PRIJATELJ LJUDIblagdanski listić župe sv. leopold mandić

ljubljanica-voltinoUSKRS 2017.

»ja sam uskrsnuće i život:tko u mene vjeruje, ako i umre,

živjet će.« Iv 11, 25

BLAGDAN NADE I NOVOSTI ŽIVOTAUskrsnuće Isusovo najveća je istina naše vjere u Krista. ‘Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovi-jedanje naše, uzalud je i vjera vaša’ (1 Kor 15,14). Tim riječima sveti Pavao snažno naglašava što znači Isuso-vo uskrsnuće za kršćansku vjeru. Uskrsnuće Isusovo je potvrda svega onoga što je Isus činio i naučavao, a prije svega uskrsnućem je potvrđena istina o Isusovu božanstvu. Događaj Isusova uskrsnuća, koji je utvrđen spisima Novoga zavjeta, prenesen je kao temeljna

predaja prve kršćanske zajednice. Ta neizmijenjena predaja prenosila se iz na-raštaja u naraštaj, od stoljeća do stoljeća da bi došla do nas.Kad se govori o Isusovu uskrsnuću, ne misli se samo na čuda oživljenih mrtva-ca, jer tada ono ne bi bilo važnije od liječnikova umijeća oživljavanja klinički mrtvih. ‘Isusovo je uskrsnuće bilo prodor u posve nov način života, u život koji više nije podložan zakonu ‘smrti i postojanja’, nego je postavljen iznad toga… U Isusovu je uskrsnuću dosegnuta jedna nova mogućnost ljudskoga posto-janja koja sve zanima i otvara budućnost, novu vrstu budućnosti za sve ljude’ (Joseph Ratzinger - Benedikt XVI., Isus iz Nazareta, dio II., Split, 2011., str. 233).Stoga možemo reći da je Kristovo uskrsnuće univerzalni događaj koji otvara jednu novu dimenziju ljudskoga postojanja. Po Isusovu uskrsnuću, koje je raz-bilo tamu smrti, ušlo je u svijet Božje svjetlo.Mir je poseban dar Krista uskrsloga. Mir Kristov donosi mir srca, omogućuje da se čovjek pomiri sa sobom, s drugima i s Bogom.Isus uskrsli pobjeđuje strah u našim životima. Stoga na Uskrs ne bismo smjeli prečuti Isusov poziv: Ne boj se! Ne treba se bojati onaj koji je otvoren Bogu, koji zna gdje je vrelo novoga života.

Draga braćo i sestre, uskrsna poruka i ove godine dolazi do nas u konkretnosti našega života i briga koje nas dnevno pritišću u našoj svakidašnjici i kojih smo duboko svjesni. Ne gajimo ispraznu nadu da će nam netko drugi na čudesan način riješiti naše probleme, ali u vjeri nosimo sigurnost da se za ljudske poteš-koće mogu naći rješenja i da smo zajedno pozvani graditi budućnost. Uskrs pobjeđuje svako beznađe. On je blagdan nade i života.

Stoga svim vjernicima koji ispovijedaju vjeru u Isusovo uskrsnuće neka je bla-goslovljen Uskrs!

Vaš župnik Željko sa suradnicima

1

»HOSANA! HOSANA! BLAGOSLOVLJEN KOJI DOLAZI U IME GOSPODNJE!«

Nedjelja Muke Gospodnje – CvjetnicaSpomen na Gospodinov mesijanski ulazak u Jeruzalem vrši se procesijom ili svečanim ulaskom u čemu vjernici sudjeluju klicanjem, noseći grančice palme, masline ili drugo zeleno granje. • Neka u danu bude samo jedna procesija i

to prije mise na kojoj se okuplja najveći dio zajednice.

Prikladno je da procesija krene iz neke manje crkve ili drugoga prikladnog

mjesta. • U misi, nakon navještaja Muke Gospodnje, koja se naviješta čitanjem ili pjevanjem, neka se ne izostavi homilija.

Ovaj poklik svečano odjekuje na Cvjetnu nedjelju po svim našim i svjetskim Crkvama kao što je i izra-elski narod (hodočasnici i stanovnici Jeruzalema) klicao pri Isusovom ula-sku u Jeruzalem mašući palminim i maslinovim granama i bacajući pred njega cvijeće i prostirući svoju odje-ću prepoznajući u njemu Mesiju. To je zadnja nedjelja korizme koja nas uvo-di u slavlje Velikog tjedna, slavlje vaz-menog otajstva Isusovog života, otaj-stvo Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Isus dolazi sa svojim učenicima da proslavi blagdan Pashu svjestan da je to zadnji tjedan njegova života. Hosa-

na! Hosana! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana! Taj poklik je toliko važan da ga Crkva stavlja u najsvetijem dijelu mise prije pretvor-be i podizanja tijela i krvi Isusove. U svetoj misi Uskrsli Isus posadašnjuje taj dolazak među nas i u naša srca. Na Cvjetnicu se čita ili svečano pjeva po ulogama evanđelje muke Gospodi-nove. Zato se ta nedjelja naziva i Ne-djelja muke Gospodinove. Ne preo-staje nam ništa više da i mi u ovom trenutku još jednom pokliknemo “HOSANA! HOSANA! I da se pripre-mimo za dolazak Uskrslog među nas!

Đakon Stipo Šarić

2

Mali poticaji za Vazmeno trodnevlje

VELIKI ČETVRTAKObredi Vazmenoga trodnevlja zapo-činju Misom Večere Gospodnje. Ona otvara najužu i najvažniju proslavu otajstava kršćanske vjere. Veliki Četvr-tak dan je kojim se spominjemo usta-novljenja Euharistije, stoga na kraju slavlja ostajemo u šutnji pred izlože-nim Presvetim. Otajstvo Euharistije je neprocjenjivo duhovno blago i središ-nji sakrament kojim hranimo svoj duh. Na Veliki Četvrtak slavimo i obljetni-cu ustanovljenja sakramenta svetoga reda. Zato je to sjajna prilika za po-sebnu molitvu za svoje pastire: Papu Franju, nadbiskupa Josipa, njegove pomoćne biskupe Valentina, Ivana i

Miju, za župnika Željka i za sve svećeni-ke naše Zagrebačke Crkve. Pronađite trenutak vremena toga dana da uputi-te Bogu zahvalu i molbu za svoje sve-ćenike, ne zaboravljajući da ne smije-mo kritizirati one za koje ne molimo.Veliki Četvrtak je i prilika da se pod-sjetimo najvažnije zapovijedi Isuso-vog nauka – Zapovijedi ljubavi. U svoj zbrci modernoga vremena znamo zaboraviti koliko je važno činiti ono najosnovnije kršćansko - ljubiti bli-žnjega. Spomenite se stoga u svojim molitvama i onih koji su se udaljili iz vašega života, iz kojega god razloga.

VELIKI PETAKOvo je dan dostojanstvene šutnje, intenzivnije molitve, posta i suzdr-žanosti. Nemojte zaboraviti postiti i od TV-a, interneta, glazbe, površnih razgovora. Nađite vrijeme za Boga u skrušenoj molitvi i prošećite ulica-ma razmišljajući u kojem dijelu života možete unijeti poboljšanje i duhovni napredak. Navečer se uputite u crkvu i slavite obrede Muke Gospodnje s velikim poštovanjem prihvaćajući sr-cem i cijelim bićem važnost Kristove žrtve i doživite sve molitvene elemen-te ovog neuobičajenog okupljanja. Podsjetite ukućane da je dan strogog posta i nemrsa, odvojite ih od name-tljivih medija, razgovarajte o istinskim životnim vrijednostima i, najvažnije, molite zajedno. Veliki Petak nije dan

3

za posjet barovima, trgovačkim cen-trima, ni bilo kojem drugom mjestu u kojem nalazite buku, ogovaranje ili slično. Žalosno je i koliko vremena ljudi potroše u nabavi i pripremanju hrane te čišćenju kuće uoči blagdana, a moli-tvu i sabranost potpuno zapostave, kao da je Uskrs gastronomsko ili sanitarno natjecanje, a ne blagdan duhovnosti.

VELIKA SUBOTAOvo je dan na koji se nastavlja šut-nja i mir Velikoga Petka. Produžite to sve do slavlja Vazmenog bdijenja navečer. Radite samo najosnovnije kućanske poslove. Posjetite crkvu ti-jekom dana i ostanite u molitvi pred Kristovim grobom. Ponesite neki svoj stari molitvenik, pročitajte koji psalam, prođite kroz kratki životopis omiljenog sveca. Potrudite se da vam

ovaj dan uisti-nu bude radi-kalno drugačiji od ostalih i taj će vam se trud vratiti mnogos-trukim plodom. Navečer prisu-stvujte slavlju Vazmenoga bdijenja koje je najvažni-je i najsvečanije slavlje Crkve u cijeloj godini. Odjenite se svečano i dođite na proslavu pobjede života. Sve što vam ometa sabranost i mir toga dana hrabro i neumoljivo otklonite od sebe.

USKRSNO JUTROPonesite sim-boličan dio svojih namir-nica na po-svetu hrane, ali nemojte zaboraviti da to nikako nije najvažniji dio

slavlja. Daleko važniji je doći čista i pomirena srca, slaviti Euharistiju sa svojom braćom, pričestiti se i, na kon-cu, čestitati drugima najveću povije-snu i nadpovijesnu pobjedu. Jer ništa na ovome svijetu nema toliku važnost kao Uskrsnuće i nitko na ovome svi-jetu nema toliku važnost kao Krist. Ako to prihvatimo i ako se trudimo to shvatiti onda smo na pragu razumije-vanja veličanstvenoga Božjega dara.

Vlč. Krešimir Žižek

copyright Tihomir Stančec

copyright Tihomir Stančec

4

o drugoj sinodi zagrebačke nadbiskupije - sažetak

O PODRIJETLU I ZNAČENJU RIJEČI »SINODA«Etimološki, riječ sinoda potječe iz grčkog jezika i njezino je doslovno značenje upravo zajednički put (syn-dos). Tako shvaćena, Sinoda, iako ju crkveno pravo definira kao “skupšti-nu izabranih svećenika i drugih vjer-nika partikularne Crkve koji pomažu dijecezanskom biskupu na dobrobit sve biskupijske zajednice” (Zakonik kanonskoga prava, kan. 460), prije svega postaje zajednički hod svih članova pojedine partikularne Crkve. Prva sinoda Zagrebačke nadbiskupije održala se 1925.

PRVI KORAK…Jedan od prvih koraka u pripremi Si-node bio je poziv zagrebačkog nad-biskupa mons. Josipa Bozanića svim vjernicima Zagrebačke nadbiskupije na molitvu kako bi Sinoda postala »milosni događaj za našu mjesnu Cr-kvu« (usp. SVZN, 89 (2002) 5, 215).

MOLITVASlužbenu Molitvu za Sinodu prvi je javno izmolio nadbiskup Bozanić, i to u zagrebačkoj katedrali zaključujući propovijed na euharistijskom slav-lju o blagdanu bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače 2003. Tekst Molitve za Sinodu sastavio je sadašnji pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaš-

ko, profesor liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i član Središnjeg pripremnog povje-renstva Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

HIMNAMons. Ivan Šaško je autor i teksta Hi-mna Sinode pod nazivom »Hodimo u novosti života«, za koji je glazbu skla-dao svećenik Zagrebačke nadbisku-pije mo. Miroslav Martinjak, predstoj-nik Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« pri Katoličkom bogoslov-nom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dirigent zagrebačke katedrale, a za snimanje otpjevao zbor Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« Ka-toličkog bogoslovnog fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu.

LOGOLogo Druge sinode Zagrebačke nadbisku-pije kružnog oblika i plave boje izradio je Mladen Škvorc, sve-

ćenik Zagrebačke nadbiskupije. U logo su uklopljeni i elementi biskup-skog grba zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Golubica predstavlja Duha Svetoga, Božju životvornu snagu, a zvijezda Mariju, »sliku i početak Crkve, kakva ima biti u budućnosti koja svijetli putujućem

5

Božjem narodu kao znak pouzdane nade i utjehe« (Lumen gentium, 68).

KALENDAR SINODE I TEME ZASJEDANJAU četvrtak, 8. prosinca 2016.sveča-nim Euharistijskim slavljem otvorena je Druga sinoda Zagrebačke nadbi-skupije u zagrebačkoj prvostolnici.

Prvo zasjedanje: Petak i subota, 9. i 10. prosinca 2016.TEMA: Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije

Drugo zasjedanje: Petak i subota, 24. i 25. veljače 2017.TEMA: Crkva zagrebačka u slavljenju Kristova otajstva

Treće zasjedanje: Petak i subota, 31. ožujka i 1. travnja 2017.TEMA: Crkva zagrebačka u zajedniš-tvu svoga poziva i poslanja

Četvrto zasjedanje: Petak i subota, 6. i 7. listopada 2017.TEMA: Crkva zagrebačka u hrvatsko-me društvu

Završno zasjedanje: Petak i subota, 24. i 25. studenoga 2017.

PRILIKA ZA POTPUNI OPROST ZA VRIJEME TRAJANJA SINODE

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svome je Pastirskom pismu povodom prvoga zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, u skladu s crkvenim propisima, odredio da zagrebačka katedrala, dok traje Sinoda, bude crkva za dobivanje oprosta.Da bi se primio oprost, Crkva upozorava da je potrebno:- ispovijediti se- pričestiti se- izmoliti molitve na nakanu Svetoga Oca prigodom hodočašća u zagrebačku katedralu.To mogu biti molitve: Vjerovanje, Oče naš, Zdravo Marijo (ili drugi marijanski zazivi), Slava Ocu.*Potpuni oprost vremenite kazne za grijehe može se odnositi na vlastite grijehe, ali i na duše pokojnih.

Izvor i foto: Tiskovni ured Zagrebač-ke nadbiskupije

6

iz pera naših župljana

VELIKA NAM DJELA UČINI GOSPODINOslonac za ljudsko biće bitan je uvi-jek, a najintenzivnije do izražaja do-lazi kada smo u nevolji. Pred zidom smo na samom početku. Spominje-mo nekakav zid. Što je taj zid? Kakva mu je struktura? Je li neprobojan? Što je iza tog zida? Puno je različitih pita-nja. Na svako pa i na ono nepostav-ljeno treba dati odgovor. Čovjek je u trajnoj potrazi za srećom. Svatko je traži na svoj način. Veliki broj ljudi želi samo jedno: ozdravljenje, duševno ili tjelesno. Put do zamišljenoga cilja nikad nije jednostavan. Za ozdravlje-nje je potrebno strpljenje, a za to nam treba nešto više od iskazivanja želje. Potrebno je htjeti biti ne putu što ga je postavio Bog. Stalno nas na taj put usmjeravaju Pastiri Božji. Ukazuju nam da je Bog taj koji će nam usliši-ti molitve. On je Taj koji će nas tješiti, On je Taj koji će nam svojom milošću otvoriti put do ozdravljenja. Ozdrav-ljenje? Što je to? Jeli to Vidljivi znak Rane na rukama nogama i boku. Ne vidimo li ga nakon prve molitve osta-jemo razočarani. Je li to sindrom sve-toga Tome koji ne povjerova dok ne vidje? Puno je toga što bismo se za-pitali. Kada bi odgovor bio tako jed-nostavan Božja milost bila bi jeftinija od mađioničareva trika. Milost Božja nešto je puno zahtjevnije, izazovnije. Milost Božja je čin koji od svakoga od

nas traži žrtvu. Ta žrtva nije jednostav-na. Ona je u skladu s Božjim zapovije-dima. U skladu je sa svih deset Božjih zapovijedi. Ništa više, ali ni manje: Podsjetimo se na svaku od njih i vidjet ćemo da, želimo li ih se držati morat ćemo biti vrlo aktivne ovce u tom ne-običnom Božjem stadu.Budimo pastiru odane ovčice, svje-sno za Njim hodimo i prepoznat ćemo Njegovu milost. On nam ne za-daje strah nego nas stalno ohrabruje. Želi nas vidjeti ponosne, sretne, zado-voljne. Želi u nama prepoznati ljudska bića željna ljubavi Božje. Jedino tako ćemo zavrijediti zvati se Ljudima, dje-com Božjom. Znamo da možemo jer nas Bog čuva, pazi na nas i ukazuje nam na činjenicu da je milosrdan i milostiv Gospodin.

Mile Pervan, prof.

7

NOVI ŽIVOT PO USKRSNUĆU Uskrs je blagdan duboke kršćan-ske nade i radosti. Ona nema toliko vanjsko obilježje kao u božićno vri-jeme, ali je zato vjernici nose u sebi i svjedoče životom zbog „velikih djela koja nam (im) učini Gospodin“. Koja su to djela koja nam otvaraju srce na zahvalnost i slavljenje? To je dar slo-bode srca (od zla), slobode u kojoj živimo novi život po Kristu. Kad je Bog izbavio svoj (izraelski) na-rod iz sužanjstva, radovali su se i klica-li Velika nam djela učini Gospodin (Ps 126,3). Kad je Djevica Marija čula an-đelov glas da je upravo ona Božja iza-branica po kojoj će na svijet doći sâm Božji Sin, Spasitelj, puna ushita klicala je Velika mi djela učini Svesilni (usp. Lk 1,49). A kršćanin je pun radosti zbog toga što nas je Krist oslobodio onog ropstva koje ga je od Adamova grijeha bacilo u tamnicu, u udaljenost od Boga Oca, njegovog Stvoritelja.Ovo uskrsno vrijeme je itekako dobra prilika da si to iznova posvijestimo i upitamo sami sebe jesmo li toga (ži-votno) svjesni. Kršćanine, upoznaj svoje dostojanstvo – još je u 6. sto-ljeću govorio papa Leon Veliki. jer je to najvažnije, presudno za život s Bo-gom ovdje i u vječnosti.Ovdje na zemlji hodamo pustinjom do obećanog susreta i života s Bo-

gom „oči u oči“. Pustinja je teška, puna opasnosti i iskušenja i treba puno umijeća da bi izašli iz nje. Zar ne doživljavamo da je upravo takav i naš život, da nas veže zlo, da smo jedni prema drugima toliko puta nečovječ-ni, da nas tlače nepravde raznih vrsta, da tumaramo životom a da ne znamo zašto smo ovdje, kamo idemo i kako trebamo živjeti. Ipak, treba se odvažiti poći u svoju osobnu, životnu pustinju, duboko kopati u sebi da dođemo do blaga u kojem se krije naša najveća sreća, da dođemo do sebe i do Ono-ga koji je izvor, Spasitelj i konačni cilj našeg života.Svaka, pak, pustinja ima svoje oaze. Na našem putu vjere oaze su: Božja riječ, susreti s Isusom u molitvi i sa-kramentima, osobito u euharistiji i oproštenju grijeha u ispovijedi, kada iznova postajemo Božji prijatelji.Svatko od nas pozvan je otkrivati u osobnom životu zbog čega može s ljubavlju i zahvalnošću klicati Velika mi djela učini Gospodin!Ta zahvalnost bit će tada vidljiva po plodovima novog života, kojeg nam je po svojem križu i uskrsnuću da-rovao Krist, i to ne samo u našem osobnom životu, nego i u ljubavi i zauzetosti prema ljudima, Crkvi i svim područjima našeg života.

Marija M.

8

OBAVIJESTI O RASPOREDU TIJEKOM VAZMENOG TRODNEVLJA

Veliki četvrtak (Svećenički dan – dan ustanovljenja euharistije)10.00 Sveta misa u Katedrali gdje je posveta ulja, pozivaju se svi vjernici dasudjeluju u sv. misi19.00 Večera Gospodnja – Posljednja večera – obred pranja noguNakon mise Večere Gospodnje - molitva u tišini i mogućnost klanjanjapred Presvetim oltarskim Sakramentom Veliki petak (Muka Gospodnja)19.00 – klanjanje križu i obredi Velikog petka

Velika subota09.00 Officium tenebrarum molitva Časoslova – jutarnja (izlaganje Presvetog oltarskog Sakramenta, cjelodnevno klanjanje i pohod Božjem grobu)20.00 – Vazmeno bdijenje – blagoslov ognja

USKRS - Svete mise u 8.00, 10.00, 11.30 i 19.00Sv. Potvrda, nedjelja 23. travnja, 9.30Prva pričest, subota 20. svibnja, 10.00

Župni blagdan, petak 12. svibnja, svete mise u 9.00, 11.30, 19.00Duhovna priprava za proslavu blagdana – devetnicom s početkom u srijedu 3. svibnja

Svete mise radnim danima u 19.00 satiNedjeljom u 9.00, 11.30 i 19.00 sati

Župni ured: od utorka do subote pola sata prije i poslije svete mise

Župa Sv. LeopoLd Mandić,LjubLjanica – VoLtino, Dragutina goLika 42, 10110 Zagreb

T: t: + 385 1 3666-159; F: + 385 1 3690-799e: Zupa.LeopoLD .manDic@gmaiL.com

W: http://www.Zupa-LeopoLD-manDic.hr

Na sjednici vijeća gradske četvrti Trešnjevka -sjever, pod predsjedanjem gospodina Ivana Butorca, vijećnici su se odazvali našoj molbi te izglasali pomoć za ugradnju stropa u našoj crkvi. Iznos kojim će se pomoći u realizaciji ovoga projekta je 210.000,00 kn. Zahvaljujemo predsjedniku Ivanu Butorac i svim vijećnicima gradske četvrti Trešnjevka -sjever na prepoznavanju potreba naše župe.

Dobrovoljne priloge možete uplatiti putem uplatnice. Broj računa (IBAN): HR4923600001101521109

u tijeku je akcija za prikupljanje sredstava opremanja pastoralnog centra stolarijom

10

raduj se, nebo, i kliči, zemljo!neka huči more i što je u njemu!

nek’ se raduje polje i što je na njemu,neka klikće šumsko drveće

pred gospodinom, jer dolazi,jer dolazi suditi zemlji.sudit će svijetu u pravdi

i narodima u istini svojoj.ps 96, 11-13

Bramantino, The Risen Christ, 1490.Dostupno: https://www.pinterest.com/