EKOMOMSKI RAST I AGREGATNA PONUDA

9 Ekonomski rast

9 Agregatna ponuda

Ekonomski rast

Agregatna ponuda izvodi se iz potencijalne proizvodnje.

Ekonomski rast ukljuuje dugorono poveanje potencijalne proizvodnje.

etiri kotaa ekonomskog rasta:

koliina i kvaliteta radne snage prirodna bogatstva zalihe akumuliranog kapitala tehnoloka promjena i inovacije (omoguavaju

veu proizvodnju s istom koliinom inputa).

Klasini modeli Smitha i Malthusa:

gospodarski razvoj opisuju kroz pojmove fiksne zemlje i rastueg stanovnitva.

kad nema tehnoloke promjene, poveanje stanovnitva na kraju iscrpljuje ponudu slobodne zemlje.

poveanje gustoe stanovnitva, pokree zakon opadajuih prinosa

rast uzrokuje vie zemljine rente s niim nadnicama.

Prema Malthusu, ravnotea se ostvaruje kada nadnice padnu na egzistencijalnu razinu ispod koje se stanovnitvo vie ne moe uzdravati.

U stvarnosti, tehnoloka promjena je neprestanim pomicanjem krivulje proizvodnosti prema gore odravala napredak gospodarskog razvoja u industrijskim zemljama.

Neoklasini model rasta:

polazi od funkcije agregatne proizvodnje koja povezuje inpute i tehnologiju s ukupnim potencijalnim GDP-om

bez tehnolokog napretka i inovacija, poveanje kapitala po radniku (ili kapitalne opremljenosti rada) ne bi pratilo razmjerno poveanje proizvodnje po radniku zbog opadajuih prinosa kapitala

poveanje kapitalne opremljenosti rada smanjio bi stopu povrata na kapital (jednaku realnoj kamatnoj stopi u uvjetima trinog natjecanja), a podiglo realne nadnice.

(K/L)0 (K/L)1

Ekonom ski ra st pom ou ra sta ka pita lne opre m lje nosti ra da

0

50

100

150

200

250

300

0 1 2 3 4 5 6 7

Kapita l po radniku

P

r

o

i

z

v

o

d

n

j

a

p

o

r

a

d

n

i

k

u

0 (K/L)0 (K/L)1 K/L

(Q/L)1 (Q/L)0

Q/L

E

E' APF

Tehnoloka promjena poveava proizvodnju koja se moe proizvesti s danom koliinom inputa. Funkcija agregatne proizvodnje (APF, Aggregate production function) pomie se prema gore jer se s istim koliinama inputa rada i kapitala dobiva vea proizvodnja.

U prolom stoljeu zabiljeeno je nekoliko osnovnih trendova ekonomskog rasta:

Stanovnitvo i radna snaga rasli su znatno umjerenijom stopom nego zalihe kapitala (poveala se kapitalna opremljenost rada).

Realne nadnice su pretenim dijelom stoljea brzo rasle. Udio nadnica u nacionalnom dohotku neznatno se poveao. Realni kamatnjaci i profitne stope pokazali su velika

kolebanja (posebice tijekom poslovnih ciklusa) ali nije postojao izraziti uzlazni ili silazni trend.

Umjesto stabilnoga rasta (prema zakonu opadajuih prinosa) omjer kapitala i rada se zapravo smanjivao

Udjeli drutvene tednje i investicija u GDP-u uglavnom su bili stabilni.

Nakon to se uklone uinci poslovnog ciklusa, GDP se poveavao priblino 3% godinje.

Rast je proizvodnje bio mnogo vii od ponderiranog prosjeka rasta inputa, to pokazuje da tehnoloke inovacije suodigrale kljunu ulogu u ekonomskom rastu.

Temeljna jednadba obrauna doprinosa rastu:

% rasta Q = (% rasta L) + (% rasta K) + T.C.

gdje je: Q = proizvodnja, L = rad, K = kapital, T.C. = tehnoloka promjena.

Iz temeljne jednadbe slijedi da je:

% rasta Q/L = % rasta Q - % rasta L= (% rasta K/L) + T.C.

gdje je: Q/L = proizvodnost, K/L = kapitalna opremljenost rada

Osnove agregatne ponude

Agregatna ponuda (AS, Aggregate supply) predstavlja vezu izmeu koliine proizvodnje koju je gospodarstvo spremno proizvesti i ope razine cijena, ceteris paribus.

imbenici na kojima se temeljiagregatna ponuda su:

potencijalna proizvodnja, trokovi inputa.

Varijabla UtjecajnaAGREGATNUPONUDU POTENCIJALNA PROIZVODNJA Inputi Raspoloive koliine kapitala, rada i zemlje odreuju inpute u

proizvodnom procesu. Potencijalna proizvodnja podrazumijeva neiskoritenost rada i drugih resursa na najnioj razini koja je konzistentna sa stabilnom inflacijom. Rast inputa poveava potencijalnu proizvodnju i agregatnu ponudu.

Tehnologija i Inovacija, tehnoloki napredak i poveana efikasnost poveavaju Efikasnost razinu potencijalne proizvodnje te povaavaju agregatnu ponudu

NADNICE I TROKOVI Nadnice Nie nadnice dovode do niih trokova proizvodnje (ceteris

paribus). Nii trokovi za zadanu potencijalnu proizvodnju znae da e ponuena koliina biti vea pri svakoj razini cijena.

Uvozne cijene Pad cijena na svjetskom tritu ili aprecijacija teaja smanjuje

uvozne cijene. To dovodi do niih trokova proizvodnje i poveava agregatnu ponudu.

Drugi trokovi Nie cijene nafte ili blaa regulativa o zatiti okolia smanjuju inputa trokove proizvodnje i na taj nain poveavaju agregatnu ponudu.

Utjecaj potencijalne proizvodnje i trokova na AS

0

350

0 6000

Realni GDP

R

a

z

i

n

a

c

i

j

e

n

a

(a) Poveanje potencijalne proizvodnje

0

350

0 6000

Realni GDP R

a

z

i

n

a

c

i

j

e

n

a

(b) Poveanje trokova

QP QP'

AS AS'

Potencijalna proizvodnja

Potencijalnaproizvodnja

ASAS''

QP

U kratkom roku odnos trokova i cijena e utjecati na reagiranje proizvodnje na razliite razine agregatne ponude. Kratkorona krivulja AS ima pozitivan nagib to znai da e gospodarstvo nuditi vie proizvoda uz vii nivo cijena. U dugom roku agregatna ponuda je usko vezana za potencijalnu proizvodnju. Dugorona krivulja AS je okomita jer poveanja razine cijena nisu povezana s poveanjem ponude ukupne proizvodnje

Treba razlikovati AS u vremenu

(a) Kratki rok

0

1

0 1

Realna proizvodnja

R

a

z

i

n

a

c

i

j

e

n

a

P

Q

Potencijalnai proizvodnja

AS

(b) Dugi rok

0

1

0 1

Realna proizvodnja

R

a

z

i

n

a

c

i

j

e

n

a

P

Q

AS

Potencijalnaproizvodnja

QP QP

Klasini pristup zasniva se na Sayovom zakonu, koji kae da ponuda kreira vlastitu potranju

fleksibilne cijene i nadnice brzo anuliraju svako poveanje ponude ili potranje i ponovo uspostavljaju punu zaposlenost i proizvodnju pri punom kapacitetu.

politike nadziranja agregatne potranje imaju malen ili nikakav utjecaj na proizvodnju i zaposlenost.

Krivulja AS vrlo je strma (gotovo okomita) stoga promjene agregatne potranje imaju kratkotrajan uinak na proizvodnju.

Keynesijanski pristup dri da:

cijene i nadnice nefleksibilne u kratkom roku zbog krutosti ugovora kao to su ugovori sa sindikatima

Proizvodnja pozitivno reagira na vee razine agregatne potranje jer je AS krivulja relativno vodoravna, posebno na niim razinama proizvodnje.

Prema Keynes-u

gospodarstvo moe iskusiti duga razdoblja trajne nezaposlenosti jer je samokorigirajui mehanizam cijena i nadnica spor ili ga uope nema.

monetarna i fiskalna politika mogu zamijeniti fleksibilne cijene i nadnice, te za vrijeme recesije stimulirati gospodarstvo i pomoi obnavljanju pune zaposlenosti, a za vrijeme buma usporiti gospodarstvo da bi zaustavile inflatorne tendencije.

Klasini i keynesijanski model ravnotee pri nepotpunoj zaposlenosti

0

1

0 1

Realni GDP

R

a

z

i

n

a

c

i

j

e

n

a

(a) Klasini pristup

0

1

0 1

Realni GDP

R

a

z

i

n

a

c

i

j

e

n

a

(b) Keynesijanski pristup

P

Potencijalnaproizvodnja

A

C

B

AS

AD

AD'

Q = Q' = QP

P

P'

Potencijalnaproizvodnja

QP

AS

AD

AD'A

B

Q Q'QQ

P

Suvremeno trino gospodarstvo povezuje elemente klasinog i keynesijanskog modela:

u kratkom roku, zbog toga to nema vremena da se nadnice i cijene potpuno prilagode krivulja AS ima pozitivan nagib.

u dugom roku nadnice i cijene imaju vremena da se potpuno prilagode okovima tako da se dugoronu krivulju AS uzima kao okomitu ili klasinu.

Prema tome, u dugom roku proizvodnju odreuje potencijalna proizvodnja pa kretanje agregatne potranje utjee na cijene umjesto na koliinu proizvodnje.

EKOMOMSKI RAST I AGREGATNA PONUDAEkonomski rastU prolom stoljeu zabiljeeno je nekoliko osnovnih trendova ekonomskog rasta:Temeljna jednadba obrauna doprinosa rastu:Osnove agregatne ponudeKlasini pristup zasniva se na Sayovom zakonu, koji kae da ponuda kreira vlastitu potranjuKeynesijanski pristup dri da:Prema Keynes-uKlasini i keynesijanski model ravnotee pri nepotpunoj zaposlenosti