Opi pregled rjeenja i

hidrotehnikih graevina Potrebe koritenja voda i zatita od voda prvenstveno se rjeavaju

izgradnjom hidrotehnikih graevina, a zatita voda rjeava se nizom mjera i aktivnosti u drutvu i dijelom izgradnjom hidrotehnikih graevina (ureaji za proiavanje voda).

Obzirom na stalan rast potreba u odnosu na vode, te ograniene koliine i razliitu kvalitetu vode, danas se u pravilu primjenjuju vienamjenska rjeenja, kojima se zadovoljavaju sve potrebe, koje je mogue zadovoljiti planiranom primjenom takvog rjeenja.

Jedna od najire koritenih graevina je akumulacija.

F-ja akumulacija?

Gdje se izvode? Rezervoari?

F-ja retencija ? Razlika: samo u vrijeme poplavnih voda i njihovo isputanje u vodotok nakon prolaska velikih voda. Obje se graevine ostvaruju

izgradnjom brana s odgovarajuim ureajima i opremom.

Brane i ustave opremljene su odgovarajuim graevinama i opremom kojom se omoguuje ostvarenje svrhe tih graevina (preljevi, ispusti, hidromehanika oprema).

Slinih su svojstava i nasipi, koji se koriste za spreavanje plavljenja branjenih povrina. U sklopu nasipa se takoer ugrauju odgovarajue graevine (na pr. epovi i sl).

Voda se od mjesta zahvata do mjesta koritenja dovodi provodnicima, koji se koriste i za distribuciju vode na mjestu koritenja, te za odvod vode natrag u prirodu.

Provodnici se prvenstveno razlikuju prema konstrukciji, te ih u tom sluaju dijelimo na kanale, tunele i cjevovode.

Uz kanale za odvodnju (dreniranje) vika vode iz tala koriste se podzemne drenae. Na provodnicima se izvode odgovarajue graevine i ugrauje prema potrebi oprema.

.

U sklopu ureenja vodotoka i zatite od fluvijalne erozije koriste se regulacijske i obalne graevine, bujine pregrade, hidrotehnike stepenice i ostale graevine ureenja sliva

PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

U cilju pripreme, izvedbe i koritenja hidrotehnikih sistema i graevina koje ih ine neophodno je poznavanje :

odgovarajuih karakteristika drutva (element ovjek u sistemskom prikazu odnosa ovjek-voda),

prirode i postojeih i

planiranih zahvata (umjetne prirode dijela koji je nastao ili se oekuje da e se ostvariti djelovanjem ovjeka).

Ta znanja su polazita ili podloge za ostvarenje hidrotehnikih graevina.

Priroda

Priroda se moe prouavati kroz njenu grau (strukturu) i procese koji su u njoj prisutni, te procese (djelovanje) u odnosu na ovjeka (drutvo) i umjetnu (izgraenu) prirodu.

Procesi se sagledavaju u vremenu, te moemo razlikovati zbivanja koja se ostvaruju u nama vidljivim vremenskim jedinicama (deseci, stotinjak godina i manje), i zbivanja koja se ostvaruju u dugim vremenskim jedinicama (stotine tisua i milijuni godina) i s naeg dananjeg stajalita i stajalita planiranih zahvata ne razmatraju se kao procesi.

Raspoloiva dokumentacija

Polazita ili podloge prvenstveno ine raspoloivi i dostupni materijali, koji se obrauju i pohranjuju u razliitim slubama i institucijama.

Na primjer osnovni podaci o drutvu i stanju drutva nalaze se u Zavodu za statistiku.

U Geodetskoj upravi nalazi se sav osnovni kartografski materijal.

Osnovni meteoroloki i hidroloki podaci nalaze se u Hidrometeorolokom zavodu (HMZ).

Katastar geolokih, hidrogeolokih i slinih istraivanja nalazi se u Geolokom institutu.

Nadlena Ministarstva

Dopunska istraivanja....

Raspoloivi i dostupni materijali u pravilu nisu za konkretne zahvate dovoljni, te se u prvom koraku provode dopunske obrade i studije (ocjena raspoloivih i dostupnih podloga).

Najee je potreban i slijedei korak (kod veih je zahvata taj korak u pavilu potreban) u kojem se na osnovi programa, koji izrauje projektant, provode dopunska istraivanja u prirodi, laboratoriju i modeliranjem (matematiki i fizikalni modeli).

to je zahvat sloeniji i priprema je podloga sloenija, potreban je vei opseg istraivanja, istraivanja su sloenija, te je potrebno vie vremena i sredstava. Takve detaljne podloge (a tih je kod HG veina) moraju se posebno naruiti, uz znaajno plaanje, a za to projektant treba napraviti program ureenja postojeih podataka ili program istraivanja nedostajuih podataka.

Svaki zahvat u prirodi, pa tako i hidrotehnike graevine, moe se izvesti samo u skladu s dokumentima prostornog ureenja, koji ine jednu od osnovnih podloga, i koji se mogu mijenjati i prilagoavati novim spoznajama i potrebama.

Za svaku razinu razrade rjeenja od studije, idejnog rjeenja,

idejnog, glavnog i izvedbenog projekta pripemaju se i koriste odgovarajue podloge.

Dio podloga zadovoljava i na osnovnoj razini (planovi razvoja i sl) dok se vei dio podloga mora posebno pripremati i obraditi. Na primjer, meteoroloke i hidroloke podloge u pravilu je potrebno

posebno obraditi, a ponekad su potrebna i posebna i naknadna mjerenja (pogotovo kod velilkih zahvata kod kojih priprema traje vei broj godina).

U pravilu se mora detaljno snimati teren u podruju zahvata. Takoer se u pravilu moraju provesti i geomehanika istraivanja u podruju zahvata. Ovisno o veliini zahvata i utjecaju na okoli pribavljaju se i obrauju i druge podloge.

U procesu pripreme izgradnje i poetka koritenja vano je istaknuti tri osnovna koraka u kojima se od nadlenih institucija ishode odreene dozvole.

Urbanistika saglasnost, kojom se utvruju uvjeti pod kojim se

dozvoljava izvedba zahvata. Kao jedna od podloga za izdavanje lokacijske dozvole izrauje se idejni projekat planiranog zahvata, te provodi procjena utjecaja na okoli. Dio ove saglasnosti su i vodnogospodarski uvjeti.

Graevinskom dozvolom, koja se izdaje na osnovi glavnog projekta, potvruje se da je rjeenje izraeno u skladu s lokacijskom dozvolom i da se moe pristupiti graenju. Sastavni dio je i vodnogospodarska saglasnost.

Upotrebna dozvola se izdaje nakon potpune izgradnje i pripremljenosti zahvata za koritenje, a prije poetka koritenja. Njom se utvruje da je zahvat izveden u skladu s graevinskom dozvolom i da je prikladan za upotrebu.

Kao i kod svakog zahvata u prirodi tako i kod planiranja, izgradnje i koritenja hidrotehnikih sistema nuno je poznavanje i primjena pozitivnih (vaeih) propisa, kojima se utvruje pod kojim uvjetima i na osnovi koje se dokumentacije moe zapoeti gradnja i koristiti izvedeno rjeenje.

Jedan od osnovnih dokumenata koji utvruje namjenu prostora i uvjete njegovog koritenja je plansko-prostorna dokumentacija. U sluaju da planirani hidrotehniki zahvati nisu utemeljeni u prostorno-planskoj (PP) dokumentaciji neophodno je pokrenuti postupak izmjene i dopune te dokumenatcije kao dio u rjeavanju problema zadovoljenja potreba.

Neki od relevantnih dokumenata prostornog ureenja realiziraju se na dravnoj/entitetskoj razini:

Strategija razvoja

Prostorni planovi

Strategija upravljanja vodama

Podloge:

13

Prikaz vodotoka

14

Da bi se vodotoci mogli izuavati---------?

Poznavanje , Podjela vodotoka:

Po mjestu nastanka (one koje istiu iz jezera, iz podzemlja, topljenjem gleera)

Prema hidraulikim karakteristikama (bujine, planinske i ravniarske rijeke)

Sa geolokog aspekta (mlade, zrele i stare vodotoke)

Slivno podruje Topografski/Orografski sliv Hidroloki/Geoloki sliv

Vododjelnica

15

16

17

18

19

20

Voda Voda predstavlja osnovni medij kojim se bavi hidrotehnika praksa, te je

posebno znaajno poznavanje svojstava vode i njene pojave u prirodi.

Nama je dostupna povrinska i podzemna voda, nae potrebe se zadovoljavaju u rjeavanju odnosa s tom vodom pa su potrebna znanja o tim vodama.

Osnovno je poznavanje koliine i kvalitete vode u prostoru i vremenu. Budui da je proces kretanja vode u prirodi vrlo intenzivan i da se stanje voda praktino mijenja iz trenutka u trenutak neophodno je stalno promatranje stanja vode.

Povrinske vode (osnovni podaci) Vodostaji Protoci Nanos Pojava leda Temperatura vode Fiziko-kemijsko-bioloka svojstva

Podzemne vode Vodostaji Kvalitet voda Smjerovi kretanja

Kod rjeavanja problema povrinske i urbane odvodnje osnovna su hidroloka podloga JTP krivulje (Jaina,Ttrajanje i Povratno razdoblje) -JTP krivulja (u struci tradicionalno ITP krivulje) pokazuju kolika e biti jaina oborine u [mm/h] ako se desi kia povratnog razdoblja PR [god] koja traje t[h].

Oblik zemljita Pri svakom zahvatu neophodno je poznavanje oblika terena

(konfiguracije), koja se prikazuje kartama razliitih mjerila. To je podruje geodezije (izmjere zemljita). Pri radu koriste se "karte" malog mjerila za osnovnu orijentaciju u prostoru pa sve do detaljnih "planova" krupnog mjerila. Karte se izrauju na dravnoj razini za javno koritenje, a planovi se za potrebe projektiranja snimaju i izrauju po narudbi.

Geodetske karte slue za smjetaj HG na teren u vidu preglednih situacija. Tlocrti velikih HG rade se na geodetskim kartama, a malih na geodetskim planovima. Slijedea namjena geodetskih podloga je za hidroloke, hidraulike i geotehnike proraune, kao na primjer: definiranje slivnog podruja, proticajni profili vodotoka i profili terena.

Sve digitalne karte su geokodirane; t.j. prikazane u geodetskim koordinatama.

Na katastarskim planovima (na kojima se ne prikazuje oblik terena) prikazuju se vlasniki odnosi pomou katastarskih estica zemljita i ucrtanih postojeih graevina. Oni slue zato da bi se na njima nacrtale budue graevine.

Takav prikaz obavezan je stoga da bi se kod ishoenja lokacijske i graevne dozvole moglo provjeriti da li postoji pravo graenja (vlasnitvo, koncesija ili slunost) na katastarskim esticama koje zahvaa namjeravana gradnja.

Te se podloge utvruju geolokim i geotehnikim istranim radovima. Istrani radovi u tlu uvijek su obvezni ako se graevina temelji na koherentnom i/ili nekoherentnom tlu.

Istrani radovi u stijeni su potrebni za temeljenje velikih i tekih graevina neposredno na stijeni, dok se za male graevine obino pretpostavlja da je stijena dovoljno nosiva pa posebni istrani radovi obino nisu potrebni.

Primjer nekoherentnog tla - na slici je prikazan ljunak

Primjer koherentnog tla - na slici je prikazana glina

Terenski istrani radovi obavljaju se strunim pregledom terena i pomou istranih buotina i istranih jama. Iz njih se uzimaju uzorci tla (poremeeni i/ili neporemeeni), ali se u njima mogu vriti i terenski pokusi (SPT, krilna sonda, statika penetracija i mnogi drugi) za definiranje geomehanikih zkarakteristika tla. Osim toga radi se i terenska klasifikacija tla.

Laboratorijski istrani radove obavljaju se u geotehnikom laboratoriju na uzorcima uzetim tokom terenskih istranih radova. Iz poremeenih nekoherentnih uzoraka mogu se nainiti: zapreminska teina suha i uronjena, prirodna vlanost, granulometrijska krivulja. Na poremeenim koherentnim uzorcima mogu se ispitati jo i aterbergove granice te izvriti direktno smicanje.

Na neporemeenim koherentnim uzorcima moe se ispitati aksijalna i triaksijalna vrstoa u dreniranim ili nedreniranim uvjetima. Ovo u standardana ispitivanja, ali rade se i druga.

Posebnost hidrotehnikih graevina su hidrogeoloke podloge. Trae se kod graevina za zahvat vode (obnovljive i neobnovljive rezerve, rasprostiranje u podzemlju, kakvoa, propusnost tla, brzine kretanja) i kod graevina za spremanje vode na tlu kao to su akumulacije (vododrivost tla, ponori, jame i pilje).

Za hidrogeoloke podloge mogu posluiti gore navedeni istrani radovi koji se u posebnim sluajevima mogu dopuniti mjerenjem tlaka podzemne vode pomou pijezometara te ispitivanjem propusnosti tla ili stijena probnim crpljenjem ili ubacivanjem vode u posebne buotine.

estina rua vjetrova

Primjer projekta regionalnog vodovoda Plava voda Primjer klizita Podloge

Istraivanja

projekat