeg rubapalubne linije (Slika 2.1.2).

Slika 2.1.2


2009

2.2 CRTE KOJE SE KORISTE UZOZNAKU TERETNE LINIJE

2.2.1 Linije na brodovima kojima jedodijeljeno najmanje nadvođe

Crte koje označavaju položaj teretnih vodnihlinija dodijeljenih brodu za krcanje tereta u pojedinimzemljopisnim zonama i područjima, te u različitimrazdobljima godišnjih doba, su vodoravne crte duljine 230 mmi širine 25 mm, koje se protežu prema pramcu (ako nijeizričito drugačije određeno), a položene su okomito na jednuokomitu crtu široku 25 mm, koja se nalazi 540 mm od središtaprstena prema pramcu (Slika 2.2.1).

Koriste se ove teretne linije:.1 ljetna teretna linija, označena gornjim

rubom crte koja prolazi kroz središteprstena i gornjim rubom crte obilježeneslovom S;

.2 zimska teretna linija, označena gornjimrubom crte obilježene slovom W;

.3 zimska teretna linija za Sjeverni Atlantskiocean, označena gornjim rubom crte obil-ježene slovima WNA;

.4 tropska teretna linija, označena gornjimrubom crte obilježene slovom T;

.5 ljetna teretna linija za slatku vodu,označena gornjim rubom crte obilježeneslovom F; položena je od okomite crteprema krmi. Razlika između ljetne teretnelinije za slatku vodu i ljetne teretne linijejednaka je dopuštenom povećanju krcanjau slatkoj vodi i za ostale teretne linije (W iWNA);

.6 tropska teretna linija za slatku vodu,označena gornjim rubom crte obilježeneslovima TF i položena od okomite crteprema krmi.

Slika 2.2.1


2009

2.2.2 Linije na brodovima kojima sudodijeljena najmanja nadvođa zaprijevoz tereta drva na palubi

Ako su, u skladu sa 5. odsjekom ovog dijelaPravila, teretnom brodu dodijeljena nadvođa za prijevoz drvana palubi, pored redovitih teretnih linija označavaju se linijeza krcanje drva. Te crte, koje označavaju položaj teretnihlinija, dodijeljenih brodu za krcanje u pojedinim zemljopisnimzonama i područjima u različitim razdobljima godišnjih doba,moraju biti vodoravne crte duljine 230 mm i širine 25 mmkoje se protežu prema krmi, ako nije izričito drugačijeodređeno, a položene su okomito na jednu okomitu crtu široku25 mm, koja se nalazi 540 mm od središta kružnog prstenaprema krmi (Slika 2.2.1).

Za prijevoz drva ukrcanog na palubi dodjeljujuse ove teretne linije:

.1 ljetna teretna linija za drvo, označenagornjim rubom crte obilježene slovima LS;

.2 zimska teretna linije za drvo, označenagornjim rubom crte obilježene slovimaLW;

.3 zimska teretna linija za drvo za sjeverniAtlantski ocean, označena gornjim rubomcrte obilježene slovima LWNA;

.4 tropska teretna linija za drvo, označenagornjim rubom crte obilježene slovimaLT;

.5 ljetna teretna linija za krcanje drva u slat-koj vodi, označena gornjim rubom crteobilježene slovima LF i položena od oko-mite crte prema pramcu.Razlika između ljetne teretne linije zakrcanje drva u slatkoj vodi i ljetne teretnelinije za drvo jednaka je dopuštenompovećanju krcanja u slatkoj vodi i za ostaleteretne linije za drvo (LW i LWNA);

.6 tropska teretna linija za krcanje drva uslatkoj vodi, označena gornjim rubom crteobilježene slovima LTF, i položena odokomite crte prema pramcu.

2.2.3 Linije na jedrenjacima kojima jedodijeljeno najmanje nadvođe

Na jedrenjacima, pored oznake teretne linije,treba ucrtati samo ljetnu teretnu liniju za slatku vodu i zimskuteretnu liniju za sjeverni Atlantski ocean (Slika 2.2.3). Ti bro-dovi smiju, u ljetnim i zimskim zemljopisnim zonama ili po-dručjima u morskoj vodi, biti uronjeni do gornjeg ruba vo-doravne crte koja prolazi kroz središte kružnog prstena.

Slika 2.2.3

2.2.4 Teretne linije na putničkim brodovima

2.2.4.1 Na putničkim brodovima se mora ubilježiti do-punska teretna linija, obilježena oznakom C, koje gornji rubodgovara prihvaćenoj pregradnoj teretnoj liniji. Ako brod imaprostore koji se mogu izmjenično koristiti za putnike ili zateret, na zahtjev brodovlasnika, na bokovima broda mogu seubilježiti jedna ili više dopuskih teretnih linija koje odgo-varaju pregradnim teretnim linijama, a odobrava ih RO zanavedene izmjenične uvjete službe.

Dopunske teretne linije se ucrtavaju prema krmi,okomito na okomitu crtu koja se nalazi 540 mm od središtakružnog prstena prema pramcu. Ubilježavaju se vodoravnimcrtama duljine 230 mm i širine 25 mm, a obilježavaju seoznakama C.1 - za osnovno stanje kod prijevoza putnika, C.2,C.3 itd. - za ostala stanja.

2.2.4.2 Pregradna teretna linija ne smije biti položenaiznad najgornje teretne linije za morsku vodu, koja je broduodređena za najmanje nadvođe, u skladu s ovim Pravilima.

Ma koji bio položaj pregradnih teretnih linija,brod nikada ne smije biti uronjen dublje od teretne linije kojaje brodu dodijeljena u skladu s 2.2.1 za određeno godišnjedoba i određeno područje plovidbe.

2.2.4.3 Oznaka teretne linije na putničkim brodovimaubilježava se na slijedeći način:

.1 Ako se najviša od RO odobrena pregradnateretna linija nalazi na položaju tropsketeretne linije ili niže od nje, ali iznad ljetneteretne linije, pri čemu su obje određene zanajmanje nadvođe, oznaka teretne linije, tj.središte kružnog prstena, ubilježava se naudaljenosti od palubne linije koja odgo-vara najmanjem ljetnom nadvođu.Zajedno s oznakom teretne linije ubil-ježavaju se sve teretne linije koje su prim-jenjive za dotični brod, a dodijeljene su zanajmanje nadvođe u skladu s 2.2.1, kao ioznake odobrenih pregradnih linija. Pritome oznaku tropske teretne linije trebaubilježiti na razini najviše pregradneteretne linije.


2009

.2 Ako se najviša pregradna teretna linijakoju je odobrila RO nalazi iznad najnižesezonske teretne linije za morsku vodu, alije na položaju koji odgovara ljetnoj teret-noj liniji određenoj za najamanje nadvođe,ili niže od te linije, oznaka teretne linijeubilježava se na udaljenosti od palubnelinije koja odgovara najvišoj pregradnojliniji.Zajedno s oznakom teretne linije ubil-ježavaju se teretne linije određene za na-jmanje nadvođe u skladu s 2.2.1, koje senalaze ispod središta kružnog prstena, aprimjenjive su za dotični brod, kao i ljetnateretna linija za slatku vodu, te pregradneteretne linije odobrene od RO (Slika2.2.4.3).

.3 Ako je položaj najviše pregradne teretnelinije, odobren od RO, u visini ili ispodnajniže sezonske teretne linije u morskojvodi, dodijeljene za najmanje određenonadvođe, oznaka teretne linije ubilježavase na udaljenosti od palubne linije kojaodgovara onoj za najvišu pregradnu liniju.Zajedno s oznakom teretne linije ubil-ježavaju se ljetna teretna linija za slatkuvodu i pregradne teretne linije odobreneod RO (Slika 2.2.4.3).

.4 Odbitak nadvođa za slatku vodu utvrđujese uvijek na osnovi gaza koji odgovarasredištu kružnog prstena oznake teretnelinije.

Slika 2.2.4.3

2.2.4.4 Visine nadvođa koje odgovaraju odobrenim pre-gradnim teretnim linijama, određuju se u skladu s Pravilima,Dio 5.- Pregrađivanje, i upisuju se u Svjedodžbu o sigurnostiputničkog broda. Obrazac ove svjedodžbe izrađen je premauzorku priloženom Međunarodnoj konvenciji o zaštiti ljud-skog života na moru.

2.2.5 Oznake nadvođa na brodovima kojimaje dodijeljeno povećano nadvođe

Na brodu kojemu je iz bilo kojih razloga dodi-jeljeno veće nadvođe od najmanjeg, teretna linija se ubilježavaovako (Slika 2.2.5).

.1 Oznaku teretne linije (Slika 2.1.2) trebapostaviti ispod palubne linije na udalje-nosti jednakoj veličini dodijeljenogpovećanog nadvođa.

.2 Zajedno s oznakom teretne linije ubil-ježava se oznaka teretne linije za slatkuvodu (2.2.1.5), kao i zimska teretna linijai/ili zimska teretna linija za sjeverni At-lantik (2.2.1.2 i 2.2.1.3), ako su vrijednosti

najmanjeg zimskog nadvođa i/ili zimskognadvođa za sjeverni Atlantik, određene uskladu s ovim dijelom Pravila, veće odbrodu dodijeljenog povećanog nadvođa.

.3 Ispravak za slatku vodu u svim sluča-jevima određuje se prema gazu koji odgo-vara dodjeljenom povećanom nadvođu.

.4 Ako je brodu dodjeljeno povećano nad-vođe tako da je oznaka teretne linije na iliispod najniže sezonske teretne linije dod-jeljene za najmanje nadvođe premavažećoj Konvenciji, samo oznaka za slatkuvodu treba biti ubilježena.


2009

Slika 2.2.5

2.2.6 Teretne linije na brodovima koji morajuudovoljavati uvjetima pregrađivanjasamo u posebnim uvjetima službe

Na brodu koji mora udovoljavati zahtjevimaPravila, Dio 5. - Pregrađivanje, samo u posebnim uvjetimaslužbe (npr. teretni brod kada plovi u području Arktika iliAntarktika) oznaka teretne linije se ubilježava ovako:

.1 na brodu kojemu je dodijeljeno najmanjenadvođe, a nisu uzeti u obzir zahtjeviPravila, Dio 5 - Pregrađivanje, teretnelinije se ubilježavaju na način prikazan naSlici 2.2.1;

.2 na brodu kojemu je potrebno dodijelitistalno nadvođe, veće od najmanjeg zbogizvjesnih ograničenja gaza tijekomplovidbe, ne uzimajući u obzir zahtjevePravila, Dio 5.- Pregrađivanje, teretnelinije se ubilježavaju na način prikazan naSlici 2.2.5. U ovom slučaju mora seoznaka teretne linije ubilježiti tako daudaljenost središta kružnog prstena odlinije palube bude veća od najmanjeg nad-vođa, određenog u skladu s najstrožimstalnim ograničenjem gaza (bez ogra-ničenja za pregrađivanje). Odbitak zaslatku vodu utvrđuje se na osnovi gazakoji odgovara dodijeljenom ljetnom nad-vođu.

2.3 ODREĐIVANJE I UBILJEŽAVANJETERETNE LINIJE

2.3.1 Određivanje teretne linije za pojedinogodišnje doba

2.3.1.1 Ako se zbog svojstava broda ili prirode njegoveslužbe, ili zbog ograničenja područja plovidbe, ne može upo-trijebiti neka od teretnih linija za pojedino godišnje doba, talinija se neće ubilježiti, niti će se odgovarajuća nadvođa nav-esti u Međunarodnoj svjedodžbi o teretnoj liniji (1966).

2.3.1.2 Ako se zimska teretna linija za sjeverni At-lantski ocean podudara sa zimskom teretnom linijom, ta seteretna linija mora označiti slovom W.

2.3.1.3 Slova kojima se obilježavaju teretne linijemoraju biti visoka 75 mm i široka 50 mm, a ubilježavaju se uzvanjske slobodne krajeve odgovarajućih teretnih linija, tako dase donji rub slova nalazi u razini gornjeg ruba crta.

2.3.2 Oznaka ustanova koja dodjeljujenadvođe

Inicijali RO su slova visine 115 mm i širine 75mm, a ubilježavaju se s obje strane kružnog prstena oznaketeretne linije, iznad i ispod vodoravne crte koja prolazi krozsredište tog prstena.

2.3.3 Detalji ubilježavanja

Kružni prsten, crte i slova moraju biti obojenibijelom ili žutom bojom na tamnoj podlozi, odnosno crnombojom na svijetloj podlozi. Prethodno moraju biti zavareni, ilitrajno ubilježeni na neki drugi način, koji odobrava RO. Nadrvenim brodovima moraju biti urezani u oplatu, i to najmanje3 mm duboko. Oznake moraju biti dobro vidljive, i takve daomogućuju mjerenja nadvođa s točnošću od ± 1 mm.

2.3.4 Ovjera oznaka

Međunarodna svjedodžba o teretnim linijama nesmije se izdati brodu dok ekspert ili inspektor, koji djeluje uskladu s odredbama članka 13. Međunarodne konvencije oteretnim linijama, 1966, ne potvrdi da su oznake ispravno itrajno nanesene na bokovima broda.


2009

3. UVJETI ZA DODJELJIVANJENADVOĐA

3.1 PODACI KOJI SE DOSTAVLJAJUZAPOVJEDNIKU

3.1.1 Čvrstoća broda

Zapovjednik svakog novog broda mora dobiti nauvid podatke za određivanje rasporeda krcanja tereta i balasta,kako bi se izbjegla prekomjerna naprezanja brodske strukture,s time da se ovaj zahtjev ne treba primijeniti na bilo koju po-jedinu duljinu, projekt, ili klasu broda, kada to RO ne smatrapotrebnim.

3.1.2 Stabilitet broda

.1 Podaci se moraju dostaviti zapovjedniku uobliku odobrenom od RO ili priznate or-ganizacije. Podaci o stabilitetu i podaci okrcanju, koji se također odnose i na čvr-stoću broda, kada se to zahtjeva pravilom3.1.1, moraju se držati stalno na brodu,zajedno s potvrdom da su podaci odobreniod RO.

.2 Brod koji se u skladu s važećom Među-narodnom Konvencijom o sigurnosti živ-ota na moru ne treba podvrći pokusunagiba, nakon završetka gradnje treba:.1 obaviti takav pokus, te se stvarna

istisnina i položaj težišta morajuodrediti za stanje lakog broda;

.2 ako RO tako odobri, pokus nagibase ne mora obaviti, pod uvjetom dasu raspoloživi podaci o stabilitetudobiveni pokusom nagiba brodablizanca i da se RO uvjerila da sena taj način mogu dobiti pouzdanipodaci o stabilitetu razmatranogbroda.

.3 ako RO odluči da izvedba pokusanagiba nije praktična niti sigurna,ili da donosi netočne rezultatezbog specifičnih omjera,rasporeda, čvrstoće ili oblikaforme broda, potrebno je odreditiznačajke lakog broda na temeljudetaljne centracije, potvrđenepregledom istog;

.4 takve podatke∗ treba dostavitizapovjedniku kako bi mu se omo-gućilo da brzim i jednostavnimpostupcima dobije točne upute uvezi stabiliteta broda u svimuvjetima koji mogu nastati tijekomuobičajene plovidbe;

∗ Odnosi se na Pravila Dio 4. - Stabilitet

.5 treba imati stalno na brodu nje-gove odobrene podatke o stabili-tetu zajedno s potvrdom da je po-datke odobrila RO.

.3 Ako se na brodu izvode bilo kakveizmjene koje utječu na podatke o krcanju istabilitetu koji se dostavljaju zapovjed-niku, treba pribaviti izmijenjene podatke.Prema potrebi obavit će se ponovni pokusnagiba.

3.1.3 Pregrade na krajevima nadgrađa

Pregrade na izloženim krajevima zatvorenihnadgrađa moraju posjedovati prihvatljivu razinu čvrstoće.

3.2 UREĐAJI I SREDSTVA ZAZATVARANJE OTVORA U TRUPU I

NADGRAĐIMA

Pri primjeni zahtjeva ovog poglavlja moraju seuvažiti i odgovarajući zahtjevi RO (vidjeti Pravila za klasifi-kaciju brodova, Dio 2. – Trup, Dio 3. – Oprema trupa i Dio 8.– Cjevovodi).

3.2.1 Položaj grotala, silaza i zračnika

U svrhu primjene ovog dijela Pravila, područjana kojima se nalaze grotla, silazi i zračnici, podijeljena suovako:

.1 područje kategorije 1 - na izloženom dijelupalube nadvođa i uzdignutoj krmenojpalubi, kao i na izloženim palubama nad-građa prednje četvrtine duljine broda,računajući od pramčane okomice;

.2 područje kategorije 2 - na izloženim palu-bama nadgrađa koje se nalaze iza prednječetvrtine duljine broda, računajući odpramčane okomice, i po visini susmještene barem za jednu standardnu vis-inu nadgrađa iznad palube nadvođa; kao i - na izloženim palubama nadgrađa koje senalaze na prednjoj četvrtini duljine broda,računajući od pramčane okomice, a povisini su smještene barem za dvije stan-dardne visine nadgrađa iznad palube nad-vođa.

3.2.2 Vrata

3.2.2.1 Svi ulazni otvori u krajnjim pregradama zat-vorenih nadgrađa moraju biti uokvireni, te moraju imati vrataod čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, čvrsto istalno pričvršćena na pregradi. Vrata moraju biti ukrepljena ipostavljena tako da je cijela struktura ulaza jednaka čvrstoćidijela pregrade bez otvora i da je osigurana vremenska nepro-pusnost kada su zatvorena. Sredstva za osiguranje nepropus-nosti vrata u nevremenu sastoje se od brtava i uređaja zapritezanje, ili od drugih jednakovrijednih sredstava, kojamoraju biti stalno pričvršćena na pregradi ili na samim


2009

vratima, a vrata moraju biti tako izvedena, da se njima možerukovati s obje strane pregrade.

Vrata se, u pravilu moraju otvarati prema vani.Vrata koja se otvaraju prema unutra odobrava RO, u svakompojedinom slučaju zasebno.

3.2.2.2 Visina pražnica ulaznih otvora na krajnjim pre-gradama zatvorenih nadgrađa mora biti najmanje 380 mmiznad palube, osim ako se ovim dijelom Pravila ne zahtijevadrukčije.

3.2.2.3 Skidljive pražnice se, najčešće, moraju izbjega-vati. Međutim, u svrhu olakšanja ukrcavanja, odnosnoiskrcavanja teških rezervnih dijelova ili sličnih tereta, ROmože na pojedinim mjestima odobriti primjenu skidljivihpražnica. Primjena skidljivih pražnica mora biti ubilježena uIzvještaj o uvjetima za dodjelu nadvođa, uz ispunjavanje sli-jedećih uvjeta:

.1 da su pražnice postavljene na svoja mjestaprije isplovljenja broda;

.2 da su valjano brtvljene i pričvršćene s po-moću svornjaka postavljenih na malimrazmacima; i

.3 da se svaki put nakon njihovog ponovnogpostavljanja mora prskanjem vodomprovjeriti njihova nepropusnost u nevre-menu. Datumi skidanja, ponovnogpostavljanja i provjere nepropusnostipražnica moraju se upisati u brodski dnev-nik.

3.2.3 Teretna i druga grotla

.1 Konstrukcija teretnih i drugih grotala upodručjima kategorije 1 i 2, te sredstava zaosiguranje njihove nepropusnosti u nevre-menu i prelijevanja mora trebaju udovol-javati najmanje zahtjevima navedenim utočki 3.2.5, osim ako primjena zahtjeva iztočke 3.2.4 za ta grotla nije odobrila RO.

.2 Pražnice i poklopci grotala na izloženimgrotlima na palubama iznad palube nad-građa moraju udovoljavati zahtjevima RO.

3.2.4 Grotla zatvorena prenosivimpoklopcima, opskrbljena nepromočivimplatnenim pokrivačima i uređajima zauklinjenje

3.2.4.1 Pražnice grotala moraju biti čvrste konstrukcije,a njihove visine iznad palube moraju biti najmanje:

− 600 mm - ako su u području kategorije 1;− 450 mm - ako su u području kategorije 2.

3.2.4.2 Širina površine koja služi kao ležaj za poklopcegrotala mora iznositi najmanje 65 mm.

3.2.4.3 Ako su poklopci grotala izrađeni od drva, nji-hova debljina, nakon obrade, mora biti najmanje 60 mm zaraspon od najviše 1,5 m.

3.2.5 Grotla nepropusno zatvorenapoklopcima od čelika ili drugogjednakovrijednog materijala,opskrbljena brtvama i uređajima zapritezanje

3.2.5.1 Pražnice grotala moraju, najčešće, udovoljavatizahtjevima navedenim u 3.2.4.1.

Visina pražnica grotala može se smanjiti, ili grotla mogu biti ibez pražnica, ako RO utvrdi da zbog toga neće biti ugroženasigurnost broda, pri bilo kakvom stanju mora. Pri tome trebaosobitu pažnju posvetiti nalijeganju brtvenica poklopaca gro-tala bez pražnica. Ako su ugrađene pražnice one trebaju bitipojačane izvedbe strukture.

3.2.6 Otvori strojarnice

3.2.6.1 Otvori strojarnice u područjima kategorije 1. ili2. moraju biti dobro uokvireni i čvrsto ograđeni čeličnim gro-lištima zadovoljavajuće čvrstoće. Ako grotlišta nisu zaštićenanadgrađima, kovčezima ili palubnim kućicama, izvedenim uskladu sa zahtjevima RO, njihova se čvrstoća mora razmotriti,u svakom pojedinom slučaju posebno.

Vrata za ulaz u takva grotlišta moraju udovol-javati zahtjevima navedenim u 3.2.2.1.

Visina pražnica u području kategorije 1. morabiti najmanje 600 mm iznad palube, a u pdoručju kategorije 2,najmanje 380 mm iznad palube. Ostali otvori u tim grotlištimamoraju imati jednakovrijedne poklopce, stalno pričvršćene nasvojim mjestima.

3.2.6.2 Ako grotla strojarnice nisu zaštićena drugimstrukturama, potrebna su dvostruka vrata (npr. vanjska i unu-tarnja vrata koja udovoljavaju zahtjevima pravila 3.2.2.1) zabrodove kojima su dodjeljena nadvođa manja od onih koji setemelje na tablici 4.1.3.2 pravila 4.1. Također, treba ugraditiunutarnju pražnicu od 230 mm zajedno s vanjskom pražnicomod 600 mm.

3.2.6.3 Pražnice zračnog rova ložišta, dimnjaka i vo-dova ventilacije strojarnice na izloženom dijelu palube nad-vođa ili palube nadgrađa moraju biti toliko visoke iznadpalube, koliko je to opravdano i praktično izvedivo. Općenito,zračnici koji služe za stalno napajanje zrakom prostora zastrojeve moraju imati pražnice dovoljne visine koje udovol-javaju zahtjevima pravila 3.2.8.3, i ne moraju biti opremljeniuređajima za vremenski nepropusno zatvaranje. Zračnici kojisu potrebni za stalno napajanje zrakom prostora generatora zanužnost, ako se taj prostor smatra uzgonskim u proračunu sta-biliteta ili štiti otvor koji vodi na niže razine, moraju imati do-voljno visoke pražnice koje udovoljavaju zahtjevima pravila3.2.8.3, a ne moraju biti opremljene uređajima za vremenskinepropusno zatvaranje.

3.2.6.4 Ako se zbog veličine i prostornog uređenjabroda ovo pokaže neizvedivim, mogu se uz odobrenje RO do-pustiti manje visine pražnica zračnika za prostor strojarnice iprostor generatora za nužnost, opremljene vremenski nepro-pusnim poklopcima u skladu sa 3.2.8.4, zajedno s drugimprikladnim uređajima da se osigura stalna i odgovarajuća ven-tiliranost ovih prostora.


2009

3.2.6.5 Otvori zračnog rova ložišta moraju imati čvrstepoklopce od čelika ili od drugog jednakovrijednog materijala,pričvršćene na svojim mjestima i pogodne za nepropusno zat-varanje tih otvora u slučaju nevremena.

3.2.7 Razni otvori na palubama nadvođa inadgrađa

3.2.7.1 Provlake i grotlišta bez pražnica koji se nalaze upodručju kategorije 1 ili 2, ili unutar bilo kojih nadgrađa, osimzatvorenih, moraju se zatvarati čvrstim poklopcima, kojiosiguravaju vodonepropusnost. Ako poklopci nisu pričvršćenivijcima na malim razmacima, moraju biti dobro privršćenišarkama ili na neki drugi od RO odobren način.

3.2.7.2 Drugi otvori na palubama nadvođa, osim grotalaza teret, otvori strojanice, provlake i grotlašca bez pražnicamoraju biti zaštićeni zatvorenim nadgrađen, palubnom kući-com ili nadgradnjom nad silazom jednakovrijedne čvrstoće inepropusnosti u nevremenu. Svaki takav otvor na izloženomdijelu palube nadgrađa, ili na krovu palubne kućice iznadpalube nadvođa, ako vodi do nekog prostora ispod palubenadvođa, ili u unutarnjost zatvorenog nadgrađa, mora bitizaštićen čvrstom palubnom kućicom, ili nadgradnjom nadsilazom.

Vrata ovih palubnih kućica ili nadgradnji iznadsilaza moraju udovoljavati zahtjevima navedenim u 3.2.2.1.

Međutim, ako su silazi unutar palubne kućicezaštićeni dopunskom konstrukcijom odgovarajuće čvrstoće ivratima koja udovoljavaju zahtjevima navedenim u 3.2.2,vanjska ulazna vrata palubne kućice ne moraju biti izvedbenepropusne u nevremenu.

Samo oni prolazi palubnih kućica koji vode dosilaza u unutrašnjost moraju biti opremljeni s vratima čija jeizvedba u skladu sa zahtjevima navedenim u 3.2.2.

Ako se na palubi nadgrađa ili na krovu palubnekućice smještene na palubi nadvođa nalazi otvor koji vodi uprostor ispod palube nadvođa ili u prostor unutar zatvorenognadgrađa i zaštićen je palubnom kućicom, onda se smatra dasamo ona okna koja su ugrađena u prostorima koji imaju izra-van pristup do otvorenih stepenica moraju biti opremljena un-utarnjim poklopcima u skladu sa zahtjevima pravila 3.2.14. Zakabinu se smatra da ima dovoljnu zaštitu od ulaska manje ko-ličine vode kroz razbijena stakla okna ugrađenog na palubidrugog reda nadgrađa.

3.2.7.3 Otvori na krovu palubnih kućica koje susmještene na povišenoj krmenoj palubi ili na nadgrađu visinemanje od standardne za nadgrađe, ali jednake ili veće od stan-dardne visine krmene povišene palube, moraju biti opremljeniodgovarajućim sredstvima za zatvaranje, ali ne trebaju bitismješteni unutar zatvorene strukture kućice ili silaza, ako jepalubna kućica na kojoj se nalaze visine barem jednake stan-dardnoj visini nadgrađa. Otvori na krovu palubnih kućica vi-sine manje od standardne za nadgrađe, mogu se razmatrati nasličan način.

3.2.7.4 U području 1, visina iznad palube pražnice vratasilaza mora biti najmanje 600 mm. U području 2, ista će bitinajmanje 380 mm.

3.2.7.5 Kada je predviđen silaz u prostore bilo krmenogbilo srednjeg nadgrađa s palube iznad njih, kao alternativa

ulazu s palube nadvođa, a u skladu sa zahtjevima navedenim u1.2.10.2, tada visina pražnice tog otvora iznosi 380 mm. Istose primjenjuje i za palubne kućice na palubi nadvođa.

3.2.7.6 Ako nema pristupa odozgo, visina pražnice vratapalubne kućice na palubi nadvođa mora biti 600 mm.

3.2.7.7 Ako uređaji za zatvaranje otvora za pristup unadgrađa i palubne kućice nisu u skladu sa zahtjevima pravila3.2.2.1, unutarnji palubni otvori se smatraju izloženima (tj.kao da se nalaze na izloženom dijelu palube).

3.2.7.8 Proširenjem zahtjeva pravila 3.2.14 i tumačenjapravila 3.2.7.3, a u pogledu raznih otvora na palubama nad-građa i nadvođa, navedenih u prethodnom tekstu, palubnekućice koje se nalaze na uzdignutoj krmenoj palubi ili na nad-građu visine manje od standardne, mogu se sa stajalištazahtjeva za prozore, okna i njihove poklopce, smatrati kaosmještene na palubi nadgrađa, pod uvjetom da je visina uzdig-nute krmene palube ili nadgrađa na kojima su smještene jed-naka ili veća od standardne visine uzdignute krmene palube.

3.7.2.9 U vezi zahtjeva za zaštitu otvora u nadgrađima(pravilo 3.2.7), smatra se da otvori na krovu palubne kućicesmještene na uzdignutoj krmenoj palubi ili na nadgrađu visinemanje od standardne, ali kojemu je visina jednaka ili veća odstandardne visine uzdignute krmene palube, moraju imati od-govarajuća sredstva za zatvaranje, ali ne moraju biti zaštićenizatvorenom strukturom kućice ili silaza, kako je navedeno upravilu, ako je visina palubne kućice najmanje jednaka visininadgrađa.

3.2.8 Zračnici

3.2.8.1 Zračnici za prostore ispod palube nadvođa ili is-pod palube zatvorenih nadgrađa u području kategorije 1 ili 2moraju imati pražnice od čelika ili nekog drugog jednakovri-jednog materijala, čvrste konstrukcije i dobro pričvršćene napalubi. Oplata palube ispod pražnica mora biti odgovarajućepojačana.

Zračnici na području kategorije 1 moraju imatipražnice od najmanje 900 mm visine iznad obloge palube; napodručju kategorije 2 visina pražnica mora iznositi najmanje760 mm iznad obloge palube.

Ako visina pražnica zračnika iznosi više od 900mm, one se moraju posebno poduprijeti, odnosno pojačati.

RO može zahtijevati da se na izloženim dije-lovima broda visina pražnica zračnika poveća, ako to zahti-jevaju posebni uvjeti službe broda.

3.2.8.2 Zračnici koji prolaze kroz otvorena nadgrađamoraju imati na palubi nadvođa čvrste pražnice od čelika, ilinekog drugog jednakovrijednog materijala.

3.2.8.3 Zračnici u području kategorije 1 s pražnicamavisine veće od 4,5 m iznad palube i zračnici u području kate-gorije 2 s pražnicama višim od 2,3 m iznad palube ne morajuimati sredstva za zatvaranje, osim ako RO ne odredi drukčije.

3.2.8.4 Osim u slučajevima navedenim u 3.2.8.3, otvorizračnika moraju imati odgovarajuća sredstva za zatvaranje,koja moraju biti nepropusna u nevremenu. Na brodovima dul-jine do 100 m sredstva za zatvaranje moraju biti dobropričvršćena. Ako na brodovima veće duljine sredstvo za zat-


2009

varanje nije pričvršćeno na mjestu, mora biti na prikladannačin smješteno u blizini zračnika za koji je predviđeno.

Sredstva za zatvaranje moraju biti izrađena odčelika ili nekog drugog odgovarajućeg materijala. U područjukategorije 1 i 2 ne smiju se upotrebljavati drveni čepovi i plat-nene navlake.

3.2.8.5 Na izloženim mjestima, visina pražnica može sepovećati ako to odobri RO.

3.2.8.6 Debljine stijenki zračnika moraju biti premazahtjevima RO (vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova, Dio3. - Oprema trupa, točka 7.8 i 7.14).

3.2.9 Odušnici

3.2.9.1 Ako se odušnici balastnih ili drugih tankovaprotežu iznad paluba nadvođa ili nadgrađa, njihovi izloženidijelovi moraju biti čvrste konstrukcije. Visina od palube dootvora odušnika kroz koji bi voda mogla prodirati u donjeprostore broda, mora biti na palubi nadvođa najmanje 760 mmi 450 mm na palubi nadgrađa.

3.2.9.2 Ako bi takva visina ometala rad na brodu, možese odobriti i manja visina, ako se smatra da uređaji za zat-varanje i druge okolnosti opravdavaju manju visinu.

3.2.9.3 Otvori odušnika moraju imati automatski uređajza zatvaranje.

3.2.9.4 Tlačni vakuum ventili (VP ventili) mogu se ko-ristiti na tankerima.

3.2.9.5 Debljine stijenki i zahtjevana čvrstoća odušnikamoraju biti prema zahtjevima RO (vidjeti Pravila za klasifi-kaciju brodova, Dio 8.- Cjevovodi, točka 5.1.4 i 7.14).

3.2.10 Otvori u bokovima broda za ukrcavanjei iskrcavanje tereta i drugi slični otvori

.1 Otvori za ukrcavanje i iskrcavanje tereta idrugi slični otvori na bokovima broda is-pod palube nadvođa, moraju imati vratakoja osiguravaju vodonepropusnost i čvr-stoću jednaku čvrstoći okolne vanjskeoplate. Ako nije drukčije odobreno od RO,smjer otvaranja mora biti prema vani. Pre-poručuje se da tih otvora bude što manje, uskladu s projektom i korištenjem broda.

.2 Osim ako RO nije drukčije odredila, donjirub otvora, navedenih u 3.2.10.1 ne smijebiti ispod linije povučene paralelno s lini-jom palube nadvođa na boku, koja je nasvojoj najnižoj točki najmanje 230 mmiznad najviše teretne linije.

.3 Ako je dozvoljen smještaj otvora za ukrcaji iskrcaj tereta i drugih sličnih otvora s nji-hovim donjim rubom ispod linije navedeneu 3.2.10.2, predvidjet će se dodatne mjereda se održi vodonepropusnost.

.4 Ugradnja dodatnih vrata jednake čvrstoće ivodonepropusnosti je jedno od prihvatl-jivih rješenja. Naprava za otkrivanjecurenja mora se nalaziti u odjeljku izmeđudvaju vrata. Odjeljak treba imati uređaj za

odvodnjavanje u kaljuže, s lako pristu-pačnim zavrtnim ventilom (screw downvalve). Vanjska vrata se moraju otvaratiprema vani.

.5 Smještaj pramčanih i njima pripadnih un-utarnjih vrata, bočnih i krmenih vrata, tenjihovih učvršćenja, mora biti u skladu sazahtjevima RO (vidjeti Pravila za klasifi-kaciju brodova, Dio 3. – Oprema trupa,7.4).

3.2.11 Odljevi s palube, usisni otvori i izljevi

.1 Izljevi kroz vanjsku oplatu koji vode izprostora ispod palube nadvođa ili iz pros-tora unutar onih nadgrađa ili palubnihkućica na palubi nadvođa koji imaju vratau skladu s 3.2.2, moraju imati sigurna ipristupačna sredstva za sprečavanje prodi-ranja vode u brod. Uobičajeno, svaki zase-bni izljev mora imati jedan automatskinepovratni ventil sa sigurnim izravnimzatvaranjem s mjesta iznad palube nad-vođa. Ako se unutarnji kraj izljevne cijevinalazi najmanje 0,01 L iznad ljetne teretnevodne linije, izljev može imati dva auto-matska nepovratna ventila bez mogućnostisigurnog izravnog zatvaranja. Ako jeokomiti razmak veći od 0,02 L može sepostaviti samo jedan automatski nep-ovratni ventil bez mogućnosti izravnogzatvaranja. Sredstva za upravljanjeizravno upravljanim ventilima moraju bitilako pristupačna i imati pokazivač kojisignalizira da li je ventil otvoren ili zat-voren.

.2 Odobrava se ugradnja jednog automatskognepovratnog ventila i jednog zapornogventila, s uređajima za upravljanjesmještenima iznad palube nadvođa, um-jesto jednog automatskog nepovratnogventila s uređajem za sigurno izravno zat-varanje s mjesta iznad palube nadvođa.

.3 Ako su predviđena dva automatska nep-ovratna ventila, unutarnji ventil uvijekmora biti dostupan pri radnim uvjetima (tj.unutarnji ventil mora biti iznad razinetropske teretne vodne linije). Ako to nijeizvodljivo, unutarnji ventil se ne moranalaziti iznad tropske teretne linije, ako jezaporni ventil s lokalnim upravljanjemugrađen između dva automatska nep-ovratna ventila.

.4 Ako sanitarni izljevi i odljevi prolaze krozpodručje strojarnice, moguća je upotrebalokalno upravljanog ventila s uređajem zaizravno zatvaranje na oplati, zajedno s un-utarnjim nepovratnim ventilom. Uređaji zaupravljanje ventilima moraju se nalaziti nalako pristupačnom mjestu.

.5 Položaj unutarnjeg kraja izljeva mora od-govarati ljetnoj teretnoj liniji za krcanje


2009

drva ako je brodu dodjeljeno nadvođe zakrcanje drva.

.6 Zahtjevi za nepovratne ventile se prim-jenjuju samo za one izljeve koji ostanu ot-voreni tijekom uobičajene službe broda.

Za izljeve koji se na moru moraju držatizatvorenima, prihvaća se izvedba s jednimzavrtnim ventilom upravljanim s palube.

.7 Tablica 3.2.11 prikazuje prihvatljiviraspored odljeva, usisnih otvora i izljeva.

Tablica 3.2.11


2009

.8 Odljevi kroz vanjsku oplatu iz zatvorenihnadgrađa namijenjenih za prijevoz teretadopuštaju se samo gdje rub palube nad-vođa nije uronjen pri nagibu broda 5o ubilo kojem smjeru. U ostalim slučajevima,odljev se prikuplja unutar broda premazahtjevima važeće Međunarodne konven-cije o zaštiti života na moru.

.9 U strojarnicama gdje se za vrijeme pogonanalazi posada, glavnim i pomoćnimusisima i izljevima za morsku vodu,povezanim s pogonom postrojenja, možese upravljati iz same strojarnice. Uređajiza upravljanje moraju biti lako pristupačnii opremljeni pokazivačima koji pokazujujesu li ventili zatvoreni ili otvoreni.

.10 Odljevi s palube i izljevi koji odvode vodus bilo koje razine, ako prolaze kroz van-jsku oplatu niže od 450 mm ispod palubenadvođa ili manje od 600 mm iznad ljetneteretne linije, moraju imati nepovratneventile na vanjskoj oplati. Od postavljanjatih ventila može se odustati, osim ondakad se zahtjevaju prema paragrafu (10),ako je debljina cijevi povećana (vidi para-graf (13) ispod).

.11 Odljevi iz nadgrađa i palubnih kućica, nakojima ulazna vrata ne udovoljavajuzahtjevima navedenim u 3.2.2, moraju seodvoditi izvan broda.

.12 Sve naprave na vanjskoj oplati i ventilinavedeni u ovoj točki moraju biti od žel-jeza, bronce ili nekog drugog rastezljivogmaterijala. Ne mogu se odobriti ventili odlijevanog željeza ili sličnog materijala. Svecijevi na koje se odnosi ova točka morajubiti od čelika ili drugog jednakovrijednogmaterijala i u skladu sa zahtjevima RO(vidjeti Pravila za klasifikaciju brodova,Dio 8. – Cjevovodi).

.13 Odljevi s palube i izljevi:Za cjevovode odljeva i izljeva kod kojih sene zahtjeva značajna debljina stijenki:.1 za cijevi čiji vanjski promjer je

jednak ili manji od 155 mm,debljina stijenke ne smije bitimanja od 4,5 mm;

.2 za cijevi čiji vanjski promjer jejednak ili veći od 230 mm,debljina stijenke ne smije bitimanja od 6 mm;

Međuveličine se određuju linearnom in-terpolacijom.

.14 Za cjevovode odljeva i izljeva kod kojih sezahtjeva značajna debljina stijenki:.1 za cijevi čiji vanjski promjer je 80

mm, debljina ne smije biti manjaod 7 mm;

.2 za cijevi čiji vanjski promjer jejednak ili veći od 180 mm,debljina ne smije biti manja od 10mm;

.3 za cijevi čiji vanjski promjer jejednak ili manji od 220 mm,debljina ne smije biti manja od12,5 mm.

Međuveličine se određuju linearnom in-terpolacijom.

3.2.12 Otvori za izbacivanje smeća

.1 Umjesto nepovratnog ventila s uređajemza izravno zatvaranje upravljanim s mjestaiznad palube nadvođa, prihvaćaju se dvazasuna upravljana s radne palube otvora zaizbacivanje smeća, koji udovoljavaju sli-jedećim zahtjevima:.1 donji zasun mora imati uređaj za

upravljanje na mjestu iznad palubenadvođa. Mora se predvidjeti sus-tav blokiranja između dva zasuna;

.2 unutarnji kraj se mora nalazitiiznad vodne linije pri nagibu brodaod 8,5° na jedan bok i pri gazu kojiodgovara dodjeljenom ljetnomnadvođu, ali ne manje od 1 miznad ljetne vodne linije. Ako jeunutarnji kraj više od 0,01 L iznadljetne vodne linije, nije potrebnoupravljanje zasunom s palube nad-vođa, ako je unutarnji zasun uvijekpristupačan u servisnim uvjetima; i

.3 alternativno, gornji i donji zasunimogu se zamijeniti s vremenskinepropusnim poklopcempričvršćenim šarkama na unutarn-jem kraju kanala za izbacivanjesmeća, zajedno s izlaznom zaklop-kom. Poklopac i zaklopka morajuse ugraditi s uređajem za bloki-ranje tako da se izlaznom zaklop-kom ne može upravljati dok se nezatvori poklopac kanala.

.2 Cijeli kanal otvora za izbacivanje smeća,uključujući poklopac, mora biti građen odmaterijala povećane debljine.

.3 Uređaji za upravljanje zasunima i/ilišarkama pričvršćenim poklopcima morajuse jasno označiti natpisom: “držati zat-voreno kad se ne koristi”.

.4 Ako se unutarnji kraj kanala otvora za iz-bacivanje smeća nalazi ispod palube nad-vođa putničkog broda ili ispod ravnotežnevodne linije teretnog broda na koji seprimjenjuju zahtjevi za stabilitet broda uoštećenom stanju, onda:.1 unutarnji kraj šarkama pričvršće-

nog poklopca / zasuna mora bitivodonepropustan;

.2 ventil mora biti zavrtni nepovratniventil ugrađen na lako pristu-pačnom mjestu iznad najdubljeteretne linije; i

.3 zavrtni nepovratni ventil mora bitiupravljan s položaja iznad pre-


2009

gradne palube i opremljen s po-kazivačima za otvoren i zatvorenpoložaj. Uređaj za upravljanjeventilom mora biti jasno označennatpisom: “držati zatvoreno kad sene koristi”.

3.2.13 Spurling cijevi i lančanici

.1 Spurling cijevi i lančanici moraju biti vo-donepropusni do izložene palube.

.2 Ako su predviđena sredstva za pristup, onamoraju biti zatvorena čvrstim poklopcem ipričvršćena svornjacima postavljenim smalim međusobnim razmakom.

.3 Spurling cijevi kroz koje prolaze sidrenilanci moraju biti opremljene stalnopričvršćenim uređajima za zatvaranje,kako bi se smanjio prodor vode.

3.2.14 Okna, prozori i vidnici

3.2.14.1 Okna i prozori zajedno s pripadnim staklima, teunutarnjim i olujnim poklopcima∗, ako su isti ugrađeni,moraju biti odobrene izvedbe i pojačane konstrukcije. Ne-metalni okviri su neprihvatljivi.

3.2.14.2 Okna se definiraju kao okrugli ili ovalni otvoripovršine ne veće od 0,16 m2. Okrugli ili ovalni otvori površineveće od 0,16 m2 smatraju se prozorima.

3.2.14.3 Prozori se definiraju kao uglavnom pravokutniotvori, zaobljenih uglova polumjera ovisno o veličini prozora,te okrugli ili ovalni otvori površine veće od 0,16 m2.

3.2.14.4 Unutarnji poklopci sa šarkama moraju se ugra-diti na okna slijedećih prostora:

.1 prostori ispod palube nadvođa;

.2 prostori prvog reda zatvorenog nadgrađa;i

.3 palubne kućice smještene na razini palubenadvođa koje štite silaze u prostore ispodili se smatraju uzgonskima u proračunimastabiliteta.

Unutarnji poklopci moraju zatvaranjem osigurativodonepropusnost u slučaju ugradnje ispod palube nadvođa, tevremensku nepropusnost kada su ugrađeni iznad iste.

3.2.14.5 Bočna okna ne smiju biti postavljena tako da imje donji rub ispod linije povučene paralelno s linijom palubenadvođa na boku, kojoj je najniža točka 2,5 % širine (B) ili500 mm iznad ljetne teretne linije (ili ljetne teretne linije zateret drva na palubi, ako je ista dodjeljena), već prema tomekoja je od te dvije veličine veća.

3.2.14.6 Ako traženi proračun stabiliteta broda u ošteće-nom stanju pokazuje da u ijednoj fazi naplavljivanja, ili u ko-načnom ravnotežnom stanju, okna dolaze u uronjeni položaj,ista se moraju izvesti kao neotvoriva.

∗ Unutarnji poklopci ugrađeni su s unutarnje strane prozora i okana, dok seolujni poklopci postavljaju s vanjske strane, na dostupna mjesta i mogu bitiovješeni ili skidljivi.

3.2.14.7 Prozori se ne smiju postaviti na slijedećimmjestima:

.1 ispod palube nadvođa;

.2 na krajnjim pregradama prvog reda nad-građa i bokovima zatvorenog nadgrađa; i

.3 na palubnim kućicama smještenim narazini prvog reda nadgrađa koje se sma-traju uzgonskima u proračunima stabili-teta.

3.2.14.8 Okna i prozori na bočnoj oplati drugog redanadgrađa moraju imati šarkama pričvršćene unutarnje pok-lopce koji se mogu vremenski nepropusno zatvoriti, ako tonadgrađe štiti izravan pristup otvoru koji vodi ispod ili sesmatra uzgonskim u proračunima stabiliteta.

3.2.14.9 Okna i prozori na razini drugog reda nadgrađa,smješteni na vanjskim bočnim stijenama uvučenim u odnosuna bok trupa koje štite izravni pristup u prostore ispod,navedene u 3.2.14.4, moraju se opremiti ili s unutarnjim pok-lopcima sa šarkama ili, na pristupačnim mjestima, s trajnopričvršćenim vanjskim vremenski nepropusnim olujnim pok-lopcima.

3.2.14.10 Unutarnji i olujni poklopci na bočnim oknima iprozorima drugog ili višeg reda nadgrađa mogu se izostavitiukoliko postoje unutarnje pregrade i vrata koja odvajaju van-jske stijene s prozorima i oknima od prostora s izravnim pris-tupom nižim razinama ili od prostora koji se smatra uzgon-skim u proračunima stabiliteta.

3.2.14.11 Palubne kućice postavljene na uzdignutoj krme-noj palubi ili na palubi nadgrađa visine manje od standardne,mogu se smatrati smještenima na razini drugog reda nadgrađau pogledu zahtjeva za unutarnje poklopce, ako je visinauzdignute krmene palube ili nadgrađa jednaka ili veća odstandardne visine uzdignute krmene palube.

3.2.14.12 Neotvorivi i otvorivi vidnici moraju imatidebljinu stakla u skladu s njihovim mjestom ugradnje, premazahtjevima za okna i prozore. Stakla vidnika na bilo kojemmjestu moraju biti zaštićena od mehaničkog oštećenja, a akosu isti postavljeni na položaju 1 ili 2 moraju imati trajnopričvršćene unutarnje poklopce ili olujne poklopce.

3.2.15 Otvori u ogradama za otjecanje vode spalube

3.2.15.1 Ako pune ograde na izloženim dijelovimapalube nadvođa, ili palube nadgrađa, tvore palubne zdence,treba osigurati brzo otjecanje vode s palube.

Osim zahtjeva navedenih u 3.2.15.2, 3.2.15.3 i3.2.15.4, najmanja površina otvora za otjecanje vode (A) nasvakom boku broda, i za svaki zdenac u području kategorije 1,mora biti jedanka površini dobivenoj po jednadžbi navedenoju daljnjem tekstu, ako je uzvoj palube u području zdenca jed-nak ili veći od normalnog uzvoja.

Najmanja površina za svaki zdenac na palubamanadgrađa na području kategorije 2 mora biti jednaka polovinipovršine koja se dobije po istoj jednadžbi.

Ako je duljina ograde u zdencu (l) jedanka ilimanja od 20 metara, površina otvora je:

A = 0,7 + 0,035 ⋅ l [m2], (3.2.15.1-1)


2009

Ako je l veća od 20 metara, površina otvora je:

A = 0,07 ⋅ l [m2], (3.2.15.1-2)

Nikada ne treba za l uzeti vrijednost veću od 0,7 L.Ako je srednja visina ograde veća od 1,2 m, za-

htijevana površina otvora mora se povećati za 0,004 četvornametra za svaki metar duljine zdenca, i za svaku razliku u vis-ini od ograde od 0,1 m. Ako je srednja visina ograde manja od0,9 m, zahtijevana površina se može smanjiti za 0,004 čet-vorna metra za svaki metar duljine zdenca, i za svaku razlikuu visini ograde od 0,1 m.

3.2.15.2 Na brodovima bez uzvoja palube, površinaizračunana prema 3.2.15.1 mora se povećati za 50%. Ako jeuzvoj manji od normalnog, postotak povećanja se određujelinearnom interpolacijom.

3.2.15.3 Na brodu ravne palube, sa središnjom palubnomkućicom širine najmanje 80 % širine broda i s bočnim pro-lazima širokim do 1,5 m, nastaju dva zdenca. Svakomepripada tražena površina otvora za otjecanje vode temeljenana duljini tog zdenca.

Ako se pramčana stijenka središnje palubnekućice produljuje kao zaštitna pregrada do bokova broda,izložena paluba podijeljena je na dva zdenca i nema ogra-ničenja širine palubne kućice.

Zdenci na uzdignutoj krmenoj palubi smatraju sezdencima na palubi nadvođa.

Šipke sa žlijebom (gutter bars) više od 300 mm,postavljene oko izloženih paluba na tankerima u području raz-vodnih cijevi tereta i cjevovoda tereta smatraju se punimogradama. Otvori za otjecanje vode koji se koriste tijekomukrcaja i iskrcaja tereta, moraju se postaviti na način da nemože doći do njihovog zaglavljenja tijekom plovidbe.

3.2.15.4 Ako brodovi s palubnim kovčegom ne udovol-javaju zahtjevima navedenim u 4.2.4.1.5, ili ako su uzdužnepražnice grotala nreprekinute ili gotovo neprekinute izmeđuodijeljenih nadgrađa, najmanja površina otvora za odjecanjevode određuje se po Tablici 3.2.15.4.

Tablica 3.2.15.4

Širina grotla ili kovčega uodnosu na širinu broda (u

%)

Površina otvora za otjecanjevode u odnosu na cijelupovršinu ograde (u %)

40 ili manje 2075 ili više 10

Površine otvora za otjecanje vode za međuvri-jednosti širina određuju se linearnom interpolacijom.

3.2.15.5 Učinkovitost površine otvora za otjecanje vode upunim ogradama, kako je navedeno u 3.2.15.1 ovisi o po-dručju slobodnog otjecanja preko palube broda.

Površina slobodnog otjecanja na palubi je čistapovršina praznog prostora između samih grotala, te izmeđugrotala i nadgrađa i palubnih kućica, a do stvarne visine puneograde.

Površina otvora za otjecanje vode u punimogradama određuje se prema veličini površine slobodnog otje-canja, kako slijedi:

.1 Ako površina slobodnog otjecanja nijemanja od površine otvora za otjecanjeizračunate u 3.2.15.2, kao da su pražnicegrotala neprekinute, onda se najmanjapovršina tih otvora, izračunata po 3.2.15.1,smatra dovoljnom.

.2 Ako je površina slobodnog otjecanja vodejednaka ili manja od vrijednosti izračunateprema 3.2.15.1, najmanja površina otvoraza otjecanje u punim ogradama određujese prema 3.2.15.2.

.3 Ako je površina slobodnog otjecanjamanja od izračunate prema točki 3.2.15.2,ali veća od izračunate u 3.2.15.1, najmanjapovršina otvora za otjecanje vode u punojse ogradi određuje prema slijedećoj jed-nadžbi:

F = F1 + F2 – fp [m2],

gdje je:F1 − najmanja površina otvora za otjecanje

vode određena prema 3.2.15.1F2 − najmanja površina otvora za otjecanje

vode određena prema 3.2.15.2fP − ukupna čista površina prolaza i razmaka

između krajeva grotala i nadgrađa ili palubnihkućica, a do stvarne visine pune ograde.

3.2.15.6 Na brodovima koji imaju nadgrađa otvorena najednom ili na oba kraja prema zdencima koje formiraju puneograde izloženih paluba, moraju se predvidjeti odgovarajućasredstva za otjecanje vode iz unutarnjosti nadgrađa.

Najmanja površina otvora za otjecanje vode nasvakoj strani broda za otvoreno nadgrađe (AS) i za otvorenizdenac (AW), određuje se prema slijedećem postupku:

.1 Valja odrediti cijelu duljinu zdenca (lt)koja je jednaka sumi duljine otvorenepalube omeđene punim ogradama (lw) iduljinu zajedničkog prostora unutar ot-vorenog nadgrađa (ls).

.2 Određivanje AS:.1 izračunava se površina otvora za

otjecanje vode (A) koja je potrebnaza otvoreni zdenac duljine lt , uskladu sa 3.2.15.1 uz pret-postavljenu standardnu visinu puneograde;

.2 množi se s faktorom 1,5 da bi seuvela ispravka za nepostojanje uz-voja palube, ako je brod izvedenbez istog, u skladu sa 3.2.15.2;

.3 množi se s faktorom (bo/lt) da bi sekorigirala površina otvora za otje-canje u odnosu na širinu (bo) ot-vora na krajnjoj pregradi zatvore-nog nadgrađa;

.4 da bi se korigirala površina otvoraza otjecanje vode za dio cijeleduljine zdenca koji je zatvoren ot-


2009

vorenim nadgrađem, treba pom-nožiti s faktorom:

1 – (lw/lt)2

gdje su duljine lw i lt definirane u3.2.15.6.1.5 da bi se uvela ispravka površine

otvora za otjecanje uslijed udalje-nosti palube zdenca iznad palubenadvođa, za palube koje se nalazeviše od 0,5 hs iznad palube nad-vođa, valja pomnožiti s faktorom:

0,5 (hs/hw)

gdje je hw udaljenost palube zdenca iznadpalube nadvođa i hs je standardna visinanadgrađa.

.3 Određivanje Aw:.1 površina otvora za otjecanje vode

za otvoreni zdenac (Aw) odredit ćese u skladu sa 2.2.1, uzimajući lwda bi se odredila nominalnapovršina otvora za otjecanje (A’), azatim se podešava za stvarnu vis-inu ograde (hb) primjenom odgo-varajućeg od slijedećih ispravakapovršine:

za pune ograde više od 1,2 m:

Ac = lw ((hb – 1.2) / 0.10)(0.004) [m2];

Za pune ograde niže od 0,9 m:

Ac = lw ((hb – 0.9) / 0.10)(0.004) [m2];

Za pune ograde visine između 0,9 m i 1,2m nema ispravka (tj. Ac = 0);.2 ispravljena površina otvora za ot-

jecanje vode (Aw=A’+Ac) mora sekorigirati za nedostatak uzvoja napalubi, ako je brod bez istog, kao iza utjecaj visine iznad palube nad-vođa, prema točkama 2.2.2 i 2.2.5,koristeći hs i hw.

.4 Nastale površine otvora za otjecanje vodeza otvoreno nadgrađe (As) i za otvorenizdenac (Aw) moraju se predvidjeti sa svakestrane otvorenog prostora pokrivenog ot-vorenim nadgrađem, odnosno sa svakestrane otvorenog zdenca.

.5 Navedeni odnosi su opisani slijedećimjednadžbama, ako je lt, zbroj lw i ls, veći od20 m:

površina otvora za otjecanje vode Aw za ot-voreni zdenac:

Aw = (0.07 lw + Ac) (ispravak za uzvoj) (0.5 hs / hw);

površina otvora za otjecanje vode As za otvorenonadgrađe:

As = (0.07 lt) (ispravak za uzvoj) (bo / lt) (1 – (lw / lt)2 (0.5 hs / hw);

gdje je lt jednako 20 m ili manje, osnovna površina otvora zaotjecanje vode je A = 0.7 + 0.35 lt ,prema točki 3.2.15.1

3.2.15.7 Donji rubovi otvora za otjecanje vode morajubiti što bliže palubi. Dvije trećine zahtijevane površine otvoramora se nalaziti na polovini duljine zdenca koja je bliža na-jnižoj točki krivulje uzvoja palube. Jedna trećina zahtijevanepovršine otvora mora se rasporediti jednoliko po preostalojduljini zdenca. Na brodovima bez uzvoja palube ili s malimuzvojem na izloženoj palubi nadvođa ili na izloženoj palubinadgrađa, površina otvora raspoređuje se jednoliko po duljinizdenca.

3.2.15.8 Svi otvori u punim ogradama moraju se zaštititirešetkama ili šipkama na razmacima od približno 230 mm.Ako otvori za otjecanje vode imaju poklopce, treba predvidjetidovoljnu zračnost da se spriječi zaglavljivanje poklopaca.Šarke moraju imati osovinice, ili njihove ležajeve, od nehrđa-jućeg materijala. Ako poklopci imaju naprave za blokiranjepoložaja, njihova konstrukcija mora biti odobrena od RO.

3.3 ZAŠTITA POSADE

Palubne kućice koje se koriste kao nastambe zaposadu moraju biti izrađene tako da posjeduju prihvatljivi stu-panj čvrstoće.

3.3.1 Rešetkaste i pune ograde

Rešetkaste ili pune ograde moraju se postavitioko svih izloženih paluba.

Također, rešetkaste ograde zahtijevaju se nakovčezima palubnih kućica i na krajevima nadgrađa.

Visina punih ili rešetkastih ograda mora bitinajmanje 1 m iznad palube. Međutim, ako bi takva visinaometala normalan rad na brodu, RO može dopustiti manjuvisinu, ako smatra da je osigurana dovoljna zaštita.

Rešetkaste ograde postavljene na palube nad-građa i nadvođa moraju imati barem tri reda uzdužnih šipki.Visina prostora ispod najnižeg reda uzdužnih šipki rešetkastihograda ne smije biti veća od 230 mm. Razmak između ostalihredova uzdužnih šipki ne smije biti veći od 380 mm. Na bro-dovima sa zaobljenim završnim vojem vanjske oplate stupovirešetkaste ograde moraju se postaviti na ravni dio palube.

Na ostalim položajima na brodu, moraju sepostaviti rešetkaste ograde s barem dva reda uzdužnih šipki.

Zahtjevi koji se odnose na izradbu ogradamoraju biti prema zahtjevima RO (vidjeti Pravila za klasifi-kaciju brodova, Dio 3.- Oprema trupa, točka 8.5 za rešetkaste,a Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 2.- Trup, točka 5.6 zapune ograde).

3.3.2 Sredstva za prolaz

3.3.2.1 Za zaštitu posade pri prolazu između stambenihprostorija i strojarnice i svih drugih mjesta koja služe za rad uvezi s korištenjem broda, moraju se predvidjeti zadovoljava-juća zaštitna sredstva prema Tablici 3.3.2.2-1 (npr.: rešetkasteograde, užeta za pridržavanje, prelazni mostić ili prolazi ispodpaluba, itd).

3.3.2.2 Pri primjeni zahtjeva navedenih u 3.3.2.1, 3.4.2 i4.1.3.3 kao i Pravila II-1/3 SOLAS Konvencije treba osiguratizaštitu posade, s pomoću najmanje jednog od sredstavanavedenih u Tablici 3.3.2.2-1.


2009

Tablica 3.3.2.2-1Popis dopuštenih sredstava za zaštitu posade

Dopuštena sredstva za zaštitu posade prematipu dodjeljenog nadvođaTip

brodaMjesto sredstva za prolaz na brodu

Dodjeljenoljetno

nadvođe Tip A Tip B-100 Tip B-60 Tip B i B+1.1 Prolaz do središnjih nadgrađa ≤ 3000 mm a a a a

b b b be e c (1) c (1)

1.1.1 Između krmice i mosta, ili

e c (2)f (1) c (4)

> 3000 mm a a a d (1)b b b d (2)e e c (1) d (3)

c (2) ee f (1)f (1) f (2)

1.1.2 Između krmice i palubne kućice u kojojsu nastambe za posadu ili navigacijskaoprema ili oboje.

f (2) f (4)≤ 3000 mm a a a1.2 Prolaz do krajeva broda

b b bc (1) c (1) c (1)e c (2) c (2)

1.2.1 Između krmice i kaštela (ako nema mo-sta)

f (1) e ef (1) f (1)1.2.2 Između mosta i kaštela, ilif (2) f (2)

> 3000 mm a a ab b bc (1) c (1) c (1)

1.2.3 Između palubne kućice u kojoj sunastambe za posadu ili navigacijskaoprema ili oboje i kaštela, ili

d (1) c (2) c (2)e d (1) c (4)f (1) d (2) d (1)

e d (2)f (1) d (3)f (2) e

f (1)f (2)

Svi brodoviosimtankera zaulje*,tankera zakemikalije*i brodova zaukapljeneplinove

1.2.4 Kod broda bez krmice i kaštela izmeđunastambi za posadu i pramčanog i krme-nog kraja broda.

f (4)2.1 Prolaz do pramca a2.1.1 Između krmice i pramca, ili e

≤ (Af + Hs)** f (1)f (5)

2.1.2 Između palubne kućice u kojoj sunastambe za posadu ili navigacijskaoprema ili oboje i pramca, ili

ae

f (1)

Tankeri zaulje*,tankeri zakemikalije*i brodovi zaukapljeneplinove*

2.1.3 Kod brodova bez krmice i kaštela, iz-među nastamba za posadu i pramčanogkraja broda. > (Af + Hs)**

f (2)2.2 Prolaz do krmenog dijela broda2.2.1 Kod brodova bez krmice i kaštela, iz-

među nastambi za posadu i krmenogkraja broda.

prema zahtjevu 1.2.4 za druge tipove brodova

* Tankeri za ulje, tankeri za kemikalije i brodovi za ukapljene plinove prema definiciji SOLAS Konvencije pravila II-1/2,VII/8.2i VII/11.2 redom kako su navedeni.

** Af: minimalo ljetno nadvođe računato kao za tip broda A bez obzira na stvarno dodjeljeno nadvođe.Hs: Standardna visina nadgrađa prema pravilu 4.2.1.


2009

Napomena:RO može odstupiti od pojedinačnih ili svih navedenih zahtijeva ili prihvatiti alternativna rješenja prolaza za slučajeve poputbrodova sa vrlo visokim prolazima (kao npr. kod nekih tipova brodova za ukapljene plinove), razmotritivši svaki slučaj pose-bno.

Za tankere za ulje prema definiciji konvencijeSOLAS pravila II-1/2.12, za tankere za kemikaljije prema de-finiciji SOLAS konvencije pravila VII/8.2 ili brodova zaukapljene plinove prema definiciji pravila VII/11.2 SOLASkonvencije, koji su izgrađeni prije 1. srpnja 1998, postojećasredstva koja su u skladu sa b) ili c) mogu se prihvatiti umi-jesto sredstava pod e) ili f) pod uvjetom da su postojeća sred-stva opremljena zakloništem i pristupima do i sa palube kaošto se zahtjeva za sredstva e) ili f) prema definiciji u nastavku.

Za tankere kraće od 100 m minimalna širinaplatforme prolaznog mostića postavljenog sukladno izvedbi e)ili prolaza na razini palube nadvođa postavljenog sukladno iz-vedbi f) može se smanjiti do 0,6 m.

Definicija dopuštenih sredstava za prolaznavedenih u Tablici 3.3.2.1:

a) Dobro osvjetljen i ventiliran potpalubniprolaz (svijetlog otvora 0,8 m širine, 2,0 mvisine) smješten koliko je praktički mo-guće bliže palubi nadvođa, koji povezuje iomogućava prolaz željenim površinama.

b) Ugrađen i čvrst prijelazni mostićpostavljen na ili iznad razine palube nad-gađa u ili što je moguće bliže centralnojliniji broda. Mostić mora imati neprekidnuplatformu širine najmanje 0,6 m, neklizavepovršine sa ogradom sa svake strane počitavoj duljini. Ograda mora biti visokanajmanje 1 m s horizontalnim šipkamaprema 3.3.1 poduprtim vertikalnim stupo-vima međusobno udaljenim ne više od 1,5m s izdankom za spriječavanje prolazastopala.

c) Stalan prolaz širine najmanje 0,6 mpostavljen na razini palube nadvođa kojise sastoji od dva reda rešetkaste ograde svertikalnim uporama postavljenim naudaljenosti najviše 3,0 m. Broj horizontal-nih šipki ograde i njihov razmak odrađujese prema 3.3.1.Na brodovima tipa “B” može se smatratida jednu stranu prolaza čine pražniceteretnih grotala, ako one nisu više od 600mm, pod uvjetom da su između grotalapostavljena dva reda ograde.

d) Čelik čela za pridržavanje promjera na-jmanje 10 mm poduprte uporama raz-maknutim oko 10 m.Jednostruki rukohvat ili čelik čelopričvršćen uz pražnicu grotla neprekinuti ipravilno poduprti između grotla.

e) Strukturni neskidljivi prijelazni mostićkoji je:1. postavljen na ili iznad palube nad-

građa;2. postavljen na središnjoj liniji broda,

ili koliko je praktično moguće blizunjoj;

3. postavljen tako da ne spriječava lakipristup po radnim površinamapalube;

4. postavljen tako da ima neprekidnuplatformu širine najmanje 1,0 m;

5. mora biti napravljen od vatrootpor-nog i neklizajućeg materijala;

6. mora biti opremljen ogradom sa objestrane po čitavoj duljini; ogradamora biti visoka najmanje 1 m, suzdužnim šipkama prema 3.3.1 po-duprtim vertikalnim stupovimameđusobno udaljenim ne više od 1,5m;

7. mora imati sa svake strane izdanakza spriječavanje prolaza stopala;

8. mora imati otvore s ljestvama do i sapalube, gdje je to prikladno; otvorine smiju biti razmaknuti više od 40m;

9. mora imati zaklonište čvrste kon-strukcije postavljeno na staziprelaznog mostića sa razmacima kojine prelaze 45 m, ako duljina ot-vorene palube koju se premošćujeprelazi 70 m. Svako takvo zakloništemora biti kapaciteta za smještaj na-jmanje jedne osobe i mora biti takveizvedbe da omogući zaštitu od vre-menskih prilika iz smjerova pramca,te lijevog i desnog boka broda.

f) Stalan i čvrsto konstruiran prolazpostavljen u ravnini palube nadvođa u ilišto je praktički moguće bliže središnjojliniji broda sa istim karakteristikama zaograđeni prelazni mostić navedenim pode) izuzevši izdanke za spriječavanje pro-laza stopala. Na brodove tipa B (koji imajusvjedodžbu za prijevoz tekućeg tereta) kodkojih visina pražnice grotla i visina pok-lopca grotala zajedno nije manja od 1 m,može se smatrati da pražnice grotala činejednu stranu prolaza, pod uvjetom da suizmeđu grotala postavljena dva redaograde.Dopušteni položaji u poprečnom smjerusredstava navedenih pod (c), (d) i (f), gdjeje to prikladno:1. Na uzdužnoj simetrali broda, ili

blizu nje; ili na grotlu u simetralibroda, ili blizu nje;

2. Na svakoj strani broda;3. Na jednoj strani broda, uz mo-

gućnost postavljanja na bilo kojojstrani;

4. Samo na jednoj strani broda;


2009

5. Na svakoj strani pražnica grotala, štoje moguće bliže središnjoj linijibroda.

Napomene:1. U svim slučajevima gdje se postavlja

čelik-čelo treba predvidjeti odgovarajućasredstva da se osigura zategnutost istog.

2. Čelik čelo se može koristiti umjestoograde samo gdje je to neophodno za nor-malno obavljanje brodskih funkcija.

3. Gdje je to neophodno za obavljanje brod-skih funkcija, može se, umjesto ograde,prihvatiti i lanac postavljen između dvapotporna stupića.

4. Kada se postavljaju vertikalni stupići,svaki treći mora biti poduprt s koljenom ilikosom uporom.

5. Skidljivi ili zglobni stupići moraju imatimogućnost uklinjenja u vertikalnompoložaju.

6. U svim slučajevima gdje postoje kon-strukcije koje zapriječavaju prolaz, kao štosu cijevovodi i ostala stalno ugrađenaoprema, treba predvidjeti sredstva zaprelazak preko njih.

7. Općenito, širina prelaznog mostića iliprolaza na nivou palube ne smije biti većaod 1,5 m.

8. Na tankerima duljine manje od 100 m,najmanja širina platforme mostića ili pro-laza u razini palube, postavljenih u skladus točkama (e) i (f), redom, može se sman-jiti na 0,6 m.

3.3.3 Slaganje palubnog tereta

Na svakom brodu mora se palubni teret slagatitako da se svaki otvor u području tereta, koji služi za prolaz uprostorije posade, strojarnicu ili druge prostore koji službe zarad u vezi s korištenjem broda, može djelotvorno zatvoriti iosigurati od prodiranja vode. Ako nema sigurnih prolaza napalubi ili ispod palube, moraju se iznad palubnog tereta pred-vidjeti djelotvorna zaštitna sredstva za posadu, kao što surešetkaste ograde ili užad za pridržavanje.

3.4 POSEBNI UVJETI ZADODJELJIVANJE NADVOĐA

BRODOVIMA TIPA A

3.4.1 Grotlišta strojarnice1. Grotlišta strojarnice na brodovima tipa A

navedenim u 4.1.2.1, moraju biti zaštićena:a) zatvorenom krmicom ili središnjim

nadgrađem visine ne manje od stan-dardne, ili

b) palubnom kućicom iste visine i jed-nake čvrstoće.

2. Grotlišta mogu biti nezaštićena, ako nanjima nema otvora za izravan prilaz spalube nadvođa do strojarnice. Međutim,na grotlištu se mogu dopustiti vrata kojaudovoljavaju zahtjevima 3.2.2.1, ako onavode u prostor ili hodnik jednako čvrste

izvedbe kao i samo grotlište, koji je odi-jeljen od stubišta strojarnice drugimvratima, izrađenim od čelika ili od nekogdrugog jednakovrijednog materijala, ne-propusnim u nevremenu. U tom slučajuvisina pražnice vanjskih vrata mora bitinajmanje 600 mm u području kategorije 1,a 380 mm u području kategorije 2. Visinapražnica unutarnjih vrata mora biti na-jmanje 230 mm.

3.4.2 Mostići i prolazi

.1 Uzdužni neskidljivi mostić, izveden uskladu sa zahtjevima navedenim u3.3.2.2e, mora se postaviti na brodovimatipa A u visini razine palube nadgrađa, iz-među krmice i središnjeg nadgrađa ilikućice, ako isti postoje. Izvedba prolazaopisana u 3.3.2.2a, smatra se jednakovri-jednim načinom pristupa i može preuzetiulogu mostića.

.2 Siguran pristup razini mostića mora seomogućiti između zasebnih cjelinanastambi posade, kao i između nastambi iprostora strojarnice.

3.4.3 Grotla

Izložena grotla u području kategorije 1 i na pok-rovima ekspanzijskih prostora brodova tipa A moraju imativodonepropusne poklopce od čelika ili od nekog drugog jed-nakovrijednog materijala.

3.4.4 Uređaji za otjecanje vode s palube

Brodovi tipa A s punim ogradama morajuopćenito imati rešetkaste ograde barem na polovini duljineizloženog dijela palube. Ako je postavljena neprekinuta punaograda, površina otvora za otjecanje vode u nižem dijeluograde ne smije iznositi manje od 33% njene ukupne površine.Gornji rub završnog voja vanjske oplate mora biti što je mo-guće niže.

Ako su nadgrađa povezana s palubnimkovčezima, ograda mora biti rešetkasta po cijeloj duljiniizloženih dijelova palube nadvođa.


2009

4 DODJELJIVANJENAJMANJEG NADVOĐA

4.1 TIPOVI BRODOVA I TABLICENADVOĐA

4.1.1 U svrhu izračunavanja nadvođa, brodovi sedijele na brodove tipa A i tipa B.

4.1.2 Brodovi tipa A

4.1.2.1 Brod tipa A je brod koji− je namjenjen jedino za prijevoz tekućeg

tereta u trupu;− ima veliku sigurnost glede nepropusnosti

izložene palube sa samo malim otvorima zapristup u prostore za teret, koji se zatvarajuvodonepropusnim poklopcima od čelika ilidrugog istovrijednog materijala; i

− ima malu naplavljivost nakrcanih teretnihprostora.

4.1.2.2 Brod tipa A dulji od 150 m, kojemu je dodijel-jeno nadvođe manje od tipa B, ako je nakrcan u skladu sazahtjevima 4.1.3.7 mora izdržati naplavljivanje bilo kojeg

većeg odjeljka ili odjeljaka, uz pretpostavljenu naplavljivostod 0,95, kao posljedicu oštećenja čije su pretpostavkenavedene u 4.1.3.8, te mora ostati nepotoniv u zadovoljava-jućem stanju ravnoteže, kako je navedeno u 4.1.3.9. Kodtakvog broda, strojarnica se smatra kao naplavljivi odjeljak,ali uz naplavljivost od 0,85.

4.1.2.3 Brodu tipa A ne smije se dodijeliti nadvođemanje od navedenog u Tablici 4.1.2.3.

Za brodove duljine između duljina navedenih uTablici 4.1.2.3, nadvođa se određuju linearnom interpolaci-jom.

4.1.3 Brodovi tipa B

4.1.3.1 Svi brodovi koji ne udovoljavaju zahtjevima kojise odnose na brodove tipa A, navedenim u 4.1.2.1 i 4.1.2.2,smatraju se brodovima tipa B.

Tablica 4.1.2.3Tablično nadvođe za brodove tipa A

Stupac 1: Duljina broda (u metrima)Stupac 2: Nadvođe (u milimetrima)

1 2 1 2 1 224 200 51 455 78 814 105 121225 208 52 467 79 828 106 122826 217 53 478 80 841 107 124427 225 54 490 81 855 108 126028 233 55 503 82 869 109 127629 242 56 516 83 883 110 129330 250 57 530 84 897 111 130931 258 58 544 85 911 112 132632 267 59 559 86 926 113 134233 275 60 573 87 940 114 135934 283 61 587 88 955 115 137635 292 62 600 89 969 116 139236 300 63 613 90 984 117 140937 308 64 626 91 999 118 142638 316 65 639 92 1014 119 144239 325 66 653 93 1029 120 145940 334 67 666 94 1044 121 147641 344 68 680 95 1059 122 149442 354 69 693 96 1074 123 151143 364 70 706 97 1089 124 152844 374 71 720 98 1105 125 154645 385 72 733 99 1120 126 156346 396 73 746 100 1135 127 158047 408 74 760 101 1151 128 159848 420 75 773 102 1166 129 161550 443 77 800 104 1196 130 1632


2009

Tablica 4.1.2.3 (nastavak)

1 2 1 2 1 2131 1650 190 2508 249 3006 308 3292132 1667 191 2519 250 3012 309 3295133 1684 192 2530 251 3018 310 3298134 1702 193 2541 252 3024 311 3302135 1719 194 2552 253 3030 312 3305136 1736 195 2562 254 3036 313 3308137 1753 196 2572 255 3042 314 3312138 1770 197 2582 256 3048 315 3315139 1787 198 2592 257 3054 316 3318140 1803 199 2602 258 3060 317 3322141 1820 200 2612 259 3066 318 3325142 1837 201 2622 260 3072 319 3328143 1853 202 2632 261 3078 320 3331144 1870 203 2641 262 3084 321 3334145 1886 204 2650 263 3089 322 3337146 1903 205 2659 264 3095 323 3339147 1919 206 2669 265 3101 324 3342148 1935 207 2678 266 3106 325 3345149 1952 208 2687 267 3112 326 3347150 1968 209 2696 268 3117 327 3350151 1984 210 2705 269 3123 328 3353152 2000 211 2714 270 3128 329 3355153 2016 212 2723 271 3133 330 3358154 2032 213 2732 272 3138 331 3361155 2048 214 2741 273 3143 332 3363156 2064 215 2749 274 3148 333 3366157 2080 216 2758 275 3153 334 3368158 2096 217 2767 276 3158 335 3371159 2111 218 2775 277 3163 336 3373160 2126 219 2784 278 3167 337 3375161 2141 220 2792 279 3172 338 3378162 2155 221 2801 280 3176 339 3380163 2169 222 2809 281 3181 340 3382164 2184 223 2817 282 3185 341 3385165 2198 224 2825 283 3189 342 3387166 2212 224 2833 284 3194 343 3389167 2226 226 2841 285 3198 344 3392168 2240 227 2849 286 3202 345 3394169 2254 228 2857 287 3207 346 3396170 2268 229 2865 288 3211 347 3399171 2281 230 2872 289 3215 348 3401172 2294 231 2880 290 3220 349 3403173 2307 232 2888 291 3224 350 3406174 2320 233 2895 292 3228 351 3408175 2332 234 2903 293 3233 352 3410176 2345 235 2910 294 3237 353 3412177 2357 236 2918 295 3241 354 3414178 2369 237 2925 296 3246 355 3416179 2381 238 2932 297 3250 356 3418180 2393 239 2939 298 2354 357 3420181 2405 240 2946 299 3258 358 3422182 2416 241 2953 300 3262 359 3423183 2428 242 2959 301 3266 360 3425184 2440 243 2966 302 3270 361 3427185 2451 244 2973 303 3274 362 3428186 2463 245 2979 304 3278 363 3430187 2474 246 2986 305 3281 364 3432188 2486 247 2993 306 3285 365 3433189 2497 248 3000 307 3288


2009

Napomene:.1 Za brodove duljine između 365 i 400 m, visina nadvođa određuje se po jednadžbi:

f = 221 + 16,1 ⋅ L - 0,02 ⋅ L2,gdje je:

f = nadvođe (mm);L = duljina broda prema 1.2.2 (m)

.2 Za brodove duljine 400 i više metara, visina nadvođa ima stalnu vrijednost: 3460 mm.

4.1.3.2 Brodovi tipa B, koji u području kategorije 1.imaju grotla s poklopcima koji udovoljavaju zahtjevima u3.2.5, osim u slučajevima navedenim u točkama od 4.1.3.3 do4.1.3.5 dodjeljuje se nadvođe ne manje od nadvođa koje setemelji na Tablici 4.1.3.2.

Za brodove duljine između duljina navedenih uTablici 4.1.3.2 nadvođe se određuje linearnom interpolacijom.

Tablica 4.1.3.2Tablično nadvođe za brodove tipa B

Stupac 1: Duljina broda (u metrima)Stupac 2: Nadvođe (u milimetrima)

1 2 1 2 1 2 1 224 200 63 615 102 1315 141 213025 208 64 629 103 1337 142 215126 217 65 644 104 1359 143 217127 225 66 659 105 1380 144 219028 233 67 674 106 1401 145 220929 242 68 689 107 1421 146 222930 250 69 705 108 1440 147 225031 258 70 721 109 1459 148 227132 267 71 738 110 1479 149 229333 275 72 754 111 1500 150 231534 283 73 769 112 1521 151 233435 292 74 784 113 1543 152 235436 300 75 800 114 1565 153 237537 308 76 816 115 1587 154 239638 316 77 833 116 1609 155 241839 325 78 850 117 1630 156 244040 334 79 868 118 1651 157 246041 344 80 887 119 1671 158 248042 354 81 905 120 1690 159 250043 364 82 923 121 1709 160 252044 374 83 942 122 1729 161 254045 385 84 960 123 1750 162 256046 396 85 978 124 1771 163 258047 408 86 996 125 1793 164 260048 420 87 1015 126 1815 165 262049 432 88 1034 127 1837 166 264050 443 89 1104 128 1859 167 266051 455 90 1075 129 1880 168 268052 467 91 1096 130 1901 169 269853 478 92 1116 131 1921 170 271654 490 93 1135 132 1940 171 273555 503 94 1154 133 1959 172 275456 516 95 1172 134 1979 173 277457 530 96 1190 135 2000 174 279558 544 97 1209 136 2021 175 281559 559 98 1229 137 2043 176 283560 573 99 1250 138 2065 177 285561 587 100 1271 139 2087 178 287562 601 101 1293 140 2109 179 2895


2009

Tablica 4.1.3.2 (nastavak)

1 2 1 2 1 2 1 2180 2915 228 3705 276 4350 324 4890181 2933 229 3720 277 4362 325 4899182 2952 230 3735 278 4373 326 4909183 2970 231 3750 279 4385 327 4920184 2988 232 3765 280 4397 328 4931185 3007 233 3780 281 4408 329 4943186 3025 234 3795 282 4420 330 4955187 3044 235 3808 283 4432 331 4965188 3062 236 3821 284 4443 332 4975189 3080 237 3835 285 4455 333 4985190 3098 238 3849 286 4467 334 4995191 3116 239 3864 287 4478 335 5005192 3134 240 3880 288 4490 336 5015193 3151 241 3893 289 4502 337 5025194 3167 242 3906 290 4513 338 5035195 3185 243 3920 291 4525 339 5045196 3202 244 3934 292 4537 340 5055197 3219 245 3949 293 4548 341 5065198 3235 246 3965 294 4560 342 5075199 3249 247 3978 295 4572 343 5086200 3264 248 3992 296 4583 344 5097201 3280 249 4005 297 4595 345 5108202 3296 250 4018 298 4607 346 5119203 3313 251 4032 299 4618 347 5130204 3330 252 4045 300 4630 348 5140205 3347 253 4058 301 4642 349 5150206 3363 254 4072 302 4654 350 5160207 3380 255 4085 303 4665 351 5170208 3397 256 4098 304 4676 352 5180209 3413 257 4112 305 4686 353 5190210 3430 258 4125 306 4695 354 5200211 3445 259 4139 307 4704 355 5210212 3460 260 4152 308 4714 356 5220213 3475 261 4165 309 4725 357 5230214 3490 262 4177 310 4736 358 5240215 3505 263 4189 311 4748 359 5250216 3520 264 4201 312 4757 360 5260217 3537 265 4214 313 4768 361 5268218 3554 266 4227 314 4779 362 5276219 3570 267 4240 315 4790 363 5285220 3586 268 4252 316 4801 364 5294221 3601 269 4264 317 4812 365 5303222 3615 270 4276 318 4823223 3630 271 4289 319 4834221 3645 272 4302 320 4844225 3660 273 4315 321 4855226 3675 274 4327 322 4866227 3690 275 4339 323 4878

Napomene:.1Za brodove duljine između 365 i 400 m, visine nadvođa određuje se po jednadžbi:

f = 23 ⋅ L - 0,0188 ⋅ L2 - 587; mm,gdje je:

f = nadvođe (mm)L = duljina broda, prema 1.2.3 (m)

.2 Za brodove duljine 400 i više metara, visina nadvođa ima stalnu vrijednost: 5605 mm.


2009

4.1.3.3 RO može brodovima tipa B, duljim od 100 m,dodijeliti nadvođe manje od nadvođa prema 4.1.3.2, ako ROutvrdi da, u skladu s iznosom odobrenog smanjenja:

.1 mjere za zaštitu posade udovoljavajuzahtjevima navedenim u 3.3;

.2 uređaji za otjecanje vode udovoljavajuzahtjevima navedenim u 3.2.15;

.3 poklopci grotala u područjima kategorije1. i 2. udovoljavaju zahtjevima navedenimu 3.2.5;

.4 brod nakrcan u skladu sa zahtjevima4.1.3.9 mora biti u stanju izdržati na-plavljenje bilo kojeg odjeljka ili odjeljaka,uz pretpostavljenu naplavljivost od 0,95,kao posljedicu oštećenja čije su pret-postavke navedene u 4.1.3.8, te moraostati nepotoniv u zadovoljavajućemstanju ravnoteže, kako je navedeno u4.1.3.9. Na takvom brodu, ako je dulji od150 m, strojarnica se smatra kao na-plavljivi odjeljak, ali uz naplavljivost od0,85.

4.1.3.4 Pri izračunavanju nadvođa brodovima tipa B,koji udovoljavaju zahtjevima navedenim u 4.1.3.3, 4.1.3.7,4.1.3.8 i 4.1.3.9, vrijednosti iz Tablice 4.1.3.2 ne mogu sesmanjiti za više od 60% razlike između tabličnih vrijednosti izTablice 4.1.3.2 i Tablice 4.1.2.3, za odgovarajuće duljine bro-dova.

4.1.3.5 Smanjenje tabličnog nadvođa, prema 4.1.3.4,može se povećati do pune razlike između vrijednosti u Tablici4.1.3.2 i Tablici 4.1.2.3, ako brod udovoljava slijedećimzahtjevima navedenim u:

.1 pravilu 3.4., osim pravila 3.4.3, kao da jebrod tipa A;

.2 pravilima 4.1.3.3, (4.1.3.7) i (4.1.3.9); te

.3 pravilu 4.1.3.8, ako se po čitavoj duljinibroda uzima da je oštećena bilo koja po-prečna pregrada, tako da su dva uuzdužnom smjeru susjedna odjeljka is-tovremeno naplavljena, pri čemu senavedeno ne odnosi na krajnje pregradestrojarnice.

4.1.3.6 Na takvom brodu, ako je dulji od 150 m, strojar-nica se smatra kao naplavljivi odjeljak, ali uz naplavljivost od0,85.

4.1.3.7 Početno stanje krcanja

Početno stanje krcanja prije naplavljivanjaodređuje se kako slijedi:

.1 brod je nakrcan do ljetne teretne vodnelinije na zamišljenoj ravnoj kobilici;

.2 kod proračuna težišta po visini, primjen-juju se slijedeća načela:.1 prevozi se istovrsni teret;.2 svi odjeljci za teret, osim navedenih

u pod-točki (.2.3), uključujući i od-jeljke predviđene za djelomičnokrcanje, smatraju se potpunopopunjenim, osim što se u slučajutekućeg tereta svaki odjeljak smatrakao 98% popunjen;

.3 ako je predviđeno da brod plovi naljetnoj teretnoj vodnoj liniji spraznim odjeljcima, ti odjeljci sesmatraju praznima, ako tako izraču-nata visina težišta nije manja od oneizračunate prema 4.1.3.7.2.2;

.4 dopušta se 50%-tna popunjenostpojedinačnih ukupnih kapacitetasvih tankova i prostora koji sadržepotrošne tekućine i zalihe. Pret-postavlja se da za svaku vrstu po-trošne tekućine barem jedan središnjitank ili par poprečnih tankova imajumaksimalnu slobodnu površinu, pričemu su tank ili kombinacija tank-ova koji se uzimaju u obzir oni zakoje je utjecaj slobodne površinenajveći; u svakom tanku težištesadržaja uzima se na sredini volu-mena tanka. Za ostale tankove sepretpostavlja da su ili potpunoprazni, ili potpuno napunjeni, araspodjela potrošne tekućine na ovetankove izvodi se tako da se dobijenajveća moguća visina težišta u od-nosu na kobilicu;

.5 pri kutu nagiba ne većem od 5° zasvaki odjeljak u kojem se nalazitekućina, kako je određeno u pod-točki (.2.2), osim u slučaju odjeljakakoji sadrže potrošne tekućine, kakoje određeno u pod-točki (.2.4), uči-nak najveće slobodne površine morase uzeti u obzir. Alternativno, moguse koristiti utjecaji stvarnih slobod-nih površina, ako je RO odobrilametode izračuna površine;

.6 mase se računaju na temelju sli-jedećih vrijednosti specifičnihtežina:

morska voda 1,025slatka voda 1,000nafta 0,950diesel gorivo 0,900mazivo 0,900

4.1.3.8 Pretpostavke za oštećeno stanje

Primjenjuju se slijedeća načela obzirom na vrstupretpostavljenog oštećenja:

.1 Pretpostavlja se da je okomiti dosegoštećenja u svim slučajevima od osnoviceprema gore bez ograničenja.

.2 Poprečni doseg oštećenja je jednak B/5 ili11,5 m, kojagod je veličina manja,mjereno unutar broda od boka okomitoprema središnjoj liniji, na razini ljetnevodne linije.

.3 Ako oštećenje manjeg opsega od navede-nog u 4.1.3.8.1 i 4.1.3.8.2 uzrokuje težestanje, u razmatranje treba uzeti taj slučaj.

.4 Osim ako nije drukčije određeno u 4.1.3.5,naplavljivanje će se ograničiti na jedan


2009

odjeljak između susjednih poprečnih pre-grada, osim ako unutarnja uzdužna granicaodjeljaka nije u poprečnom dosegu pret-postavljenog oštećenja. Poprečne krajnjepregrade krilnih tankova, koje se ne pro-težu po čitavoj širini broda, smatraju seneoštećenima ako se protežu preko po-prečnog dosega pretpostavljenogoštećenja, određenog u 4.3.8.2.Ako na poprečnoj pregradi postoje stepe-nasti prelazi oblika ili recesi ne dulji od 3m unutar poprečnog dosega pretpostavlje-nog oštećenja, kako je navedeno u4.1.3.8.2, ta se poprečna pregrada možesmatrati neoštećenom, a samo pripadniodjeljak naplavljen. Međutim, ako unutarpoprečnog dosega pretpostavljenogoštećenja na pregradi postoje stepenastiprelazi ili recesi dulji od 3 m, dva odjeljkarazgraničena tom pregradom smatraju senaplavljenima. Strukturna stepenica kojučine pregrada krmenog pika i pokrov tankakrmenog pika ne smatraju se kao stepe-nasti prelaz u smislu ovog pravila.

.5 Ako je glavna poprečna pregradasmještena unutar poprečnog dosega pret-postavljenog oštećenja i ima stepenastiprelaz oblika u području dvodna ili bočnihtankova koji je dulji od 3 m, smatra se dasu oba susjedna prostora razgraničenapregradom istodobno naplavljena. Ako tajbočni tank ima otvore prema jednom ilinekoliko skladišta, poput otvora za žito,takvo se skladište, ili skladišta, smatra ta-kođer istodobno naplavljenim. Slično, kodbrodova za prijevoz tekućih tereta, akobočni tank ima otvore prema susjednimodjeljcima, ti susjedni odjeljci smatraju seprethodno praznima i istodobno na-plavljivima s bočnim tankom.Ovo pravilo se primjenjuje čak i ako suspomenuti otvori opremljeni sa sredstvimaza zatvaranje, osim u slučaju zapornihventila postavljenih u pregradama izmeđutankova i upravljanih s palube. Poklopciprovlaka s gusto raspoređenim svorn-jacima smatraju se nepropusnim, osim uslučaju otvora na potpalubnim tankovima,u kojem se slučaju smatraju povezanim saskladištem.

.6 Kad je predviđena mogućnost naplave bilokoja dva susjedna uzdužna odjeljka,glavne poprečne vodonepropusne pregrademoraju se nalaziti na razmaku od najmanje1/3 L2/3 ili 14,5 m, kojagod je vrijednostmanja, da bi se smatrale učinkovitima.Ako se poprečne pregrade nalaze na man-joj udaljenosti, jedna ili više tih pregradamoraju se zanemariti, da bi se dobilo na-jmanji zahtjevani razmak između pregradaza potrebe proračuna.

4.1.3.9 Stanje ravnoteže

Stanje ravnoteže nakon naplavljivanja smatra sezadovoljavajućim ako je ispunjeno:

.1 Konačna vodna linija nakon naplavlji-vanja, uzimajući u obzir uronuće, nagib itrim, nalazi se ispod donjeg ruba bilo ko-jeg otvora kroz koji može doći do progre-sivnog naplavljivanja. Takvi otvoriuključuju odušnike, zračnike (čak i akoudovoljavaju pravilu 3.2.8.4), otvore kojisu zatvoreni nepropusnim vratima (čak iako udovoljavaju pravilu 3.2.2) i poklopcegrotala (i ako udovoljavaju pravilu 3.2.5),dok se mogu izuzeti otvori koji su zat-voreni s poklopcima provlaka ilibrtvljenim oknima (koji udovoljavajupravilu 3.2.7), poklopce teretnih grotalatipa navedenog u pravilu 4.1.2.1, kliznavodonepropusna vrata s daljinskimupravljanjem, te bočna okna neotvorivogtipa (koji udovoljavaju pravilu 3.2.14).Međutim, u slučaju vrata koja dijele stro-jarnicu od kormilarnice, dopušta se prim-jena vodonepropusnih vrata sa šarkama,brzoaktivirajućeg tipa, ako je donjapražnica tih vrata iznad ljetne teretnelinije, s tim da se moraju držati zatvorenana moru kad se ne koriste.

.2 Ako su cijevi, vodovi i tuneli postavljeniunutar područja pretpostavljenogoštećenja, navedenog u 4.1.3.8.2, trebapredvidjeti uređaje koji će spriječiti pro-gresivno naplavljivanje drugih odjeljaka,osim onih za koje se smatra da su na-plavljeni u proračunu za svaki pojedinislučaj oštećenja.

.3 Kad je kut nagiba zbog nesimetričnog na-plavljivanja manji od 15°. Ako niti jedandio palube nije uronjen, može se prihvatitikut nagiba do 17°.

.4 Metacentarska visina broda u naplavlje-nom stanju mora biti pozitivna.

.5 Kad je uronjen bilo koji dio palube izvanodjeljka koji se za neko razmatrano stanjeoštećenja smatra naplavljenim, te u sva-kom slučaju ako je stupanj stabiliteta ustanju naplavljivanja sumnjiv, trebaprovjeriti preostali stabilitet. Može sesmatrati dovoljnim ako krivulja polugastabiliteta ima opseg od najmanje 20° izapoložaja ravnoteže, s najvećom polugomstabiliteta unutar tog opsega od najmanje0,1 m. Površina ispod krivulje poluga sta-biliteta za taj opseg ne smije biti manja od0,0175 mrad. RO mora razmotriti mogućuopasnost koju predstavljaju zaštićeni inezaštićeni otvori koji bi mogli postatiprivremeno uronjeni za određeni nagibunutar opsega preostalog stabiliteta.

.6 RO se mora uvjeriti da je stabilitet zado-voljavajući i tijekom međufaza naplavlji-vanja.


2009

4.1.3.10 Brodovima tipa B, koji u području kategorije 1imaju grotla s poklopcima koji udovoljavaju zahtjevimanavedenim u 3.2.4, dodjeljuje se nadvođe na osnovi vrijed-nosti iz Tablice 4.1.3.2, povećano za vrijednosti iz Tablice4.1.3.10.

Za brodove duljine između dujina navedenih natablici, povećanja nadvođa se dobiju linearnom interpolaci-jom.

Za brodove dulje od 200 m povećanje nadvođaodređuje RO.

Tablica 4.1.3.10Povećanje tabličnog nadvođa za brodove tipa B na kojima poklopci grotala udovoljavaju zahtjevima navedenim u 3.2.4

Stupac 1: Duljina broda (u metrima)Stupac 2: Povećanje nadvođa, (u milimetrima)

1 2 1 2 1 2 1 2108 50 132 136 155 247 178 308109 52 133 142 156 251 179 311110 55 134 147 157 254 180 313111 57 135 153 158 258 181 315112 59 136 159 159 261 182 318113 62 137 164 160 264 183 320114 64 138 170 161 267 184 322115 68 139 175 162 270 185 325116 70 140 181 163 273 186 327117 73 141 186 164 275 187 329118 76 142 191 165 278 188 332119 80 143 196 166 280 189 334120 84 144 201 167 283 190 336121 87 145 206 168 285 191 339122 91 146 210 169 287 192 341123 95 147 215 170 290 193 343124 99 148 219 171 292 194 346125 103 149 224 172 294 195 348126 108 150 228 173 297 196 350127 112 151 232 174 299 197 353128 116 152 236 175 301 198 355129 121 153 240 176 304 199 357130 126 154 244 177 306 200 358131 131

4.1.4 Brodovi bez vlastitog porivnog uređaja

Maoni, teglenici ili drugom brodu bez vlastitogporivnog uređaja, dodjeljuje se nadvođe u skladu s ovimPravilima. Teglenicama koje udovoljavaju zahtjevima 4.1.2.1i 4.1.2.2 mogu se dodijeliti nadvođa tipa A:

.1 RO mora posebno razmotriti stabilitetteglenica s teretom na izloženoj palubi.Palubni teret se može prevoziti jedino nateglenicama kojima je dodijeljeno običnonadvođe tipa B.

.2 Međutim, ako su teglenice bez posade,neće se primijeniti zahtjevi navedeni u 3.3,3.4.2 i 4.4.8.

.3 Takvim teglenicama bez posade, koje napalubi nadvođa imaju samo male otvore zapristup, zatvorene vodonepropusnimzabrvtljenim poklopcima od čelika ili dru-gog jednakovrijednog materijala, može sedodijeliti nadvođe za 25% manje od onogizračunanog prema ovim pravilima.

4.2 NADGRAĐA I KOVČEZI

4.2.1 Standardna visina nadgrađa

Standardna visina nadgrađa navedena je na Ta-blici 4.2.1

Tablica 4.2.1Standardna visina nadgrađa (u metrima)

Duljina broda (m) Uzdignuta krmenapaluba

Sva ostala nad-građa

do, uključno, 30 0,90 1,8075 1,20 1,80125 i više 180 2,30

Standardna visina nadgrađa za brodove duljineizmeđu dimenzija navedenih na Tablici 4.2.1 izračunavaju selinearnom interpolacijom.


2009

4.2.2 Duljina nadgrađa

4.2.2.1 Duljina nadgrađa (S) je srednja duljina dijelanadgrađa unutar duljine (L), osim u slučajevima navedenim u4.2.2.2, 4.2.2.3 i 4.2.2.4.

4.2.2.2 Ako se krajnja pregrada zatvorenog nadgrađaproteže u obliku pravilne izbočene krivulje preko njezinogpresjeka s bočnim stranama nadgrađa, duljina nadgrađa semože povećati do zamišljene jednakovrijedne ravne pregrade.To povećanje mora iznositi dvije trećine zakrivljenosti pre-grade u uzdužnom smjeru broda. Najveća zakrivljenost kojase uzima u obzir pri određivanju tog povećanja jest polovinaširine nadgradnje na točkama presjeka zakrivljene krajnje pre-grade nadgrađa s bočnim stranama nadgrađa (Slika 4.2.2.2).

fS ⋅=∆32

Slika 4.2.2.2.

4.2.2.3 Ako krajnja stijenka zatvorenog nadgrađa imaudubinu (reces), duljina nadgrađa treba se smanjiti za iznoskoji se dobije dijeljenjem površine poda udubine sa širinomnadgrađa na polovini duljine udubine (Slika 4.2.2.3-1).

Ako je udubina nesimetričnog oblika u odnosuna uzdužnicu broda, treba se veći dio udubine primjeniti zaobje bučne strane broda.

Udubina ne treba biti nadsvođena.

Slika 4.2.2.3-1

Ako nadgrađe ima izdanak, kojemu je širina nasvakoj strani broda u odnosu na uzdužnicu najmanje jednaka30% širine broda, duljina nadgrađa može se povećati, uzima-jući u obzir jednakovrijednu stijenku nadgrađa u oblikuparabole, prema 4.2.2.2. Ova se parabola mora protezati odvrha izdanka na uzdužnici broda prema bokovima, s tim štomora prolaziti kroz točke u kojima se sastaju bočne stijenkeizdanka i stvarna stijenka nadgrađa. Parabola se mora potpunonalaziti unutar graničnih stijenki nadgrađa i njegovog izdanka(Slika 4.2.2.3-2).

Ako je bok nadgrađa uvučen u odnosu na boktrupa do granice koja je dopuštena prema pravilu 1.2.10.1,ekvivalentna pregrada mora se izračunati na temelju stvarneširine nadgrađa (a ne širine broda).

Slika 4.2.2.3-2

b 1 ≥

0,3

Bb 1

≥ 0

,3B

fS ⋅=∆32


2009

4.2.2.4 Duljina nadgrađa (S) koje ima kosu krajnju sti-jenku, određuje se na slijedeći način:

.1 ako je visina nadgrađa uz kosinu jednakaili manja od standardne visine, duljina (S)određuje se prema Slici 4.2.2.4-1;

.2 ako je visina nadgrađa veća od standardne,duljina (S) određuje se prema Slici 4.2.2.4-2.

.3 ovo se odnosi samo ako je nagib premahorizontali jednak ili veći od 15o.Ako je nagib manji od 15o, konstrukcija sesmatra kao uzvoj palube.

Slika 4.2.2.4-1

Slika 4.2.2.4-2

4.2.3 Efektivna duljina nadgrađa

4.2.3.1 Efektivna duljina (E) zatvorenog nadgrađa,standardne visine je njegova stvarna duljina, osim u sluča-jevima navedenim u 4.2.3.2.

4.2.3.2 U svim slučajevima kada su bočne stijenke zat-vorenog nadgrađa standardne visine uvučene u odnosu na bokbroda, kako je dozvoljeno u 1.2.10.1, efektivna duljina nad-građa je njegova stvarna duljina izmijenjena u omjeru b/BS,gdje je:

b širina nadgrađa na sredini njegove duljine; iBS širina broda na sredini duljine nadgrađa.

Ako je samo jedan dio nadgrađa uvučen premaunutra, ova izmjena se primjenjuje samo na taj dio nadgrađa.

4.2.3.3 Ako je visina zatvorenog nadgrađa manja odstandardne visine, efektivna duljina je jednaka njegovoj stvar-noj duljini smanjenoj u omjeru stvarne visine prema standard-noj visini. Ako je stvarna visina veća od standardne visine, nepovećava se efektivna duljina nadgrađa (vidi Sliku 4.2.2.4-1 iSliku 4.2.2.3-2).

Ako je visina nadgrađa s nagnutim krajnjim pre-gradama, na dijelu bez nagiba, manja od standardne visine,efektivna duljina nadgrađa E jednaka je duljini S dobivenojprema Slici 4.2.2.4-1, umanjenoj prema omjeru stvarne visineprema standardnoj.

Ako su krmica ili kaštel, visine manje od stan-dardne, ugrađeni na brodu s velikim uzvojem palube, ali beznadgrađa unutar 0,2 L na sredini broda, visina krmice ilikaštela može se korigirati tako da se poveća stvarna visina zarazliku visine između stvarne i standardne krivulje uzvojapalube. Ne dopušta se smanjenje za višak uzvoja palubeprema 4.4.7.3.

4.2.3.4 Efektivna duljina uzdignute krmene palube, akoje izvedena s nepropusnom pramčanom pregradom, jednaka jenjezinoj duljini, ali najviše do 0,6 L. Ako na pregradi postojeotvori, uzdignuta krmena paluba smatra se krmicom manjomod standardne visine.

Najveća efektivna duljina uzdignute krmenepalube od 0,6 L mjeri se od krmene okomice, čak i ako jekrmica ugrađena u produžetku uzdignute krmene palube.

4.2.3.5 Za nadgrađa koja nisu zatvorena, smatra se danemaju efektivne duljine.

4.2.4 Kovčezi

4.2.4.1 Kovčeg ili neka slična konstrukcija koja ne sežedo bokova broda smatra se valjanom, ako:

.1 je kovčeg bar jednake čvrstoće kao i nad-građe;

.2 pražnice i poklopci grotala na pokrovukovčega udovoljavaju zahtjevimanavedenim u 3.2.1, 3.2.3, 3.2.4 i 3.2.5.Stijenke kovčega uzetog u obzir pri pro-računu nadvođa, moraju biti netaknute. Nastijenkama su dopuštena samo bočna oknaneotvorivog tipa i poklopci provlakapričvršćeni vijcima. Provezni voj pokrovakovčega treba pružati zadvoljavajuću po-prečnu čvrstoću i mora imati dovoljnuširinu za slobodan prolaz. Proveza se moranalaziti što više iznad palube nadvođa.

.3 je pokrov kovčega stalna radna platformau uzdužnom smjeru boka, s rešetkastimogradama, ili ako takvu platformu čineodijeljeni kovčezi koji su spojeni s nad-građima stalnim valjanim mostićima;

.4 su zračnici zaštićeni kovčegom i imajuvodonepropusne poklopce, ili su zaštićenidrugim jednakovrijednim sredstvima;

.5 izloženi dijelovi palube nadvođa u po-dručju kovčega imaju rešetkaste ogradenajmanje na polovini njegove duljine. Akoje dopušteno postavljanje linice, površinaotvora za otjecanje vode u njenom donjemdijelu mora iznositi najmanje 33% ukupnepovršine linice; gornji rub završnog vojaoplate boka mora biti što je moguće niži;

.6 su grotlišta stroja zaštićena kovčegom,nadgrađem, najmanje standardne visine, ilipalubnom kućicom iste visine i jed-nakovrijedne čvrstoće;

h = standardna visi-na


2009

.7 širina kovčega iznosi najmanje 0,6 B;

.8 nema nadgrađa, duljina kovčega moraiznositi barem 0,6 L.

4.2.4.2 Neprekinuta grotla se mogu smatrati kovčegomu proračunu nadvođa, ako je udovoljeno zahtjevimanavedenim u 4.2.4.1.

Provezni voj uz kovčeg, naveden u 4.2.4.1.2,može se postaviti izvan bočne pregrade kovčega, uz slijedećeuvjete:

.1 takav provezni voj mora osigurati slobo-dan prolaz širine od najmanje 450 mm sasvake strane broda;

.2 provezni voj mora biti od neperforiranoglima, čvrsto ukrijepljenog i poduprtog;

.3 provezni voj mora biti koliko je mogućevisoko iznad palube nadvođa. U proračununadvođa, visina kovčega se mora smanjitiza najmanje 600 mm ili za stvarnu razlikuvisine između vrha kovčega i proveze,kojegod je veće;

.4 uređaji za pričvršćenje poklopaca morajubiti pristupačni s proveznog voja ili slo-bodnog prolaza; i

.5 širina kovčega mora se mjeriti izmeđuuzdužnih pregrada kovčega.

4.2.4.3 Ako je kovčeg koji se nastavlja na strukturenadgrađa poput krmice, mosta ili kaštela, uključen u proračunnadvođa, otvori se ne smiju postaviti u dijelu pregrade koji jezajednički za kovčeg i nadgrađe. Odstupanje od ovog zahtjevamoguće je za male otvore poput onih za cjevovode, kabele, iliza provlake s poklopcima koji su pričvršćeni svornjacima.

4.2.4.4 Stijene kovčega uključene u proračun nadvođamoraju biti bez otvora. Mogu se dopustiti okna neotvorivogtipa i svornjacima pričvršćeni poklopci provlaka.

4.2.5 Standardna visina kovčega

Standardna visina kovčega jednaka je standard-noj visini nadgrađa koje nije uzdignuta krmena paluba, uskladu s Tablicom 4.2.1.

4.2.6 Efektivna duljina kovčega

4.2.6.1 Efektivna duljina kovčega jednaka je njegovojukupnoj duljini pomnoženoj s omjerom njegove srednje širineprema širini B.

4.2.6.2 Ako je visina kovčega manja od standardne vi-sine, njegova efektivna duljina smanjuje se u omjeru njegovestvarne i standardne visine.

Ako je visina kovčega veća od standardne vi-sine, njegova stvarna duljina se ni u kojem slučaju nepovećava.

Ako je visina pražnica grotla na pokrovukovčega manja od visine navedene u 3.2.4.1, stvarna visinakovčega se smanjuje za razliku između stvarne i propisane vi-sine pražnice. Ako je visina kovčega manja od standardne ivisina pražnica grotla manja od propisane, ili ako je grotlo bezpražnice, stvarna visina kovčega se smanjuje za razliku iz-među 600 mm i stvarne visine pražnica, odnosno za iznos od

600 mm, ako je grotlo bez pražnica. Ako se na pokrovukovčega nalaze samo mala grotlašća kojima su visine pražnicamanje od propisanih, RO može dopustiti odstupanje od ovogzahtjeva.

4.3 UZVOJ PALUBE

4.3.1 Mjerenje uzvoja palube

4.3.1.1 Uzvoj palube se mjeri na boku broda od palubedo mjerne linije povučene paralelno s kobilicom kroz točkukoja se nalazi na krivulji palube na polovini duljine broda.Ako najniža točka linije uzvoja nije na polovini duljine broda,ordinate onog dijela uzvoja koje se nalaze ispod mjerne linije,uzimaju se u proračunu uzvoja kao negativne.

4.3.1.2 Na brodovima projektiranim s kosom kobilicomizvoj se mjeri od mjerne linije povučene paralelno s projekti-ranom teretnom vodnom linijom.

4.3.1.3 Na brodovim s glatkom palubom i brodovima sodijeljenim nadgrađima uzvoj se mjeri na palubi nadvođa.

4.3.1.4 Na brodovima s gornjim završnim dijelovimatrupa neuobičajenih oblika, sa stubom ili prijekidom, uzvojpalube se određuje prema visini za određivanje nadvođa (Slika1.2.5.4).

4.3.1.5 Na brodovima s nadgrađem koje se protežepreko cijele duljine palube nadvođa, uzvoj se mjeri na palubinadgrađa. Ako je visina nadgrađa veća od standardne, svakojkrajnjoj ordinati dodaje se najmanja razlika (z) između stvarnei standardne visine. Na sličan način se međuordinate, udaljeneza 1/6 i 1/3 L od svake okomice, povećavaju za 0,444z, od-nosno za 0,111z (Slika 4.3.1.5-1).

Slika 4.3.1.5-1

Ako su zatvorena krmica ili kaštel nadograđenina nadgrađe, odobrava se uvažavanje uzvoja palube za takvukrmicu ili kaštel, u skladu s 4.3.4, kako je prikazano na slici4.3.1.5-2.


2009

Slika 4.3.1.5-2

4.3.1.6 Ako paluba zatvorenog nadgrađa ima najmanjejednak uzvoj kao izložena paluba nadvođa, uzvoj u područjuzatvorenog dijela palube nadvođa se ne uzima u obzir. Pro-duljenje skoka izloženog dijela palube nadvođa paralelnoskoku palube nadgrađa u tom području uzima se kao linijaskoka u području tog nadgrađa (Slika 4.3.1.6).

Slika 4.3.1.6

4.3.1.7 Ako zatvorena krmica ili zatvoreni kaštel imaju većiuzvoj palube od uzvoja palube nadvođa, ili ako su visine većeod standardne, uzvoj palube nadvođa se povećava u skladu s4.3.4.

Ako se krmica ili kaštel sastoje od dvije razine,primjenjuje se postupak prikazan na Slici 4.3.1.7.

Slika 4.3.1.7

Na Slikama 4.3.1.5-2 i 4.3.1.7, primjenjuju seove definicije:

Z je definiran u 4.3.1.5; iZV je krajnja ordinata zamišljene standardne

paraboličke krivulje uzete kroz točku “X”.Ako je ZV veći od (Z + h), krajnja ordinata je(Z + h), u kojem se slučaju točka “X” i kri-vulja (2) ne uzimaju u obzir.

Ako je duljina prvog reda nadgrađa veća od 0,5l,zamišljena standardna parabolička krivulja počinje na srediniduljine broda, kako je prikazano na Slici 4.3.1.7.

4.3.2 Standardna krivulja uzvoja palube

Ordinate standardne krivulje uzvoja palubenavedene su na Tablici 4.3.2, gdje je duljina broda, L,izražena u metrima.


2009

Tablica 4.3.2

Položaj Ordinate (umilimetrima)

Koeficijent

Krmena okomica 25

+ 10

3L 1

1/6 L od K.O. 11,1

+ 10

3L 3

Krmena polovica

1/3 L od K.O. 2,8

+ 10

3L 3

Sredina broda 0 1Sredina broda 0 1

1/3 od P.O. 5,6

+ 10

3L 3

Pramčana polovica

1/6 L od P.O. 22,2

+ 10

3L 3

Pramčana okomica 50

+ 10

3L 1

4.3.3 Mjerenje odstupanja od standardnekrivulje uzvoja palube

4.3.3.1 Ako se krivulja uzvoja palube razlikuje od stan-dardne, po četiri ordinate točaka te krivulje za pramčanu ikrmenu polovinu broda se pomnože s pripadajućim koefici-jentima navedenim na Tablici 4.3.2. Razlika između zbrojevaodnosnih umnožaka i standardnih umnožaka, podijeljena s 8,daje manjak ili višak uzvoja palube u pramčanoj ili krmenojpolovini. Aritmetička sredina vrijednosti viška ili manjka zapramčanu i krmenu polovinu određuje višak (ili manjak) uz-voja palube.

4.3.3.2 Ako je krmena polovina krivulje uzvoja palubeviša od standardne, a pramčana polovina niža od standardne,ne odobrava se nikakvo smanjenje nadvođa za višak uzvojapalube i u obzir se uzima samo manjak uzvoja na pramčanojpolovini.

4.3.3.3 Ako je uzvoj palube na pramčanom dijelu većiod standardnog, a na krmenom dijelu nije manji od 75% stan-dardnog uzvoja palube, za nadvođe se u obzir uzima višak uz-voja palube na pramčanoj polovini i manjak uzvoja na krme-noj polovini. Ako je uzvoj palube na krmenom dijelu manji od50% standardnog, višak uzvoja palube pramčanog dijela neuzima se u obzir, nego samo manjak uzvoja krmenog dijela.Ako je uzvoj palube na krmenom dijelu između 50 i 75%standardnog, vrši se razmjerni ispravak za višak uzvoja napramčanoj polovini i za manjak na krmenoj polovini uzvoja.

4.3.4 Ispravak viška uzvoja palube za visinunadgrađa na krajevima broda

Ako se uvodi fiktivni dodatak uzvoja palube zakrmicu ili kaštel, primjenjuje se izraz:

LyL

s3

'= (4.3.4)

gdje je:s fiktivni dodatak uzvoja palube, koji se

oduzima od manjka uzvoja palube, ili sedodaje na višak uzvoja palube; (mm)

y razlika između stvarne i standardne visinenadgrađa na krmenoj ili na pramčanojokomici; (mm)

L' srednja duljina zatvorenog dijela krmice ili kaštela, do najviše 0,5 L;

L duljina broda, kako je određena u 1.2.1.Navedenim izrazom određena je krivulja u

obliku parabole koja tangira stvarnu krivulju uzvoja palube napalubi nadvođa i presijeca krajnju ordinatu u točki ispodpalube nadgrađa na udaljenosti jednakoj standardnoj visininadgrađa. Okomita udaljenost palube nadgrađa od ove kri-vulje ne smije biti manja od standardne visine nadgrađa, u bilokojoj točki (Slika 4.3.4-1). Ova krivulja se koristi za određi-vanje uzvoja palube za pramčanu i krmenu polovinu broda.

.1 Nikakav višak visine nadgrađa koji seduljinski ne prostire do krmene okomicene može se smatrati kao doprinos veličiniuzvoja.


2009

.2 Ako je visina nadgrađa manja od stan-dardne, paluba nadgrađa mora biti iznadzamišljene krivulje uzvoja barem za na-jmanju dozvoljenu visinu nadgrađa, u bilokojoj točki. U tom se slučaju kao y uzimarazlika između stvarne i minimalne doz-voljene visine nadgrađa na krmenoj /pramčanoj okomici.

.3 Za povišenu krmenu palubu fiktivni do-datak uzvoja može biti dodijeljen samoako je njena visina veća od standardne vi-sine ‘ostalih nadgrađa’, kako su definiranau 4.2.1, i to za razliku između stvarne vi-sine povišene krmene palube i standardnevisine.

.4 Ako krmica ili kaštel imaju nagnute kra-jnje pregrade, može se odobriti fiktivnidodatak uzvoja palube zbog viška visinetih palubnih struktura. Koristi se izraz danu 4.3.4, pri čemu su veličine y i L’ prika-zane na Slici 4.3.4-1.

Slika 4.3.4-1

Efektivna visina nadgrađa je stvarna visina kojase uzima u obzir prilikom određivanja efektivne duljine nad-građa u skladu s 4.2.3.3.

Ako se ispravak uzvoja vrši samo za pramčanuili samo za krmenu polovinu broda, u nazivniku izraza 4.3.4 Lse zamjenjuje s 0,5 L.

4.4 ISPRAVCI TABLIČNOG NADVOĐA

4.4.1 Određivanje nadvođa

Najmanje ljetno nadvođe za brodove tipa A i Braznih duljina, koji udovoljavaju zahtjevima ovih Pravila,određuje se prema tablicama 4.1.2.3 i 4.1.3.2, primjenjujući udaljnjem tekstu navedene ispravke. Ti ispravci uzimaju uobzir odstupanja geometrijskih svojstava broda od standardnihsvojstava, za koje su u tablicama navedene vrijednosti na-jmanje ljetnog nadvođa.

4.4.2 Ispravak nadvođa za brodove kraće od100 m

Brodovima tipa B, duljine između 24 m i 100 m,koji imaju zatvorena nadgrađa efektivne duljine do 35% dul-jine broda, tablično nadvođe se povećava za vrijednost:

7,5 (100 - L)

−⋅LE35,0 [mm],

gdje je:E − efektivna duljina nadgrađa, određena

prema 4.2.3, tj. ne uzimajući u obzirefektivnu duljinu kovčega, m.

4.4.3 Ispravak zbog koeficijenta istisnine

Ako je koeficijent istisnine (Cb), veći od 0,68,tablično nadvođe, određeno prema tablicama 4.1.2.3. i 4.1.3.2,i ispravljeno, ako je potrebito, prema zahtjevima navedenim u4.1.3.4, 4.1.3.5 i 4.1.3.6 i točke 4.4.2, pomnoži se s faktorom:

36,168,0+bC

4.4.4 Ispravak zbog visine

4.4.4.1 Ako je visina za određivanje nadvođa (D) veća

od 15L , nadvođe se povećava za vrijednost:

,15

RLD ⋅

− [mm]

gdje je:

R = 48,0L za brodove duljine do 120 m, odnosno

R = 250 za brodove duljine 120 i višemetara.

4.4.4.2 Ako je D manje od L/15, nadvođe se ne sman-juje, osim brodova sa zatvorenim nadgrađem koje pokrivanajmanje 0,6 L u sredini broda, brodova s potpunim palubnimkovčegom, ili s kombinacijom odijeljenih zatvorenih nadvođai kovčega koji se protežu uzduž cijelog broda. Takvim brodo-vima nadvođe se smanjuje u omjeru navedenom u 4.4.4.1.

Ako je visina nadgrađa, uzdignute krmenepalube ili palubnog kovčega manja od njihove odnosne stan-dardne visine, smanjenje treba biti srazmjerno odnosu stvarnevisine razmatranog nadgrađa ili kovčega prema odgovarajućojstandardnoj visini, kako je određeno u 4.2.1.

4.4.5 Ispravak zbog položaja linije palube

Ako je stvarna visina do gornjeg ruba linijepalube veća ili manja od D, razlika između tih visina se do-daje nadvođu ili se od njega oduzima.

4.4.6 Odbici za nadgrađa i kovčege

4.4.6.1 Ako je efektivna duljina nadgrađa i kovčegajednaka 1,0 L, odbitak nadvođa za brod duljine 24 m iznosi350 mm; za brod duljine 85 m - 860 mm, a za brod duljine122 i više m - 1070 mm. Za brodove duljine izmeđunavedenih duljina, odbici se izračunavaju linearnom interpo-lacijom.

LLyS '

3⋅=

y


2009

4.4.6.2 Ako je ukupna efektivna duljina nadgrađa ikovčega manja od 1,0 L, postotak odbitka određuje se prematablicama 4.4.6.2-1 i 4.4.6.2.-2.

4.4.6.3 Za brodove tipa B:.1 Ako je efektivna duljina središnjeg nad-

građa manja od 0,2 L, postotak odbitka sedobije linearnom interpolacijom izmeđuvrijednosti redaka I i II u Tablici 4.4.6.2-2;

.2 Ako je efektivna duljina kaštela veća od0,4 L, postotak se dobije iz retka II;

.3 Ako je efektivna duljina kaštela manja od0,07 L, navedeni postotci se smanjuju za:

5 ( )07,0

07,0 1fL −⋅⋅ ,

gdje je f1 efektivna duljina kaštela, u metrima.

Tablica 4.4.6.2-1Postotak odbitaka za brodove tipa A

Ukupna efektivna duljina nadgrađa i kovčega

0 0,1 L 0,2 L 0,3 L 0,4 L 0,5 L 0,6 L 0,7 L 0,8 L 0,9 L 1,0 LPostotak odbitka za svevrsti nadgrađa 0 7 14 21 31 41 52 63 75.3 87.7 100

Napomena:Postoci za duljine nadgrađa i kovčega između navedenih dobiju se linearnom interpolacijom.

Tablica 4.4.6.2-2Postotak odbitka brodove tipa B

Ukupna efektivna duljina nadgrađa i kovčega

Redak 0 0,1 L 0,2 L 0,3 L 0,4 L 0,5 L 0,6 L 0,7 L 0,8 L 0,9 L 1,0 L% odbitka za nadgrađe bezodvojenog mosta I 0 5 10 15 23.5 32 46 63 75.3 87.7 100

% odbitka za nadgrađe kadapostoji odvojeni most II 0 6.3 12.7 19 27.5 36 46 63 75.3 87.7 100

Napomena:Postoci za duljine nadgrađa i kovčega između navedenih dobiju se linearnom interpolacijom.

4.4.7 Ispravak zbog odstupanja odstandardne krivulje uzvoja palube

4.4.7.1 Ispravak zbog odstupanja od standardne kri-vulje uzvoja palube je manjak ili višak uzvoja (vidi 4.3.3 i4.3.4) pomnožen sa:

0,75 - L

S2

[mm],

gdje je:S − ukupna duljina zatvorenih nadgrađa,

određena prema 4.2.2, tj. ne uzimajućiu obzir duljinu kovčega, m.

4.4.7.2 Ako je uzvoj palube manji od standardnog, is-pravak zbog manjka uzvoja, određen prema 4.4.7.1, dodajese nadvođu.

4.4.7.3 Brodovima sa zatvorenim nadgrađem koje pok-riva 0,1 L ispred i 0,1 L iza sredine broda, odbije se od nad-vođa ispravak zbog viška uzvoja palube izračunat prema4.4.7.1.

Brodovima kojima zatvoreno nadgrađe ne pok-riva srednji dio broda, ne odbija se ništa od nadvođa.

Ako zatvoreno nadgrađe pokriva manje od 0,1L ispred, i manje od 0,1 L iza sredine broda, odbitak se do-bije linearnom interpolacijom. Odbitak zbog viška uzvojapalube se u ovom slučaju smanjuje za odnos:

Lba

2,0+

gdje su:a i b − razmaci pramčane, odnosno krmene

stijenke zatvorenog srednjeg nadgrađa odsredine broda, m.Ako su vrijednosti a ili b veće od 0,1 L,uzimaju se jednake 0,1 L.Ako je visina nadgrađa ili uzdignutekrmene palube manja od odgovarajućestandardne visine, odbitak od nadvođatreba biti srazmjeran odnosu stvarne vi-sine prema odgovarajućoj standardnojvisini.Najveći dopušteni odbitak zbog viška uz-voja iznosi 125 mm za svakih 100 metaraduljine broda.


2009

4.4.8 Najmanja visina pramca i dodatniuzgon

4.4.8.1 Najmanja visina pramca (Fb), određena kaookomita udaljenost na pramčanoj okomici između vodne

linije koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu i pro-jektnom trimu, i gornjeg bočnog brida izložene palube, nesmije biti manja od:

−−+⋅

+

−

=1

32

0129.0603.1609.008.2100

200100

1875100

6075dLCCLLLF wfbb

gdje je:Fb najmanja računska visina pramca, u mm;L duljina, kako je određeno u pravilu 1.2.1,

u m;B konstrukcijska širina, kako je određeno u

pravilu 1.2.4, u m;d1 gaz na 85% visine D, u m;Cb koeficijent istisnine, kako je određeno u

pravilu 1.2.7;Cwf koeficijent površine vodne linije za

pramčanu polovinu broda:

BLA

C wfwf

⋅

=

2

;

Awf površina vodne linije za pramčanupolovicu broda pri gazu d1, u m2.

Za brodove kojima je dodijeljeno nadvođe zaprijevoz tereta drva na palubi, mjerodavno je ljetno nadvođe(a ne ljetno nadvođe za prijevoz tereta drva na palubi), kadase primjenjuje 4.4.8.1.

4.4.8.2 Ako je visina pramca izračunata prema 4.4.8.1postignuta uzvojem palube, rečeni se uzvoj mora protezati nanajmanje 15% duljine broda mjerene od pramčane okomice.Ako se isto postigne postavljanjem nadgrađa, takvo nadgrađemora se protezati od pramca do barem 0,07 L iza pramčaneokomice i mora biti zatvorenog tipa, kako je određeno upravilu 1.2.10.2.

4.4.8.3 RO mora posebno razmotriti brodove koji zbogposebnih uvjeta u kojima se koriste ne mogu udovoljitizahtjevima u 4.4.8.1 i 4.4.8.2.

4.4.8.4 Uzvoj palube kaštela može se uzeti u obzir čaki ako je duljina kaštela manja od 0,15 L, ali veća od 0,07 L,ako visina kaštela između 0,07 L i pramčane okomice nijemanja od polovine standardne visine nadgrađa, navedene utočki 4.2.1.

.1 Ako je visina kaštela manja od polovinestandardne visine nadgrađa, navedene utočki 4.2.1, povećana visina na pramcumože se odrediti na slijedeći način:.1 Ako paluba nadvođa ima uzvoj koji

se proteže od iza 0,15 L, dodanavisina na pramcu se određuje s po-moću parabolične krivulje kojazapočinje na 0,15 L iza pramčaneokomice, na visini jednakoj visinibroda na sredini duljine, i kojaprolazi kroz točku presjecišta pre-grade kaštela s palubom, te ide dotočke na pramčanoj okomici koja sene nalazi iznad razine palube

kaštela (kako je prikazano na Slici4.4.8.4-1). Međutim, ako je vrijed-nost visine označena sa ht na Slici4.4.8.4-1 manja od vrijednosti vi-sine označene sa hb, onda se htmože zamijeniti sa hb pri izračuna-vanju visine na pramcu.

.2 Ako paluba nadvođa ima uzvoj kojise proteže na duljini manjoj od 0,15L, ili je izvedena bez njega, visinana pramcu dobije se kao presjecištepramčane okomice i linije paralelnes osnovkom broda, povučene iztočke na boku palube kaštela na0,07 L od pramčane okomice (kakoje prikazano na Slici 4.4.8.4-2).

Slika 4.4.8.4-1

Slika 4.4.8.4-2hf = polovina standardne visine nadgrađa,

kako je navedeno u 4.2.1.

Pove

ćana

vis

ina

na p

ram

cu


2009

4.4.8.5 Svi brodovi kojima je dodijeljeno nadvođe tipaB, osim tankera, tankera za kemikalije i tankera za plin,moraju imati dodatni rezervni uzgon na pramcu. Unutar 0,15L iza pramčane okomice, zbroj projekcije površina izmeđuljetne teretne linije i palube na boku (A1 i A2 na Slici4.4.8.5) i projekcije površin zatvorenog nadgrađa, ako onopostoji (A3), ne smije biti manji od:

100010

3415,0 min

LLF ⋅

+⋅+⋅ [m2]

gdje je:Fmin izračunato pomoću: Fmin = (Fo ⋅ f1) + f2;Fo tablično nadvođe, u mm, uzeto iz tablice

4.1.3.2 i ispravljeno prema pravilu4.1.3.4, ili 4.1.3.5, koje već odgovara;

f1 ispravak za koeficijent istisnine navedenu pravilu 4.4.3, i

f2 ispravak za visinu, u mm, naveden upravilu 4.4.4.

Zatvoreno nadgrađe, ako postoji

Krivulja uzvoja palube

Paluba nadvođa

Ljetna teretna linija

Slika 4.4.8.5

4.4.9 Ispravak zbog recesa na palubi nadvođa

4.4.9.1 Ako se na palubi nadvođa nalazi reces koji sene proteže do boka broda, nadvođe koje je izračunano bez re-cesa treba ispraviti za vrijednost smanjenja rezervne zapre-mine uslijed postojanja recesa. Ispravak se određuje kaoveličina koja se dobije dijeljenjem zapremine recesa spovršinom Aw vodne linije na 85% visine na boku od os-novke broda (vidi Sliku 4.4.9.1).

Ispravak za nadvođe: w

d

Adbl ⋅⋅

4.4.9.2 Ispravak se dodaje nadvođu odmah nakonunošenja svih ostalih ispravaka, osim ispravka za visinu napramcu.

4.4.9.3 Ako je nadvođe, ispravljeno zbog gubitka dijelarezervne zapremine uslijed postojanja recesa, veće od na-jmanjeg geometrijskog nadvođa određenog na osnovi visineza nadvođe mjerene do dna recesa, može se primjenjivati ovaposljednja vrijednost nadvođa.

4.4.9.4 Recesi u donjoj palubi određenoj kao palubanadvođa, ne moraju se uzeti u obzir, ako svi otvori na ot-vorenoj palubi imaju sredstva za zatvaranje nepropusna unevremenu.

4.4.9.5 Zahtjevi navedeni u točkama 4.4.9.1 - 4.4.9.4ne primjenjuju se na jaružala, klapete i sličnevrsti brodova s velikim otvorenim skladištima,o kojima u svakom pojedinom slučaju posebnorazmatra i odlučuje RO.

Slika 4.4.9.1

4.5 PRORAČUN NAJMANJIHNADVOĐA

4.5.1 Ljetno nadvođe

4.5.1.1 Najmanje ljetno nadvođe je nadvođe koje sedobije iz Tablice 4.1.2.3 i 4.1.3.2, ispravljeno prema točkama4.1.2, 4.1.3 i 4.1.4, ako dolaze u obzir, zatim prema točkamaod 4.4.2 do 4.4.7, i prema 4.4.8 i 4.4.9 ako dolazi u obzir.

4.5.1.2 Nadvođe u morskoj vodi, izračunano prema4.5.1.1, ali bez ispravka zbog položaja linije palube prema4.4.5, ne smije biti manja od 50 mm. Za brodove koji na po-dručju kategorije 1 imaju teretna grotla na kojima poklopcine udovoljavaju zahtjevima navedenim u 3.2.5 ili 3.4.3, nad-vođe ne smije biti manje od 150 mm.

4.5.1.3 Najmanja visina na krmi za brodove zaopskrbu, koja se određuje kao vertikalna udaljenost na krme-noj okomici od ljetne vodne linije s najvećom zategom kojanastaje u korištenju, do gornjeg ruba otvorene palube naboku, mora iznositi više od 0,005 L broda.

4.5.2 Tropsko nadvođe

4.5.2.1 Najmanje tropsko nadvođe je nadvođe koje sedobije tako da se od ljetnog nadvođa odbije 1/48 ljetog gaza,mjerenog od gornjeg ruba kobilice do središta prstena oznaketeretne linije.

4.5.2.2 Nadvođe u morskoj vodi, izračunano prema4.5.2.1, ali bez ispravka zbog položaja linije palube prema4.4.5, ne smije biti manje od 50 mm. Za brodove koji na po-dručju kategorije 1 imaju teretna grotla na kojima poklopci

0.15L


2009

ne udovoljavaju zahtjevima navedenim u 3.2.5, ili 3.4.3,nadvođe ne smije biti manje od 150 mm.

4.5.3 Zimsko nadvođe

4.5.3.1 Najmanje zimsko nadvođe je nadvođe koje sedobije tako da se ljetnom nadvođu doda 1/48 ljetnog gaza,mjerenog od gornjeg ruba kobilice do središta prstena oznaketeretne linije.

4.5.3.2 Ako je geometrijsko ljetno nadvođe, pro-računano u skladu s 4.5.1.1, manje od najmanjeg ljetnognadvođa dopuštenog u 4.5.1.2, ispravak za zimsko nadvođemora se dodati najmanjem ljetnom nadvođu, a ne pro-računanoj vrijednosti.

Ovaj zahtjev odnosi se i na ispravke za zimskonadvođe za sjeverni Atlantski ocean (točka 4.5.4) i za nad-vođe u slatkoj vodi (točka 4.5.5).

4.5.4 Zimsko nadvođe za sjeverni Atlantskiocean

Za brodove do, uključno, 100 m duljine, koji zavrijeme zimskog godišnjeg razdoblja uplove u bilo koji diosjevernog Atlantskog oceana, navedenog u točki 8. Priloga 1,najmanje nadvođe je zimsko nadvođe povećano za 50 mm.Za brodove dulje od 100 m zimsko nadvođe za sjeverni At-lantski ocean jednako je zimskom nadvođu.

4.5.5 Nadvođe u slatkoj vodi

4.5.5.1 Najmanje nadvođe u slatkoj vodi, gustoće 1t/m3, dobije se tako da se od najmanjeg nadvođa u morskojvodi odbije:

T⋅∆

40[cm],

gdje je:∆ − istisnina u morskoj vodi do ljetne teretne

vodne linije, t;T − masa (u tonama) za jedan centimetar

uronjenja u morskoj vodi na ljetnojteretnoj vodnoj liniji.

4.5.5.2 Ako se istisnina do ljetne teretne vodne linijene može ustanoviti, odbitak iznosi 1/48 ljetnog gaza, mjere-nog od gornjeg ruba kobilice do središta prstena oznaketeretne linije.


2009

5 POSEBNI ZAHTJEVI ZABRODOVE KOJIMA SE

DODJELJUJE NADVOĐE ZAPRIJEVOZ TERETA DRVA NA

PALUBI

5.1 UVJETI ZA DODJELJIVANJENADVOĐA ZA PRIJEVOZ TERETA NA

PALUBI

5.1.1 Primjena ovog odsjeka

Zahtjevi točaka 5.1.2 do 5.2.6, uključivo,primjenjuju se jedino na brodove kojima su dodijeljeneteretne linije za prijevoz tereta drva na palubi.

5.1.2 Definicije.1 Teret drva na palubi. Izraz “teret drva na

palubi” znači teret drvenih trupaca koji seprevozi na nepokrivenom dijelu palubenadvođa. Izraz ne uključuje drvenu pulpuili sličan teret∗.

.2 Teretne linije za prijevoz drva na palubi.Smatra se da teret drva koje se krca napalubi daje brodu izvjestan dopunski uz-gon i veću zaštitu od prelijevanja mora.Zbog toga se brodovima koji prevozedrvo na palubi može odobriti smanjenjenadvođa izračunatog prema zahtjevima5.2.1, a isto se obilježiti na bokovimabroda prema zahtjevima 2.2.2. Međutim,da bi se odobrilo i koristilo takvo posebnonadvođe, teret drva na palubi mora udo-voljavati određenim uvjetima, koji sunavedeni u 5.1.4, kao što i sam brod moratakođer udovoljavati određenim struk-turnim zahtjevima, koji su navedeni u5.1.3.

5.1.3 Struktura broda.1 Nadgrađe

Brodovi moraju imati kaštel barem stan-dardne visine i duljine najmanje 0,07 L.Također, ako je duljina broda manja od100 m, na krmi je potrebno postavitikrmicu barem standardne visine, iliuzdignutu krmenu palubu s palubnomkućicom barem jednake ukupne visine.

.2 Tankovi dvodnaTankovi dvodna, ako su ugrađeni nasredišnjoj polovini duljine broda, morajubiti odgovarajuće vodonepropusnouzdužno pregrađeni.

.3 Pune ogradeNa brodu se moraju postaviti ili puneograde visine najmanje 1 m, posebno po-

∗ Poziva se na Kod sigurnosnih postupaka za brodove za prijevoz tereta drvana palubi, usvojenog od IMO-a dopunjenom rezolucijom A.715(17).

jačanog gornjeg ruba, poduprte jakimuporama pričvršćenim za palubu, teopremljene potrebnim otvorima za otje-canje vode, ili prikladnim ogradama istevisine i posebno jake konstrukcije.

5.1.4 Slaganje tereta.1 Općenito.1.1 Otvori na palubi izloženoj vremenu, na

kojoj se slaže teret, moraju biti dobro zat-voreni i osigurani klinovima.Zračnici i odušnici moraju biti dobrozaštićeni.

.1.2 Drvo na palubi mora se protezati na-jmanje po čitavoj raspoloživoj duljini, tj.cijelom duljinom zdenca ili zdenaca iz-među nadgrađa.Ako nema graničnog nadgrađa na krme-nom dijelu, drvo se proteže najmanje dokrmenog kraja zadnjeg krmenog grotla.

.2 Kormilarski uređaj

.2.1 Kormilarski uređaj mora se učinkovitozaštititi od oštećenja teretom i, koliko jeizvodljivo, mora biti dostupan. Trebapredvidjeti učinkovita sredstva za kormi-larenje u slučaju kvara glavnog kormilar-skog uređaja.

5.2 PRORAČUN NAJMANJEGNADVOĐA ZA PRIJEVOZ TERETA

DRVA NA PALUBI

5.2.1 Najmanje ljetno nadvođe za prijevoztereta drva na palubi

Najmanje ljetno nadvođe za prijevoz tereta drvana palubi izračunava se prema 4.1.3.1 i 4.1.3.2, te ispravcimanavedenim u točkama od 4.4.2 do 4.4.7, i, ako dolazi u obzir,u 4.1.4 i 4.4.9. U tom slučaju postoci navedeni u Tablici4.4.6.2-2 zamjenjuju se postocima navedenim u Tablici 5.2.1.

Tablica 5.2.1

Ukupna efektivnaduljina nadgrađa 0 0,1L 0,2L 0,3L 0,4L

Postotak odbitka zasve vrsti nadgrađa 20 31 42 53 64

Ukupna efektivnaduljina nadgrađa 0,5L 0,6L 0,7L 0,8L 0,9L 1,0L

Postotak odbitka zasvevrste nadgrađa

70 76 82 88 94 100

Napomena:Postoci za duljine nadgrađa između duljina

navedenih u Tablici dobiju se linearnom interpolacijom.


2009

5.2.2 Zimsko nadvođe za prijevoz tereta drvana palubi

Najmanje zimsko nadvođe za prijevoz teretadrva na palubi dobije se tako da se najmanjem ljetnom nad-vođu za prijevoz tereta drva na palubi doda 1/36 ljetnog gazaza prijevoz tereta drva na palubi, mjerenog od gornjeg rubakobilice.

5.2.3 Zimsko nadvođe za sjeverni Atlantskiocean za prijevoz tereta drva na palubi

Najmanje zimsko nadvođe za sjeverni Atlantskiocean za prijevoz tereta drva na palubi jednako je kao i zim-sko nadvođe za sjeverni Atlantski ocean, navedeno u točki4.5.4 (Slika 5.2.3).

Slika 5.2.3

5.2.4 Tropsko nadvođe za prijevoz teretadrva na palubi

Najmanje tropsko nadvođe za prijevoz teretadrva na palubi dobije se tako da se od ljetnog nadvođa zaprijevoz tereta drva na palubi odbije 1/48 ljetnog gaza zaprijevoz tereta na palubi, mjerenog od gornjeg ruba kobilice.

5.2.5 Nadvođe za slatku vodu za prijevoztereta drva na palubi

Najmanje nadvođe za slatku vodu za prijevoztereta drva na palubi izračunava se prema 4.5.5.1, na osnoviljetne teretne vodne linije za prijevoz tereta drva na palubi, iliprema 4.5.5.2, na osnovi ljetnog gaza za prijevoz tereta drvana palubi, mjerenog od gornjeg ruba kobilice do ljetneteretne linije za prijevoz tereta drva na palubi.

5.2.6 Nadvođe za prijevoz tereta drva napalubi brodova tipa B sa smanjenimnadvođem

5.2.6.1 Nadvođa za prijevoz tereta drva na palubimogu se dodijeliti brodovima tipa B sa smanjenim nad-vođem, po uvjetom da se nadvođa za prijevoz tereta drva napalubi izračunaju na temelju standardnog nadvođa brodovatipa B.

5.2.6.2 Oznaka zimskog nadvođa za prijevoz teretadrva na palubi i/ili oznaka nadvođa za sjeverni Atlantik zaprijevoz tereta drva na palubi, moraju se postaviti na istojrazini kao za brodove tipa B sa smanjenim nadvođem, ako jeizračunata oznaka zimskog nadvođa za prijevoz drva napalubi i/ili izračunata oznaka nadvođa za sjeverni Atlantik zaprijevoz drva na palubi niža od oznake zimskog smanjenognadvođa za brodove tipa B.


2009

6. UVJETI ZA DODJELJIVANJENADVOĐA BRODOVIMA KOJI

NE OBAVLJAJUMEĐUNARODNA PUTOVANJA IMANJIM BRODOVIMA KOJI IH

OBAVLJAJU

6.1 OPĆENITO

6.1.1 Zahtjevi ovog odsjeka odnose se na:.1 nove brodove koji ne obavljaju među-

narodna putovanja (uključujući tehničkeploveće objekte);

.2 nove brodove kraće od 24 metra, kojiobavljaju međunarodna putovanja;

.3 postojeće brodove, ako potpuno udovol-javaju zahtjevima u ovom odsjeku, i tona:− brodove koji ne obavljaju

međunarodna putovanja, i− brodove manje od 150 bruto registar-

skih tona koji obavljaju međunarodnaputovanja.

6.1.2 Na brodove iz točke 6.1.1 primjenjuju se, poredzahtjeva ovog odsjeka, analogno i zahtjevi iz točke 2.1.1,točke 2.1.2, podtočke 3.2.15.8, i članaka 4.2 i 4.3.

6.1.3 Brodovima iz točke 6.1.1 ne dodjeljuju seteretne linije za pojedine pojase i područja, te se zato na tebrodove ucrtava samo oznaka teretne linije prema 2.1.2 iteretna linija za slatku vodu izračunana prema točki 4.5.5.Ako nadvođe nije veće od 180 mm, oznaku teretne linijepredstavlja samo znak teretne linije bez kružnog prstena.Iznad krajeva tog znaka ubilježavaju se slova priznate or-ganizacije, poput "CRS" kada se radi o Hrvatskom registrubrodova (vidi Sliku 6.1.3).

6.2 ČVRSTOĆA I STABILITETBRODA

6.2.1 Čvrstoća broda

Hrvatski registar brodova (u daljnjem tekstu:Registar) mora se uvjeriti da je čvrstoća brodske konstrukcijedovoljna u odnosu na dodijeljeno nadvođe. To se odnosi načvrstoću trupa i nadgradnji kojima se dimenzije konstrukci-jskih elemenata određuju u ovisnosti o gazu broda, na čvr-stoću palubnih kućica namijenjenih za smještaj posade, kao ipalubnih kućica i drugih konstrukcija koje zaštićuju silaze uprostore ispod palube nadvođa i prostore zatvorenih nad-građa.

Smatra se da brod koji je građen i održavan uskladu s Pravilima Registra, ili s pravilima priznatog stranogklasifikacijskog zavoda, ima odgovarajuću čvrstoću zaodređeno nadvođe.

6.2.2 Stabilitet broda

Stabilitet broda mora udovoljavati Pravilima,Dio 4. - Stabilitet. Zapovjednik svakog broda mora imati po-datke, odobrene od Registra, koji mu omogućuju da ocijenistabilitet broda u različitim uvjetima njegova korištenja.

6.3 UREĐAJI I SREDSTVA ZAZATVARANJE OTVORA U TRUPU I

NADGRAĐIMA

6.3.1 Položaj grotala, silaza i zračnika

U svrhu primjene ovog odsjeka, područja nakojima se nalaze grotla, silazi i zračnici, navedena su u 3.2.1.

6.3.2 Pražnice otvora

6.3.2.1 Visina pražnica otvora na izloženim palubamaodređuje se prema Tablici 6.3.2.

6.3.2.2 S obzirom na posebne uvjete i ograničena po-dručja korištenja, te konstrukcijske osobitosti broda, Registarmože u pojedinim slučajevima, na osnovi posebnog razma-tranja, odstupiti od zahtjeva navedenim na Tablici 6.3.2.

6.3.3 Teretna i druga grotla

Konstrukcija grotala i sredstava za njihovo zat-varanje mora udovoljavati Pravilima za klasifikaciju bro-dova, Dio 3. - Oprema trupa.

6.3.4 Provlake i grotlašca silaza

Provlake i silazna grotlašca koja vode u pros-tore koji ne služe za stanovanje, osim u strojarnicu ili uskladište za teret, moraju imati vodonepropusne poklopce.Registar može odobriti da se ta grotlašca izvedu bezpražnica, ako njihova izvedba sprečava prodiranja vode u teprostore.

Slika 6.1.3


2009

6.3.5 Silazi

6.3.5.1 Silazi na izloženim dijelovima palube, nadvođaili nadgrađa, koji vode u strojarnicu ili u stambene prostorije,moraju biti čvrste konstrukcije, i imati vrata nepropusna unevremenu. Visina pražnica određuje se prema točki 6.3.2.Sva vrata općenito se trebaju otvarati prema vani, a vrata ubočnim stijenkama također i u smjeru prema pramcu.

6.3.5.2 Visina pražnica ulaznih otvora u krajnjim pre-gradama zatvorenih nadgrađa mora biti najmanje:

.1 380 mm - za brodove koji plove u po-dručjima 1 do 4

.2 230 mm - za brodove koji plove u po-dručjima 5 i 6, i

Tablica 6.3.2

VISINA PRAŽNICA (mm) PODRUČJE PLOVIDBEVRST I POLOŽAJ PRAŽNICA 1, 2, 3 i 4 5 6, 7 i 8

.1 Teretna i druga grotla, te vidnici:− na području kategorije 1. 600 450 380− na području kategorije 2. 450 380 300

.2 Vrata na nadgrađima i palubnimkućicama koja zaštićuju silaze uprostore ispod palube nadvođa,te vrata samostalnih silaza unavedene prostore i otvorestrojarnice:− na području kategorije 1. 600 450 300− na području kategorije 2. 380 230 150

.3 Zračnici:− na području kategorije 1. 900 760 600− na području kategorije 2. 760 600 450

.4 Odušnici:− na području kategorije 1. 760 600 380− na području kategorije 2. 450 380 300

.3 150 mm - za brodove koji plove u po-dručjima 7 i 8, osim ako se ovim Prav-ilima zahtijeva drugačije. Visina pražnicaulaznih otvora u zatvorenom nadgrađumora iznositi za kategoriju 1 - 380 mm,za kategoriju 2 - 230 mm.

6.3.5.3 Primjena skidljivih pražnica dopušta se uzuvjete navedene u 3.2.2.3.

6.3.5.4 Visina pražnica vrata u pregradama palubnihkućica i nadgradnji silaza na području kategorije 1, koja vodedo prostorija koje imaju dopunske silaze, mogu biti sniženedo visine zahtijevane za područje kategorije 2.

6.3.6 Vidnici

Vidnici na izloženim dijelovima palube nad-vođa ili nadgrađa moraju biti čvrste izvedbe, i imati poklopcekoji osiguravaju vodonepropusnost. Visina pražnica određujese prema točki 6.3.2. Pražnice mogu biti i niže, ako se utvrdida zbog toga neće biti ugrožena sigurnost broda, ali se u tomslučaju može zahtijevati da vidnici budu neotvorivog tipa.

6.3.7 Otvori u nadgrađima

U krajnjim pregradama nadgrađa otvori morajuimati sredstva za zatvaranje koja sprečavaju prodiranje vode.Otvori smiju biti samo na mjestima koja nisu izložena nepos-

rednim udarcima valova. Inače, nadgrađe se ne uzima u obzirpri izračunavanju ispravka zbog nadgrađa, prema točki 6.5.

6.3.8 Okna

Dodatno zahtjevima navedenim u 3.2.14.1 i3.2.14.4, okna trebaju udovoljavati i slijedećim zahtjevima:

.1 Nijedno bočno okno ne smije bitipostavljeno tako da mu donji rub bude is-pod linije povučene paraleleno s bočnimrubom palube nadvođa kojoj je najnižatočka 0,025 B iznad ljetne linije, ili 300mm (prema tome koja je vrijednost veća).Za brodove koji plove u ograničenim po-dručjima hrvatskog obalnog mora, ta vri-jednost ne smije biti manja od 150 m.

.2 Teretni brodovi ne smiju imati bočnaokna u području prostora za teret.

.3 Bočna okna na putničkim brodovimamoraju biti tako izvedena, da se ne moguotvoriti bez odobrenja zapovjednikabroda.

6.3.9 Otvori u bokovima broda za ukrcavanjei iskrcavanje tereta i drugi slični otvori

Na sve otvore primjenjuju se zahtjevi navedeniu 3.2.10, u provedivoj i opravdanoj mjeri.


2009

6.3.10 Ostali otvori na vanjskoj oplati

Izljevi, odljevi, usisi, odvodi ispušnih plinova isl., koji imaju otvore u vanjskoj oplati ispod palube nadvođa,moraju imati nepovratne klapet ventile, ili neke drugepouzdane uređaje, koji sprečavaju prodiranje vode u brodskiprostor.

6.3.11 Otvori za otjecanje vode u punimogradama

Puna ograda u svakom zdencu mora imati ot-vore za otjecanje vode. Površina ovih otvora mora iznositinajmanje 7% površine ograde koja se proteže između nad-građa, odnosno cijele duljine ograde.

6.3.12 Zračnici

Na zračnike se primjenjuju zahtjevi navedeni u3.2.8, i to onoliko koliko je to provedivo i razumno. Visinepražnica zračnika određuje se prema točki 6.3.2. Zračnicibrodova koji plove u područjima unutar hrvatskog obalnogmora, s pražnicama višim od 2,3 m iznad palube, ne morajuimati sredstva za zatvaranje.

6.3.13 Odušnici

Na odušnike se primjenjuju zahtjevi navedeni u3.2.9, i to onoliko koliko je to provedivo i razumno. Visinepražnica odušnika određuje se prema točki 6.3.2.

6.4 ZAŠTITA POSADE

6.4.1 Rešetkaste i pune ograde

Rešetkaste ili pune ograde odgovarajuće čvr-stoće moraju se postaviti na svim izloženim dijelovimapalube nadvođa i na palubama nadgrađa, te na palubnimkovčezima i palubnim kućicama.

Visina punih ili rešetkastih ograda mora bitinajmanje 1 m iznad palube. Međutim, ako bi takva visinaometala normalan rad na brodu, ili ako bi, s obzirom naveličinu ili namjenu broda, bila neopravdana, Registar možeodobriti manju visinu, ali ne manju od visine zahtijevane uPravilima, Dio 20. - Zaštita pri radu.

Visina otvora ispod najnižeg uzdužnog redašipki rešetkastih ograda ne smije biti veća od 230 mm. Raz-mak između ostalih uzdužnih redova šipki ne smije biti većiod 380 mm. Na brodovima sa zaobljenim završnim vojemvanjske oplate, stupovi rešetkaste ograde moraju se postavitina ravni dio palube.

Zahtjevi za izvedbu rešetkastih ogradanavedeni su u Pravilima za klasifikaciju brodova, Dio 3 -Oprema trupa, točka 8.5, a punih ograda u Pravilima zaklasifikaciju brodova, Dio 2. - Trup, točka 5.6.

6.4.2 Sredstva za prolaz

Na sredstva za prolaz primjenjuju se zahtjevinavedeni u 3.3.2.

6.4.3 Slaganje palubnog tereta

Za slaganje palubnog tereta primjenjuju sezahtjevi navedeni u 3.3.3.

6.5 PRORAČUN NADVOĐA

Pojmovi u ovom poglavlju objašnjeni su u 1.2,osim definicije za duljinu broda (L), koja za potrebe ovogpoglavlja glasi:

Duljina broda (L) je duljina koja iznosi 96%ukupne duljine na vodnoj liniji povučenoj na udaljenosti od85% najmanje visine broda iznad gornjeg ruba kobilice, iliduljina od prednjeg ruba pramčane statve do osi osovinekormila na navedenoj vodnoj liniji, ako je ova vrijednostveća. Na brodovima s kosom kobilicom vodna linija na kojojse mjeri ta duljina mora biti paralelna s konstrukcijskomvodnom linijom. Krajevi navedene vodne linije na drvenim ikompozitnim brodovima uzimaju se kroz vanjski rub utorapramčane, odnosno krmene statve.

6.5.1 Osnovno nadvođe

Brodovima iz ovog odsjeka, osim brodovanavedenih u 6.5.7 i 6.6, osnovno nadvođe se određuje poizrazu:

f = 7,5 L + 20 [mm],

gdje je:f − osnovno nadvođe, mmL − duljina broda, m.

6.5.2 Ispravak zbog koeficijenta istisnine (Cb)

Ako je stvarni koeficijent istisnine (Cb) veći odstandardnog (Cbo), osnovno nadvođe, prema točki 6.5.1,pomnoži se s faktorom:

bo

bobC

CC2+ ,

gdje je:Cbo = 0,004 L + 0,5 - za brodove kraće od 45 m,Cbo = 0,68 - za brodove duljine 45 i više m.

6.5.3 Ispravak zbog visine (D) za određivanjenadvođa

Ako je visina D veća od

+ 615,0 L

L [m],

nadvođe se mora povećati za vrijednost:

2

+

−615,0 L

LD [mm].

6.5.4 Ispravak zbog duljine nadgrađa

Ako je udovoljeno uvjetima navedenim u 6.3.7,nadvođe se može smanjiti za vrijednost:


2009

(8,25 ⋅ L + 150)Ll

⋅ [mm],

gdje je:L − duljina broda, m,l − ukupna efektivna duljina nadgrađa, m.

6.5.5 Ispravak zbog uzvoja palube

Ispravak zbog uzvoja palube obavlja se uskladu s točkom 4.4.7.

6.5.6 Najmanje nadvođe

Najmanje nadvođe izračunano u skladu stočkama 6.5.1 do 6.5.5, ne smije biti manje od 50 mm.

6.5.7 Određivanje nadvođa otvorenimbrodovima

Brodovima bez palube (otvoreni brodovi, kojiplove u području hrvatskog obalnog mora) nadvođe seodređuje prema slijedećoj tablici, bez ispravaka navedenih utočkama 6.5.2 do 6.5.5.

Duljina , L (m) Nadvođe (mm) Razlika za 1 m L(mm)

10 320 1215 380 1420 450

Nadvođe ovih brodova mjeri se od gornjeg rubavanjske oplate i to na sredini broda.

6.6 POSEBNI UVJETI ZADODJELJIVANJE NADVOĐA

PLOVEĆIM OBJEKTIMA POSEBNENAMJENE, KOJI PLOVE U PODRUČJU

OBALNOG MORA REPUBLIKEHRVATSKE

6.6.1 Općenito

Ovaj članak se odnosi na tehničke ploveće ob-jekte namijenjene za određene svrhe, npr. na nabijače šipova,razbijače hridi, ploveće dizalice, jaružala i sl., kao i na bro-dove bez vlastitog porivnog uređaja, koji plove u područjuobalnog mora Republike Hrvatske.

6.6.2 Visina nadvođa

6.6.2.1 Objekti iz točke 6.6.1 moraju imati nadvođe odnajmanje 300 mm.

6.6.2.2 Ako objekti iz točke 6.6.1 imaju u vanjskojoplati bočna okna ili druge otvore, donji rub tih otvora morabiti najmanje 300 mm iznad vodne linije.

Ako ovi otvori imaju pouzdane uređaje za vo-donepropusno zatvaranje, Registar može odustati od zahtjevaiz prethodnog stavka ove točke.


2009

7 POSEBNI UVJETI ZADODJELJIVANJE NADVOĐA

RIBARSKIM BRODOVIMA

7.1 OPĆENITO

7.1.1 Ovaj odsjek se odnosi na:

.1 nove ribarske brodove, i

.2 postojeće ribarske brodove, ako potpunoudovoljavaju zahtjevima ovog odsjeka.

7.1.2 Na brodovima iz točke 7.1.1 primjenjuju se,pored zahtjeva ovog odsjeka, analogno i zahtjevi iz točaka2.1.1, 2.1.2 i 6.2.1.

7.1.3 Brodovima iz točke 7.1.1 ne dodjeljuju seteretne linije za pojedine pojase i područja, te se zato na tebrodove ucrtava samo oznaka teretne linije prema Slici 2.1.2,odnosno prema Slici 6.1.3, bez oznake teretne linije za slatkuvodu.

7.2 RIBARSKI BRODOVINAMIJENJENI ZA RIBOLOV U

PODRUČJU PLOVIDBE OD 1 DO 4

7.2.1 Uređaji i sredstva za zatvaranje otvorau trupu i nadgrađima, te otvori uogradama za otjecanje vode

7.2.1.1 Očuvanje vodonepropusnosti.1 Otvori kroz koje može prodrijeti voda u

brod moraju imati sredstva za zatvaranje,u skladu s ovim dijelom Pravila. Otvorina palubi koji mogu biti otvoreni za vri-jeme ribolova moraju se nalaziti blizusredišnjice broda. RO može odobriti idrugačiji smještaj tih otvora, ako jeuvjeren da zbog toga nije smanjenasigurnost broda.

.2 Poklopci otvora skladišta za ribu nakočaricama moraju biti vodonepropusni ipokretani s pomoću izvora energije, takoda se njima može upravljati sa svakogmjesta odakle nije zaklonjen pogled napoklopce.

7.2.1.2 Vrata nepropusna u nevremenu.1 Svi otvori za prolaz u stijenkama zat-

vorenih nadgrađa i drugih vanjskihstruktura (palubne kućice, nadgradnje nadsilazima i sl.), kroz koje može prodrijetivoda i dovesti brod u opasnost, morajuimati ugrađena, uokvirena i čvrsta vrata,tako da je čvrstoća cjelokupne strukturejednakovrijedna čvrstoći netaknutog di-jela strukture. Vrata moraju biti nepro-pusna u nevremenu. Uređaj za osiguranje

nepropusnosti vrata u nevremenu mora sesastojati od brtvi i stezaljki, ili drugihjednakovrijednih sredstava, pričvršćenihna stijenku ili na sama vrata. Vratamoraju biti otvoriva s obje strane stijenkena koju su ugrađena.

.2 Visina pražnica iznad palube vrataugrađenih u stijenkama nadogradnji nadsilazima, izdanaka i grotlišta strojarnice,koja omogućuju neposredan pristup nadijelove palube izložene nevremenu imoru, moraju iznositi najmanje 600 mmna radnoj palubi, i najmanje 300 mm napalubi nadgrađa. Ako se na temeljuiskustva pokaže opravdanim, uz odo-brenje RO, ove visine mogu biti smanjenedo najmanje 380 mm, odnosno 150 mm.Ova smanjenja se ne odnose na visinepražnica vrata koja omogućuju nepos-redan pristup u strojarnicu broda.

7.2.1.3 Grotla zatvorena drvenim poklopcima.1 Visina pražnica grotala iznad palube

mora biti najmanje 600 mm na izloženimdijelovima radne palube, i najmanje 300mm na palubi nadgrađa.

.2 Pri određivanju konačne debljine drvenihpoklopaca grotala mora se uzeti u obzirsmanjenje debljine koje nastaje kao posl-jedica grubog rukovanja poklopcima. Usvakom slučaju, konačna debljina drvenihpoklopaca određuje se po odnosu: 4 mmdebljine za svakih 100 mm nepoduprtograspona poklopca. Konačna debljina nesmije biti manja od 40 mm, a širina nali-jegajuće površine od 65 mm.

.3 Uređaj za učvršćenje drvenih poklopacaza osiguranje nepropusnosti u nevremenutreba izvesti u skladu s odgovarajućimzahtjevima navedenim u 3.2.4, ili na nekidrugi jednakovrijedan način, odobren odRO.

7.2.1.4 Grotla zatvorena poklopcima koji nisu oddrveta

.1 Visina pražnica grotala iznad palubemora biti u skladu sa 6.3.2. Ako se na te-melju iskustva pokaže opravdanim, uzodobrenje RO, visine svih pražnica semogu smanjiti, ili se pražnice mogu pot-puno izostaviti, ako time nije umanjenasigurnost broda. U ovom slučaju poklopcigrotala moraju biti što manji, te morajubiti pričvršćeni šarkama ili nekim drugimodgovarajućim jednakovrijednimsredstvima. Također, moraju biti spremniza brzo zatvaranje i osiguranje nepropus-nosti.

.2 Pri proračunu čvrstoće poklopaca uzimase u obzir opterećenje uslijed tereta kojise namjerava na njima prevoziti, ili sli-jedeće statičko opterećenje, ako je ovoveće:


2009

− 10 kN/m2, za brodove do, uključivo,24m duljine,

− 17 kN/m2, za brodove duljine 100 iviše m.

Za duljine između navedenih veličina,vrijednost opterećenja određuje se linear-nom interpolacijom.Za poklopce grotala smještenih na palubinadgrađa iza pramčane četvrtine duljinebroda (L), RO može odobriti smanjenjeopterećenja poklopaca za najviše 25% odnavedenih vrijednosti.

.3 Najveće proračunano naprezanje pok-lopaca izrađenih od brodograđevnogčelika normalne čvrstoće, pomnoženo sa4,25, ne smije prijeći vrijednost prekidnečvrstoće tog materijala. Progib poklopacauslijed navedenog opterećenja ne smijebiti veći od 0,0028 raspona.

.4 Čvrstoća poklopaca od materijala kojinisu brodograđevni čelici normalne čvr-stoće mora odgovarati čvrstoći poklopacaizrađenih od takvog čelika. Poklopcimoraju biti tako ukrijepljeni, da pod op-terećenjem osiguravaju nepropusnost unevremenu.

.5 Poklopci moraju imati stezaljke i brtve,dovoljne za osiguranje nepropusnosti unevremenu, ili neke druge odgovarajućeuređaje, odobrene od RO.

7.2.1.5 Otvori strojarnice.1 Otvori strojarnice moraju biti uokvireni i

zaštićeni grotlištima kojima je čvrstoćajednakovrijedna čvrstoći okolnog nad-građa.

.2 Vanjski otvori za prolaz moraju bitiopremljeni vratima koja su u skladu sazahtjevima RO (vidjeti Pravia za klasifi-kaciju brodova, Dio 3 - Oprema trupa,točka 7.5.2).

.3 Otvori strojarnice koji ne služe za prolazmoraju imati poklopce čvrstoće jed-nakovrijedne čvrstoći netaknute strukture.Poklopci moraju biti pričvršćeni i nepro-pusni u nevremenu.

7.2.1.6 Ostali otvori u palubi.1 Ako je potrebno za ribolov, mogu se na

palubi ugraditi otvori bez pražnica, spoklopcima koji se pričvršćuju vijcima,na bajonet, ili na neki drugi odgovarajućinačin; i provlake, ako se mogu vodone-propusno zatvoriti poklopcimapričvršćenim za okolnu strukturu. Imajućiu vidu veličinu i raspored otvora, kao iizvedbu njihovih sredstava za zatvaranje,RO može odobriti način zatvaranja metalna metal, ako takav način zatvaranjaosigurava vodonepropusnost.

.2 Otvori, osim grotala, otvora strojarnice,provlaka i otvora bez pražnica, u radnojpalubi i palubi nadgrađa moraju bitizaštićeni zatvorenim nadgradnjama

opremljenim vratima nepropusnim unevremenu, ili drugim odgovarajućimvratima. Silazi moraju biti smješteni štobliže središnjici broda.

7.2.1.7 Zračnici.1 Na brodovima duljine 45 i više m visina

pražnica zračnika, osim zračnika nami-jenjenih za strojarnicu, mora biti na-jmanje 900 mm na radnoj palubi, i na-jmanje 760 mm na palubi nadgrađa. Nabrodovima kraćim od 45 m, visina ovihpražnica mora biti 760 mm, odnosno 450mm. Visina pražnica zračnika strojarniceiznad palube određuje se dogovorno sRO, ovisno o njihovom smještaju nabrodu.

.2 Pražnice zračnika moraju biti jednakočvrste kao i okolna struktura, i morajuosiguravati nepropusnost u nevremenu, spomoću sredstava za zatvaranjepričvršćenih za zračnik ili okolnu struk-turu. Ako visina pražnica zračnika iznosiviše od 900 mm, one se moraju posebnopoduprijeti.

.3 Zračnici visine veće od 4,5 m iznad radnepalube, odnosno veće od 2,3 m iznadpalube nadgrađa, na brodovima duljine45 i više m, ne moraju imati sredstva zazatvaranje. Na brodovima kraćim od 45m sredstva za zatvaranje se ne morajupostaviti, ako visina zračnika iznad radnepalube iznosi više od 3,4 m, odnosnoiznad palube nadgrađa više od 1,7 m.

.4 RO može zahtijevati da se na zračnikenavedene u 7.2.1.7.3 ipak postave sred-stva za zatvaranje, ako to opravdavajuuvjeti njihova smještaja, ili druge bitneokolnosti.

.5 Ako postoji mala vjerojatnost da vodamože kroz zračnike prodrijeti u strojar-nicu broda, RO može odobriti da se na tezračnike ne postave sredstva za zat-varanje.

7.2.1.8 Odušnici.1 Izloženi dijelovi odušnika tankova i

praznih prostora ispod palube, koji seprotežu iznad radne palube ili palubenadgrađa, moraju biti jednako čvrsti kao iokolna struktura, i moraju biti prikladnozaštićeni. Otvori odušnika moraju imatisredstva za zatvaranje, koja moraju bitipričvršćena na odušnike i okolnu struk-turu.

.2 Otvori odušnika moraju biti najmanje 760mm visoko iznad palube na radnoj palubi,odnosno najmanje 450 mm na palubinadgrađa. Ako bi visina odušnika zbognjihovog smještaja ometala rad u vezi sribolovom, RO može odobriti smanjenjete visine, ako time nije umanjena sigur-nost broda.


2009

7.2.1.9 Sonde.1 Ako su postavljene sonde, njihovi gornji

krajevi moraju se protezati do lako pris-tupačnog mjesta i, gdje je to izvedivo,iznad radne palube.

.2 Otvori sondi moraju imati pričvršćenasredstva za zatvaranje. Sonde koje se neprotežu iznad radne palube, moraju imatiautomatski samozatvarajući uređaj.

7.2.1.10 Bočna okna i prozori.1 Bočna okna prostora ispod radne palube i

prostora unutar zatvorenih nadgrađasmještenih na toj palubi, moraju imatiunutarnje poklopce, pričvršćene šarni-rima, tako da se mogu sigurno i vodone-propusno zatvoriti.

.2 Nijedno bočno okno ne smije bitipostavljeno tako da mu donji rub bude is-pod linije povučene paralelno s bočnimrubom radne palube, kojoj je najnižatočka 500 mm iznad vodne linije koja od-govara najvećem dopuštenom gazu uslužbi.

.3 Bočna okna, njihova stakla i unutarnjipoklopci moraju biti čvrste izvedbe, odo-brene od RO.

.4 Za prozore kormilarnice mora se upotri-jebiti žilavo sigurnosno ili neko drugojednakovrijedno staklo.

.5 RO može prihvatiti bočna okna i prozorebez unutarnjih poklopaca na bočnim istražnjim stijenkama palubnih kućica,koje su smještene na radnoj palubi, iliiznad nje, ako je sigurno da zbog toganije umanjena sigurnost broda.

7.2.1.11 Izljevi i usisni otvori.1 Izljevi koji se vode kroz oplatu, bilo iz

prostora ispod radne palube, ili iz zat-vorenih nadgrađa ili palubnih kućica natoj palubi, a koji imaju vrata u skladu sazahtjevima navedenim u 7.2.1.2, morajuimati lako pristupačan uređaj zasprečavanje prodiranja vode u brod.Svaki zasebni izljev mora redovito imatinepovratni klapet ventil s uređajem zaizravno sigurno zatvaranje s lako pristu-pačnog mjesta. Takav ventil se možeizostaviti, ako RO smatra da ulijevanjevode u brod kroz takav otvor ne možeizazvati opasno naplavljivanje, i da jedebljina cijevi dovoljna. Uređaj zaizravno zatvaranje navedenog ventilamora imati uređaj koji pokazuje je li ven-til otvoren ili zatvoren.

.2 U strojarnicama s posadom, glavnim ipomoćnim usisima i izljevima za morskuvodu, bitnim za rad strojeva, može seupravljati na samom mjestu. Uređaji zaupravljanje moraju biti lako pristupačni imoraju imati uređaje koji pokazuju jesu liventili otvoreni ili zatvoreni.

.3 Sve naprave na vanjskoj oplati i ventilikoji se zahtijevaju u ovoj točki, morajubiti od čelika, bronce ili nekog drugograstezljivog materijala, odobrenog od RO.Sve cijevi između vanjske oplate i ovihventila moraju biti od čelika, osim cijeviu prostorima (izuzevši strojarnicu) bro-dova koji nisu od čelika, gdje RO možeodobriti upotrebu drugih materijala.

7.2.1.12 Otvori u ogradama za otjecanje vode.1 Ako pune ograde na izloženim dijelovima

radne palube tvore palubne zdence, na-jmanja površina otvora za otjecanje vode(A) na svakom boku broda za svaki zde-nac na radnoj palubi određuje se poizrazu:

A = 0,7 ⋅ l [m2],

gdje je:l = duljina pune ograde u svakom zdencu (u

metrima); ne mora se uzeti vrijednostveća od 0,7 ⋅ L.Ako je srednja visina pune ograde većaod 1200 mm, zahtijevanu površinu otvoratreba povećati za 0,004 m2 po metru dul-jine zdenca, za svakih 100 mm razlike uvisini ograde.Ako je srednja visina ograde manja od900 mm, zahtijevana površina otvora semože smanjiti za 0,04 m2 po metru dul-jine zdenca, za svakih 100 mm razlike uvisini ograde.

.2 Površinu otvora za otjecanje vodeodređenu prema 7.2.1.12.1 treba povećati,ako RO smatra da uzvoj palube nije do-voljan za brzo i uspješno otjecanje vode spalube.

.3 Najmanja površina otvora za otjecanjevode za svaki zdenac palube nadgrađa nesmije biti manja od polovine površine (A)određene prema 7.2.1.12.1.

.4 Otvori za otjecanje vode moraju bitiraspoređeni uzduž cijele ograde zdenca,tako da se omogući brzo i uspješno otje-canje vode s palube. Donji rubovi otvoramoraju biti što bliže palubi.

.5 Zaštitne daske i naprave za smještaj ri-barske opreme moraju biti postavljenetako da ne ometaju uspješno otjecanjevode kroz otvore u ogradama.

.6 Otvori za otjecanje vode kojima visinaprelazi 300 mm, moraju biti opremljeniletvicama ili šipkama na razmacima nevećim od 230 mm i ne manjim od 150mm, ili drugim prikladnim zaštitnimsredstvima. Poklopci otvora, ako suugrađeni, moraju biti odobrene izvedbe.Ako se smatra potrebnim da se na ot-vorima za otjecanje vode ugrade uređajiza zaključavanje poklopaca za vrijeme ri-bolova, ti uređaji moraju biti odobreni od


2009

RO, i njima se mora moći upravljati slako pristupačnog mjesta.

.7 Poklopci i zaštitna sredstva otvora za ot-jecanje vode s palube, na brodovimanamijenjenim za ribolov u područjimaizloženim zaleđivanju, moraju biti lakoskidljivi, da bi se ograničilo hvatanjeleda. Veličina otvora, kao i uređaji zaskidanje zaštitnih sredstava, moraju bitiodobreni od RO.

7.2.2 Zaštita posade

7.2.2.1 Opće mjere zaštiteOpće mjere zaštite posade navedene su u Prav-

ilima, Dio 20. - Zaštita pri radu i smještaj posade.

7.2.2.2 Pune i rešetkaste ograde.1 Na svim izloženim dijelovima radne

palube i palube nadgrađa ili palubnihkućica, ako su one radne površine, trebapostaviti prikladne pune ili rešetkasteograde. Visina tih ograda iznad palubemora biti najmanje 1 metar. Međutim,ako bi takva visina ometala normalan radna brodu, RO može odobriti manju visinu,ali ne manju od visine zahtijevane uskladu s Pravilima, Dio 20.- Zaštita priradu.

.2 Najmanju okomitu udaljenost izmeđunajviše vodne linije u službi (radna vodnalinija) i najniže točke gornjeg ruba puneograde, ili gornjeg ruba radne palube, akoje postavljena rešetkasta ograda, trebaodrediti tako da ta udaljenost osigura do-voljnu zaštitu posade od prelijevanjamora po radnoj palubi. Pri tome trebauzeti u obzir stanje mora i vremenskeuvjete predviđenih područja ribolova, vrstbroda i načine ribolova.

.3 Visina prostora iznad najnižeg uzdužnogreda šipki rešetkastih ograda ne smije bitiveća od 230 mm. Razmak između ostalihuzdužnih redova šipki ne smije biti većiod 380 mm, a udaljenost između stupacaograde ne smije biti veća od 1,5 m. Akobrod ima zaobljen završni voj vanjskeoplate, okomiti stupci ograde moraju bitipostavljeni na ravnom dijelu palube. Naogradama se ne smiju nalaziti oštraizbočenja, rubovi i uglovi.

.4 Zahtjevi koji se odnose na konstrukcijurešetkastih i punih ograda moraju biti uskladu sa zahtjevima RO (vidjeti Pravilaza klasifikaciju brodova, Dio 3. - Oprematrupa, članak 8.5, te Pravila za klasifi-kaciju brodova, Dio 2. - Trup, točka 5.6).

7.2.2.3 Sredstva za prolaz.1 Za zaštitu posade za prolaz između stam-

benih prostorija, strojarnice i svih drugihmjesta koja služe za rad u vezi s ko-rištenjem broda, moraju se predvidjeti

zadovoljavajuća zaštitna sredstva (npr.rešetkaste ograde, užeta za pridržavanje,prolazni mostići ili prolazi ispod palube, isl.). Prema potrebi, na vanjske stijenkepalubnih kućica i grotlišta trebaju sepostaviti olujni rukohvati, u svrhu zaštiteprolaza i rada posade.

.2 Krmeni kočari na krmenoj rampi morajuimati prikladna zaštitna sredstva, kao štosu vrata, pregrade ili mreže iste visinekao susjedna puna ili rešetkasta ograda.Ako takva zaštita nije postavljena, potre-bno je predvidjeti lanac ili druga sredstvaza zaštitu prolaza preko rampe.

7.2.3 Visina pramca

Visina pramca broda mora biti dovoljna daspriječi prekomjerno prelijevanje vode preko palube. Priodređivanju te visine treba uzeti u obzir stanje mora i vre-menske uvjete predviđenih područja ribolova, vrst broda inačina ribolova.

7.2.4 Određivanje najmanjeg nadvođa

Najmanje nadvođe, odnosno najveći dopuštenigaz broda u službi, određuje se prema predviđenim uvjetimanamjene i korištenja broda, s tim da se udovolji zahtjevimakoji se odnose na:

.1 zadovoljavajuća svojstva stabilitetabroda, u skladu s Pravilima, Dio 4.- Sta-bilitet;

.2 razuman stupanj sigurnosti posade priradu od prelijevanja vode po palubi, uskladu sa zahtjevima navedenim u7.2.2.2.;

.3 razuman stupanj sigurnosti broda od pro-dora vode u unutarnjost zatvorenih pros-tora, koji se postiže valjanim sredstvimaza zatvaranje otvora, i primjenomzahtjeva koji se odnose na visinu pramcau skladu sa 7.2.3.

7.2.5 Oslobađanja

Ministarstvo može osloboditi od zahtjeva ovogdijela Pravila svaki brod novih svojstava, ako bi primjenanavedenih zahtjeva mogla spriječiti istraživanje daljnjeg raz-voja tih svojstava i njihovu primjenu na brodovima. Međutimsvaki takav brod mora ispunjavati zahtjeve sigurnosti, kojiprema mišljenju Ministarstva, odgovaraju uvjetima službe zakoju je brod namijenjen.

7.3 RIBARSKI BRODOVINAMIJENJENI ZA RIBOLOV UNUTAR

PODRUČJA OD 5 DO 8

Na ove brodove primjenjuju se zahtjevi odsjeka6., s tim što se ribarskom brodu ne može dodijeliti nadvođeniže od L/75 (m). Registar vrši ulogu RO.

Priređeno u Hrvatskom registru brodova

Tisak: Hrvatski registar brodova

Documents

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH … za statutarnu certifikaciju, Dio 6...1.1.4.5 Brodovima koji prevoze teret drva na palubi mogu se, uz nadvođa određena u skladu s