PREDAVANJE

FISKALNA POLITIKA

UTJECAJ JAVNE POTROŠNJE I POREZA NA DOMAĆI PROIZVOD

FISKALNA POLITIKA

• Promjene javnih prihoda i rashoda radi postizanja zadovoljavajuće stope rasta i stabilnosti cijena.

ZADAĆE VLADE

• Rast domaćeg proizvoda ili DP-a percapita

• Stabilnost cijena i domaćeg proizvoda• Pravednija raspodjela dohotka

UTJECAJ JAVNE POTROŠNJE NA DOMAĆI PROIZVOD

• JAVNA (BUDŽETSKA ILI DRŽAVNA) POTROŠNJA G = potrošnja roba i usluga namijenjenih podmirenju zajedničnih i općih potreba društva.

• Prošireni model agregatne potražnje u zatvorenoj privredi glasi:

AD = Y = C + I + G• Uvođenje G dovelo je do povećanja agregatne

potražnje i do povećanja ravnotežnog domaćeg proizvoda.

Uvjet ravnoteže u zatvorenoj privredi

AS=AD=C+I+G

C, I, G

Y

AD=AS

C

C+I

C+I+G

Y1 Y2 Y3 Ymax

• UVOĐENJEM NOVIH KOMPONENTI AUTONOMNE POTROŠNJE AGREGATNOJ POTRAŽNJI POVEĆAVA SE RAVNOTEŽNI DOMAĆI PROIZVOD, UZ UVJET Ymax > Y.

• BUDŽETSKA POTROŠNJA se financira:– Porezima– Budžetskim deficitom koji se pokriva

zaduživanjem kod nefinancijskog ili financijskog sektora

Financiranje budžetske potrošnje

• Porezi • Budžetski deficit

• Uravnotežen budžet T = G+TR• Budžetski suficit T > G+TR• Budžetski deficit T < G+TR

• FUNKCIJA POREZA T = Ta + t × Y

• Ta = zbroj poreza neovisnih o veličini domaćeg dohotka

• Prosječna porezna stopa T / Y• Granična porezna stopa dT / dY = t

pokazuje koji se dio dodatne jedinice dohotka oduzima u obliku poreza t (t je manji od 1 – uvjet stimulativnosti poreza).

Prosječna i granična porezna stopa

T = Ta + tY/:Y

• T/Y = Ta/Y + t Prosječna porezna stopa/pokazuje prosječno opterećenje domaćeg proizvoda

• dT/dY = t Granična porezna stopa/pokazuje koji se dio dodatne jedinice dohotka oduzima u obliku poreza t.

•Y

Funkcija poreza

Ta- porezi neovisni o veličini domaćeg proizvoda

T = Ta+tY tY- porezi koji ovise o dom. proiz.

T=Ta+tY

Y

T

Ta

Y1 Y2

∆ Y

∆ T

• ELASTIČNOST POREZA NA DOHODAK= pokazuje postotno povećanje poreza koje rezultira iz povećanja dohotka za 1% (to je odnos granične porezne stope i prosječne porezne stope).

• Ako je elastičnost veća od 1 govorimo o PROGRESIVNIM porezima, ako je manja od 1 od DEGRESIVNIM, a ako je 1 o PROPORCIONALNIM porezima.

Elastičnost poreza

E T,Y = (dT/dY)/(T/Y)

Pokazuje postotno povećanje poreza koje rezultira iz povećanja dohotka za 1%

RASPOLOŽIVI DOHODAK

• Osobna potrošnja više nije samo funkcija dohotka C; potrebna je korekcija za poreze T i transfere TR

• Raspoloživi dohodak Yd = Y – T + TR• C = f (Yd) = α + β × Yd

• C = f (Yd) = α + β × (Y – Ta-t×Y + TR)• C = α + β ×(1-t)×Y- β ×Ta+ β ×TR• Granična sklonost potrošnji = β ×(1-t)

β ×(1-t) < β• Slijedi da se uvođenjem poreza smanjila

granična sklonost potrošnji za t× β, odnosno smanjilo djelovanje multiplikatora autonomne potrošnje.

Funkcija štednje• Y = C + I + G• Y = C + S + T-TR• Y=Y slijedi da je S+T-TR=I+G• S+(T-TR-G) = I• Eventualni višak u budžetu služi kao

dodatni izvor financiranja investicija, i obratno, ako je G veći od T, onda bi I trebale biti manje od S, što znači da se dio štednje troši za financiranje investicija.

Ravnotežni domaći proizvod

• Uvođenje budžetske potrošnje G utječe na povećanje domaćeg proizvoda, a uvođenje poreza na smanjenje domaćeg proizvoda.

• Povećanje budžetskih rashoda iznad budžetskih prihoda utječe na povećanje domaćeg proizvoda u situaciji nepotpune zaposlenosti.

UVOĐENJE BUDŽETSKE POTROŠNJE I UVOĐENJE POREZA

C’=50 + 0,6 Y

C=50 + 0,75YC+I+G C’+i+G

AS=AD

Y

I

I+G

S=-50+0,25YS+T=-50+0,4Y

Y1 Y2 Y3 Y4

C,I,G

I,S,T,G

Multiplikator potrošnje u modelu Y=C+I+G

• Multiplikator glasi:• dY/dA = 1 / (1-β×(1-t))• t= porezna stopa• Uvođenje poreza na dohodak, kojim se

financira budžetska potrošnja, smanjuje multiplikator, a time i rast domaćeg proizvoda.

• U uvjetima recesije kada se multiplikator smanjuje on djeluje POZITIVNO, jer je smanjenje domaćeg proizvoda sve manje. Zato taj porez djeluje kao automatski stabilizator, smanjujući mogući porast domaćeg proizvoda u fazi rasta i njegovo opadanje u fazi recesije.

RJEŠAVANJE MODELA

• Polazni model:• Y=C+I+G• C=α+β×Yd• Yd=Y-T+TR• T=Ta+t×Y

• Endogene (nepoznate) varijable su: Y i C• Egzogene (zadane) varijable su: I, TR, Ta i

G

PRIMJER

• Y=C+I+G• Autonomna potrošnja iznosi 120• Granična sklonost potrošnji iznosi 0,8• Transferi iznose 10• Porezna stopa iznosi 10%

• Izračunajte ravnotežni dohodak Y ako su I=G=200.

• Izračunajte raspoloživi dohodak.• Usporedite djelovanje multiplikatora sa i bez

poreza• Koliko iznosi C?

FISKALNA POLITIKA

• To je državna politika usmjerena na promjene državnih prihoda i rashoda, sa svrhom ostvarivanja osnovnih makroekonomskih ciljeva.

• Instrumenti fiskalne politike su: budžetska potrošnja G, autonomni porezi Ta, transferi TR i porezna stopa t.

• Sve te varijable se javljaju u reduciranom modelu.

ČETIRI INSTRUMENTALNE VARIJABLE FISKALNE POLITIKE

• BUDŽETSKA POTROŠNJA (G)• AUTONOMNI POREZI (Ta)• TRANSFERI (TR)• POREZNA STOPA (t)

1.Promjena budžetske potrošnje GdY/dG = 1 / (1-β×(1-t))

U situaciji nepotpune zaposlenosti jedinično povećanje budžetske potrošnje dovelo bi do povećanja domaćeg proizvoda za iznos gornjeg multiplikatora. I obratno, u slučaju smanjenja.

• U situaciji nezaposlenosti treba povećati G, a u situaciji inflacije smanjiti G-mjere fiskalne politike.

• Ako se G poveća, povećava se AD, a procesom multiplikatora i proizvodnja i zaposlenost.

• Iznos povećanja u slučaju inflacije:• ∆ Y = multiplikator × ∆ G

• Primjer: ako je Ymax=2500, što treba učiniti sa državnom potrošnjom da se otkloni BDP jaz?

PROMJENA BUDŽETSKE POTROŠNJEAS=AD

C=50+0,6Y

C+I

C+I+G

C+I+G+∆GC, I, G

Y

Y

I,S,T,G

100 400 600 750

100 400 600 750 1200

S=-50+0,25YS+T=-50+0,4Y

II+G

I+G+∆G

100

200300

-100

100

200

300

2. Promjena autonomnih porezadY/dTa = - β / (1-β×(1-t))

• Promjena Ta dovodi do promjene raspoloživog dohotka, to do promjene osobne potrošnje i štednje i sve to do promjene domaćeg proizvoda.

• Povećanje Ta utječe na smanjenje ravnotežnog domaćeg proizvoda i obratno.

• U situaciji nezaposlenosti treba smanjiti Ta, a u situaciji inflacije povećati Ta-mjere fiskalne politike.

• Iznos smanjenja u slučaju inflacije:• ∆ Y = multiplikator × ∆ Ta

• Primjer: ako je Ymax=3500 jedinica, što treba učiniti sa autonomnim porezima da se otkloni jaz?

PROMJENA AUTONOMNIH POREZAAS=AD

C=50+0,6Y

C+I+GC, I, G

Y

Y

I,S,T,G

100 400 600 750

100 400 600 750 1200

S+T+∆Ta

I

I+G

100

200300

-100

100

200

300 C’=35+0,6Y

C’+I+G

Y1y2

S+T

3. Promjena poreznih stopa

• Povećanje porezne stope t, utječe na povećanje granične sklonosti štednji odnosno smanjenje granične sklonosti potrošnji, smanjenje AD i smanjenje ravnotežnog domaćeg proizvoda.

• U situaciji nezaposlenosti treba smanjiti poreznu stopu, a u situaciji inflacije povećati poreznu stopu.

PROMJENA POREZNIH STOPAAS=AD

C

C+I+G

C, I, G

Y

Y

I,S,T,G

100 400 600 750

100 400 600 750 1200

S+T=-50+0,5Y

I

I+G

100

200300

-100

100

200

300 C’

C’+I+G

Y1y2

S+T=-50+0,4Y

4. Promjena transferadY/dTR = β / (1-β×(1-t))

• Povećanje transfernih prihoda utječe na povećanje raspoloživog dohotka i osobne potrošnje i obratno za smanjenje.

• U situaciji nezaposlenosti treba povećati TR, a u situaciji inflacije smanjiti TR.

• ∆Y = multiplikator × ∆TR

• JEDINIČNA PROMJENA BUDŽETSKE POTROŠNJE UTJEČE JAČE NA PROMJENU DOMAĆEG PROIZVODA OD JEDINIČNE PROMJENE TRANSFERA.

• Primjer: Ako je potencijalni BDP 1000 jedinica što treba učiniti sa transferima da se otkloni BDP jaz?

PROMJENA TRANSFERAAS=AD

C

C+I+G

C, I, G

Y

Y

I,S,T,G

100 400 600 750

100 400 600 750 1200

S+T

I+G

100

200300

-100

100

200

300

C’

C’+I+G

Y1y2

S+T-TR

Utjecaj poreza na domaći proizvod

• Smanjuje se osobna potrošnja• Smanjuje se agregatna potrošnja• Štednja +porezi (bruto štednja) smanjuju

domaći proizvod

DRŽAVNO OPOREZIVANJE I

RASHODI

DRŽAVNO OPOREZIVANJE

• TEORIJA- smatra da su porezi negativno korelirani s ekonomskim rastom

• Veći porezi donose niže stope rasta gospodarstva

• Oporezivanje uvodi neefikasnost u gospodarstvo

• Porezi stvaraju poticaje da ljudi promjene svoje ponašanje

• Rade više-ne smanjuju svoju potrošnju• Rade isto-smanjuju svoju potrošnju

POSLJEDICE POVEĆANJA POREZA

• AKO SE POVEĆAJU POREZI:

– Porezi utječu na veličinu ponude i potražnje dobara i usluga

– Ravnoteža se na tržištu uspostavlja na nižoj razini outputa i višoj razini cijena

– U sustav ulazi neefikasnost koja dovodi do nižeg rasta

– Oporezivanje dovodi u lošiji položaj i potrošače i proizvođače

– Cijena koju nakon poreza plaćaju potrošači je viša, a koju ostvaruju proizvođači je niža od cijene prije poreza

– Tržište se je suzilo jer se razmjenjuje manje dobara

– Smanjenje blagostanja i potrošača i proizvođača pretvara se u porezni prihod države

– Smanjenje blagostanja kod potrošača i proizvođača nadilazi prihod od poreza koji ubire država.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU

• RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU BEZ POREZA P

Q

E

AS

AD

P1

Q1

1. UVOĐENJE POREZA SMANJUJE PONUDU

2. IZAZIVA PORAST CIJENA3. SMANJENJE NUĐENIH

PROIZVODA

P2

P1

Q2 Q1

E

E`

AS

AS`

• POVEĆANJE POREZA ZNAČI SMANJENJE POTRAŽNJE(POTROŠNJE)

• TO ZNAČI PAD PROIZVODNJE I PAD CIJENA

AD

P

Q

E

AS

AD`

P1P2

Q1Q2

• POTROŠAČKI VIŠAK(A+B+C)

To je površina između

krivulje potražnje i cijene u točki ravnoteže /A+B+C/

– PROIZVOĐAČKI VIŠAK

(D+F+E)

To je površina između krivulje ponude i cijene u točki ravnoteže (D+F+E)

– UKUPNI VIŠAK BLAGOSTANJA

(A+B+C+D+E+F)

Zbroj potrošačkog i proizvođačkog viška

P

Q

E

AS`

AD

AS

AD`

A

B C

D

F

E

Pa

P1

Pb

• Kada država uvede porez /T/ cijena koju plaćaju potrošači raste a cijena koju dobivaju proizvođači pada

• Porez je doveo do promjene u potrošačkom i proizvođačkom višku

• Potrošački višak sada više ne predstavlja površinu A+B+C, već se smanjio samo na površinu A

• Proizvođački višak više nije D+E+F, već samo površina F.

• Država je ubrala porez (B+D) koji mjeri blagostanje države.

• Ukupni višak blagostanja sada iznosi (A+B+D+F) tj. on obuhvaća potrošački višak (A), proizvođački višak( F) i državni porez (B+D)

• Nakon uvođenja poreza ukupno blagostanje je manje za C+E. To je mrtvi teret oporezivanja

Mrtvi teret oporezivanja

• To je blagostanje (C+E) koje je zauvijek izgubljeno. To je neefikasnost.

• Taj (C+E) mrtvi teret oporezivanja određen je nagibom krivulje AD i AS tj. cjenovnom elastičnošću tih krivulja.

• Što su krivulje elastičnije to je neefikasnost koju porezi unose na tržištu veća.

OPOREZIVANJE ŠTEDNJE I INVESTICIJA

• Porez na dohodak utječe na štednju i snižava neto prinos od štednje tj. snižava kamatnu stopu na štednju.

• U takvim uvjetima se očekuje da će štednja pasti.

• Porez na potrošnju utječe na štednju pojedinca

• Zemlje s niskom stopom štednje- trebaju u većoj mjeri oporezovati potrošnju

Utjecaj poreza na bruto štednju poduzeća

• Štednju poduzeća predstavlja:- neraspoređeni profit- amortizacijske rezerve

• Jače oporezivanje profita potiče njegovu raspodjelu na dividende a niže oporezivanje profita povećava štednju poduzeća

Utjecaj poreza na investicije

• Mjere kojima se potiče domaća štednja ne znače nužno i porast domaćih investicija

• Povećana domaća štednja može otići iz zemlje za boljim profitom

• Inokapital povećava investicije i bez domaće štednje

Oporezivanje rada

• Smanjuje zaposlenost

• Snižava potencijalni output• Gdje nije jak sindikat-prevaljuje se porez na

radnike i snižavaju se nadnice uz isti bruto trošak rada

• Gdje je jak sindikat-poduzetnik ne može prevaliti porez na radnike, već se cijena rada povećava i smanjuje se potražnja za radnicima i smanjuje se zaposlenost

VRSTE POREZA

Neizravni porezi– Porez na promet (PDV) ili porez na potrošnju– Trošarine – oporezivanje luksuza

(automobili,jahte, naftni derivati, duhan, pivo, bezalkohol i alkohol, kava i sl.

Izravni porezi– Porez na dohodak– Porez na dobit