FISKALNA POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE

FISKALNA POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE

Baković, Ivana

Undergraduate thesis / Završni rad

2018

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of economics Split / Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:955694

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-23

Repository / Repozitorij:

REFST - Repository of Economics faculty in Split

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:955694

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.efst.unist.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/efst:2586

https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/efst:2586

https://dabar.srce.hr/islandora/object/efst:2586

SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

FISKLANA POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE

Mentor: Student:

Doc.dr.sc. Paško Burnać Ivana Baković

Split, lipanj, 2018.

2

SADRŽAJ:

1. UVOD ............................................................................................................. 3

2. OPĆENITO O FISKALNOJ POLITICI .................................................... 4

2.1 Pojam fiskalne politike .......................................................................................................... 4

2.2 Funkcije fiskalne politike ...................................................................................................... 4

2.3. Učinci fiskalne politike .......................................................................................................... 5

2.4. Ciljevi fiskalne politike ......................................................................................................... 7

2.5. Instrumenti fisklane politike ................................................................................................ 7

3. FISKLANI SUSTAV BOSNE I HERCEGOVINE DO 2008. GODINE 9

3.1. Ovlasti iz Daytona (1996. – 2004. ) ....................................................................................... 9

3.2. Utjecaj reformi neizravnih poreza na poreznu strukturu: .............................................. 11

3.3. Raspodjela indirektnih poreza na razini Bosne i Hercegovine ....................................... 12

3.4. Stanje u 2008. godini i javna zaduženost na dan 31.12.2008. .......................................... 14

4. FISKALNA POLITIKA BIH U RAZDOBLJU 2009. - 2014. ................ 18

4.1. Recesija u 2009. i skromni rast u 2010. godini .................................................................. 18

4.2. Stanje javnih prihoda i javnih rashoda ............................................................................. 19

4.3. Ekonomski oporavak u razdoblju 2011.-2012. ................................................................. 21

4.4. Javna zaduženost BiH na dan 31.12.2013. godine ............................................................ 22

4.5. Fiskalna politika u 2014. godini ......................................................................................... 25

5. FISKALNA POLITIKA U BiH U RAZDOBLJU 2015. - 2017. ............. 27

5.1. Kretanje prihoda i rashoda u razdoblju 2015-2017 ......................................................... 27

5.2. Stanje vanjske zaduženosti BiH na dan 31.12.2017. godine ............................................ 30

5.3. Servisiranje vanjskog državnog duga tijekom 2017. godine ........................................... 33

5.4. Unutarnja i javna zaduženost Bosne i Hercegovine ......................................................... 33

6. ZAKLJUČAK .............................................................................................. 36

LITERATURA: ................................................................................................. 37

PRILOZI: ........................................................................................................... 38

SAŽETAK .......................................................................................................... 39

SUMMARY ........................................................................................................ 40

3

1. UVOD

Fiskalna politika je skup svih mjera jedne države (vlade) kojima se utječe na zarade, imovinu

i akumulaciju fizičkih i pravnih osoba s ciljem prikupljanja sredstava za financiranje

društvene potrošnje.1

Fiskalna politika predstavlja jednu od temljenih poluga za ostvarenje općih gospodarskih

ciljeva jedne zemlje, te se bavi načinima prikupljanja novca u državnu blagajnu i njegovog

trošenja. Utječe na prihode i potrošnju ljudi, pomaže u određivanju alokacije resursa između

privatnih i kolektivnih dobara, kao i na poticanje investicija.

Država mjerama fiskalne plitike regulira ciklička kretanja u gospodarstvu, te korištenjem

fiskalnih instrumenata (javnih rashoda, javnog duga, poreza) utječe na ukupne gospodarske

troškove.

Osnovni ciljevi fiskalne politike su stabiliziranje makroekonomskih rizika koji bi se mogli

pojaviti zbog brzog rasta vanjskog i javnog duga, te jačanje gospodarskog razvoja kroz

povećanje makroekonomske stabilnosti.

Ciljevi ovog rada su objasniti pojam fiskalne politike, te njen razvoj i značaj u Bosni i

Hercegovini. Rad započinje teorijskim okvirom u kojem se definiraju osnovnih pojmovi iz

područja fiskalne politike kao što su pojam, funkcije, ciljevi, učinci i instrumenti fiskalne

politike, dok se u ostatku rada opisiva konkretno stanje fiskalne politike Bosne i Hercegovine

postepeno po razdobljima od 1996. – 2017. godine.

1 Bljesak info: https://www.bljesak.info/vijesti/bih-eu/bih-u-barazu-za-europsku-uniju-hoce-li-ikad-proci-

dalje/39265 [20.05.2018]

https://www.bljesak.info/vijesti/bih-eu/bih-u-barazu-za-europsku-uniju-hoce-li-ikad-proci-dalje/39265


4

2. OPĆENITO O FISKALNOJ POLITICI

2.1 Pojam fiskalne politike

Pojam fiskalna politika prvi put se javlja osamdesetih godina devetnaestog stoljeća, no svoju

veću afirmaciju postiže tridesetih godina dvadesetog stoljeća kada je uloga države, koja bi

vlastitim mjerama utjecala na gospodarski razvoj, postala ključna za uspješno poslovanje

gospodarstva.

Fiskalna politika, kao dio opće ekonomske politike, predstavlja skup fiskalnih instrumenta,

instrumenata javnih rashoda i prihoda, koji se koriste radi ostvarivanja ciljeva ekonomske

politike. Naziv „fiskalna politika“ potječe od engleskog izraza „fiscal policy“ što znači

politika javnih rashoda, poreska politika i slično. Pojam fiskalna potječe od latinske riječi

„fiscus“ koja označava državnu blagajnu, ali i pravnu osobu koja je nositelj imovinskih prava

i zastupa je u svim njenjim imovinsko – pravnim odnosima, dok pojam politika dolazi od

grčke riječi „polis“ što znači država.2

Kako je već spomenuto fiskalna politika se bavi načinima prikupljanja novca u državnu

blagajnu i njegovog trošenja. Oporezivanje predstavlja najbolji način prikupljanja sredstava za

javnu raspodjelu dok porezi predstavljaju najizdašniji prihod uopće.

Jednostavno rečeno, fisklana politika se odnosi na smišljeno korištenje fisklanih mjera u svrhu

ostvarivanja ekonomskih ciljeva i drugih politika. Cilj svake države je postići gospodarski rast

uz istodobnu visoku zaposlenost i nisku inflaciju, a to je ostvarivo isključivo uz kombinaciju

instrumenata fiskalne politike.

2.2 Funkcije fiskalne politike

Fiskalna politika, osim što polazi od zadanih ciljeva, također se temelji na prikupljanu prihoda

i rashoda u cilju održavanja stabilnosti gospodarstva, tj. na fisklanom sustavu koji se ujedno

isprepleće i sa ostalim elementima gospodarstva.

2 Šantić Ž., (2013): Javne financije, Ekonomski fakultet u Mostaru, Mostar. str. 437.

5

1959. godine, teoretičar Musgrave je naveo tri osnovne funkcije fiskalne politike, a to su:3

• ALOKACIJSKA FUNKCIJA – politikom javnih prihoda i javnih rashoda, odnosno

fiskalnom politikom i njenim instrumentima, utječe se na odluke gospodarskih

subjekata u vezi sa alokacijom oskudnih resursa na različite djelatnosti tj. iz državnog

proračuna se izdvajaju sredstva za javne potrebe (obrana, izgradnja škola, državnih

autocesta i slično) iz ukupnih raspoloživih sredstava, te se ona dijele na zajedničku i

ostalu potrošnju – financiranje iz poreza;

• STABILIZACIJSKA FUNKCIJA – njom se ostvaruju osnovni strateški ciljevi u

postizanju pune zaposlenosti, rasta nacionalnog dohotka, likvidnosti gospodarstva u

razmjeni s inozemstvom, stabilnosti cijena, te ostalih makroekonomskih pokazatelja.

Ukoliko dodje do neravnoteže gospodarskog sustava, potrebno je intervenirati

mjerama ekonomske politike da bi se ponovno postigla ravnoteža tržišta.

• REDISTRIBUTIVNA FUNKCIJA – podrazumjeva preraspodjelu dohotka prema

pojednicima i obiteljima (država kroz poreze stječe javne prihode koje nastoji

redistribuirati na druge npr. naknada za nezaposlene), prema sektoru (sve što je država

ubrala kroz rashodovnu stranu npr. subvencije poljoprivredi, industriji), prema

regijama (država iz proračuna pomaže lokalnim zajednicama u podmirenju dugova u

obliku dotacija i potpora)

2.3.Učinci fiskalne politike

Učinci fiskalne politike na gospodarska kretanja u zemlji mogu biti dosta snažni i značajni.

Raznim instrumentima, mjerama fiskalne politike može se poticati gospodarski rast zemlje.

Tako se mogu predvidjeti porezne olakšice i oslobađanja kod izravnih poreza u cilju

reinvestiranja dobiti, dohotka, poticanja ulaganja stranog kapitala i slično.

Od posebnog značaja mogu biti makroekonomski učinci fiskalne politike u domenu

stabilizacije, tzv. „učinci potražnje“. Ukoliko je ukupna potražnja iznad ponude, tj. ukoliko se

gospodarstvo nalazi u fazi prosperiteta i inflacije, tada se vodi antiinflaciona fiskalna politika

s ciljem da se obuzda pretjerana potražnja, te uravnoteži s optimalno mogućom ponudom. 4

3 Brummerhoff, D (1996).: Javne financije, MATE, Zagreb, str. 27 4 Šantić Ž., (2013): Javne financije, Ekonomski fakultet u Mostaru, Mostar. str. 439.

6

Smanjenje potražnje se može izvršiti pomoću više mjera fiskalne politike, a od najznačajnijih

antiinflacioni, često nazivane i kontrakcione ili restrikcione, treba istaknuti:

▪ Sniženje javnih rashoda da bi se doprinijelo smanjenju globalne potražnje dobara i

usluga

▪ Smanjenju transfernih rshoda da bi se reducirao dohodak privatnog sektora namjenjen

potrošnji

▪ Povećanje poreza i drugih dažbina

▪ Kombninirano korištenje smanjenja javnih rashoda i povećanje poreznih i drugih

dadžbinskih davanja

Ukoliko se gospodarstvo nalazi u fazi depresije i s njom vezane deflacije, tj. kada je platežno

sposobna potražnja znatno ispod realne ponude, onda se poduzimaju mjere antidepresivne

fiskalne politike, često nazvane i ekspanzivna fiskalna poltika, jer se njom želi povećati

potražnja. Od najznačajnijih mjera ove politike ističu se:

▪ Povećavanje javnih rashoda da bi se doprinijelo povećanju slobodne potražnje

▪ Povećanje transfernih javnih rashoda (pomoć nezaposlenima, razne socijalne pomoći,

povećanje mirovina i invalidnina i slično) s ciljem da se poveća raspoloživi dohodak u

privatnom sektoru sklon potrošnji

▪ Sniženje poreza i drugih dažbina da bi više ostalo poduzetnicima i fizičkim osobama

▪ Kombinirana primjena sniženja poreza, povećanja javnih rashoda i transfernih davanja

u cilju povećanja agragatne potražnje, te uspostavljanja gospodarske ravnoteže na

višem nivou.

Fiskalna politika može imati i neutralno-konjunkturni karakter. To će biti slučaj kada se

gospodarstvo nalazi u stanju optimalne zaposlenosti s relativno stabilnim nivoom cijena.

Zadatak mjera neutralno-konjukturne fisklane politike je zadržavanje relativno stablnog nivoa

cijena uz optimalni gospodarski rast, rast koji osigurava zapošljavanje nove radne snage,

demografski priliv i priliv radne snage sa sela i eventaulno takav rast životnog standarda.

Pri poduzimanju stabilizacionih mjera fiskalne politike, bilo kojeg pravca, treba znati da je

vrlo važna pravovremenost poduzetih mjera. Stabilizacijske mjere ostaju uglavnom

korektivnog, kompenzatornog karaktera, tj. one trebaju povratiti već poremećene odnose i

spriječiti njihovo daljnje pogoršavanje. Pravovremenost je posebno značajna kod kod

poduzimanja obzirnih-diskrecionih mjera fisklane politike, mjera koje poduzimaju državni

organi – vlada prema vlastitoj procjeni u cilju ekonomske stabilizacije.

7

2.4.Ciljevi fiskalne politike

Ciljevi fisklane politike se ostvaruju kroz javne prihode, javne rashode, fisklani deficit i javni

dug. Osnovni ciljevi fisklane politike podudaraju se sa osnovnim ekonomskim ciljevima

društva, a to su:5

▪ visoka zaposlenost

▪ niska i stabilna inflacija

▪ održiva platnobilansna pozicija

▪ visok i stabilan privredni rast

Razlikujemo globalne i specifične ciljeve.

U globalne ciljeve ubrajamo:

▪ gospodarski rast i razvoj kroz poticanje društvenog proizvoda

▪ ekonomsku ravnotežu i stabilnost cijena

▪ pravedniju raspodjelu dohotka.

U specifične ciljeve ubrajamo:

▪ financiranje ponude javnih dobara i usluga

▪ ravnomjerniju socijalnu raspodjelu javne potrošnje

▪ strukturno-razvojnu funkciju

2.5.Instrumenti fisklane politike

Pri ostvarivanju svojih ciljeva, fisklana politika se služi specifičnim sredstvima, odnosno

instrumentima. Instrumeni su sredstva pomoću kojih se ostvaruju određeni ciljevi. Promjene u

vrsti i visini javnh prihoda i rashoda provode se primjenom automatskih stabilizatora, te

diskrecijskih mjera.

Najvažniji instrument fiskalne politike je porez na dohodak, koji ujedno predstavlja i

najvažniji stabilizator gospodarstva koji ima ulogu smanjena mogućeg porasta nacionalnog

5 Šantić Ž., (2013): Javne financije, Ekonomski fakultet u Mostaru, Mostar. str. 445.

8

dohotka u fazi poleta, te pad dohotka u fazi recesije. Automatske stabilizatore karakterizira

svojstvo sustava oporezivanja i potrošnje države koje ublažuje promjene dohotka privatnog

sketora, na primjer: progresivni porezi na dohodak i naknada za nezaposlenost.

Diskrecijske mjere nisu utvrđenje nego ih država poduzima po vlastitom nahođenju. Ovisno

o vrsti i veličini poremećanja u gospodrastvu ovisi i njihova bit, a može se reći da je njihova

primjena nezamjenjiva. U diskrecijske mjere se ubrajaju sve mjere koje se tiču ukidanja ili

uvođenja poreza, promjene razine stope ili neki drugih elemenata oporezivanja, promjene

veličine i strukture javnih rashoda i slično. Ove mjere su suprotnost automatskom djelovanju

ugrađenih stabilizatora.

U instrumente također možemo ubrojiti formule elastičnosti pod kojima se podrazumjevaju

mjere usmjerene na uklanjanje uzorka i posljedica poremećaja u gospodarstvu, na primjer:

promjene u razini cijena, promjenje u stopi nezaposlenosti, promjene u porastu BDP-a i

slično. Ukoliko do takvih poremećaja dođe, s ciljem što promptinijeg reagiranja, propisima su

utvđenje mjere koje treba poduzeti.6

6 Reić, Z., Mihaljević Kosor, M (2011).: Ekonomija, 3.izmijenjeno izdanje, Spli., str. 269

9

3. FISKLANI SUSTAV BOSNE I HERCEGOVINE DO 2008. GODINE

3.1.Ovlasti iz Daytona (1996. – 2004. )

Bosna i Hercegovina (BiH) u političkom i fisklanom pogledu je višerzinska zemlja. Međutim,

politički sustav u BiH, u usporedbi s drugim višerazinski organiziranim zemljama, ima

donekle poseban ustroj. Sastoji se od dva entiteta: Federacije BiH (FBiH), izrazito

decentraliziranog entiteta s tri razine vlasti, Republike Srpske (RS), visoko centraliziranog

entiteta s dvije razine vlasti, te Brčko Distrikta (BD), s posebnim statusom. Federacija Bosne i

Hercegovine se sastoji od 10 kantona i 80 općina, dok u Republici Srpskoj postoje 65 općine.

Jedno od obilježja BiH je slaba središnja država na nacinalnoj razini. Prema Dayronskom

ustavu, državnoj su razini dodijeljenje ograničene nadležnosti nad rashodma, dok su potpupne

ovlasti dodjeljene entitetima. Brčko Distrikt (uspostavljen 2001. godine) ima određeni stupanj

fiskalne autonomije u području izravnog i neizravnog oporezivanja.7

Slika 1: Politički ustroj Bosne i Hercegvine Izvor: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/19.pdf

Po Ustavu, predviđeno je decentralizirano financijsko izravnavanje, bilo na razini Federacije

ili zajednički od strane federalnih i županijskih tijela kroz zajedničke prihode, određivanje

sudjelovanja Federacije i županija ili formiranje fondova na federalnoj razini koji se

financiraju putem dopirnosa. Međutim, ova metoda ne predviđa dugoročno normativno

7 Višerazinski sustav u Bosni: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/19.pdf [01.06.2018.]

http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/19.pdf


10

rješenje, jer je ona suviše pojednostavljeno rješenje po Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u

Federaciji Bosne i Hercegovine i financiranju Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon

predviđa da Vlada svojom odlukom određuje kriterije za dodjelu sredstava za pomoć

županijama. Ustav Federacije i Ustav Republike Srpske u oblasti fiskalnog nadleštva ne

spominju Parmalentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, ali treba napomenuti da su u

Federaciji, što se tiče fisklanog nadleštva isključivi nositelji županije.

Financiranje administracije na središnjoj razini provođeno je entitetskim proračunima

dotacijama s udjelima od 2/3 Federaciji Bosne i Hercegovine, a 1/3 Repubilci Srpskoj. Niže

su razine vlasti, u FbiH kantoni, općine i gradovi, a u RS gradovi i općine, financirane

poreznim prihodima koje su prikupljali entiteti.

Iz ovog se može zaključiti da je u Federaciji Bosne i Hercegovine pravo ustanovljavanja

poreza podjeljeno između Federacije i županije, dok je u Republici Srpskoj entitetsko tijelo

jedino zakonodavno tijelo za uvođenje poreza. Poseban problem u Federaciji predstavlja

financiranje zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, zbog toga što se ovi izdatci najviše

realiziraju u županijama. 8

Da bi se postigao uravnotežen odnos između tri osnovna cilja što ih osigurava fiskalni sustav

u jednoj zemlji, a to su: učinkovita alokacija, redistibucija dohotka i stabilnost odvijanja

procesa, a na osnovi već uočenih problema, nužno je prići izradbi fisklane reforme u Bosni i

Hercegovini. Ta bi se reforma ogledala u sljedećem:

1) Definirati mehanizam fiskalne harmonizacije među entitetima i unutar njih

2) Definirati ekonomke parametre za utvrđivanje poreznog kapaciteta

3) Razriješiti problem dvojnosti utvrđivanja crinskog mehanizma. Tu se misli na

rascijepljenosti carinskog mehanizma na dva eniteta, netransparentnost i nemogućnost

kontrole

4) Uspostava fiskalnog mehanizma koji se u međunarodnoj fisklanoj praksi pokazao

učinkovit, a to je uvođenje poreza na dodanu vrijednost

5) Rasteretiti osobne dohotke smanjenjem propisanih poreza i doprinosa iz i na plaće, a

koji znatno povećavaju troškove radne snage i neprimjereni su uobičajnim

standardima zbog čega se javlja veliki broj radne snage koja radi na crno.9

8Višerazinski sustav u Bosni: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/19.pdf [02.06.2018.] 9 Javne financije, Željko Šantić, Mostar, Ekonomski fakultet u Mostaru, 2013. (str. 470.)


11

Ovo su samo neka od razmišljanja koja govore o nužnosti porezne reforme u Bosni i

Hercegovini. Reforma bi trebala ići u tom pravcu i to na crti preuzimanja odgovornosti

nositelja javne vlasti, što može znatno utjecati na izmjenu porezne strukture.

Nakon rata, Bosni i Hercegovina je ušla u fazu obnove gdje su obnovljeni određeni resursi

koji su omogućili normalan razvoj života. Sada Bosna i Hercegovina ulazi u fazu razvoja

samoodrživosti, gdje će uz pomoć međunarodne zajednice morat pristupiti strateškim

reformama.

3.2.Utjecaj reformi neizravnih poreza na poreznu strukturu:

Reforma neizravnih poreza započela je početkom 2003. godine osnivanjem međuvladine

Komisije za neizravnu poreznu potiliku koja je djelovala pod supervizijom međunarodne

zajednice. Prva faza reforme je završila u prosincu 2003., nakon usvajanja Zakona o sistemu

indirektnog oporezivanja, kojim su ustavne nadležnosti nad politikom neizravnog

oporezivanja, administriranja i prikuppljanja poreza na prodaju, trošarina i carina prebačene s

dva entiteta (FBiH i RS) i Brčko Distrikta na nacionalnu razinu (državu).

Tijekom 2004. godine reforma je u pogledu administracije i poreznog zakonodavsta

obuhvatila i konačnu centralizaciju carinske administracije i prijenos odgovornosti nad

neizravnim porezima (carine, porezi na prodaju i trošarine) s entiteta i Brčko Distrikta na

novoosnovanu državnu agenciju pod nazivom Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) i njen

Upravni odbor.

Koncem 2004. entitetske i zakone Brčko Distrikta zamjenili su novi državni zakoni o porezu

na prodaju i carinama, a 1. siječnja 2005. u cijlosti su profunkcionirali UIO i jedinstveni račun

za prikupljanje neizravnih poreza.

2006. godine odvijala se zadnja faza reforme neizravnih poreza u kojoj je državni porez na

prodaju zamjenjen porezom na dodanu vrijednosti (PDV). Nakon preustrojenja poreznih

nadležnosti u 2006., u usporedbi s originalnim nadležnostima iz Daytona, izravni su porezi

(porez na dohodak, dobit, imovinu i drugi) i socijalni doprinosi ostali u isključivoj nadležnosti

entiteta Distrikta. Ujedno, sve razine vlasti imaju pravo uvesti različite administrativne

pristojbe i neporezne prihode.

12

Slika 2: Porezne nadležnosti u Bosni i Hercegovini

Izvor: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/19.pdf

Kako entiteti nisu više u mogućnosti financirati proračun BiH zbog centralizacije prihoda od

izravnih poreza, prevladavajućeg izvora prihoda za sve razine vlasti, bilo je neophodno

stvoriti novi sustav okomite raspodjele neizravnih poreza u BiH. Tako bi se osiguralo

odgovarajuće financiranje institucija BiH, enititea i Distrikta. Budući da su lokalne vlasti

izgubile izvore vlastitih prihoda koji su prešli u sustav oporezivanja PDV-om, bilo je

neophodno uspostaviti novi sustav okomite i horizontalne raspodjele u okviru entitea kako bi

se osiguralo financiranje njihovih javnih potreba i uravnotežio razvoj općina.10

3.3.Raspodjela indirektnih poreza na razini Bosne i Hercegovine

Sustav financiranja razina vlasti u Bih od prihoda od neizravnh poreza sastoji se od njihove

raspodjele na dvije razine, razinu raspodjele definiranu državnim Zakonom o sistemu

indirektnog oporezivanja, te razinu defniranu entitetskim zakonima.

Neizravni porezi se prikupljaju na jedinstveni račun i dnevno se raspodjeljuju prema

redosljedu propisanom zakonom, a prioritet ima povrat poreznim obveznicima.

10 Višerazinski sustav u Bosni: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/19.pdf [03.06.2018.]



13

Proračun BiH institucija većinom se financira od neizravnih poreza, s malim udjelom vlastitih

državnih prihoda (neporezni prihodi, dotacije-grantovi, podjela dobiti Središnje banke i

drugo). Preostali iznos se dijeli između entiteta i Brčko Distrikta.11

Vanjski dug se odbija od iznosa koji ide entitetima prije samog prijenosa, i to u skladu s

dinamikom određenom rasporedom plaćanja Ministarstva financija i Riznice BiH. Nakon

plaćanja vanjskog duga, ostatak sredstava se prebacuje entitetima.

Raspodjela prihoda od neizravnih poreza provodi se tako da se dio preostalog iznosa koji se

prenosi Federaciji, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu utvrđuje se na osnovu njihovog udjela

u krajnjoj potrošnji prikazanog u prijavama poreza na dodanu vrijednosti.

Koeficijent raspodjele neizravnih poreza entitetima se računa načinom da se krajnja potrošnja

FBiH (RS,BD) stavlja u odnos s krajnjom potrošnjom na razini BiH.

Od 1.srpnja 2007. odlukom visokog predstavnika, u cilju zaštite fiskalne autonomije Distrikta,

udio Distrikta u iznosu neizravnih poreza koji se raspodjeljuje entitetima i Distriktu fiksiran je

na minimalno 3,55%, odnosnom u nominalnom iznosu od 124 milijuna Km. Od tada

koeficijente raspodjele neizravnih poreza entitetima određuje isključivo Upravni odbor.

Nakon što im se doznači iznos neizravnih poreza, entiteti u skladu sa svojim zakonodavstvom

raspodjeljuju sredstva korisnicima (entitetski proračun, kantoni u FBiH, općine i gradovi,

Uprava za ceste).

U međuvremenu je, u cilju financiranja izgradnje mreže autocesta, amandmanima na Zakon o

akcizama 1. srpnja 2009. uvedena je i dodatna naknada za ceste iz cijene naftnih derivata.

Raspodjela ove naknade entitetima i Distriktu vrši se prema posebnim koeficijentima koje

određuje Upravni odbor UIO-a. Prikaz raspodjele neizravnik poreza prikazan je na idućoj

slici. (iznad crte)12

11 Javne financije, Željko Šantić, Mostar, Ekonomski fakultet u Mostaru, 2013. (str. 473.) 12 Višerazinski sustav u Bosni: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/19.pdf [03.06.2018.]


14

Slika 3. Podjela indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini Izvor: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/19.pdf

3.4.Stanje u 2008. godini i javna zaduženost na dan 31.12.2008.

Sredinom 2008. godine Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i

pridruživanju sa Evropskom unijom potvrdila opredjeljenje za integriranje u EU. Međutim

prije stjecanja punopravnog članstva u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina treba ispuniti

određene uslove i kriterije.

Jedno od nezaobilaznih područja na koje Bosna i Hercegovina, između ostalog, treba obratiti

pažnju u cilju približavanja EU je i fiskalni sektor i njegovo prilagođavanje u procesu

integriranja u Evropsku uniju.


15

Bosnu i Hercegovinu uz nedostatak fiskalne koordinacije i relevantnih institucionalnih

kapaciteta karakterizira i nepostojanje obavezujućih fiskalnih pravila. U cilju rješavanja tih

problema, BiH je krajem 2008. godine uspostavila Fiskalno vijeće, kao koordinacijsko tijelo

za pitanje fiskalne politike. Jedan od zadataka Vijeće je pružanje doprinosa o očuvanju

makroekonomske stabilnosti i postizanju razvojnih ciljeva. Pored toga, Vijeće treba definirati

ciljeve fiskalne politike BiH i odrediti granice rashoda na godišnjem i višegodišnjem planu.

Tako je zadatak Vijeća i određivanje granice deficita budžea i samnjenje fiskalnog

debalansa.13

Stanje vanjske zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2008. godine iznosi

4.193.599,714 KM/BAM (2.144.153.486 EUR ili 3.022.828.146 USD) i ista uključuje kredite

čiji je nosilac obaveze BiH, te kredite koje su direktno ugovorili entiteti koju su direktni

nosioci obaveza po istim. 14

Svaka kategorija vanjskog duga je alocirana na korisnike, tj. na enitete, Distrikt Brčko i na

državne institucije

Tablica 1: Stanje vanjske zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2008. (u KM)

Izvor: https://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/dug/INFORMACIJA%20konacna%20BOS%2001.06.09.pdf

Bosna i Hercegovina je od 31.12.2008. godine (uključujući entitete i Distrikt Brčko) ugovorila

vanjski kredita u ukupnom iznosu od 7.308.910.354 KM. Od tog iznosa je iskorišteno

5.311.385.801 KM dok se očekuje angažiranje 1,561.000.553 KM

Sve dospjele obveze se po osnovi vanjskog duga pravovremeno izmiruju, a zaključno sa

31.12.2008. godine nije bilo dospjeliha a neisplaćenih iznosa

13 Informacija o fiskalnoj održivost BiH

file:///C:/Users/Win7/Downloads/Informacija_o_fiskalnoj_odrzivosti_u_BiH%20(1).pdf [03.06.2018] 14 Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2008. godine https://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/dug/INFORMACIJA%20konacna%20BOS%2001.06.09.pdf [03.06.2018]

https://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/dug/INFORMACIJA%20konacna%20BOS%2001.06.09.pdf


16

Tablica 2: Pregled vanjske zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2008. godine

po ugovorenim, angažiranima, neangažiranima i otplaćenim kreditima


Međunarodne obaveze BiH su uglavnom utvrđenje i reprogramirane a sastoje se od:

- „starog“ duga (dug nastao do 0204.1992. godine)

- „novog“ duga (dug ugovoren poslije 14.12.1995. godine)

Na dan 31.12.2008. godine stanje „starog“ duga je bilo 1.747.167.967 KM, a „novog“

2.446.431.747 KM. Iz idućih tablica i grafa vidljivo je kako se učešće „starog“ duga u odnosu

na „novi“ permanentno smanjuje, što je najvećim dijelom rezultat reguliranog „starog“ duga i

njegove otplate.

Tablica 3: Stanje javnog duga kroz period




17

Grafikon 1: Stanje javnog duga kroz period Izvor: https://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/dug/INFORMACIJA%20konacna%20BOS%2001.06.09.pdf

Na dan 31.12.2008. godine u stanju vanjske zaduženosti BiH najveći udio zauzima dug prema

Svjetskoj banci (50,171%), a čini ga dug prema IDI-i (85,350%) i dug prema IBRD-u

(14,650%). Stanje zaduženosti prema Londonskom klubu kreditora (5,496%) tretira samo

osnovni iznos, dok se aktivranje opcionog iznosa očekuje tijekom 2009. godine. 15

Grafikon 2: Udio kreditora u stanju zaduženosti BiH Izvor: https://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/dug/INFORMACIJA%20konacna%20BOS%2001.06.09.pdf

15Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2008. godine https://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/dug/INFORMACIJA%20konacna%20BOS%2001.06.09.pdf [03.06.2018]




18

4. FISKALNA POLITIKA BIH U RAZDOBLJU 2009. - 2014.

4.1.Recesija u 2009. i skromni rast u 2010. godini

Očekuje se da će svjetska ekonomska kriza nakon vrhunca u 2009., trajati i u velikom djelu

2010. godine što će znatno ugroziti BiH ekonomski rast u tom periodu. S tim u vezi, projicira

se pad BiH ekonomske aktivnosti (realni pad BDP-a) od 3% u 2009., te skroman rast od 0,5%

u 2010. godini. Glavni uzrok pada BDP-a u 2009 bi trebao biti pad raspoloživog dohodka i

finalne potrošnje uzrokovan padom izvoza i investicija. Pad svjetske potražnje i cijena metala,

pad izvoznih očekivanja, te otežano financiranje investicija će biti glavni faktori promjena u

2009 i 2010. Recesija u 2009. neće biti izbjegnuta čak ni uprkos snažnom padu uvoza i

smanjenju vanjskotrgovinskog deficita.

Očekivana recesija u EU i BiH bi u 2009. godini trebala dovesti do pada raspoloživog

dohodka pa prema tome i privatne potrošnje (očekuje se značajan pad privatne potrošnje u

BiH od 2,9%). Uprkos očekivanom padu javnih prihoda javna potrošnja koja bi u istom

periodu trebala ostvariti skroman realni rast od 1,2%. Time bi ukupna finalna potrošnja u

2009. zabilježila realni pad od 2,1%. Očekivani prestanak recesije u 2010. bi trebao spriječiti

nastavak pada privatne potrošnje koja bi u toj godini trebala ostvariti skroman realni rast (od

1,8%).

Rast raspoloživog dohodka će prije svega biti neposredno ugrožen padom BDP-a u 2009. i

njegovom stagnacijom u 2010. godini. Ovo će se u 2009. najviše reflektovati kroz očekivani

pad broja zaposlenih i usporeni porast plata. Svjetska kriza je u 2009. već dovela do pada

doznaka i dohodaka stanovništvu iz inostranstva od probližno 5%.. Nakon toga se, obzirom na

projekcije (DG ECFIN-a) о slabljenju recesije u EU-27, očekuje postepeni rast inostranih

transfera i dohodaka domaćinstvima u BiH 2010. godine. Iako niže u odnosu na trend,

ponovno uspostavljanje rasta kredita bi u 2010. trebalo oslabiti negativan uticaj na potrošnju

iz prethodne godine. Svjetska ekonomska kriza bi, kroz otežano finansiranje i pad izvoznih

očekivanja, mogla znatno ugroziti BiH investicije tokom 2009.-2010. Pored toga, projicirani

pad budžetskih prihoda bi u 2009. takođe trebao dovesti do pada javnih investicija, dok će u

2010. njihov rast biti podstaknut zajmovima EBRD-a, EIB, Svjetske banke i drugih

međunarodnih organizacija namjenjenih za transpotrnu infrastrukturu.

19

Nagli realni pad izvoza (-14%) uslijed pada izvozne potražnje će biti glavni uzrok recesije u

BiH 2009. godine. Očekivano slabljenje recesije u EU i susjednim zemljama u 2010. bi trebao

donekle rehabilitirati BiH izvoz koji bi ponovo trebao početi da raste, a sa njim i cjelokupna

ekonomija (BDP). 16

4.2.Stanje javnih prihoda i javnih rashoda

Na priloženom grafikonu prikazan je pregled prihoda i rashoda konsolidirane BiH, te prikaz

ostvarenog suficita, odnosno deficita u posljednjih šest godina

Grafikon 3: Godišnji konsolidirani podaci za BiH 2005-2010 (u % BDP-a) Izvor: file:///C:/Users/Win7/Downloads/Informacija_o_fiskalnoj_odrzivosti_u_BiH%20(1).pdf

U strukturi prihoda konsolidirane BiH u 2010. godini najveći udio imaju porezni prihodi

(52,3%). Treba istaknuti da tu ipak prednjače prihodi od indirektnih poreza sa učešćem od

44,3% u ukupnim prihodima. Od ostalih značajnijih prihoda, izdvajaju se doprinosi za

socijalno sa udiom od 35% u ukupnim prihodima konsolidirane BiH. Socijalna davanja s

druge strane predstavljaju najveći izdatak u ukupnoj strukturi javnih rashoda. Njih slijede

izdvajanja za plate i nabavku roba i usluga.

16 Direkcija za ekonomsko paniranje, Ekonomski i fiskalni program 2010-2012 (2009), Sarajevo, str 4.

20

U odnosu na 2009. godinu, deficit je na nivou 2010. godine niži za 29,3%. Ukupni javni

rashodi bilježe rast od 6,7%, dok su ukupni prihodi rasli za 2,7%. Porezni prihodi

konsolidirane Bosne i Hercegovine u promatranom periodu bilježe rast od 6,8%, prvenstveno

zahvaljujući rastu prihoda od poreza na robe i usluge naplaćenih u međunarodnoj razmjeni.

Javne rashode pak karakterizira pad izdvajanja za plaće od 1,5% i blagi pad izdvajanja za

korištenje roba i usluga od 0,7%. Bosna i Hercegovina treba nastaviti sa provođenjem mjera

restriktivne fiskalne politike i smanjenja javne potrošnje u cilju unaprijeđenja fiskalne

pozicije.

Nastavak restriktivne fiskalne politike na svim razinama je jedan od prioriteta ekonomske

politike za 2011.-2013. godinu, sa osnovnim ciljem održavanja stabilnog fiskalnog sustava i

kontrole potrošnje. U ovom razdoblju Vlada FBiH će i funkcioniratii u ograničenim fiskalnim

kapacitetima, s obzirom na efekte globalne financijske i ekonomske krize koja je ostavila trag

na ekonomiji BiH, sa dodatnim pogoršanjem sa postojećim platnim deficitom i fiskalnim

debalansom u zemlji, što se direktno odražava i na Federaciju Bosne i Hercegovine.

Stanje javnog vanjskog duga na kraju 2010. godine bilježi rast od preko milijardu KM ili

21%. Prema podacima Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, stanje ukupnog

javnog vanjskog duga BiH na kraju 2010. godine iznosilo je oko 6,1 milijardu KM. Uporedi li

se to stanje ukupnog javnog vanjskog duga na sa stanjem u 2009. godini, može se vidjeti da je

došlo do rasta duga od 21%, ili preko milijardu KM u apsolutnom iznosu. Do ovog rasta došlo

je, prvenstveno zahvaljujući novim zaduženjima kod Međunarodnog monetarnog fonda.

Naime, krajem ožujka i početkom lipnja 2010. godine, Bosni i Hercegovini su u doznačena

sredstva u iznosu od 282 miliona KM, odnosno druga i treća tranša u okviru stand-by

aranžmana sa MMF-om. U četvrtom kvartalu 2010. godinie, Bosni i Hercegovini je

doznačena i četvrta tranša u iznosu od preko 93 miliona KM.

Na sljedećem grafikonu, prikazano je kretanje javnog vanjskog duga, njegovog udjela u BDP-

u i servisiranje za razdoblje 2002.-2010. godina. Udio trenutnog iznosa javnog vanjskog duga

u procijenjenom BDP-u za 2010. godinu iznosi 25% za proizvodni pristup, odnosno 21% za

rashodni pristup.17


file:///C:/Users/Win7/Downloads/Informacija_o_fiskalnoj_odrzivosti_u_BiH%20(1).pdf [03.06.2018]

21

Grafikon 4: Stanje javnog vanjskog duga, udio u BDP i servisiranje, 2002.-2010. Izvor: file:///C:/Users/Win7/Downloads/Informacija_o_fiskalnoj_odrzivosti_u_BiH%20(2).pdf)

Ukupan javni dug od 33,3% BDP-a4 u 2010. ukazuje da vladin sektor u BiH po svemu sudeći

nije prezadužen. To znači je BiH među najniže zaduženim zemljama kandidatima i

predkandidatima za članstvo u EU. Dvije trećine ovoga duga čini vanjski dug i uglavnom se

radi o povoljnim kreditima međunarodnih kreditnih institucija. Unutrašnji dug se uglavnom

sastoji od stare devizne štednje, ratnih potraživanja i dugova nižih nivoa vlasti. Imajući u vidu

mjere štednje i reforme predviđene aranžmanom sa MMF-om, te projicirani ekonomski rast u

narednom razdoblju očekuje se da će teret duga kao udio u BDP-u nastaviti opadati mada

nešto slabijim intenzitetom u odnosu na predkrizni period.18

4.3.Ekonomski oporavak u razdoblju 2011.-2012.

Potpuni oporavak svjetske ekonomije u 2011. bi trebao dovesti do snažnog rasta BiH vanjske

trgovine i ukupnog ekonomskog rasta koji je za 2011. i 2012. projiciran na nivou od oko 5,1 i

6,7% respektivno. Ovaj rast bi trebao biti predvođen privatnom potrošnjom, investicijama i

izvozom. To će dovesti do snažnog rasta uvoza i povećanja vanjskotrgovinskog deficita u

2011.


file:///C:/Users/Win7/Downloads/Informacija_o_fiskalnoj_odrzivosti_u_BiH%20(1).pdf [03.06.2018]

22

Nakon toga se očekuje jačanje rasta izvoza u 2012. koje bi moglo dovesti do neznatnog

smanjenja trgovinskog deficita. Oporavak svjetske potražnje za metalima bi trebao biti glavni

faktor rasta izvoza. Pored toga, početak rada privatne termoelektrane u Stanarima (koja je tada

bila u fazi izgradnje) namjenjene skoro isključivo za izvozna tržišta bi trebalo dati dodatni

značajan podsticaj izvozu.

Očekivano intenziviranje privatizacije strateških preduzeća u FBiH naročito u 2011.,

intenziviranje izgradnje transportne infrastrukture sredstvima međunarodnih finansijskih

institucija, te početak izgradnje termoelektrana u FBiH su najvažniji događaji koji bi mogli

dati podsticaj investicijama.

Konačno, jačanje izvozne tražnje, te povoljniji uslovi kreditiranja bi trebali ponovno potaknuti

jačanje privatnih investicija tokom 2011-12. U ovom periodu se očekuje veoma jačanje

značaja građevinske djelatnosti i financijskog sektora u ekonomskom rastu BiH.19

4.4.Javna zaduženost BiH na dan 31.12.2013. godine

Na osnovu podataka kojima raspolaže Ministarstvo financija i trezora BiH, stanje javne

zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2013. godine iznosi 10.423,19 mil. KM

Navedeni iznos predstavlja zbroj vanjske i unutarnje zaduženosti Bosne i Hercegovine.20

Tablica 4: Postotni udio duga entiteta, Brčko Distrikta BiH i Institucija BiH u stanju

javne zaduženosti BiH

Izvor: https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/dug/informacija_2013_hr.pdf

19 Direkcija za ekonomsko paniranje ,Ekonomski i fiskalni program 2010-2012 (2009), Sarajevo, str 20. 20 Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2013. godine:

https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/dug/informacija_2013_hr.pdf [04.06.2018]

https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/dug/informacija_2013_hr.pdf


23

Tablica 5: Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2013. godine (mil. KM)


U strukturi ukupne javne zaduženosti učešće vanjskog duga je 71,04%, dok je učešće

unutarnjeg duga 28,96%.

Ukupan vanjski dug Bosne i Hercegovine iznosi 7.404.689.346 KM. Navedeni iznos čine

vanjska zaduženja Bosne i Hercegovine koja su alocirana na Federaciju BiH, Republiku

Srpsku, Brčko Distrikt BiH (u daljem tekstu Distrikt) i Institucije BiH, te izravna zaduženja

entiteta.

Ukupan vanjski dug Federacije BiH iznosi 4.738.199.816 KM. Navedeno čine vanjska

državna zaduženja, a koja su alocirana na Federaciju BiH u iznosu od 4.643.710.491 KM, kao

i izravni dug Federacije BiH od 94.489.325 KM.

Ukupan vanjski dug Republike Srpske iznosi 2.611.254.612 KM. Navedeno čine vanjska

državna zaduženja, a koja su alocirana na Republiku Srpsku u iznosu od 2.553.494.619 KM,

kao i izravni dug Republike Srpske od 57.759.993 KM.

Ukupan vanjski dug Distrikta iznosi 10.242.176 KM. Navedeno čine vanjska državna

zaduženja, a koja su alocirana na Distrikt.

Ukupan izravni vanjski državni dug (Insititucije BiH) iznosi 44.992.742 KM.21

21 Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2013. godine:




24

Tablica 6: Stanje vanjske zaduženosti BiH na dan 31.12.2013. godine (u mil. KM )


Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo financija i trezora BiH, unutarnja

zaduženost BiH na dan 31.12.2013. godine iznosi 3.018,50 mil. KM22, s tim da ne obuhvaća

obveze po osnovi restitucije.

Tablica 7: Struktura unutarnje zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2013.

godine (u mil. KM)




25

4.5.Fiskalna politika u 2014. godini

Zadaci Vlade Federacije BiH povezani sa strateškim pravcima su usmjereni na daije

smanjivanje fiskalnih i financijskih rizika i poticanje ekonomskog rasta, te kontinuirana i

održiva fiskalna konsolidacija, sa posebnim naglaskom na poboljšanje izvršenja prihoda,

racionalizaciji javnog sektora, kao i nastavak pozitivnih rezultata koji su proizvod reformi

naknada po osnovu prava.

Mjere konsolidacije budžeta svihrazina, koje su već dijelom realizirane u 2011., 2012. i 2013.

godini, moraju osigurati održivost fiskalnog sustava u Federaciji BiH. Deficit iz ranijeg

razdoblja definira potrebu ciljanog planiranja blagog fiskalnog deficita kako bi se u periodu

2015. — 2017. godina dostigla fiskalna održivost u skladu sa kriterijima EU.

U oblasti porezne politike i javnih prihoda dosadašnje aktivnosti bile su usmjerene na analizu

primjene poreskih propisa i propisa kojima su ustanovljeni ostali javni prihodi u cilju

nadogradnje i unapređenja politika u oblasti javnih prihoda kroz izmjene postojećih propisa i

donošenje novih. Nastavljene su aktivnosti na provodenju projekta pojednostavijenja plaćanja

javnih prihoda, čija implementacija bi imala višestruke koristi i za obveznika i za Poreznu

upravu, kao što su uštede u vremenu i troškovima u odnosu na tadašnje stanje, stvaranje

povoljnog poslovnog okrukženja za poduzetnike i privredne subjekte u FBiH, smanjenje

prosječnih troškova prikupljanja prihoda, kao i povećanje stupnja dobrovoljnog izmirenja

obaveza olakšavajući privrednim subjektima da redovno izmiruju obaveze.

U 2014. godini se očekuje priliv po osnovu izmirenja glavnice dospjelih neuplaćenih javnih

prihoda, čiji efekti će se moći sagledati po isteku zakonskog roka za uplatu glavnice.

Najveći značaj uvođenja fiskalizacije u Federaciji BiH jeste praćenje krajnje potrošnje

iskazane kroz PDV prijave. S obzirom na način izračuna koeficijenata raspodjele prihoda od

indirektnih poreza izmedu entiteta, prema metodologiji propisanoj u Pravilniku o izračunu

koeficijenata i doznačavanja entitetima, u proteklom periodu došlo je do izmjene koeficijenta

doznačavanja prihoda sa Jedinstvenog računa za Federaciju, koji u periodu od 2011. - 2013.

godina pokazuju stalni rast u korist Federacije, gdje je prosječni koeficijent u 2011. godini za

Federaciju BiH bio 63,30%, a u 2013. godini prosjeani koeficijent sa uključenim

poravnanjima za to godinu iznosio je 63,96%.

26

Pored uticaja na prihode od indirektnih poreza, koji su najznačajniji prihodi svih razina vlasti,

u periodu od 2010. godine do 2013. godine evidentan je i porast prihoda od direktnih poreza,

gdje su prihodi od poreza na dobit koji pripadaju kantonima i koji zavise od ukupnih prihoda,

time i prometa, veći za 14%, a prihodi od poreza na dohodak imaju evidentan kontinuiran

rast, koji je od perioda donošenja Zakona o porezu na dohodak do kraja 2013. godine veći za

8%, što je za oko 20 mil vise prihoda koji pripadaju kantonima i jedinicama lokalne

samouprave. Takoder, u protekiom periodu uslijed poveaanog evidentiranja prometa i

efikasnijih kontrola evidentan je i rast ukupnih neporeskih prihoda od oko 13%, odnosno

skoro 100 mil KM.

Kako bi povećala disciplinu poreznih obveznika, odnosno smanjila poreznu evaziju i

nelojalnu konkurenciju i poboljšala uvjete poslovanja, Vlada Federacije BiH je u 2013. godini

usvojila Strateški plan Porezne uprave Federacije BiH za period 2014.- 2018. godina, čija će

realizacija ići u fazama u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima. Osnovni cilj

Strateškog plana je povećanje i poboljšanje naplate poreza od strane poreznih obveznika.

Modernizacija Porezne uprave Federacije BiH zahtjeva detaljno planiranje, jasnu

identifikaciju odgovornosti, koordiniranje aktivnosti upošljavanja i obuke, izmjenu načina

rada, unapređenje usluga poreznim obveznicima i građanima i poboljšanje informatičke

tehnologije.

Vlada Federacije BiH će nastojati osigurati neophodne budžetske resurse kako bi dala

podršku ovoj reformi, koja ima veliki značaj za Federaciju BiH. Jedna od značajnih reformi u

okviru upravijanja javnim financjama u Federaciji BiH je donošenje novog Zakona o

budžetima u Federaciji BiH, koji se primjenjuje od 1.1.2014. godine, a koji ima za cilj jačanje

koordinacije fiskalnih politika u Federaciji BiH, unapređenja fiskalne odgovornosti i

povećanje financijske discipline, bolju regulativu, odnosno unapređenje propisa, jačanje

nadzora Viade Federacije BiH nad nižim razinama viasti i poboljšanje fiskalnog izvještavanja.

Pored toga, instrukcijama budžetskim korisnicima u Federaciji BiH doprinosi se daljnjem

poboljšanju fiskalnog izvještavanja i praćenja, jer se nalaže unošenje datuma dospijeća

obaveza u sistem trezora što stupa na snagu od 1. siječnja 2014. godine, gdje se dospjelom

neizmirenom obavezom smatra bilo koji iznos koji nije plaćen u roku od 90 dana nakon

datuma dospijeća.22

22 Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period 2015. -2017.

http://www.fmf.gov.ba/userfiles/file/13062014/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%20FBi

H%20za%20period%202015-2017..pdf [04.06.2018]

http://www.fmf.gov.ba/userfiles/file/13062014/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%20FBiH%20za%20period%202015-2017..pdf


27

5. FISKALNA POLITIKA U BiH U RAZDOBLJU 2015. - 2017.

5.1.Kretanje prihoda i rashoda u razdoblju 2015-2017

Strukturu javnih prihoda budžeta Federaciji Bosne i Hercegovine čine prihodi po osnovu

indirektnih poreza i poreza na dobit, te neporezni prihodi u vidu taksi, naknada, doprinosa i

drugih prihoda a koji se ostvaruju, prikupljaju i raspoređuju prema važećim propisima na

teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

Projekcija prihoda su izrađene odvojeno za pojedinačne izvore, obzirom da svaki izvor

prihoda ima vlastitu osnovu i pravila ubiranja. Prihodi od indirektnih poreza su najizdašniji

prihodi budžeta sve tri nazine vlasti u Federaciji BiH. Obzirom da ove prihode čini više

kategorija prihoda, tako su i projekcije zasnovane na zakonima koji uređuju pojedinu

kategoriju i svaka pojedinačna promjena odnosnog zakona, kao i njihova naplata, utjecat će na

ostvarenje ovih prihoda u cjelini. Također, visina ovog prihoda zavisi od utvrdenog načina

raspodjele, donosno postotka sudjelovanja Federacije u ovim prihodima.23

Tablica 8: Projekcije prihoda Vlade Federacije BiH za period 2015. — 2017.

Izvor:http://www.fmf.gov.ba/userfiles/file/13062014/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%2

0FBiH%20za%20period%202015-2017..pdf

23Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period 2015. -2017.


H%20za%20period%202015-2017..pdf [04.06.2018]





28

Projekcija javnih rashoda i izdataka za 2015. godinu je veća za 0,26% u odnosu na budžetom

planirane za 2014. godinu, što predstavlja 6,92% projeciranog realnog BDP za Federaciju BiH

u 2015. godini, zahvaljujući povećanju projeciranog iznosa transfera za 1,18%.

U 2016. godini je projecirano smanjenje javnih rashoda i izdataka za 3,2% u odnosu na

projekciju u 2015. godini, što predstavlja 6,28% projeciranog realnog BDP za Federaciju BiH

u 2016. godini, a projecirano je i dodatno smanjenje od 2,03% u 2017. u odnosu na 2016.

godinu što je na nivou od 5,8% projeciranog realnog BDP u Federaciji za 2017. godinu.

Ukupna javna potrošnja, koja pored javnih rashoda i izdataka uključuje otplate dugova,

pozajmljivanje i kamate, projecirana je u iznosu od 2.142,3 mil. KM u 2015.; u iznosu od

1.991,1 mil. KM u 2016. i 1.983,8 mil. KM u 2017. godini.

Ovako projecirana javna potrošnja predstavlja smanjenje za 9,49% u 2015. u odnosu na

budžetom planirani iznos za 2014. godinu, za 6,69% u 2016. u odnosu na projecirani iznos u

2015. godine i 0,37% u 2017. u odnosu na projekciju 2016. godine.

Odnos ukupne javne potrošnje prema projeciranom realnom BDP u Federaciji je za 2015. —

12,65%; 2016 — 10,89% i 2017 — 8,94%. Projecirano smanjenje javne potrošnje je rezultat

smanjenja planiranih i projeciranih rashoda i izdataka u okviru svih kategorija javnih rashoda,

osim transfera koji su projecirani u nešto većem iznosu 2015. u odnosu na budžetom planirani

iznos u 2014. godini za 1,18% ili za oko 11,6 mil. KM.

Ovakve projekcije predstavljaju konkretizaciju zacrtanih ciljeva Vlade F BiH.24

Tablica 9: Projekcija budžetske potrošnje za period 2015 - 2017.

Izvor:http://www.fmf.gov.ba/userfiles/file/13062014/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%2

0FBiH%20za%20period%202015-2017..pdf



H%20za%20period%202015-2017..pdf [04.06.2018]





29

Bruto plade, naknade i doprinosi za 2015. godinu su projecirane u iznosu od 247,7 mil. KM,

što je za 1,6% manje u odnosu na budžetom planirani iznos za 2014. godinu. U 2016. godini

projeciran je iznos od 243,3 mil. KM, što je opet manje u odnosu na projekciju za 2015.

godinu za 1,7%, te u iznos od 244,5 mil. KM u 2017. godini što je više za 0,5% u odnosu na

2016. godinu isključivo zbog uveaćanja izdataka za radni staž.

lzdaci za materijal i usluge za 2015. godinu projecirane su u manjem iznosu za 3,4% (2,6 mil.

KM) u odnosu na budžetom planirani iznos za 2014. godinu, dok je za 2016. i 2017. godinu

projecirano uvećanje od 1,5% na godišnjoj razini.

Transferi (tekući i kapitalni) za 2015. godinu su projecirani u većem iznosu u odnosu na

budžetom planirani iznos za 2014. godinu za 1,18% (11,6 mil. KM), što je imalo direktan

uticaj na projecirano uvećanje ukupnih javnih rashoda za 2015. godinu za oko 3,5 mil. KM u

apsolutnom iznosu. Dodatno, ovo je jedina kategorija javnih rashoda za koju je projecirano

uvećanje. Za razliku od ovog uvećanja u 2015. godinu projecirano je smanjenje iznosa

transfera za 3,6% u 2016. godina i te gotovo za isti iznos u 2017. godini.

Projecirani iznos za kapitalnu potrošnju je smanjen za 7,5%, odnosno za oko 2,1 mil. KM u

odnosu na budžetom planirani iznos u 2014. godini, dok je projecirano i smanjenje dodatno

smanjenje ovih izdataka u 2016. godini.

Projecirani iznosi za otplate dugova, pozajmljivanje i kamate su manji u 2015. za 227,2 mil.

KM (22,6%) u odnosu na plan budžeta za 2014. godinu i za oko 99,7 mil. KM (12,8%) u

2016. godinu u odnosu na projecirani iznosu u 2015. godini. Projekcije uvećanje izdataka za

otplatu dugova u 2017. godinu je u iznosu od oko 19,3 mil. KM u odnosu na 2016. godinu.25



H%20za%20period%202015-2017..pdf [04.06.2018]



30

5.2.Stanje vanjske zaduženosti BiH na dan 31.12.2017. godine

Vanjski dug BiH na dan 31.12.2017. godine iznosi 7.851,99 mil. KM2 , a isti obuhvaća

vanjski državni dug u iznosu od 7.718,78 mil. KM koji je alociran na Federaciju Bosne i

Hercegovine, Republiku Srpsku, Brčko distrikt BiH i Institucije Bosne i Hercegovine, te

vanjski dug entiteta i Distrikta u iznosu od 133,21 mil. KM, što je prikazano u sljedećoj

tablici.26

Tablica 10: Stanje vanjskog duga BiH na dan 31.12.2017. godine (mil. KM)

Izvor:https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/javni_dug/informacije/Informacija%20o%2031.12.2017.%20g

odine%20HRV.pdf

Zaključno s 31.12.2017. godine u ukupnom iznosu od 14.142,08 mil. KM, ugovoreno je

vanjskih kredita, od čega je angažirano 11.510,96 mil. KM, dok je 2.631,12 mil. KM

raspoloživo za angažiranje u skladu s realizacijom odobrenih projekata i utvrđenom

dinamikom – planom angažiranja ugovorenih kredita, odnosno odobrenih financijskih

aranžmana.

U 2017. godini angažirano je 516,60 mil. KM odobrenih kreditnih sredstava. Od ukupnog

iznosa povučenih sredstava 41,97% odnosi se na EIB, 18,08% na KfW, na WBIDA kredite

11,74%, OPEC 9,76%, dok ostali kreditori sudjeluju s 18,45% (EBRD, CEB, WBIBRD,

Vlada Japana, KWT, SFD, IFAD).27

26 Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne I Hercegovine na dan 31.12.2017. godine

https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/javni_dug/informacije/Informacija%20o%2031.12.2017.%20godine

%20HRV.pdf [15.06.2018] 27 isto

https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/javni_dug/informacije/Informacija%20o%2031.12.2017.%20godine%20HRV.pdf




31

U sljedećoj tablici prikazano je kretanje stanja vanjskog duga BiH u desetogodišnjem

razdoblju uz iskazano povećanje/smanjene vanjskog duga BiH u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 11: Povećanje/smanjenje vanjskog duga BiH u odnosu na prethodnu godinu


odine%20HRV.pdf

Grafikon 5: Vanjska zaduženost BiH kroz razdoblje 2008. – 2017. godine Izvor:https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/javni_dug/informacije/Informacija%20o%2031.12.2017.%20g

odine%20HRV.pdf





32

Grafikon 6: Namjena kredita u odnosu na stanje „novog duga“ kroz razdoblje 2008. –

2017. godine Izvor:https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/javni_dug/informacije/Informacija%20o%2031.12.2017.%20g

odine%20HRV.pdf



33

5.3.Servisiranje vanjskog državnog duga tijekom 2017. godine

U razdoblju 01.01. – 31.12.2017. godine dospjele obveze po vanjskom državnom dugu

servisirane su redovito, u ukupnom iznosu od 983,26 mil. KM12, od čega se na otplatu

glavnice odnosi 864,62 mil. KM ili 87,93%, na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova

118,64 mil. KM ili 12,07%. Na multilateralne kreditore odnosi se 80,98% od ukupno

servisiranih obveza po vanjskom državnom dugu, dok se na bilateralne kreditore odnosi

19,02%. Struktura servisiranih obveza po vanjskom državnom dugu prema kreditorima

prikazana je na sljedećem grafu.

Grafikon 7: Udio kreditora u servisu vanjskog državnog duga


odine%20HRV.pdf

U ukupno servisiranom iznosu obveza, Federacija BiH sudjelovala je sa 632,38 mil. KM

(64,31%), Republika Srpska 341,59 mil. KM (34,74%), Distrikt 4,57 mil. KM (0,47%), te

Institucije BiH 4,71 mil. KM (0,48%).

5.4.Unutarnja i javna zaduženost Bosne i Hercegovine

Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo financija i trezora BiH, unutarnja

zaduženost BiH na dan 31.12.2017. godine iznosi 3.501,63 mil. KM.28

28 Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2017.

godinehttps://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/javni_dug/informacije/Informacija%20o%2031.12.2017.%20g

odine%20HRV.pdf [15.06.2018]





34

U ukupnom iznosu unutarnje zaduženosti na dan 31.12.2017. godine, Federacija BiH

sudjeluje s 32,80%, Republika Srpska 67,10%, te Distrikt s 0,10%.

Tablica 12: Stanje unutarnje zaduženosti BiH na dan 31.12.2017. godine


odine%20HRV.pdf



35

Tablica 13: Stanje unutarnjeg duga i projekcije stanja u razdoblju 2008 – 2020. godine


odine%20HRV.pdf

Javna zaduženost BiH na dan 31.12.2017. godine iznosi 11.353,62 mil. KM. U Tablici 11.

prikazano je stanje javnog, vanjskog i unutarnjeg duga, kao i njihova alokacija na Federaciju

BiH, Republiku Srpsku, Distrikt i Institucije BiH za 2017. godinu.

Tablica 14. Stanje javne zaduženosti BiH na dan 31.12.2017. godine (u mil. KM)


odine%20HRV.pdf

Javna zaduženost BiH u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu smanjenja je za 744,59 mil.

KM ili 6,15 %. Udio vanjskog duga u strukturi ukupne javne zaduženosti u 2017. godini

iznosi 69,16%, dok je udio unutarnjeg duga 30,84%. 29

29 Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2017.

godinehttps://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/javni_dug/informacije/Informacija%20o%2031.12.2017.%20g

odine%20HRV.pdf [15.06.2018]







36

6. ZAKLJUČAK

Fiskalna politika, kao dio opće ekonomske politike, predstavlja skup fiskalnih instrumenta,

instrumenata javnih rashoda i prihoda, koji se koriste radi ostvarivanja ciljeva ekonomske

politike. Naziv „fiskalna politika“ potječe od engleskog izraza „fiscal policy“ što znači

politika javnih rashoda, poreska politika i slično. Pojam fiskalna potječe od latinske riječi

„fiscus“ koja označava državnu blagajnu, ali i pravnu osobu koja je nositelj imovinskih prava

i zastupa je u svim njenjim imovinsko – pravnim odnosima, dok pojam politika dolazi od

grčke riječi „polis“ što znači država

U okviru ekonomske politike ima jednu od ključnih uloga, te se može definirati kao svjesna

promjena državnih prihoda i rashoda kojima je svrha ostvarivati makroekonomske ciljeve

ekonomske politike, poput pune zaposlenosti, stabilnih cijena, zadovoljavajuće stope rasta

gospodarstva i ostvarivati eksternu ravnotežu.

Zbog nužnog djelovanja makroekonomske politike, u maloj i otvorenoj zemlji, ona je

nezamjenjiva u razvojnom pogledu te ima ulogu "amortizera" u stabilizacijskom pogledu na

utjecaje iz okruženja. Što se tiče Bosne i Hercegovine, fiskalna politika bi trebala pomoći u

poticanju gospodarskog rasta i razvoja te intervenirati u preraspodjeli dohotka. Najveći

fiskalni izazov jest smanjivanje deficita koji se bazira na financijskoj konsolidaciji, koja je

nužno potrebna, a najveći izdaci proizlaze na socijalno osiguranje (zdravstveno, mirovinsko i

slično), te se nastoji voditi politika transparentnosti proračuna. Mjerama fiskalne politike

pridonosi se ekonomskom rastu, a to su one koje utječu na povećanje proizvodnosti rada i

bolje korištenje kapitala, kojima se pridonosi tehnološkom napretku te pozitivno utjecanje

korištenja faktora proizvodnje.

37

LITERATURA:

Knjige:

1. Brummerhoff, D (1996).: Javne financije, MATE, Zagreb, str. 27

2. Direkcija za ekonomsko paniranje,Ekonomski i fiskalni program 2010-2012 (2009),

Sarajevo, str 4.

3. Federalno Ministarstvo Financija, Smjernice ekonomske i fisklane politike 2018-2020,

(2017), Sarajevo, str 24.

4. Reić, Z., Mihaljević Kosor, M (2011).: Ekonomija, 3.izmijenjeno izdanje, Spli., str. 269

5. Šantić Ž., (2013): Javne financije, Ekonomski fakultet u Mostaru, Mostar. str. 437.

Izvori s interneta:

1. Bljesak info: https://www.bljesak.info/vijesti/bih-eu/bih-u-barazu-za-europsku-uniju-

hoce-li-ikad-proci-dalje/39265 [20.05.2018]

2. Informacija o fiskalnoj održivost Bosne i Hercegovine

file:///C:/Users/Win7/Downloads/Informacija_o_fiskalnoj_odrzivosti_u_BiH%20(1).pdf

[03.06.2018]

3. Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2008. godine

https://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/dug/INFORMACIJA%20konacna%20BOS%2

001.06.09.pdf [03.06.2018.]

4. Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2013. godine:


5. Informacija o stanju javne zaduženosti Bosne I Hercegovine na dan 31.12.2017. godine

https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/javni_dug/informacije/Informacija%20o%203

1.12.2017.%20godine%20HRV.pdf [15.06.2018]

6. Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period 2015. -2017.

http://www.fmf.gov.ba/userfiles/file/13062014/Smjernice%20ekonomske%20i%20fiskaln

e%20politike%20FBiH%20za%20period%202015-2017..pdf [03.06.2018]

7. Višerazinski sustav u Bosni: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/19.pdf [01.06.2018.]





https://www.mft.gov.ba/hrv/images/stories/dug/informacija_2013_hr.pdf%20%5b03.06.2018






38

PRILOZI:

Popis slika:

Slika 1: Politički ustroj Bosne i Hercegvine

Slika 2: Porezne nadležnosti u Bosni i Hercegovini

Popis tablica:

Tablica 1: Stanje vanjske zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2008. (u KM)

Tablica 2: Pregled vanjske zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2008. godine po

ugovorenim, angažiranima, neangažiranima i otplaćenim kreditima

Tablica 3: Stanje javnog duga kroz period

Tablica 4: Postotni udio duga entiteta, Brčko Distrikta BiH i Institucija BiH u stanju javne

zaduženosti BiH

Tablica 5: Stanje javne zaduženosti BiH na dan 31.12.2013. godine (mil. KM)

Tablica 6: Stanje vanjske zaduženosti BiH na dan 31.12.2013. godine (u mil. KM )

Tablica 7: Struktura unutarnje zaduženosti BiH na dan 31.12.2013. godine (u mil. KM)

Tablica 8: Projekcije prihoda Vlade Federacije BiH za period 2015. — 2017.

Tablica 9: Projekcija budžetske potrošnje za period 2015 - 2017.

Tablica 10: Stanje vanjskog duga BiH na dan 31.12.2017. godine (mil. KM)

Tablica 11: Povećanje/smanjenje vanjskog duga BiH u odnosu na prethodnu godinu

Tablica 12: Stanje unutarnje zaduženosti BiH na dan 31.12.2017. godine

Tablica 13: Stanje unutarnjeg duga i projekcije stanja u razdoblju 2008 – 2020. godine

Tablica 14. Stanje javne zaduženosti BiH na dan 31.12.2017. godine (u mil. KM)

Popis grafikona:

Grafikon 1: Stanje javnog duga kroz period

Grafikon 2: Udio kreditora u stanju zaduženosti BiH

Grafikon 3: Godišnji konsolidirani podaci za BiH 2005-2010 (u % BDP-a)

Grafikon 4: Stanje javnog vanjskog duga, udio u BDP i servisiranje, 2002.-2010.

Grafikon 5: Vanjska zaduženost BiH kroz razdoblje 2008. – 2017. godine

Grafikon 6: Namjena kredita u odnosu na stanje „novog duga“ kroz razdoblje 2008. – 2017.

godine

Grafikon 7: Udio kreditora u servisu vanjskog državnog duga

39

SAŽETAK

U Bosni i Hercegovini postoje brojni gospodarski problemi vezani uz provođenje kvalitetne

fiskalne politike. Određena kretanja javne potrošnje u Bih mogu nas navesti na zaključak da

ekonomska, odnosno fiskalna politika ne ostvaruje osnovne funkcije javnih financija. Do sada

je ona uglavnom bila usmjerena na iscrpljivanje fiskalnog kapaciteta gospodarstva, te je

podupirala rast na podlozi domaće potražnje, a ne izvoza. Fiskalna politika dijelom je

ispunjavala cilj preraspodjele dohotka, ali ne i stabilizacijski i razvojni cilj. Dugoročno

gledano, fiskalna politika bi u BiH trebala pomoći u poticanju gospodarskog rasta i razvoja te

intervenirati u preraspodjeli dohotka. Iako su se u razdoblju od 1994. do danas dogodili bitni

pomaci u području upravljanja javnim financijama, javljaju se određeni problemi unutar tog

razdoblja s kojima se država susreće i koje bi fiskalna politika u narednom razdoblju trebala

nastojati riješiti.

Ključne riječi: fiskalna politika, fiskalna politika BiH, državni proračun, prihodi, rashodi

40

SUMMARY

There are numerous economic problems in Bosnia and Herzegovina related to the

implementation of quality fiscal policy. Certain trends in public spending in BH can lead us to

the conclusion that economic and fiscal policy does not achieve the basic functions of public

finances. Up to now, it has focused largely on exhausting the fiscal capacity of the economy,

and has supported growth on the domestic demand side rather than on exports. Fiscal policy

partly met the goal of redistributing income, but not the stabilization and development goal. In

the long run, fiscal policy in BiH should help to stimulate economic growth and development

and intervene in redistributing income. Although substantial progress has been made in the

area of public finance management since 1994, there are some problems within that period

that the country is facing and which fiscal policy should seek to resolve in the forthcoming

period.

Key words: fiscal policy, fiscal policy of the BiH, state budget, revenues, expenditures

Documents

FISKALNA POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE