Upload
ruzica-raguz
View
215
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
predškolsko adolescencija
Citation preview
Agresivnost i prevencija agresivnog ponašanja
OD PREDŠKOLSKE DOBI DO ADOLESCENCIJE
Anketa provedena u 5.aveljača 2010. na satu razrednog odjela
17 oblika ružnog ponašanja ili agresivnostiU posljednjih mjesec danaOcjene 1 do 51 = nikada2 = jednom3 = ponekad4 = često5 = svakodnevno
Anketa provedena u veljači 2010. 5.a
Agresivnost
Agresivno ponašanje je ono ponašanje kojemu je namjera nekome ili nečemu nanijeti štetu, neugodu, povredu ili pod svaku cijenu nametnuti vlastite ideje, rješenja ili aktivnosti
Namjerna vs. nenamjernaAutoagresijaPotisnuta agresivnost
Uzroci agresivnosti kod djece
BiološkiObiteljski životVršnjaciInstitucionalni kontekstSocijalno okruženjeSklonost agresivnom ponašanju počinje se
stabilizirati u ranom djetinjstvu (između 2. i 4. godine) i jedno je od najstabilnijih obilježja kroz život
Nedostaci agresivne djece
Nerazumijevanje vlastitih i tuđih emocijaNedostatak adekvatne percepcije socijalnih situacijaDoživljavanje okoline neprijateljskomBrzopleto donošenje zaključakaNemogućnost zauzimanja tuđe perspektiveNedostatak empatije (suosjećanja)Nedostatak vještina rješavanja problema
Postupanje s agresivnom djecom
Uvijek reagirati na agresivne ispade
Uvijek zadržati kontrolu nad sobom i situacijom
Postaviti pravila zajedno s djetetom
Signalizirati neprimjerena ponašanja
Odmjereno i nedvosmisleno zaustaviti ponašanje dodirom ili blizinom
Razgovor nakon normaliziranja emocija
Osigurati zadovoljenje osnovnih potreba
Održavati ritualeOmogućiti predvidljivost
situacije
Postupanje s agresivnom djecom
Omogućiti slobodu izbora kad je to mogućeDavati jasne upute i očekivanjaBiti dosljedan!Prepoznavanje i verbaliziranje vlastitih i tuđih
emocionalnih stanjaTime – outProcjena socijalnih situacijaVještine rješavanja problemaMaterijali koji dopuštaju izražavanje snažnih
emocija
Zapamtite!
Djeca su nesretna kad su agresivna; agresivnost nije usmjerena protiv roditelja i drugih osoba; to je signal da je djetetu teško i da se ne može nositi sa situacijom; djeca su često utučena i plačljiva nakon epizoda agresivnosti
Posramljivanje još dublje djecu tjera u krug nezadovoljstva jer oni žele biti uspješni u našim očima; naš zadatak je da im pomognemo!
Neizravni oblici agresije u djetinjstvu i adolescenciji
Neizravna agresija je alternativna strategija za izravnu agresiju
Pojavljuje se kada je cijena izravne agresije previsoka
Cilj neizravne agresije jest socijalno isključivanje ili ugrožavanje socijalnog statusa žrtve
Povećava se s dobi – razvojni put agresije kreće s fizičkom agresijom, koju kod neke djece kasnije zamijenjuju verbalni te potom neizravni oblici agresije
→kada dijete može uspješno analizirati socijalnu okolinu i njome manipulirati u svoju korist, ono je spremno koristiti indirektnu agresiju
Neizravni oblici agresije u predškolskoj dobi
Izjave poput “Nisam (više) tvoj prijatelj” djetetu koje odbija učiniti ono što drugo dijete zahtjeva od njega
Nepozivanje na zabave djeteta koje je trenutno “nepoželjno”
Prijetnje da će iz druženja isključiti drugo dijete ako se ono ne bude ponašalo u skladu sa zahtjevima
Pokrivanje ušiju dok neprihvaćeno dijete govori i slično
Neizravni oblici agresije u osnovnoškolskoj dobi
Širenje zlobnih glasina Izdaja povjerenjaKritiziranje žrtve iza njezinih leđaImitiranje žrtve iza njezinih leđaIgnoriranjeIsključivanje iz zajedničkih aktivnostiStavljanje žrtve u podređeni položaj tijekom
zajedničkih aktivnostiSakrivanje nekih informacija od žrtve kako bi
se ona osjećala isključenomOkretanje drugih protiv žrtve
Činjenje psina žrtviOštećivanje žrtvinih
predmetaUvredljive geste ili
“kolutanje očima” kao “reakcija” na žrtvine izjave ili ponašanje
Javno osramoćivanje žrtve
Slanje anonimnih poruka žrtvi ili anonimnih poruka o žrtvi po razredu
Uvredljivi telefonski pozivi
Elektronsko nasilje (širenje glasina putem sms-ova, facebooka…)
Neizravni oblici agresije u osnovnoškolskoj dobi
Neizravni oblici agresije u adolescenciji
Povrijeđujući komentari koji se mogu racionalno objasniti ako ih se dovede u pitanje
Onemogućavanje žrtvi da izrazi svoje mišljenjeOmalovažavanje mišljenja žrtveKreiranje situacija u kojima će žrtva pokazati
svoju “slabu stranu” Davanje dodatnih zadataka žrtvi kako bi ju se
dovelo u podređen položaj →npr. traženje usluga koje nikada ne budu
uzvraćene, posuđivanje predmeta ili novaca koji nikada ne budu vraćeni
Posljedice
Vršnjačko odbacivanje
UsamljenostNisko
samopoštovanjeDepresivnostRazvoj anksioznih
poremećaja, posebice socijalne anksioznosti
Problemi u ponašanju
Nepostojeći ili neadekvatni socijalni odnosi u kasnijem životu
Nemogućnost razvoja romantičnih veza
Povećana sklonost žrtava da i same započnu koristiti neizravne oblike agresije, primjerice elektronsko nasilje
Kod izravne agresije dijete prepoznaje da je ono žrtva, dok kod neizravne ono to često ne prepoznaje, već pripisuje uzroke tih događaja sebi
“Smiju mi se jer sam glup.”
“Nitko se ne želi sa mnom družiti jer sam dosadan.”
NAČINI SPRJEČAVANJAIznimno je važno primijetiti
patnju te djece i reagirati na nju te im dati jasnu poruku da je to što im se događa agresija
Potrebno je raditi sa žrtvama na prepoznavanju agresije koju doživljavaju, na samozastupanju i općenito na osnaživanju
S počiniteljima agresije je potrebno raditi na povećanju empatije te na prepoznavanju gubitaka koje oni sami imaju zbog takvog ponašanja
Posljedice su ozbiljne su za sve sudionike: žrtvu, nasilnika i promatrače.
U Hrvatskoj oko 100.000 djece izloženo zlostavljanju od drugih učenika u školi.
Kod nas još nema sustavnog programa protiv vršnjačkog nasilja.
BULLYING = 3 osnovna elementa (Olweus, 1998):
Negativni postupci - namjerno nanošenje ozljeda ili boli drugoj osobi.
Opetovano i trajno - da bi bilo bullying, mora se ponavljati i biti trajno. To isključuje povremene beznačajne sukobe između učenika, poput zadirkivanja, a koji su dio igre kao i ozbiljne jednokratne sukobe.
Asimetričan odnos snaga - Između učenika postoji stvarni ili percipirani nerazmjer moći
udaraju ih, guraju, vuku, potežu,
rugaju im se, ismijavaju ih, tlače ih, omalovažavaju, zastrašuju, ponižavaju, vrijeđaju, zapovijedaju im,
uzimaju im, oštećuju ili razbacuju stvari ili novac,
uvučeni su u sukobe u kojima su bespomoćni i iz kojih se nastoje izvući,
imaju ogrebotine, modrice i sl.,
odmor provode sami, a druge iz razreda to ne dira,
zadnje ih biraju za grupne aktivnosti,
pod odmorom ostaju u blizini učitelja ili drugih odraslih,
nesigurni su i uznemireni kad izlaze pred ploču,
izgledaju utučeno, nesretno, potišteno, plačljivo, razdražljivo,
počnu markirati,postupno ili iznenadno slabe
im ocjene i gube interes za školu.
Kako prepoznati žrtve vršnjačkog nasilja?
Obilježja učenika koji zlostavlja druge:
agresivan (i prema odraslima)naglih reakcija ima želju za vladanjem, moći i
kontrolom tuđih ponašanjapokazuje neprijateljstvo prema
okolini ima manjak suosjećanja-empatije ima potrebu za dobivanjem koristi ima pozitivno mišljenje o sebisamosvjesan i arogantanhvalisavi pobjednik i loš gubitnik prosječno ili malo
ispod prosječno omiljeno fizički jači (dječaci)najčešće malo slabiji šk. uspjeh
Počinju jer:ne znaju da je takvo
ponašanje lošeoponašaju roditelje,
stariju braću i sestre ili ljude kojima se dive
ne znaju bolje načine komuniciranja s vršnjacima
prijatelji ih nagovaraju na nasilje
prolaze kroz teško razdoblje i to pokazuju kroz agresivnost
Ako ih se ne evidentira na vrijeme i pruži pomoć, 60% će ih do 24. godine biti bar jedanput osuđeno za neko nedjelo, a 40% čak i više puta!
Utjecaj grupe vršnjaka:slabi kočnice u ponašanjusmanjuje osobnu
odgovornostnudi određene modele
ponašanja, pa i nasilničkog.
Obiteljsko okruženje:emocionalni odnos
roditelja u ranom razvoju bez topline i pravog suosjećanja za dijete i njegove potrebe
popustljivi roditelji, ne postavljaju granice
roditelji nedovoljno nadziru dijete i ne daju adekvatno vodstvo
roditelji koji toleriraju agresivno ponašanje
roditelji koji tjelesno kažnjavaju
Utjecaj medija:često i dugotrajno gledanje nasilja (TV, filmovi, video) potiče agresiju, smanjuje osjetljivost na posljedice nasilja i empatiju.
Što je bitno u školi za zaustavljanje bullyinga?
osiguravanje mogućnosti učenja i razvijanja dobrih “životnih vještina” za svu djecu
prihvaćanje pogrešaka, poticanje RESTITUCIJE
stvaranje suradničke i dobronamjerne atmosfere među djecom u kojoj se nasilje ne tolerira
Učitelj kao primjer
osiguravanje nadzora djece
stvaranje razrednih / školskih pravila i njihovo isticanje u prostorijama škole
osiguravanje djelotvornih posljedica za svaki čin zlostavljanja
suradnja roditelja,nastavnika, stručnjaka
Prihvatite problem, ne očekujte da se sam riješiPrihvatite problem, ne očekujte da se sam riješi
Ojačajte djetetovo samopoštovanje!Ojačajte djetetovo samopoštovanje!
Ohrabrite dijete da vam kaže što se događa, ne pitajte samo za ocjene.
Saslušajte i prihvatite osjećaje.
Pitajte dijete što je već poduzelo i može li samo – potičite razmišljanje o mogućnostima.
Zajedno smislite rješenja
Ne tjerajte da primijeni vaša rješenja.
Potičite dijete da traži pomoć od učitelja u školi
Učite dijete samoobraniDopustite da se vama
nekad suporotstaviUčite ga korištenju humoraRazvijajte djetetove soc.
vještine – stručna pomoć
Što mogu roditelji?