preduze}a FBiH - kfbih.com · 4 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine - Rezultati privatizacije nisu dali efekta, iako smo ih analizirali u svim

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Privredna/Gospodarska ko-mora Federacije BiH, u surad-nji s Ambasadom RepublikeTurske, primila je u posjetuprivrednike Industrijske ko-more grada Kajzeri, koje jepredvodio Muahmud SamiYaugin, ~lan Predsjedni{tvaKomore, i Nuredin Okandan izuprave grada Kajzeria

Pozdravljaju}i goste iz Turske AvdoRapa, dopredsjednik P/GKFBiH, jerekao da se u dosada{njem PERIODU privredna suradnjaBiH i Turske uglavnom odvijala kroz vanjskotrgovinskurazmjenu, dok su drugi oblici poslovne suradnje manjezastupljeni {to bi trebalo biti opredjeljenje za budu}nost.Smatramo da su ulaganja turske privrede nedovoljna, takoda danas u BiH posluje oko 20 poduze}a sa kapitalom izTurske. Ukupna ulaganja Turske od 1994. do 2006.godine iznose 47.247.000 KM, {to u ukupnoj robnojrazmjeni ~ini 1,5% stranih ulaganja u BiH. Ovi odnosi suse promijenili realizacijom ugovora o u~e{}u u privatizaci-ji kompanija Natron Maglaj i Fabrike sode u Lukavcu, sao~ekivanjem daljnjeg u~e{}a Hayat Holdinga u novim pro-jektima u oblasti drvne industrije.

Iz BiH u Tursku najvi{e se izvoze sirova koà, opti~kiure|aji, pumpe za te~nosti, hemijska sredstva, ventili islavine. Iz Turske u BiH se uvoze tekstilni proizvodi raznihnamjena, tepisi, ku}anski aparati, bojleri, grija~i i dr.

Republika Turska od 1999. godine primjenjuje prefer-encijalni reìm za bh. proizvode, prema kojemu se indus-trijski proizvodi osoba|aju carinskih stopa i kvota.

Dosada{nji rezultati pokazuju da se u robnoj razmjenisa Turskom ne koriste dovoljno navedene olak{ice pri rob-noj razmjeni.

Razlozi za ovakvo stanje mogli bi dijelom biti u nead-ekvatnoj ponudi bh. robe za trì{te Turske, a dijelom i u~injenici da veliki broj robe bh. porijekla nema adekvatnecertifikate za izvoz.

Pravni okvir za me|usobnu poslovnu suradnju jeuspostavljen, te ostaje na institucijama sistema i komora-ma da se ta suradnja konkretno razvije i unaprijedi.

Mogu}nosti ulaganja u BiH predstavila je LejlaSilajdì}, iz FIPA-e, nagla{avaju}i grane industrije kojeimaju {ansu za izvoz sa svojim proizvodnim programom.

[. ALIMANOVI]

Posjeta privrednika turskog grada Kajzeria

Ne koriste se olak{ice pri robnoj razmjeni

EU-EXPROOsnovano Vije}e za izvoz BiHZvani~na promocija Programa tehni~ke pomo}i

Evropske unije za promociju izvoza iz BiH pod nazivom EU-EXPRO, sa ciljem izgradnje kapaciteta za promociju izvoza,odràna je po~etkom novembra. Uz podr{ku ovog projek-ta osnovano je Vije}e za izvoz BiH kao partner izme|uvlade i poslovnog sektora.

- BiH ima iskustvo i sposobnost kada je rije~ o industri-jama metala, namje{taja i drugim proizvodnim djelatnos-tima. Do{lo je vrijeme za promjenu imidà BiH, teme|unarodne percepcije na ovu zemlju. Vrijeme je da seBiH prikaè kao izvor konkurentne robe, kao atraktivna tur-isti~ka destinacija i mjesto za profitabilna ulaganja - kazaoje Colum MacDonnell, me|unarodni ekspert za trgovinu ivo|a tima.

Rije~ je o jednom od brojnih projekata EU koji za ciljimaju ja~anje ekonomske pozicije BiH.

- Izvoznicima }emo pomo}i u razvoju institucionalnepodr{ke, programima kojima }e se pobolj{ati me|unarod-na konkurentnost izvoznika, te informacijama koje su impotrebne kako bi razvili vlastita me|unarodna trì{ta -istakao je Kjartan Bjornsson, {ef operacija delegacijeEvropske komisije u BiH.

^lanovi Izvoznog vije}a su vladini zvani~nici i izvoznici,dok je Vanjskotrgovinska komora BiH odre|ena da budeagencija za promociju izvoza i pripremu strate{kog plana.

- Za Vije}e ministara BiH unapre|enje izvoza je jedanod klju~nih faktora ekonomije. Uspostavom ovog vije}aizvoznicima je omogu}eno da utje~u na stvaranje pogod-nih uslova za izvoz - rije~i su Hamde Tinjaka, sekretaraMinistarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

S. D@INI]

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Doma}i proizvo|a~i sloìli su seda su najve}i problemi bh. privredeprevisoke carine na sirovine i repro-materijal, te previsoka poreznaoptere}enja za privredu.

Predsjednik P/GKFBiH Jago Lasi}istaknuo je da su problemi bh. privred-nika identi~ni, naro~ito subjekata kojise suprotstavljaju konkurenciji izvana,iz zemalja ~ija je trgovina reguliranaugovorima o slobodnoj trgovini.

Generalni direktor Vispaka izVisokog Dèmal âbaravdi}, gov-ore}i o iskustvu ove firme, kazao jeda problem postoji sa Zakonom oakcizama koji tretira kafu.

“Imamo rje{enje koje ne odgo-vara doma}im prera|iva~ima, te nekorespondira sa rje{enjima u susjed-nim zemljama. Takvo rje{enje u sebiima ‘ma-}ehinski’ odnos aktuelnevlasti prema doma}oj privredi”,dodao je âbaravdi}, rekav{i da suu FBiH na snazi neka zakonskarje{enja koja grani~e sa glupo{}u, aJago Lasi} je dodao da bi samolu|ak investirao u Federaciju BiH.

“Imamo stra{no skupu dràvu,najskuplju na svijetu. Samo proizvod-nja stvara novu vrijednost, a proiz-vo|a~a je sve manje. Ovdje upravlja-ju trgova~ki i uvozni lobiji”, upozorioje zamjenik generalnog direktoraSarajevske pivare Goran Konforte.

Dok u Srbiji uvozna piva drè ~etiriposto trì{ta, u turisti~ki orijentiranojHrvatskoj 15 posto, u na{oj zemlji ~ak60 posto prodanog piva je iz uvoza,dodao je Konforte.

Predstavnici doma}ih proizvo|a~akazali su da }e zatraìti od noveizvr{ne vlasti da odmah po~ne raditina rje{avanju spomenutih problema,te da se za po~etak barem izjedna~euvjeti poslovanja u FBiH i RS.

Predsjednik Lasi} upozorio je i namogu}i lan~ani rast cijena svihartikala, ako do|e do poskupljenjaelektri~ne energije {to se najavljujepo~etkom sljede}e godine.

“Ukoliko dràva ne napravi neki soci-jalni program, poskupljenje bi zna~ilo i}igrlom u jagode”, dodao je Lasi}.

Iako se u~esnici sastanka nadajuda }e vlasti u svojim programima vi-{e pa`nje posvetiti problemima sakojima se suo~avaju privrednici iz ci-jele BiH, ovom nisu nazo~ili predsta-vnici Vlade FBiH, a bili su pozvani.

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VII

Broj 50

Novembar/studeni 2006.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: “BIROGRAF” Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

Mostar

Sastanak najve}ihpreduze}a FBiH

Predstavnici Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH,Centralne banke BiH (CBBH), Ureda visokog predstavnika(OHR) i privrednici iz FBiH odràli su, 21. studenog, u Mostarusastanak koji je sazvan s ciljem uravnoteènja uslova poslovanja,te pove}anja konkurentnosti robe proizvedene u na{oj zemlji

Izjedna~iti uvjetegospodarenja u BiHOptere}enja po osnovi poreza i

doprinosa na pla}e na podru~ju BiHnisu izjedna~ena, te dolazi do nelo-jalne konkurencije i neravnopravnetrì{ne utakmice, pa se uvjeti gospo-darenja na podru~ju BiH trebaju iz-jedna~iti, smatra predsjednik Privre-dne/Gospodarske komore Federa-cije BiH Jago Lasi}. Po njegovim rije-~ima, optere}enja po osnovi poreza idoprinosa na neto pla}u u FederacijiBiH su 68, 97 posto bez doprinosa zaotklanjanje elementarnih nepogoda,a u Republici Srpskoj (RS) porezi idoprinosi na neto pla}e su 52 posto,uz to {to se u RS-u ista stopa primjen-juje i na izdatke za topli obrok i regresza godi{nji odmor, a u Distriktu Br~koporez i doprinosi su 47,5 posto.

Da bi se ujedna~ilo poslovanje nateritoriju BiH, Lasi} navodi kako je nu-`no da se sirovine, repromaterijali, inves-ticijska oprema i rezervni dijelovi oslo-bode carinskih optere}enja, te da se uve-du kvote i kontingenti kao za{tita do-ma}e proizvodnje i odràvanja stabil-nosti cijena.


- Rezultati privatizacije nisu daliefekta, iako smo ih analizirali u svimdo sad krugovima od po~etka dodanas. Traìmo da se Komora zaloìza razrje{enja nacionaliziranih obje-kata i osigura zaposlenost postoje}ihdjelatnika u trgovinama koje jo{ nisuprivatizirane. Dio koji je u dràvnomvlasni{tvu odnosi se na nerazrije{enovlasni{tvo dràve i dijela onog {totreba biti predmetom restitucije.Komora treba poticati dono{enje irazrje{enje nerije{enih problema Za-konom o restituciji.

- Pozitivan je “usamljen” primjer pri-vatizirane trgovine Merkur Mostar. Ostalaje zate~ena radna snaga, obnovljeninaslije|eni objekti, izgra|eni novi izaposleno jo{ desetine novih radnika.

- Rezultati poslovanja neobra|eniza {est mjeseci ove godine nepokazuju tendencije ka stabilizacijigospodarstva. Kasnit }e i mjere zaotklanjanje problema koji ko~e ra-zvoj trgovine.

- Analizom prikupljenih poreza uFBiH istaknuto je da treba da budebrì povrat PDV-a, kao i rje{enjepovrata strancima na granici.

- Traì se u~inkovito uklju~ivanjedràve kod dolaska stranih trgova-~kih lanaca u BiH radi za{tite doma-}e proizvodnje i ve} zaposlenih.

- Molimo da se organizacije zakontrolu kvalitete kod uvoza i izvozau cijeloj BiH kod pruànja svojihusluga drè dozvoljenih tarifa.

- Da se objave ovla{tene organi-zacije ili institucije u “Slu`benomglasniku BiH” i u “Slu`benim novina-ma FBiH”.

- Traì se harmonizacija propisau BiH za poreze i doprinose. Ne-ujedna~enost {teti trgovini kao grani,a i prora~unu FBiH.

- Od grani~nih slu`bi traì seve}a efikasnost u radu. Preduga su

~ekanja na carinama i imamo visoketro{kove tih ~ekanja.

- Prodor stranih trgova~kih lanacastavlja doma}u trgovinu u nezavidanpoloàj. Manje trgovine ne mogu seizboriti za niè cijene i opstanak natrì{tu. Komora bi morala podsticatiudruìvanje doma}e trgovine me|u-sobno i sa proizvo|a~ima. Pomo} seogleda u programiranju razvojatrgovine i povezivanju sa doma}improizvo|a~ima, kako bi kupovali iprodavali kvalitetno doma}e.

- Trgovina treba specijaliziranuposlovnu banku za naplatu potraì-vanja i kreditiranje. Pomak je u form-iranju u Agenciji IGA.

- Trgovina osje}a potrebu zaformiranjem agencije za osiguranje iotkup potraìvanja. Ovo se name}ezbog visokih potraìvanja od kupacai primjene Zakona o PDV-u.

- Trgovina u kona~nici pla}aporeze, tro{arine, carine, zapo{ljavaveliki broj radnika. Prema podacima

za sedam mjeseci, u trgovini je radilo54.918 radnika sa prosje~nim netoosobnim dohotkom od 433,98 KM.Osobni dohoci u FBiH istovremeno suiznosili 601,50 KM za 389.949 radni-ka. Osobni dohoci u trgovini su me|unajniìm u FBiH i u 2006. godini.

- Trgovina puni prora~un dràve,pa se i dràva mora pobrinuti da trgov-ina ima ozbiljan tretman u programi-ranju budu}eg razvoja. Strategijarazvoja forsira uvozno-izvoznu kompo-nentu, a zanemaruje doma}e trì{te.

- Traì se od Komore da se uklju~iu storniranje Pravilnika o obliku,sadràju i na~inu vo|enja trgova~kihknjiga. Pravilnikom se zahtijevaru~no vo|enje i uvezivanje trgova~keknjige, pa je predloèno da se na|erje{enje za softver Trgova~ke knjige uMinistarstvu trgovine i financija uFBiH, a ako treba, u tro{kovima }eu~estvovati i sama trgovina.

- Od Federalnog ministarstva zaokoli{ i turizam traì se izmjena osnoviceza ~lanarine turisti~kim zajednicama.

- Komora kao institucija je dosadopravdala povjerenje i ~lanstvo bi tre-balo biti obveza, kao u susjednimzemljama, jer je najbrì put razrje{enjaproblema u gospodarstvu posre-dovanjem Komore.

D. BANDI]

Strukovna grupa trgovine

Zaklju~ci XVII sjedniceNa sjednici odrànoj 27. listopada, u Mostaru, ~lanoviStrukovne grupe trgovine traìli su da Privredna/Gospodarskakomora FBiH stavi na dnevni red trgovinu i preko svojih tijelatraì razrje{enje problema za 2006. i naredne godine.Zaklju~ke sa ove sjednice objavljujemo u cijelosti:

Na XVII sjednici Strukovne grupetrgovine primjedbe su bile na razli~itetarife kontrole kvaliteta u FBiH, RS iBr~ko Distriktu.

Problem je i nepoznavanje tko sveima ovlasti vr{iti kontrolu kvaliteta u FBiH.

Gospodarska/Privredna komoraFBiH stupila je u kontakt s Federalnimministarstvom trgovine, koje jeovla{teno po Zakonu o kontrolikvaliteta odre|enih proizvoda priuvozu i izvozu (“Slu`bene novineFBiH”, broj 21/97, ~lanak 7., stavak6.) donijeti Odluku o odre|ivanjuproizvoda za koje kontrolu kvaliteta

obavljaju poduze}a ovla{tena odFederalnog ministarstva trgovine(“Slu`bene novine FBiH”, broj 39/98).

Federalno ministarstvo trgovineovlastilo je slijede}e kontrolne ku}e:

1. “Biotehni~ki fakultet” Biha}2. “Euroinspekt” d.o.o. Sarajevo,

PJ “Real INSPEKT” Sarajevo H.Kre{evljakovi}a broj 16

3. “Poljoprivredni fakultet” - Uni-verzitet u Sarajevu

4. “Agrokontrola” d.o.o. Ora{je,26. ulica broj 4

5. “Herkon” d.o.o. Mostar, Bisku-pa ûle

Ovla{tene organizacije za kontrolu kvalitete

5

Dubravka Bandi}, savjetnik ikoordinator ove strukovne grupe,istakla je da su podaci koje nudi sta-tistika neto~ni, a na osnovu njih sedonose prijedlozi i mjere. Prema timpodacima u prvoj polovici 2006.godine FBiH posjetilo je 167.304 tur-ista, od toga doma}ih 69.170, astranih 98.134. No}enja je bilo381.376, od toga doma}ih 145.223,a stranih 236.153. Najvi{e je bilogostiju iz Hrvatske, zatim SiCG,Slovenije, Italije, Turske itd.

Promet u ugostiteljstvu za prvih{est mjeseci je iznosio 44.678.653KM, a od toga je i{lo na dràvna11.251.643 KM, na privatna25.078.160 KM i na mje{ovita pre-duze}a 8.348.850 KM.

Tijekom sjednice proiza{li suzaklju~ci:

- Traì se vi{e to~nosti kod sta-tisti~kih podataka budu}i da ovakvinemaju svrhe kad nisu u cijelosti

to~ni. Ne prijavljuje se niti broj turistani broj no}enja. Inzistira se napovratu PDV-a za repromaterijalkojeg koriste za pripremu ugos-titeljsko-turisti~ke ponude strancima.Ali, na temelju ~ega traìti povrat kadse gosti se prijavljuju?! Prijedlog je dase vr{i ve}i pritisak na inspekcijskukontrolu kod obveznika.

- Uvjeti poslovanja na razini BiHnisu ujedna~eni, {to stvara niz proble-ma. Prvenstveno se to odnosi naporeze i doprinose na pla}e zaposleni-ka koje su previsoke u odnosu na RS iDistrikt Br~ko. Zbog toga mnogi poslo-davci svoje firme odjavljuju iz FBiH iprijavljuju ih, primjerice, u Br~kom.Tako prora~un ostaje bez sredstava, a,u protivnom, direktna posljedica bibila i pove}anje broja zaposlenih.

- Preispitati na~in na koji se pla}a~lanarina turisti~kim zajednicama,da li je osnovica za izra~un ~lanarinekorektna?

- Problem je isti i kod propisa kat-egorizacije ugostiteljsko-turisti~kihobjekata. Nisu ujedna~eni na raziniBiH. To posebno zbunjuje strane tour-operatore kad vide razli~itost ponudena{ih turisti~kih proizvoda.

- Vizni reìm je konstantnaprepreka daljnjem razvoju turizma uBiH. Grani~ne slu`be bi se trebalebolje organizirati u smislu da sesmanji broj vra}anja autobusa zbognepotrebnih nesporazuma vezano zapotrebne pe~ate i sli~no. Da sepojednostavi postupak dobivanja vizena samom grani~nom prijelazu. Ali,kako organizirati grani~nu slu`bu napravi na~in ako nema pravovaljanihpodataka o ulasku gostiju u zemlju injihovoj strukturi?

U ovoj djelatnosti su svi problemiuvezani, svaki povla~i za sobomsljede}i. Nu`no je da se po~nurje{avati {to prije.

Ugostiteljstvo i turizam puneprora~un dràve, aktiviraju i drugegrane gospodarstva i zapo{ljavajuveliki broj ljudi. Zato bi se dràva tre-bala pobrinuti da ove grane budutretirane kao razvojne, te da dobijuozbiljniji tretman u budu}nosti.

D. LOVRI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Strukovna grupa ugostiteljstva i turizma

Odràna XVII sjednicaNa XVII sjednici Strukovne grupe ugostiteljstva i turizma,odrànoj 26. listopada, u Mostaru, raspravljalo se o niz za-nimljivih tema. Traèno je da P/GKFBiH preko svojih tijelazahtijeva rje{enje problema koji su ve} neko vrijeme prisutni usektoru ugostiteljstva i turizma

6. “Tehnoinspekt” d.o.o. Sarajevo,H. Kre{evljakovi}a broj 18

7. “Cargo Control” d.o.o.Sarajevo, H. Kre{eljakovi}a

8. “Eroinspekt” d.o.o. Ljubu{ki,Stjepana Radi}a broj 33/II

9. “Atomic” d.o.o. Biha}, OzimiceII. B8-D2

10. “Popovo” Doljani bb11. “Poljoprivredni institut” Sara-

jevo, Ilidà, Butmirska cesta broj 4012. “Zavod za zdravstvenu za{titu”

Mostar, M. Tita broj 5313. “Agronomski institut sveu~ili{ta u

Mostaru”, Mostar, Biskupa ûle broj 1014. “Zavod za javno zdravstvo Tuzlan-

skog kantona”, Seadbega Kulovi}a broj 615. “Silvatica inspect” d.o.o.

Sarajevo, A. [a}irbegovi}a broj 12816. IGT Sarajevo, Grada~a~ka broj 142

17. “Mlinpek” d.d. Bugojno,Gornjevakufska broj 35

18. “Euro-Pak” d.o.o. Bugojno19. “Hercegovinainspekt” d.o.o.

Mostar, Rodo~ bb20. “Klas” d.d. Sarajevo, Paromli-

nska broj 4321. “Inspekt RGH” d.d. Sarajevo,

H. Kre{evljakovi}a broj 1822. “Ma{inski fakultet” Sarajevo,

Vilsonovo {etali{te broj 923. “RMK Inènjering” d.o.o.

Zenica, Zmaja od Bosne bb24. “Zavod za javno zdravstvo

FBiH” Sarajevo, Titova broj 925. “Rose Wood” d.o.o. Gornji

Vakuf - Uskoplje, Batu{ki luk bb26. “Metalur{ki institut Kemal Kape-

tanovi}” Zenica, Travni~ka cesta broj 7327. “Bosnainspekt” d.d. Sarajevo,

H. Kre{evljakovi}a broj 1828. “Zavod za javno zdravstvo

Kantona Sarajevo” Sarajevo, drMustafe Pintola broj 1/III - Ilidà

29. Kantonalni zavod za javnozdravstvo Zenica

30. “Promtex” d.o.o. Mostar31. “Vitex” d.o.o. VisokoOdluku o visini i na~inu pla}anja na-

knada za pokri}e tro{kova kontrole kva-liteta odre|enih proizvoda pri uvozu i iz-vozu objavila je Vlada FBiH (“Slu`benenovine FBiH”, broj 24/98) s kasnije man-jim dopunama, a pla}anje je na ra~unbudèta FBiH.

Tro{kovi kontrole moraju se ujed-na~iti na nivou cijele BiH, jer je jedinotako mogu}e imati iste uvjete gospo-darenja na prostoru BiH.

D. BANDI]


U Sarajevu je, 06. novembra, uorganizaciji Regionalnog centra zaokoli{ za BiH (REC), odràn okrugli sto“Mogu}nosti reduciranja kori{tenjagoriva sa olovom u BiH”, na kojem jeu~estvovala grupa stru~njaka raznihprofila iz zemlje i inozemstva.

Predstavljeno je “Partnerstvo za~ista goriva i vozila” koje je osnovanona Svjetskom samitu o odrìvomrazvoju (WSSD) septembra 2002.godine. Ono bi trebalo da pomognezemljama u razvoju da razviju akcioneplanove za dovr{avanje globalneeliminacije olovnog benzina i po~nusa prestankom kori{tenja sumpora udizel i benzinskim gorivima, u skladusa usvajanjem standarda za ~istijavozila. Kao rezultat rada ovog “Pa-rtnerstva” lansirana je globalna kam-panja o prestanku kori{tenja olova usvijetu do 2008. godine, promoviranoje smanjenje sumpora u gorivima sakrajnjim ciljem postizanja 50 ppm iliniè, te zacrtane ~istije tehnologije zavozila (sa kataliti~kim konvertorima -“katalizatorima”) itd. Sva ova nasto-janja su uzrokovana potrebom da sesmanji negativan utjecaj zaga|eneokoline na zdravlje ljudi, jer je {tetanutjecaj gasova nastalih sagorijevan-jem u automobilskim i drugim SUSmotorima odavno potvr|en.

Prema istraìvanjima:- gotovo pola svjetske populacije

ìvi u gradovima,- svakoga dana oko 1,5 milijardi

stanovnika u urbanim sredinama udi-{e zrak koji ne zadovoljava ekolo{kestandarde,

- preko 800.000 smrtnih slu~ajevagodi{nje je direktna posljedica zaga|enogzraka u urbanim sredinama u svijetu,

- vi{e od 70% smrti uzrokovanihzaga|enjem zraka de{ava se u zeml-jama u razvoju,

- zdravstveni tro{kovi zbog zaga-|enja zraka u urbanim sredinama usvijetu procjenjuju se na jednu milijar-du ameri~kih dolara godi{nje,

- u zemljama u razvoju, zdravstveneposljedice zaga|enja zraka uzimajuizme|u pet i 20% GDP-a,

- zaga|enje zraka u urbanim sre-dinama se, uglavnom, pripisuje indus-trijskim emisijama i emisijama uzroko-vanim transportom,

- olovni benzin odgovoran je zaoko 90% emisija olova u zrak u urban-im sredinama,

- cestovni transport je odgovoranza 1/5 do 1/4 svih emisija CO2 naglobalnom nivou.

Zato predstoji potpuna eliminacijaolova iz goriva {irom svijeta. U Evropije ogroman broj zemalja to ve} ura-dio. Ostale su Srbija, Makedonija i, naàlost, BiH, gdje se jo{ koristi olovnibenzin. Analize u nekim zemljama(npr. Ma|arskoj) su pokazale da jeopadanje olova u krvi kodstanovni{tva direktno vezano za sman-jenje nivoa olova u benzinu.

Izbacivanje olova iz upotrebe bitrebalo uklju~iti:

- uklanjanje olova iz goriva {to jeprije mogu}e,

- uvo|enje nacionalne regulative ozabrani kori{tenja olovnih goriva,

- unaprije|en monitoring - boljakontrola kvaliteta goriva,

- informativne kampanje za boljerazumijevanje potrebe prestankakori{tenja goriva sa olovom imogu}nost kori{tenja bezolovnogbenzina,

- uspostavljanje programa zaobnovu voznog parka, unapre|enjeregulative za uvoz vozila, te stimuliran-je odustajanja od starih vozila.

Sli~ne mjere treba poduzeti i radireduciranja sadr aja sumpora u gorivima:

- podizanje svijesti javnosti o koristi~istijih goriva uklju~uju}i posebno svi-jest onih koji donose odluke,

- osposobljavanje kvalitetnih cer-tificiranih laboratorija za kontrolu,uklju~uju}i i mobilne laboratorije,

- uvo|enje ve}ih naknada za“prljava” vozila u odnosu na “~ista”,

- implementacija nacionalnihplanova za postepenu redukcijusumpora u gorivima,

- uvo|enje fiskalnih podsticaja isli~no.

Bitna su dva zaklju~ka konferenci-je “Partnerstva za ~ista goriva i vozila”koja se svode na to da:

- postoji potreba za koordiniranimnacionalnim i regionalnim aktivnosti-ma na pobolj{anju kvaliteta goriva ucilju redukcije emisije iz vozila i

- pitanje kvaliteta goriva i vozila, kaoi javnog transporta trebaju biti integri-rana u nacionalne i lokalne okoli{neplanove kao i planove odrìvog razvoja.

Na okruglom stolu je Federalnimeteorolo{ki institut predstavioopse`nu analizu kvaliteta zraka u bh.gradovima iz koje je o~igledan negati-van utjecaj kori{tenja nekvalitetnih iprljavih goriva na kvalitet zraka iposredno na zdravlje ljudi.

Predstavljeno je stanje u BiHvezano za “~ista” goriva i vozila,vaè}u zakonsku regulativu i njenopore|enje sa regulativom EU, planoviza usvajanje nove regulative ili izm-jenu postoje}e, planovi i mogu}nostismanjenja kori{tenja i izbacivanja izupotrebe goriva sa olovom uz mogu}erazli~ite opcije i sli~no.

Ocijenjeno je da se BiH morahitno priklju~iti razvijenom svijetu, amogu}i koraci ka ~istijim gorivima ivozilima mogli bi biti:

- zabrana kori{tenja olova u benzinu,- inicijativa za “~ista” goriva i

planovi za kori{tenje goriva sa manjesumpora,

- inicijativa za “~istija” vozila -obnavljanje voznog parka,

- pobolj{anje sistema kontroleispravnosti vozila i njihovog odràvanja,

- podizanje svijesti o {tetnom utje-caju produkata sagorijevanja nek-valitetnih i “ne~istih” goriva na zdravl-je ljudi i sli~no.

U navedenim nastojanjima realnoje o~ekivati i ozbiljnu pomo} EU, pa icijele me|unarodne zajednice.

(Vi{e informacija na:www.unep.org/pcfv i na

www.rec.org/rec/programs/pcfv/)F. \IKI]

Okrugli sto

Dokle }emo koristiti prljava goriva?BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj je jo{ dozvo-ljeno prodavati i koristiti u automobilima benzin sa sadràjemolova


Kanton Sarajevo je krajem 2004.godine pokrenuo inicijativu za izraduKantonalnog akcionog plana zaza{titu okoli{a - KEAP-a, a VladaKantona donijela Zaklju~ak kojimnalaè Ministarstvu prostornogure|enja i za{tite okoli{a da pristupiizradi Kantonalnog akcionog plana zaza{titu okoli{a.

KEAP predstavlja novi oblikakcionog plana za{tite okoli{a, kojitretira kanton kao prostorno-adminis-trativnu jedinicu i njegova izrada jebazirana na me|unarodnim idoma}im iskustvima, te metodologijiza izradu Nacionalnog akcionogplana za za{titu okoli{a (NEAP) iLokalnog ekolo{kog akcionog plana(LEAP).

Izrada KEAP-a iskori{tena je kaomogu}nost da se predloì uspostavaorganizacionih i ekonomskih temeljakoji }e omogu}iti provedbu na~elaodrìvog razvoja.

Uspostavljeni ciljevi izrade KEAP-asu:

* Identificiranje najva`nijih prirod-nih resursa na koje se Kanton Sarajevomoè dugoro~no osloniti u svomekonomskom razvoju;

* Ja~anje kapaciteta kantonalnihorgana vlasti u upravljanju okoli{nimproblemima;

* Integriranje politike za{titeokoli{a u sve sektorske politike;

* Podizanje nivoa svijesti i odgov-ornosti javnosti o za{titi okoli{a;

* Ja~anje u~e{}a javnosti urje{avanju okoli{nih problema;

* Razvijanje javne svijesti o vrijed-nosti okoli{a i prirodnih resursa;

* Pobolj{anje transparentnosti ikvaliteta procesa dono{enja odluka ookoli{u.

Izrada ovog dokumenta trajala je12 mjeseci, a povjerena je Regi-onalnom centru za okoli{ za Bosnu iHercegovinu (REC BiH), nakon prove-dene zakonske procedure o izborunajpovoljnijeg ponu|a~a. Procesizrade organiziran je na demokra-

tskim principima, uz transparentanpristup svim informacijama, kao iuklju~enje svih relevantnih sudionika uKantonu Sarajevo, a zasnovan je naslijede}im na~elima:

* Na~elo odrìvog razvoja;* Na~elo multidisciplinarnog pris-

tupa;* Na~elo partnerstva;* Na~elo podijeljene odgovornosti;* Na~elo transparentnosti i uklju~i-

vanja javnosti.

Kantonalni plan za{tite okoli{a jezasnovan na obimnoj stru~no-anali-ti~koj dokumentaciji, kao i rezultatimaanketiranja institucija i gra|ana uKantonu Sarajevo.

Doprinos u izradi ovog dokumen-ta, naro~ito u segmentu Privreda iokoli{, dale su i Privredna komoraKantona Sarajevo i Privredna/Gospo-darska komora FBiH.

Vi{e informacija o ovom doku-mentu moè se dobiti u Ministarstvuprostornog ure|enja i za{tite okoli{aKantona Sarajevo ili Regionalnomcentru za okoli{ za BiH.

N. [EHI] - MU[I]

Skup{tina Kantona Sarajevo

Usvojen Plan za{tite okoli{a Skup{tina Kantona Sarajevo usvojila je Plan za{tite okoli{a zaKanton Sarajevo, 01. septembra

8

Cilj Konferencije je bio da se:u~esnici upoznaju sa postoje}imstanjem realizacije projekata kvalite-ta u BiH; razmijene iskustva u ovojoblasti; predstave svjetske i evropsketrendove kvaliteta i uspostave sarad-nju izme|u pojedinaca, preduze}a,organizacija i institucija iz BiH.

U uvodnom izlaganju pod nazi-vom “Kvalitet ju~e, danas, sutra”, mrMi~o Jan~ev, predsjednik Organiza-cionog odbora, predstavljaju}i hro-nolo{ki slijed nastanka i uvo|enja upraksu standarda kvaliteta, istakaoje da “Pokret za kvalitet u svijetupredstavlja dio napora svjetskog ievropskog biznisa da se prilagodipromjenama na trì{tu. Pri tome seneprestano nagla{ava da je kvalitetklju~ konkurentnosti na otvorenomtrì{tu, te da }e on postati fundamen-talni na~in vo|enja svakog biznisa,bilo gdje na zemljinoj kugli. Razvijase nova strategija postavljena nanovim temeljima: svaka institucija, ane samo biznis, mora}e se upore-

|ivati sa standardima uspostavljenimod industrijskih lidera...

Zato se i govori o izgradnji kulturekvaliteta u nekoj sredini, u kojoj }epobolj{anje kvaliteta na kreativanna~in zasigurno dovesti do smanjenjatro{kova i pove}anja produktivnosti.”

Konferencija je zami{ljena i kaomjesto na kojem }e menadèri naj-uspje{nijih kompanija i organizacija,na polju kvaliteta u BiH, prezentiratirezultate iz prakse, odnosno realizi-rane projekte.

Direktor uglednog privrednog sub-jekta ASA Prevent Group NihadImamovi} sa saradnicima predstavio jeovu kompaniju od organizacione po-stavke i uloge svojih ~lanica, proizvo-dnog programa, do uspostave sistemakvaliteta, kao i certifikata za sistem kva-liteta, akcentiraju}i pri tom zna~ajneprednosti postoje}eg sistema. Nave-deno je da su u procesu implementi-ranja i metodologije 20 Klju~eva i SixSigma, s ciljem neprekidnog unapre|e-nja poslovanja Asa Prevent Group.

“Neka iskustva sa Projekta razvo-ja, primjene i certificiranja Integri-ranog sistema upravljanja kvalite-tom, okolinom, zdravljem i sigurnos-ti na radu u Energoinvest d.d. Sa-rajevo” predstavio je Mirsad Begi},

zamjenik direktora. Ko-na~ni rezultati - izlaziProjekta, kako je re-kao, ukazuju na to daje, i u sloènoj organi-zaciji, koja radi i po-sluje u oteànim uslo-vima i na zahtjevnomtrì{tu, mogu}e izgra-diti i efektivno odrà-vati predstavljeni Inte-grirani sistem upravlj-anja. Naravno, za toje potreban efikasantimski rad, ali i punaopredijeljenost top-menad`menta.

Direktor Pobjede izTe{nja Kasim Kotori}predstavio je razvojniput kompanije, uklju-~uju}i i realizaciju pro-jekta kvaliteta. Samo

uporni rad i strpljivost, te stalneobuke, mogu dovesti do cilja, rije~isu Kotori}a.

Zapaène prezentacije imali su ipredstavnici kompanija: “InspektRGH” d.d. Sarajevo - Kontrola kvali-teta i koli~ina robe; Husein Galija-{evi}, predstavnik firme Belif - Isku-stva u identifikaciji zahtjeva za kva-litet proizvoda preko standarda ipropisa, kao i mnogi drugi.

Predstavnik EBRD-a Zihnija Ha-sovi}, direktor programa za BiH, pre-zentirao je programe podr{ke kom-panijama koji se fokusiraju na po-mo}i unapre|enje upravlja~kih vje{tina umalim, srednjim i velikim firmama:TAM - Poslovni zaokret i BAS - Uslugeposlovnog savjetovanja. TAM/ BASProjektima upravlja Evropska bankaza obnovu i razvoj ( EBRB), a u BiH je,u okviru TAM Programa, zavr{eno 10projekata do 2002. godine, sedamprojekata je u procesu, tri su u fazitraènja donatora. U okviru BASaktivnosti, za subvencije je odobreno

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

U Neumu

Odràna Konferencija kvaliteta BiHU organizaciji Asocijacije za kvalitet u BiH i Vanjskotrgovinskekomore BiH, u Neumu je, od 16. do 18. novembra, odrànaKonferencija kvaliteta BiH, pod motom “Sa kvalitetom kaevropskim integracijama”

1,41 milion eura za 286 projekatasa 272 kompanije, od ~ega suuspje{no okon~ana 232 projekta.

Menadèri-u~esnici Konferencijepokrenuli su Inicijativu za formiranjeSekcije menadèra BiH u okviruAsocijacije za kvalitet u BiH, s ciljem“da daju svoj doprinos u prevazila-ènju odre|enih problema i zabludakada su u pitanju sistemi upravljanjakvalitetom. Polazna je pretpostavka daje uspje{no vo|enje organizacije rezul-tat uvo|enja i odràvanja sistemaupravljanja, koji obezbje|uje stalnopobolj{anje poslovanja, uz po{tivanjepotreba svih zainteresiranih strana. Uprvi plan izbija funkcija menad`menta,jer kvalitet nije vi{e briga samo kon-trolora i tehni~kog osoblja, ve} postajeosnovni zadatak i odgovornost vrhun-skog rukovodstva svake firme, jer sekvalitet proizvoda i usluga moèpobolj{avati samo razvojem kvalitetacjelokupnog poslovanja. Stoga se izlaziz postoje}e situacije moè na}i samouz pomo} menad`menta koji je sposo-ban da pokrene proces povezivanjateorije i prakse uspostavljanjem cjelovi-tog upravljanja kvalitetom (TQM), usvojoj sredini.

Na putu ka izvrsnosti treba i}ikorak za korakom, uz puno po{tiva-nje i dosljednu primjenu svih rele-vantnih na~ela, principa, standarda izahtjeva koji vaè u svijetu.

Na ovaj na~in daje se neposre-dan doprinos u realizaciji jedne odglavnih poruka Evropske vizije:Potrebno je da privrednici pobolj{ajusvoje menadèrske sposobnosti, dokjavna administracija mora omogu}itistvaranje ambijenta pogodnog zapodr{ku odrìvog razvoja.”

Mr Nafija [EHI] - MU[I]


Zbog softverskog piratstva

BiH izgubila 13 miliona dolara

Stopa softverskog piratstva u BiH u 2005. godini bila je69 posto, a {teta koju je zbog toga direktno pretrpio infor-maciono-tehnolo{ki sektor u BiH procijenjena je na 13 mil-iona dolara, izjavio je Dèmil Sabrihafizovi}, savjetniknajzna~ajnijeg svjetskog udruènja proizvo|a~a softveraBusiness Software Alliance (BSA) za BiH.

Najavio je da }e ovih dana na adrese 3.000 kompanija uBiH biti upu}eno pismo sa ukazivanjem na direktne rizikekojima se izlaù ako nisu licencirali svoje softverske programe.

“Prema istraìvanjima koja su vr{ena proteklih godina,kada bi se stopa nezakonitog kori{tenja softvera smanjilasamo za deset posto, to bi rezultiralo pove}anjem poreznihprihoda iz sektora informati~kih tehnologija za 14 milionadolara godi{nje”, kazao je Sabrihafizovi}.

BSA kao organizacija koja okuplja najzna~ajnije svjetske proiz-vo|a~e softvera, djeluju}i na suzbijanju softverskog piratstva, ostva-ruje zna~ajnu saradnju sa tu ila{tvima, sudovima, policijom, inspe-kcijama i drugim institucijama i slu`bama u ~ijoj nadle`nosti je prim-jena zakona u ovoj oblasti, a sve u cilju za{tite autorskog prava.

Trend porasta

Direktne strane investicije u BiH tri milijarde KM

BiH je primila vi{e od tri milijarde KM direktnih stranih investicija, agodi{nji priliv tih investicija ima nagli trend porasta, od 117 miliona KM1998., do 823 miliona KM u 2005. godini, saop}eno je iz Vije}a stranihinvestitora BiH (FIC).

Predsjednik Upravnog odbora FIC-a Mark Davidson je rekao kako jecilj FIC-a da predstavi jedinstven glas za poslovne reforme u BiH, teistovremeno uspostavi mreù za razmjenu informacija i iskustava u vezi sdirektnim stranim investicijama u regionu.

Prema mi{ljenjima ~lanova FIC-a, glavne prepreke za investiranje uBiH uklju~uju komplikovane procedure izdavanja dozvola, nedovoljno inte-grirano trì{te, optere}uju}e porezne stope, neefikasno provo|enje imovin-skih zakona, lo{e upravljanje budètima institucija vlasti i op}e slabosti uvje{tinama poslovnog upravljanja.

Sve navedeno bit }e posebno obra|eno u prvoj bijeloj knjizi koja }e bitiobjavljena po~etkom 2007. godine.

Neujedna~en regionalni ekonomski oporavak

Tri najbogatija podru~ja u BiH

Najbogatija podru~ja u BiH su Sarajevski i Hercegova~ko-neretvanskikanton, te Banjalu~ka regija. Podaci o visini pla}a, vrijednosti izvoza izaposlenim pokazuju kako ona imaju bolji ekonomski oporavak od ostatkazemlje. Prosje~ne su pla}e u Sarajevu 388 eura, Mostaru 338 eura, dokostali kantoni i regije imaju prosjek pla}a ispod 300 eura.

U Sarajevu, Banjoj Luci i dijelom Mostaru nalaze se dràvne institucije,entitetske institucije, te strana predstavni{tva u kojima zaposleni imajuredovite i iznadprosje~ne pla}e.

Statisti~ki prosjek Sarajeva, Banje Luke i Mostara popravljaju i trgova~ki lancikoji su sagradili svoje trgovine, te sjedi{ta javnih poduze}a u tim gradovima.Tuzlanski kanton ima znatno ve}i izvoz od Kantona Sarajevo, ali upravo prilivnovca za administraciju “spasava” Sarajevo u kona~nom statisti~kom prosjeku.


Hercegbosanskim{umama

Zlatna nagrada zakvalitetu

[umsko privredno dru{tvo Herce-gbosanske {ume Kupres dobilo je ve-liko priznanje pod nazivom Evro-pska zlatna nagrada za kvalitetu itrgova~ki ugled.

Nagradu dodjeljuje Me|unarod-na selekcijska komisija udruènja zaupravljanje i savjetovanje iz Francu-ske i Otherways - Me|unarodno ud-ruènje za istraìvanje i stru~ne sav-jetnike sastavljeno od grupe firmi ipriznatih profesionalaca, javlja Fena.

Preduze}e Hercegbosanske {umeKupres izabrano je zbog iznimnogbrenda i kvaliteta usluga, posebnovisokog kvaliteta usluga premakupcima, {to je doprinijelo razvojume|unarodne trgovine gdje je firminkapacitet za inovacije omogu}ionjeno postavljanje na vode}e mjestoizuzetne i jedinstvene vode}e korpo-racije.

Evropska zlatna nagrada zakvalitetu i trgova~ki ugled ovom pre-duze}u bit }e dodijeljena 29. januarasljede}e godine u Berlinu.

Grupacija {umarstva idrvne industrije

Radna posjeta Rafineriji ulja Modri~a

^lanice Grupacije {umarstva idrvne industrije Privredne/Gospod-arske komore FBiH posjetile su Rafi-neriju ulja u Modri~i, krajem novembra.

Cilj je bio da se upoznaju s proizvo-dnim programom, kao i mogu}nosti-ma budu}e suradnje ~lanica oveGrupacije sa Rafinerijom ulja u Modri~i.

Svjedoci smo poplave trì{ta proi-zvodima iz drugih zemalja. Ovo jebio jedan od na~ina da se bolje upo-znaju doma}i proizvo|a~i i na taj na-~in razvijaju privredu BiH.

[. A.Centrotrans-Eurolines

Priznanje za poslovanjeCertifikacijska ku}a DQS obavila

je 31. oktobra nadzorni audit uCentrotrans-Eurolinesu i ustanovilada je kompanija zna~ajno napre-dovala u razvoju ISO standarda ikori{tenju ISO procedura, te da kaosistem moè biti uzor za podru~jecijele jugoisto~ne Evrope, saop}enoje iz Centrotrans-Eurolinesa.

Kompanija je dobila certifikat okori{tenju ISO standarda prije god-inu, a audit je ohrabrio uposlenikeda nastave pozitivnim putem kaEvropi i pruànjem jo{ kvalitetnijihusluga svojim korisnicima.

@eljeznice FBiH

Pove}ani prihodiza 18 posto

@eljeznice Federacije BiH za devetmjeseci ove godine pove}ale su pri-hode od prijevoza za 18 posto. U tomperiodu prevezeno je 297.000 putni-ka, {to je 19 posto vi{e u pore|enju sdevet mjeseci pro{le godine.

Od toga, 264.000 putnika pre-vezeno je u unutra{njem saobra}aju, a33.000 na me|unarodnim linijamaprema Plo~ama, Budimpe{ti i Zagrebu.Broj putnika svake se godine pove}avaza 10 do 15 posto, a ove godine u@eljeznicama FBiH o~ekuju pove}anjeputni~kog prijevoza 20 posto.

U teretnom saobra}aju za devetmjeseci ove godine prevezeno je oko petmiliona tona robe, {to je u nivou pro{lo-godi{njeg obima teretnog prijevoza.

Seminar

Specifi~nost ulaska na ruskotrì{te namje{taja

Uzimaju}i u obzir da je drvna industrija izvozno orijentirana grana i da se uposljednje vrijeme pove}ava izvoz namje{taja, realno je traìti nove mogu}nostii nova trì{ta za izvoz.

Seminar o specifi~nosti ulaska na rusko trì{te namje{taja odràn je u orga-nizaciji Klastera drvoprerade i {umarstva regije centralna BiH radna grupa mar-keting, 7. novembra, u Sarajevu.

Uvodni~ar na seminaru je bio Reiner Kropp, vrsni poznavalac uvjeta i mogu}nostiplasmana proizvoda na rusko trì{te, koga je angaìrao INNOTECH iz Berlina,rekav{i da je rusko trì{te veliko i da ima mogu}nosti za izvoz bh. proizvoda.

Kropp je dao osnovne naznake koje prate proizvo|a~a da bi izvozio, a to su:pretpostavka da ima interesantan proizvod za izvoz; da odredi ciljnu grupukupaca za svoj proizvod i na~in distribucije.

Nakon izlaganja i diskusije prisutnih zaklju~eno je da se rusko trì{te ni{ta ne raz-likuje od ostalih osim nekih specifi~nosti koje ga prate: visoke carine na proizvodenamje{taja iz BiH, nesigurnost naplate i veliki tro{kovi transporta proizvoda

Navedene tri stavke su bitne za na{e proizvo|a~e i trebat }e vremena da se onepremoste, pogotovo se to odnosi na carinsku tarifu. Nadle`na ministarstva zajednosa privrednim komorama angaìrat }e se u rje{avanju tog problema, a kao prvostaviti na dnevni red sastanka mje{ovitog komiteta BiH - Ruska Federacija. [. A.

Me|unarodna poslovna konferencija

Pove}anje izvozaproizvoda od drveta

Prva me|unarodna poslovnakonferencija proizvo|a~a proizvodaod drveta, agenata prodaje i poten-cijalnih trgovaca iz EU odràna je uSarajevu, 16 i 17. novembra, uorganizaciji USAID CCA - klasterprerade drveta i {umarstva iStrikConsulting kompanije kaoimplementatora ovog projekta.

Za sektor drvne industrije vaànje ovaj projekat razvoja interna-cionalne mreè trgova~kih-agentskihkompanija koje }e otvoriti noveputeve pristupa trì{tu EU i obezbi-jediti izvoz finalnih proizvoda.

Predstavnici agentskih kompanija(Holandija, Njema~ka, Italija, SAD,Francuska) detaljno su predstavilitrì{te zemalja iz kojih dolaze, sadetaljnim uvjetima svakog trì{ta,problemima sa kojima }e se susretatiproizvo|a~i, kao i velikom pomo}iprodaje agentskom mreòm.

[. A.


Zauzev{i 93 - 98. poziciju na glob-alnoj listi, BiH je u protekle tri godinebiljeìla konstantan pad na ljestvici CPI,dospijev{i do ocjene 2,9 i dijele}i 88.do 96. mjesta i na taj na~in svrstav{i seme|u najkorumpiranije i najnerazvi-jenije zemlje Evrope, saop}io jeTransparency International (TI) BiH.

Ove godine BiH dijeli 93. do 98.poziciju zajedno sa Argentinom, Arme-nijom, Eritrejom, Sirijom i Tanzanijom,zadràvaju}i ocjenu 2,9, {to ukazuje nato da je pad na listi isklju~ivo nomi-nalan uzrokovan ve}im brojem zemal-ja koje su ove godine obuhva}ene CPI.

“Iako je pad na ljestvici ove godinekona~no zaustavljen, rezultat ovogo-di{njeg CPI je razo~aravaju}i, a klju~niuzrok je, prije svega, nepostojanje poli-ti~ke volje vlasti BiH za borbu protivkorupcije”, istakao je predsjedavaju}iodbora direktora TI BiH i ~lan Me|unar-odnog odbora direktora TI Boris Divjak.

Prema njegovim rije~ima, bez jasnoizraène volje vlasti, sadràne u provo-

divoj, sveobuhvatnoj, dràvnoj strategijiborbe protiv korupcije, uskoro }emo sena}i na samom za~elju tabele.

Istraìvanja koja su vr{ena u pro-teklom periodu ukazuju na to da jenajve}a prepreka za borbu protivkorupcije prisustvo korupcije usamom vrhu vlasti, te izraèno pris-ustvo efekta “zarobljene dràve”,odnosno neprimjerenog uticajamo}nih oligarhija i kriminalnih

grupa na vlast. Iz godine u godinu,prema svim relevantnim istraìvanji-ma, politi~ke partije predstavljajunajkorumpiraniji segment dru{tva,koje iz dràvnih kompanija i krozzloupotrebe procesa privatizacije i

dalje izvla~e enormne svote ilegalnoste~enih sredstava.

Tu ila{tvo i pravosu|e u BiH, i poredprovedene reforme, nisu pokazalizna~ajnije rezultate u procesuiranjukorupcije i, zajedno sa policijskim struktu-rama i agencijama za provo|enjezakona, koje su u znatno ve}oj mjerieksponenti interesa politi~kih partija negoinstitucije ~iji je rad utemeljen u zakonu,predstavljaju sastavni dio problema.

“Investment kompakt”

Balkanu isti~e vrijeme zaprivla~enje investicija

Jugoisto~na Evropa }e morati da pobolj{a borbu protivkorupcije, potakne konkurenciju i oja~a regionalnu privred-nu saradnju ako èli da privu~e vi{e kvalitetnih stranihinvesticija, zaklju~ili su u najnovijem zajedni~kom Izvje{tajuOrganizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iPakt za stabilnost jugoisto~ne Evrope.

U Izvje{taju, objavljenom pod naslovom “Investmentkompakt”, OECD i Pakt za stabilnost upozoravaju na to daregionu jugoisto~ne Evrope polako isti~e vrijeme za ost-varenje punog potencijala za privla~enje investicija.

Bez daljnjih reformi region bi mogao brzo da budemarginaliziran konkurencijom zemalja iz Srednje i isto~neEvrope, koje se sve vi{e oslanjaju na sektore s vi{e kapita-la i vi{e vrsta tehnologije, kao i zemalja Azije i Afrike, kojeimaju jeftiniju radnu snagu.

Na jugoistoku Evrope ostvaren je su{tinski napredak uliberalizaciji trgovinskog reìma i smanjenju poreznih stopa

za korporacije, koje su sada izme|u devet i 20 posto,saop}io je Pakt za stabilnost.

Privredni rast i reforme nisu smanjile stopu neza-poslenosti u regionu, koja je na zapadnom Balkanu, uprosjeku, iznad 20 posto. Direktne strane investicije su“te{ko zavisne” od privatizacije. Èak 90 posto prihoda kon-centrirano je u Srbiji, Rumuniji, Bugarskoj i Hrvatskoj.

Ulazak u ~lanstvo EU je pomogao reformskom procesuu Bugarskoj i Rumuniji, koje predvode region u primjenipolitike investicija i konkurencije.

Svaka bi zemlja mogla da u~ini vi{e i u domenima kojinisu vezani direktno za ~lanstvo u EU, kao {to su reformasistema regulacije, porezni sistem i “ljudski kapital”.

Javno upravljanje bi moglo biti pobolj{ano, a zakoni oborbi protiv korupcije morali bi da budu bolje primjenjivanizato {to je dosada{nja praksa pokazala da je bilo prema-lo istrage, optu`nica i presuda za prekr{aje iz te oblasti.

Smanjena je korupcija u poreznom i carinskom sistemuzahvaljuju}i jasnijoj administrativnoj proceduri, ali i daljepostoji sukob interesa kod dràvnih slu`benika, prije svega,kada su u pitanju tenderi za javne nabavke.

I ove godine

Nema napretka u suo~avanju i borbi s korupcijomPrema ovogodi{njem globalnom indeksu percepcije korupcije(CPI) Transparency International (TI), u BiH nije zabiljeènnapredak u suo~avanju i borbi s korupcijom

BiH zaostaje za zemljama u okruènjuPore|enje sa zemljama regiona pokazuje da BiH zaostaje i za zemljama

najblièg okruènja. Hrvatska je ove godine na 69. poziciji sa istom ocjenomkao pro{le godine 3,4, dok Srbija iz godine u godinu biljeì konstantan rast,pa je tako ove godine prestigla BiH i nalazi se na 90. mjestu sa ocjenom 3,0{to predstavlja osjetan rast.

Ovogodi{nji CPI Transparency International, najreprezentativnije svjetskoistraìvanje o korupciji, obuhvatio je 163 dràve, a BiH po ~etvrti put. Indeksrangira dràve od one sa najmanjim stepenom korupcije do zemalja u kojimje korupcija najprisutnija, na osnovu ocjene koju dobije odre|ena dràva.Ocjene se kre}u od deset bez korupcije do 0 apsolutno korumpirana zemlja,a na osnovu relevantnih istraìvanja od kojih se sastoji indeks.


Na Samitu o zapadnom Balkanu,koji je odràn 2003. godine u Solu-nu, BiH se pridruìla grupi od 35evropskih zemalja koje sprovodeEvropsku povelju o malim i srednjimpreduze}ima. Ovaj proces je zami-{ljen kao pomo} zemljama u razvi-janju boljeg poslovnog okruènja zamala preduze}a.

Va`no je da se minimalna infra-struktura za politiku malih i srednjihpreduze}a sada razvija na dràvnomnivou.

Pobolj{anja za Evropsku poveljuo malim i srednjim preduze}ima supredvi|ena u deset oblasti: obrazo-vanje i obuka u poduzetni{tvu, jeftini-je i brè otpo~injanje poslova, boljezakonodavstvo i regulative, dostup-nost vje{tina, pobolj{anje on-line

pristupa, ve}e koristi od jedinstvenogtrì{ta, oporezivanje i finansijska pi-tanja, ja~anje tehnolo{kih kapacitetamalih preduze}a, uspje{ni modelielektronskog poslovanja i vrhunskaposlovna podr{ka, te razvoj ja~eg iefikasnijeg predstavljanja malih pre-duze}a u EU i na nacionalnom nivou.

U saop}enju se navodi da je BiHnapravila dobre po~etne korake uraznim pitanjima politike, uklju~uju}inedavne zna~ajne legislativne i regu-latorne promjene kojima se pobolj{aojedinstveni ekonomski prostor u BiH,pojednostavljuju}i i pobolj{avaju}iposlovno okruènje, te reformi{u}iporeski sistem. Me|utim, realizacijaide sporo i nedosljedno se primjenjuje.

Ako se hitno ne preduzmu odre-|ene aktivnosti, postoji realan rizik

da }e BiH zaostajati za drugim zeml-jama zapadnog Balkana u ovimoblastima, {to }e utjecati na konku-rentnost sektora malih i srednjih pre-duze}a u trenutku kada se zemljaotvara za me|uregionalnu trgovinu.

EC je na sastanku pozdravilarazvoj nacionalne Strategije za malai srednja preduze}a i pozvala nanjeno brzo usvajanje i sprovo|enje.

Pozivamo na brzo dono{enjesvog zakonodavstva i zakonskih aka-ta neophodnih da bi se uspostaviobrz, jednostavan i u potpunosti ujed-na~en sistem za registraciju pre-duze}a. Zabrinuti smo da nedostataknacionalne strategije, koja je, tako-|er, identifikovana u kratkoro~nimprioritetima Evropskog partnerstva2006 - 2008. u BiH, moè dovesti dotoga da zemlja ne bude u mogu}nostida iskoristi ovu dimenziju Solunskeagende, navodi se u saop}enju EC.

Neusvajanje ove strategije moèdovesti do toga da BiH vi{e ne budeu mogu}nosti da ostvari svoju uloguu Evropskoj povelji za mala i srednjapreduze}a.

Evropska komisija

BiH hitno potrebna strategija o malim i srednjim preduze}ima

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH jeorganizovalo sastanak sa Evropskom komisijom i Organiza-cijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) radi procjenenapretka u sprovo|enju Povelje o malim i srednjim preduze-}ima, saop{tila je Delegacija EC u BiH

Za devet mjeseci

BiH posjetilo oko 375.000 turista

Prema podacima Turisti~kog udruènja u BiH, za devetmjeseci ove godine zabiljeèno je pove}anje posjetastranih turista za 14,7 posto u Federaciji BiH i 32,1 postou Republici Srpskoj, u odnosu na isti period pro{le godine.

Ukupno je za devet mjeseci ove godine BiH posjetilooko 375.000 turista od kojih gotovo 200.000 stranih.

Najve}e pove}anje dolazaka u FBiH ostvarili su turistiiz Poljske, 56,4 posto vi{e, iz SAD-a 36,2 posto, Turske26,3 posto, Austrije 18,9 posto, Njema~ke 15,5 posto, teiz Hrvatske 10,9 posto vi{e.

RS najvi{e su posje}ivali Slovenci, zabiljeìv{i pove}anje, uodnosu na devet mjeseci lani, za 58,4 posto.

Istovremeno, turista iz Hrvatske bilo je za 52,2 postovi{e, zatim Italijana 31,8 posto, Nijemaca 38,1 posto,Amerikanaca 42,4 posto, Makedonaca 45,2 posto,Francuza 33,1 posto, Austrijanaca 28,2 posto itd.U RSnaj~e{}i gosti bili su turisti iz Srbije, njih 29.018.

U RS naj~e{}i gosti bili su turisti iz Srbije, njih 29.018.

Br~ko Distrikt BiH za devet mjeseci biljeì osjetnopove}anje turisti~kog prometa za ukupno 35 posto, mada suovu destinaciju ve}inom posje}ivali doma}i turisti.Istovremeno, u navedenom periodu zabiljeèno je blagopove}anje zadràvanja turista u BiH.

Iz Turisti~kog udruènja u BiH podsje}aju kako se u BiHjo{ uvijek ne primjenjuje svjetski statisti~ki instrument (TSA),satelitski turisti~ki ra~un, te se turisti~ki promet kvantificirabrojem dolazaka i no}enja.

U Sarajevu

Stranih gostiju vi{e za 17 postoKanton Sarajevo je za deset mjeseci ove godine, u

odnosu na isti period lani, zabiljeìo ve}i broj dolazakaturista za 11,5 posto, a broj dolazaka stranih gostiju ve}ije za 17 posto, saop}eno je iz Turisti~ke zajednice KantonaSarajevo.

Najvi{e gostiju bilo je iz okolnih zemalja, te iz Turske,Njema~ke, SAD, Italije, Velike Britanije i Austrije. U pros-jeku, zadràvali su se dva dana.


U okviru ukupno ostvarenog van-jskotrgovinskog prometa BiH u pos-matranom periodu, pokrivenostuvoza izvozom iznosi 45,3 posto.

Ako posmatramo izvoz u oktobru,u odnosu na isti mjesec prethodnegodine, mogu}e je primijetiti da jeizvoz bio ve}i za 48,7 posto, dok jekod uvoza u istom posmatranom peri-odu do{lo do pove}anja od 5,5 posto.

U periodu januar - oktobar2006. godine ostvaren je izvoz u vri-jednosti 4,28 milijardi KM, {to je za39,8 posto vi{e u odnosu na isti peri-od prethodne godine, dok je u istomperiodu ostvaren uvoz u vrijednosti9,21 milijardu KM, {to je za 5,3posto vi{e u odnosu na isti periodlani. U istom periodu pokrivenostuvoza izvozom bila je 46,5 posto.

U periodu januar - oktobar2006. godine BiH je u robnomprometu sa inostranstvom ostvarilaukupan trgovinski deficit u vrijednos-ti 4,93 milijarde KM, {to u odnosu naisti period prethodne godine pred-stavlja smanjenje od 13,3 posto.

Posmatrano po sektorima Stan-dardne me|unarodne trgovinskeklasifikacije, mogu}e je uo~iti kako jeu oktobru ove godine najve}e u~e{}eu izvozu ostvareno u sektoru “Proi-zvodi svrstani po materijalu”, sa uku-pnom vrijedno{}u od 144,4 milionaKM, {to iznosi 29,5 posto od ukup-nog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren jeu sektoru “Razni gotovi proizvodi”, saukupnom vrijedno{}u od 98,2 mil-iona KM, {to iznosi 20,1 posto odukupnog izvoza.

U oktobru je najve}e u~e{}e uuvozu ostvareno u sektoru “Ma{ine/-strojevi i transportni ure|aji”, sa uku-pnom vrijedno{}u od 253,9 milionaKM, {to iznosi 23,5 posto od uku-pnog uvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren jeu sektoru “Proizvodi svrstani po ma-terijalu” sa ukupnom vrijedno{}u od229,7 miliona KM, {to iznosi 21,3posto od ukupnog uvoza.

U periodu januar - oktobar2006. godine, u okviru sektora “Hra-na i ìve ìvotinje” najve}e u~e{}e uizvozu ostvario je odsjek “Povr}e ivo}e”, u vrijednosti 48,1 milion KM.U istom periodu zna~ajan izvoz ost-varen je u odsjeku “Mlije~ni proizvo-di i jaja” u vrijednosti 24,5 miliona KM.

U periodu januar - oktobar 2006.godine u okviru sektora “Hrana i ìveìvotinje” najve}e u~e{}e u uvozu ost-vareno je u odsjeku “@itarice iproizvodi” u vrijednosti 220,8 mil-iona KM, dok je na drugom mjestuuvoz iz odsjeka “Povr}e i vo}e” u vri-jednosti 169,2 miliona KM. Zna~ajandio se odnosio na uvoz mesa iprera|evina od mesa u vrijednosti108,8 miliona KM.

Gledaju}i ukupno na nivou sek-tora “Hrana i ìve ìvotinje” u perio-du januar - oktobar 2006. godine,BiH je ostvarila pokrivenost uvoza

izvozom od 14,1 posto, u okviru togapokrivenost uvoza izvozom mesa imesnih prera|evina bila je 8,3posto, povr}a i vo}a 28,4 posto, temlije~nih proizvoda i jaja 25 posto,dok je u sektoru “Pi}a i duhan”pokrivenost uvoza izvozom bila 7,9 posto.

Gledaju}i ukupno na nivou sek-tora “Hrana i ìve ìvotinje” mogu}eje uo~iti da je najve}i rast izvoza uoktobru u odnosu na isti mjesec pre-thodne godine zabiljeèn kod izvozaproizvoda iz odsjeka “Sto~na hrana(osim ìtarica u zrnu)”, u iznosu od197,1 posto, dok je kod uvoza naj-ve}i porast bio zabiljeèn kod uvozaproizvoda iz odsjeka “Kafa, ~aj, ka-kao, za~ini” u iznosu od 19,1 posto.

Zna~ajan porast izvoza u istomperiodu bio je registrovan kod odsje-ka “Meso i prera|evine od mesa” uiznosu od 142,6 posto, dok je uvozodsjeka “@itarice i proizvodi” poras-tao za 9,7 posto.

Na nivou sektora “Pi}a i duhan”ostvaren je rast izvoza u oktobru ovegodine u odnosu na isti mjesecprethodne godine u iznosu od 16,2posto, dok je u istom posmatranomperiodu na nivou ovog sektora uvozzabiljeìo porast od 19,9 posto.

Trgovinski deficit smanjen za 13,3 postoU oktobru ove godine, BiH je ostvarila ukupan robni promet sainostranstvom u vrijednosti 1,57 milijardi KM, od ~ega se na izvozodnosi 489,3 miliona KM ili 31,2 posto, a na uvoz 1,08 milijardiKM ili 68,8 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH

Najvi{e izvezenou Hrvatsku i SiCG

U oktobru BiH je najvi{e izve-zla robe u Hrvatsku, u vrijednosti92,8 miliona KM, {to ~ini 19posto od ukupno ostvarenogizvoza, prema podacima Agencijeza statistiku BiH.

Od susjednih zemalja, tako-|er, zna~ajan izvoz u istom perio-du ostvaren je u Srbiju i CrnuGoru, u vrijednosti 75,7 milionaKM, {to je 15,5 posto.

Posmatrano prema regional-nim grupacijama, u oktobru2006. godine najvi{e se izvozilo uEU, u vrijednosti 271,1 milionKM, {to je 55,4 posto od ukupnoostvarenog izvoza.

Potra`njaDanska firma traì:- distributera za BiH i biv{u Jugo-

slaviju, za uvoz pneumatskih alata, vrtnihpomagala, sve vrste alata za “uradisam” poznate danske marke MILLARCO;

- saradnika za proizvodnjukomponenata od punog drveta(hrast, bukva, javor, orahovina,breza) za namje{taj;

- saradnika u metalnom sek-toru za proizvodnju metalnih,lomljenih i bojanih roreva.

Kontakt osoba: Ilfada Pori}, KNProdukt A/S, Farvervej 2, DK-7490Aulum, telefon: +45 9747 2141, faks:+45 9747 3897, mobitel: +45 50916019, e-mail: [email protected]

Agencija za statistiku BiH


U septembru

Prosje~na netoplata 609 KM

Prema podacima Zavoda za statis-tiku FBiH, prosje~na mjese~na ispla}enaneto plata po zaposlenom za septembarove godine u Federaciji BiH iznosi609,26 KM.

Tokom septembra do{lo je dopove}anja prosje~ne mjese~ne ispla}eneneto plate za 0,52 posto. U periodu juli -septembar 2006. godine prosje~namjese~na ispla}ena neto plata iznosila je605,63 KM. U odnosu na isti periodprethodne godine, do{lo je do porasta za8,13 posto.

Najvi{a prosje~na ispla}ena netoplata u septembru ove godine zabilje-èna je u Kantonu Sarajevo i ona iznosi771,35 KM, zatim u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu 666,56 KM, anajni a prosje~na ispla}ena neto platazabiljeèna je u Srednjobosanskom kan-tonu i ona iznosi 492,52 KM.

Prosje~na mjese~na ispla}ena brutoplata po zaposlenom za septembar2006. godine u FBiH iznosi 895,97 KM.

Pove}ana vrijednost

gra|evinskihradova

Vrijednost izvr{enih gra|evinskihradova preduze}a u Federaciji BiH u sep-tembru u odnosu na prosje~nu vrijednost

lani ve}a je za 63,4 posto, dok je u odno-su na isti mjesec lani ve}a za 20,9 posto.

Prema podacima Zavoda za statis-tiku FBiH, na objekte novogradnje odnosise 51,4 posto izvr{enih radova, a narekonstrukcije, popravke i odràvanjepostoje}ih gra|evina 48,6 posto.

Vrijednost izvr{enih gra|evinskihradova firmi iz FBiH u inozemstvu zadevet mjeseci ove godine pove}ana je za35,6 posto.

U oktobru

Potro{a~ka korpa482 KM

Izdaci za prehranu i pi}e, premapotro{a~koj korpi koju objavljuje Zavodza statistiku FBiH, u oktobru iznose 482KM, {to je za 3,65 KM ili za 0,75 postomanje u odnosu na septembar, kada suiznosili 485,65 KM.

Posmatrano po sjedi{tima kantona,za potro{a~ku korpu je u oktobru najvi{etrebalo izdvojiti u [irokom Brijegu 530,41KM, zatim u Livnu 521,86, Mostaru521,36 KM, a najjeftinija potro{a~kakorpa je bila u Gora`du 442,76 KM.

Cijene na malo vi{e za

0,4 postoPrema podacima Zavoda za statis-

tiku FBiH, ukupne cijene na malo uFederaciji BiH, u oktobru, vi{e su za 0,4posto u odnosu na prethodni mjesec, s

tim da su cijene poljoprivrednih proizvo-da vi{e za 1,7 posto, industrijskih nep-rehrambenih proizvoda za 0,5 posto iindustrijskih prehrambenih proizvoda za0,2 posto.

Cijene pi}a ni e su za 0,4 posto, dokse cijene usluga i duhana nisu mijenjale.

Ukupne cijene na malo u oktobruvi{e su za 8,1 posto u odnosu na pros-je~ne cijene iz 2005. godine, u odnosuna decembar 2005. godine vi{e su za6,4 posto i u odnosu na isti mjesecprethodne godine vi{e za 7,3 posto.

Za deset mjeseci ove u odnosu na istiperiod pro{le godine ukupne cijene namalo vi{e su za 7,1 posto.

Tro{kovi ìvota vi{i za

5,8 postoPrema podacima Zavoda za statis-

tiku FBiH, ukupni tro{kovi ivota u okto-bru vi{i su za 5,8 posto u odnosu naprosje~ne tro{kove iz 2005. godine, a za0,8 posto vi{i u odnosu na prethodnimjesec. Tro{kovi ivota vi{i su za robu za0,8 posto, za usluge za 0,1 posto, zaogrev i osvjetljenje za 9,1 posto, higijenui njegu zdravlja za 1,0 posto, odje}u iobu}u za 0,3 posto, ishranu za 0,2 posto,obrazovanje i kulturu i stan za 0,1 posto.

Istovremeno, tro{kovi ivota za trans-port, po{tanske i telekomunikacijskeusluge su ni i za 1,3 posto, a za duhan ipi}e i opremu stana (poku}stvo) za 0,2posto. Za deset mjeseci ove u odnosu naisti period pro{le godine ukupni tro{koviivota su vi{i za 6,2 posto.

Industrijska proizvodnja u FBiH u oktobru ove godine, uodnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{legodine, ve}a je za 11,9 posto. U odnosu na proizvodnju izistog mjeseca pro{le godine, ve}a je za 7,9 posto, a u odno-su na septembar ove godine za 1,1 posto.

Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnosti, u okto-bru ove godine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnjuiz pro{le godine, industrijska proizvodnja u podru~ju“prera|iva~ke industrije” ve}a je za 14,3 posto, u podru~ju“rudarstva” ve}a je za 12,6 posto, a u podru~ju “opskrbe elek-tri~nom energijom, plinom i vodom” za 5,4 posto.

Posmatrano po glavnim industrijskim grupacijama indus-trijskih proizvoda, u periodu januar - oktobar 2006. godine,u odnosu na isti period 2005., zabiljeèno je pove}anjeproizvodnje trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 14posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 12,2posto, kapitalnih proizvoda za 8,3 posto, netrajnih proizvo-da za {iroku potro{nju za 0,5 posto, dok je zabiljeènosmanjenje proizvoda iz grupe neraspore|eno za 0,6 posto.

Zavod za statistiku BiH

Industrijska proizvodnja u oktobru

ve}a za 11,9 posto


U septembru je potra`nja za radnomsnagom iznosila 1.344 lica i manja je za29 lica ili 2,11 posto u odnosu naprethodni mjesec.

Slu`bama za zapo{ljavanje u sep-tembru organizacije-poslodavci su pod-nijeli 1.029 prijava o prestanku radnogodnosa po svim osnovama utvr|enimZakonom o radu, {to je za 400 lica ili27,99 posto manje u odnosu naprethodni mjesec.

Krajem septembra u FBiH na eviden-cijama slu`bi za zapo{ljavanje bilo je359.177 nezaposlenih lica, {to predstavl-ja pove}anje za 1.699 lica ili 0,48 postou odnosu na avgust. Prema podacimaZavoda za statistiku FBiH, dobivenih odorganizacija-poslodavaca, u julu je uFBiH bilo zaposleno 389.849 radnika, uprivredi 216.382 ili 55,50 posto, a uneprivredi 173.467 ili 44,50 posto.

Posmatrano po kantonima, najve}ibroj registrovanih nezaposlenih licanalazi se u Tuzlanskom (87.061 ili 24,24posto), u Zeni~ko-dobojskom (69.729 ili19,41 posto), u Kantonu Sarajevo(68.430 ili 19,05 posto), a najmanji uBosansko-podrinjskom kantonu (4.741ili 1,32 posto) u odnosu na ukupan brojregistrovanih nezaposlenih u FBiH.

U~e{}e stru~nih lica u ukupnom brojuregistrovanih nezaposlenih je 229.876 ili64 posto, a nestru~nih 129.301 ili 36,00posto.

Kvalifikaciona struktura evidentiranihnezaposlenih u septembru 2006. godinebila je sljede}a: VSS 7.201 ili dva posto,VS 5.002 ili 1,39 posto, SSS 82.216 ili22,89 posto, VKV 2.829 ili 0,79 posto,KV 131.628 ili 36,93 posto, NKV116.816 ili 32,52 posto, PKV 11.460 ili3,19 posto i NSS 1.025 ili 0,29 posto.

Od ukupnog broja lica koja traèzaposlenje, u septembru registrovano je171.062 èna, {to je za 1.467 ili 0,87posto vi{e u odnosu na prethodni mjesec.

Prvi put zaposlenje je tra ilo 95.032èna il 55,55 posto, dok je njihovou~e{}e u evidentiranoj nezaposlenosti useptembru iznosilo 47,63 posto.

Lica koja prvi put traè zaposlenje je174.642 i vi{e ih je za 603 u odnosu naavgust. Od toga je stru~nih lica 108.829ili 62,32 posto, a nestru~nih 65.813 ili37,68 posto.

Tokom septembra slu`bama zazapo{ljavanje prijavilo se 8.496 novihlica koja traè zaposlenje, {to je za 481 ili{est posto vi{e u odnosu na avgust ovegodine.

Od ukupnog broja lica koja traèzaposlenje u posmatranom periodu,u~e{}e demobilisanih vojnih obveznika

iznosilo je 59.750 i za 257 ili 0,43 postomanje je u odnosu na prethodni mjesec.

U skladu sa Zakonom o posre-dovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sig-urnosti nezaposlenih osoba, nov~anunaknadu koristilo je 5.745 lica ili 1,60posto od ukupnog broja registrovanihnezaposlenih.

U ovaj broj korisnika nov~anenaknade uklju~eni su i povratnici iz inos-transtva.

Zdravstvenu za{titu u istom periodukoristilo je 213.298 lica ili 59,39 posto odukupnog broja evidentiranih neza-poslenih.

U septembru je 119 lica koristilopravo na PIO, a izdato je 88 radnihdozvola stranim dràvljanima.

Zavod za zapo{ljavanje FBiH

U septembru zaposleno 4.024 licaPrema podacima Zavoda za zapo{ljavanje FBiH, u septembru je saevidencije slu`bi za zapo{ljavanje zaposleno 4.024 radnika, {to je za799 radnika ili 24,78 posto vi{e u odnosu na avgust


U Sarajevu i Banjaluci

Predstavljen Zagreba~ki velesajamPredstavnici Zagreba~kog velesajma, sredinom novembra, u Sarajevu i Banjaluci, predstavili su sajamske manifestaci-

je koje namjeravaju realizovati u narednoj godini. Svake godine organizuju 30-tak sajmova na 90.000 m2 zatvorenog, te55.000 m2 otvorenog izlo`benog prostora. Najve}i je, svakako, Jesenski me|unarodni zagreba~ki velesajam (od 18. do23. septembra 2007. godine).

U okviru sajamskog prostora su po{ta, banka, kurirske slu`be, {pediteri, restorani, putni~ke agencije i drugi uslu`nineophodni sadràji. Savremena infrastruktura omogu}ava sajamske aktivnosti i u zimskim mjesecima.

Na Zagreba~kom velesajmu godi{nje u~estvuje 7.000 izlaga~a iz 70-tak zemalja, dok 51 odsto novih izlaga~a tokomsajamskih manifestacija dogovori ili zaklju~i novi posao. Od 700.000 posjetilaca koliko svake godine prisustvuje sajam-skim manifestacijama, 57 odsto su poduzetnici i menadèri.

Privrednici iz na{e zemlje do sada su u~estvovali na Me|unarodnom sajmu namje{taja, unutarnjeg ure|enja i prate}eindustrije (AMBIENTA), sajmu graditeljstva, te INTERLIBER-u (me|unarodnom sajmu knjiga i u~ila). S. D`.

Od 07. do 12. maja 2007.

Me|unarodni sajam - PlovdivMe|unarodni sajam u Plovdivu je najve}e trgova~ko sredi{te u Bugarskoj i

jedan od vode}ih sajmova na Balkanu. Mjesto je susreta poslovnih ljudi iz cijel-og svijeta, gdje se otvaraju nove mogu}nosti suradnje kako sa bugarskim takoi ostalim proizvo|a~ima, trgovcima i investitorima.

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH je organizator nastupa bh.izlaga~a na ovom Sajmu 2007. godine, u okviru programa VTKBiH. Pozivamoprivredne subjekte i ostale zainteresirane da predstave svoju firmu i proizvodena Sajmu u Plovdivu.

Kako bismo mogli blagovremeno organizirati pripreme i nastup na{ih izla-ga~a, uklju~uju}i prostor, cijene i boravak, molimo zainteresirane da svojeu~e{}e prijave najkasnije do 20. januara/sije~nja 2007. godine.

Kontakt osobe u Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH:[emsa Alimanovi}, telefon: 033 220 760, faks: 033 217 783, e-mail: [email protected] i Lejla Sadikovi}, telefon: 033 211 280, faks: 033 217 783, e-mail: [email protected]

Najve}i prometostvario AW

BrokerBrokerska ku}a koja je u okto-

bru 2006. godine zabiljeìla najve-}i promet je AW Broker iz Sarajeva,sa ukupnim ostvarenim prometomod 65,23 miliona KM.

Slijede Raiffeisen Brokers sa32,5 miliona KM i Hypo Alpe AdriaVrijednosnice sa 19 miliona KM.

Po broju sklopljenih transakcijaprednja~i brokerska ku}a Raiffeisenbrokers sa 3.254 sklopljenih transa-kcija. Slijede Eurohaus iz Sarajevasa 2.833 transakcije i VGT Broker izVisokog sa 1.964 transakcije.


Europska unija, prema vaè}emOsniva~kom ugovoru, nema pravnisubjektivitet, ali ima ograni~enumogu}nost sklapanja me|unarodnihsporazuma u ime dràva ~lanica, upodru~ju vanjske i bezbjednosnepolitike, na osnovu ~lana 24. Ugo-vora o EU, a u podru~ju policijske ipravosudne saradnje na osnovu~lana 38. Ugovora o EU.

Kako je EU/EZ osnovana nana~elu dodijeljenih ovla{tenja, onane moè odlu~ivati ni o ~emu {to nijepredvi|eno Osniva~kim ugovorom.Ugovor o EZ-u na dva mjesta izri~itopredvi|a ovla{tenja Zajednice zasklapanje me|unarodnih sporazu-ma. Prvi je ~lan 133. EZ, koji seodnosi na sporazume kojima se ost-varuje zajedni~ka trgovinska politika.

Te sporazume, u pravilu, Vije}e skla-pa kvalifikovanom ve}inom glasova.Kada su u pitanju neke kategorije tihsporazuma koji se odnose na trgov-inu uslugama i na komercijalneaspekte intelektualnog vlasni{tva kododlu~ivanja se zahtijeva jednoglas-nost u Vije}u. Jednoglasno se skla-paju i oni sporazumi koji se odnosena pitanja o kojima u internompravnom poretku EU Vije}e odlu~ujejednoglasno, kao i oni koji se odnosena pitanja koja Zajednica, iakoovla{tena, jo{ nije interno regulirala.

Drugi ~lan koji izri~ito predvi|aovla{tenje EZ-a da sklapa me|unar-odne sporazume jeste ~lan 310.Ugovora o EZ-u, na osnovu kojeg sesklapaju sporazumi o pridruènom~lanstvu. Osim izri~ito utvr|enih

ovla{tenja za sklapanje me|unarod-nih sporazuma, Zajednica ima iimplicitna ovla{tenja da interno utvr-di mogu}nost zaklju~ivanja sporazu-ma u svim podru~jima, kada je upitanju sprovo|enje Ugovoromutvr|ene politike Zajednice. To jerazja{njeno u sudskoj praksi po~ev{iod predmeta 22/70 Commission v.Council (ERTA).

Ako Zajednica zaklju~uje me|u-narodni sporazum koji istovremenoobuhvata pitanja iz njene nadle`no-sti, ali i pitanja u kojima su ovla{te-nja zadràle dràve ~lanice, zaklju~iti}e se takozvani mje{oviti sporazum.Mje{oviti sporazum istovremeno za-klju~uju Zajednica i svaka od njenihdràva ~lanica, a stupa na snagukada ga u ime Zajednice ratificiraVije}e ministara, i eventualno potvrdiEuropski parlament, te svaka dràva~lanica u skladu s vlastitim ustavnimporetkom predvi|enom proceduromsklapanja me|unarodnih sporazu-ma. Kao mje{oviti sporazumi, bili suzaklju~eni svi Europski sporazumi -sporazumi o pridruènom ~lanstvu sdràvama Srednje i isto~ne Europe, te idva do sada sklopljena sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju - s Makedo-nijom i s Hrvatskom. Mje{oviti sporazu-mi kao forma su se razvili u praksi, te nisupredvi|eni Osniva~kim ugovorom.

Me|unarodni sporazumi kojiobavezuju Zajednicu dio su pravno-ga poretka EU, te se tuma~e iprovode u skladu s na~elima tog pr-avnog poretka, a za njihovo tuma-~enje ovla{ten je Europski sud.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Potrebne dodatne konsultacije

BiH ne}e u CEFTAdok ne dobije

za{tituDelegacija BiH imala je mandat za parafiranje

Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini(CEFTA) u Briselu samo pod uslovom da se u novi spo-razum unesu izmijenjeni aneksi ranije zaklju~enih bilater-alnih ugovora sa Srbijom i Hrvatskom, u dijelovima koji se

odnose na poljoprivredne proizvode, saop}eno je izMinistarstva vanjskih poslova BiH.

Zbog toga BiH nije potpisala sporazum CEFTA, kao iSrbija koja ugovor nije potpisala iz drugih razloga. Preostajeda se na nivou Vije}a ministara BiH i Vlade RepublikeHrvatske izvr{e dodatne konsultacije do 12. decembra 2006.godine kako bi i na{a zemlja, ukoliko se postigne dogovor oizmjeni odredbi bilateralnog sporazuma, potpisala Sporazumo CEFTA 19. decembra 2006. godine u Bukure{tu.

Delegacija BiH je zastupala interes i stav, koji su imalipodr{ku ostalih u~esnika u pregovorima, da se na{ojzemlji omogu}e identi~ni uslovi kod za{tite poljoprivredneproizvodnje kao i kod susjednih zemalja. Taj ustupak je, pomi{ljenju bh. delegacije, za hrvatsku stranu biobezna~ajan u odnosu na kompletan izvoz koji Hrvatskaostvaruje u BiH.

Me|unarodni sporazumi

Ovla{tenja za sklapanje me|unarodnih

sporazuma

Europska unija

U dana{njem ustroju Europske unije/Europske zajednice su tekoje imaju me|unarodnopravni subjektivitet, koji podrazumi-jeva i ovla{tenje sklapanja me|unarodnih sporazuma s tre}imdràvama ili me|unarodnim organizacijama


Astma je bolest disajnih puteva u kojoj, usli-jed upalne reakcije, dolazi do stiskanjami{i}a di{nih puteva i poja~anog stvaranjasluzi u njima. Naj~e{}i pokreta~i astme sualergeni grinja, ku}ne pra{ine, dlake ìvoti-nja, virusne infekcije, duhanski dim, udisanjehladnog zraka i razna aerozaga|enja

Astma je bolest disajnih puteva u kojoj, uslijed upalnereakcije, dolazi do stiskanja mi{i}a di{nih puteva ipoja~anog stvaranja sluzi u njima. Bolest je naj~e{}ealergijskog karaktera ali ne mora biti. Naj~e{}e se dijeli naalergijsku astmu - astmu koja je uzrokovana alergenimaunesenim izvana i nealergijsku astmu koja je uzrokovanapra{inom, duhanskim dimom, raznim one~i{}enjima izzraka, nekim lijekovima (NAS antireumatici npr.), fizi~kimnaporom, emotivnim faktorima i drugo.

Naj~e{~i pokreta~i astme su alergeni grinja, ku}nepra{ine, dlake ìvotinja, virusne infekcije, duhanski dim,udisanje hladnog zraka, razna aerozaga|enja.

Lije~enje astme se svodi na prevenciju napada iublaàvanje simptoma {to je bitno kod akutnog napada.

U terapiji se koriste lijekovi koji {ire di{ne puteve: bron-hodilatatori. Oni se mogu davati na razne na~ine alinaj~e{}e se inhaliraju, jer se tako postiè bolji efekt lijeka samnogo manjom dozom. Koriste se aerosolne pumpice zaodrasle, a kod djece se ~e{}e koriste elektri~ni inhalatori.Djeca, tako|e, mogu koristiti aerosole uz pomo} posebnihproduètaka tzv. baby-haler sistema. Ukoliko bronhodi-latatori ne daju odgovaraju}i efekat, po~inju se primjenji-vati i kortikosteroidna sredstva koja smanjuju upalu.

Profilaksa, tj. spre~avanje napada je va`no. Trebavoditi ra~una o pravilnom odmoru, uzimanju dostate~nosti najmanje tri litre vode dnevno kako bi se razri-jedila bronhalna sluz, imati uravnoteènu prehranu.Ukoliko je alergijska astma, treba voditi ra~una kojahrana sadrì alergene. Naj~e{}i alergeni su proteini izmlijeka, jaja, ribe, zatim gluten iz p{enice.

Preporu~uje se {to je ~e{}e mogu}e boravak na plani-ni gdje je ~ist zrak i nema peludi i aerozaga|enja tolikokao na niìm nadmorskim visinama.

Centar za informiranje, Cleveland Clinic USA, dao jeneke smjernice za alternativnu i pomo}nu terapiju kodastme. Evo nekoliko primjera:

* Biljni preparati i vitamini. Preparati iz biljke efedra segodinama koriste kao bronhodilatatori, a dobre rezultateje pokazao i vitamin C.

* Joga se pokazala jako korisna u prevenciji napada,jer ima opu{taju}e djelovanje, a koristi i posebne tehnikedisanja.

* Dijeta. Smanjen unos {e}era se pokazao koristannaro~ito kod djece.

* Va`no je obavijestiti doktora ako samoinicijativnokoristite neke biljne preparate jer oni mogu i pogor{atipostoje}e simptome.

Mr ph. Maja KNE@EVI] ]ERANI]Apoteka MY MEDICO

Odluka

Dopuna Liste esencijalnihlijekova

Odlukom Vlade FBiH o dopuni Liste esencijalnihlijekova, neophodnih za osiguranje zdravstveneza{tite u okviru standarda obaveznog zdravstvenogosiguranja u Federaciji BiH, u ovu se listu uvr{tavalijek neophodan u lije~enju bronhijalne astme (RO 3DX 1- 5 adrenofin/alpha 1-13 kortikotropin, injekci-je 5 mg adrenofina + 1 mg alpha kortikotropina).Ovaj lijek proizvodi Farmacija d.o.o. Tuzla, uzodobrenje Federalnog ministarstva zdravstva, podnazivom Enkorten. Lijek je patentiran i za{ti}en u 51zemlji svijeta, a registriran je u FBiH.

Iz apoteka

Astma - najva`nija je prevencija


Documents

preduze}a FBiH - kfbih.com · 4 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine - Rezultati privatizacije nisu dali efekta, iako smo ih analizirali u svim