Prirucnik preduzetniostvo

Prakti čni vodič

Kako početi?

Zašto je važno?

P R E D U Z E T N I Š T V O

Ova publikacija je realizovana unutar programa Mapiranje preduzetni�kih potencijala udruženja i žena u ruralnim zajednicama u Republici Srpskoj, sa posebnim osvrtom na njihove obrazovne potrebe koji realizuje Agencija za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi. Ciljna grupa ovog programa su žene u ruralnim zajednicama u Republici Srpskoj.

Agencija za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi je republi�ka upravna organizacija u sastavu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Misija Agencije je omogu�iti ja�anje poljoprivrednih proizvo�a�a kroz sprovo�enje agro-tehni�kih (tehnološki savjeti o proizvodnji) i agro politi�kih mjera pružanjem savjetodavnih usluga.

Izdava�i:

Gender centar Vlade Republike Srpske i Agencija za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi

Autorke:

mr Anita Šimundža, Gender centar Vlade Republike Srpske

Danijela �i�i�, dipl.ing. poljoprivrede, Agencija za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi

Radinka Mi�i�, dipl.ing. poljoprivrede, Agencija za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi

mr Aleksandra Gavri�–Roži�, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Štampa:

“Atlantik bb” d.o.o.

Tiraž: 2000 primjeraka

PREDUZETNIŠTVO

PRAKTI�NI VODI�

„Finansijski podržano iz sredstava FIGAP programa. Program za implementaciju Gender akcionog plana BiH (FIGAP program 2009-2014), rezultat je saradnje Agencije za ravnopravnost polova BiH - Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH, Gender Centra Federacije BiH i Gender centra Republike Srpske, a njegov je cilj da osigura održivu provedbu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 41/09). Program podržava grupa me�unarodnih donatora koju �ine vlade: Kraljevine Švedske, koju predstavlja Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agencije SIDA, Republike Austrije, koju predstavlja Ambasada Republike Austrije u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agencije ADA, Velike Britanije, koju predstavlja Britanska ambasada u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agencije DFID i Švajcarske Konfederacije, koju predstavlja Švajcarska ambasada u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agencije SDC.“

Ova publikacija je štampana uz podršku FIGAP programa. Ova publikacija je besplatna i ne�e biti predmet prodaje. Stavovi izneseni u ovoj publikaciji su mišljenja autorki i ne predstavljaju nužno stavove Agencije za ravnopravnost polova BiH, Gender centra Republike Srpske i Gender Centra Federacije BiH.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Gender centar Agencija za ravnopravnost spolova BiH

Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH

Vlada Republike Srpske Gender centar – Centar za

jednakost i ravnopravnost polova

Sadržaj: Uvod 9�1� Preduzetništvo 11�1.1� Zašto je važno preduzetništvo? 11�1.2� Preduzetništvo kao izvor mogu�nosti za žene 12�1.3� Kako ispitati preduzetni�ki potencijal? 14�1.4� Preduzetni�ki samo-test 15�2� Poslovni plan 19�2.1� Šta je poslovni plan i zašto je važan? 19�2.2� Smjernice za pisanje poslovnog plana 20�2.3� Sadržaj poslovnog plana 21�3� Primjer poslovnog plana 29�3.1� Rezime poslovnog plana 30�3.2� Osnovni podaci o tražiocu kredita (porodi�nom poljoprivrednom

gazdinstvu) 31�3.3� Tržišni aspekti 34�3.4� Osnovni podaci o investiciji 35�3.5� Finansijski plan 37�3.6� Ocjena efekata projekta 41�4� Uloga i zna�aj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i

vodoprivrede Republike Srpske sa aspekta podrške ženama i udruženjima žena na selu 43�

5� Uloga Agencije za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi sa aspekta podrške ženama i udruženjima žena na selu 47�

6� Dodatak: Pravni okvir od zna�aja za unapre�enje položaja žena na selu 50�

6.1� Me�unarodni pravni okvir od zna�aja za unapre�enje položaja žena na selu 50�

6.2� Me�unarodni dokumenti na regionalnom nivou – Savjet Evrope 56�6.3� Doma�i pravni okvir od zna�aja za unapre�enje položaja žena na

selu 56�

Preduzetništvo/ prakti�ni vodi�

9

Uvod Agencija za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi u 2011. godini provodi program „Mapiranje preduzetni�kih potencijala udruženja i žena u ruralnim zajednicama u Republici Srpskoj sa posebnim osvrtom na njihove obrazovne potrebe“, uz finansijsku podršku FIGAP programa (Finansijski mehanizam za implementaciju Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine) 2009-2014. godina. Glavni cilj programa je unapre�enje preduzetni�kih kapaciteta žena u ruralnim zajednicama Republike Srpske, što je u skladu sa Strateškim planom ruralnog razvoja Republike Srpske 2009-2015. godina i Akcionim planom za unapre�enje položaja žena na selu u Republici Srpskoj do 2015. godine.

Žene na selu su velika grupa stanovništva u Republici Srpskoj, �ije potrebe i problemi su gotovo „nevidljivi“, iako su brojni i odre�eni razli�itim faktorima koji uzrokuju višestruku marginalizaciju žena na selu. Iako su žene vitalni faktor od kojih najviše zavisi oživljavanje sela i ruralni razvoj u cjelini, njihov nepovoljan položaj i problemi sa kojima se suo�avaju, od osnovnih životnih potreba, pa do dugoro�nih interesa u okviru održivog razvoja, ostaju marginalna tema u procesima i politikama, od entitetskog do lokalnog nivoa.

Položaj žena na selu je i glavni motiv za njihov odlazak sa sela u gradove. Žene na selu su višestruko optere�ene brojnim i teškim poslovima iz domena ekonomije brige i tržišne ekonomije, ali ne uživaju ravnopravan položaj u podjeli rezultata tog rada odnosno ne ostvaruju prihode ili beneficije. Tako�e, evidentirano je da vlasni�ki odnosi ne idu u prilog ženama jer su vlasnici imanja uglavnom muškarci (o�evi, bra�a ili muževi) a one predstavljaju glavnu radnu snagu na imanjima. Dodatno loši uslovi života na selu (slab pristup uslugama, infrastrukturi i dr.) na više na�ina osiromašuju život i njihov položaj.

Žene �ine zna�ajnu radnu snagu u poljoprivrednoj proizvodnji, me�utim, ograni�ene su u sticanju prihoda iz više razloga kao što su otežan pristup tržištu, ograni�eni resursi, slaba informisanost, nerazvijene preduzetni�ke vještine, optere�enje višestrukom ulogom (majke, doma�ice, radna snaga) i sl. Poboljšanjem ekonomskog položaja i opštih uslova života na selu, žene mogu biti motivisane da ostanu da žive na selu.

Imaju�i u vidu ova saznanja, Agencija za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi se opredjelila za provo�enje programa osnaživanja žena na selu u Republici Srpskoj, putem informisanja i obuka iz oblasti preduzetništva. Sa ciljem unapre�enja znanja i kapaciteta žena na selu, Agencija je, u saradnji sa Gender


10

centrom – Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske, izradila prakti�ni vodi� u oblasti preduzetništva, u kojem predstavljamo njegov koncept, smjernice za izradu poslovnog plana i pregled podsticaja ženskom preduzetništvu u ruralnim podru�jima u Republici Srpskoj.

U Dodatku (6. poglavlje) ovoga vodi�a, dat je i pregled me�unarodnog i doma�eg pravnog okvira od zna�aja za unapre�enje položaja žena na selu, sa ciljem poboljšanja informisanosti žena na selu u Republici Srpskoj, kao ciljne populacije kojoj je program posve�en.

Vodi� može biti od koristi svima drugima, koji žele da se upoznaju sa konceptom preduzetništva, njegovim zna�ajem, elementima poslovnog planiranja i drugim sadržajima.


11

„Preduzetništvo je na�in razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombinovanjem rizika, kreativnosti i/ili inovativnosti uz pouzdanu upravlja�ku strukturu unutar nove ili postoje�e organizacije.“

Zelena knjiga o preduzetništvu u Evropi, Evropska komisija (2003)

1 Preduzetništvo Preduzetništvo je, prije svega, na�in razmišljanja. Ono podrazumijeva motivaciju i sposobnost pojedinca/ke, samostalno ili u okviru organizacije, da identifikuje priliku i ostvari je stvaranjem nove vrijednosti ili ekonomskog uspjeha. Za ulazak i osvajanje postoje�eg tržišta, promjenu ili �ak stvaranje novog tržišta neophodni elementi su kreativnost i inovativnost.

Preduzetništvo predstavlja ljude, odluke koje donose i korake koje preduzimaju prilikom pokretanja, preuzimanja ili upravljanja preduze�em. Preduzetni�ko ponašanje se odlikuje odre�enim zajedni�kim karakteristikama, uklju�uju�i spremnost za preuzimanje rizika i smisao za samostalnost i samoostvarenje.

Preduzetništvo se povezuje sa preduze�ima u svim sektorima privrede, tehnološkim ili tradicionalnim, malim i velikim i preduze�ima sa razli�itim vlasni�kim strukturama. Pojavljuje se kod samozaposlenih osoba kao i kod preduze�a svih veli�ina u razli�itim fazama razvojnog ciklusa poslovanja, od pripreme za pokretanje poslovne aktivnosti, rasta, prenosa ili prestanka te ponovnog pokretanja poslovanja.

1.1 Zašto je važno preduzetništvo?

Preduzetništvo je važno jer doprinosi ja�anju socijalne i ekonomske kohezije, podsticanju privrednih aktivnosti, otvaranju novih radnih mjesta i integraciji nezaposlenih ili socijalno isklju�enih osoba u poslovni svijet.

Zemlje u kojima je zabilježen porast preduzetni�ke aktivnosti odlikovale su se i smanjenjem nezaposlenosti. Za pojedine osobe, koje ne mogu na�i zadovoljavaju�i posao, odluka o pokretanju preduzetni�ke aktivnosti može omogu�iti ostvarenje boljeg ekonomskog položaja.

Preduzetništvo ima veoma zna�ajnu ulogu u zadovoljavanju socijalnih i ekonomskih potreba �ime se upotpunjuju javni resursi i proširuje obim usluga koje se nude potroša�ima. Sve su brojnija preduze�a koja pružaju socijalne, zdravstvene


12

i obrazovne usluge kao i preduze�a angažovana u ekološkim aktivnostima, koja se osnivaju širom svijeta.

Zelena knjiga o preduzetništvu u Evropi (Evropska komisija, 2003) naglašava:

„Da bi se pojedinci podstakli na pokretanje preduzetni�ke aktivnosti potrebno im je približiti koncept preduzetništva na na�in da se istaknu njegovi privla�ni elementi. Potrebno je razviti odgovaraju�e vještine kojima �e svoje

ambicije pretvoriti u uspješne poslovne poduhvate.“ Cjelovit pristup podsticanju preduzetništva mora obuhvatiti tri nivoa – nivo pojedinca/ke,

preduze�a i društva.

1.2 Preduzetništvo kao izvor mogu�nosti za žene

Posljednjih se godina sve više isti�e važnost preduzetni�ke aktivnosti žena za društveni i ekonomski napredak kao i napredak �ovje�anstva u cjelosti. Potencijal preduzetništva u pogledu rješavanja problema socijalnih nejednakosti, posebno nepovoljnog položaja žena, je prepoznat na globalnom nivou. Stoga je preduzetništvo važan iskorak prema ostvarivanju pune ravnopravnosti žena i muškaraca, na ekonomskom i socijalnom polju.

Pod ženskim preduzetništvom se, u opštem smislu, smatra preduzetni�ki poduhvat koji je osmislila i realizovala žena. Brojna svjetska istraživanja potvrdila su specifi�nosti/prednosti ženskog preduzetništva, koje se ogledaju kroz održivost radnih mjesta koja otvaraju žene, ve�u brigu za zaposlene i njihove me�usobne odnose, ve�u usmjerenost na zadovoljstvo kupaca/klijenata i razvoj sposobnosti zaposlenih, timski rad, pažljivo i odgovorno donošenje odluka u vezi sa poslovanjem i dr. Kod žena preduzetnica posebno je zapažen razvijeni osje�aj socijalne odgovornosti prema zajednicama u kojima djeluju, zbog �ega zna�ajno doprinose njihovom socio-ekonomskom razvoju.

Kada je rije� o pokretanju ili proširenju posla, žene su objektivno u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce a glavni uzroci su:

� Još uvijek dominantna tradicionalna i stereotipna shvatanja o ulozi žene u društvu u kojem vladaju patrijarhalni obrasci;

� Otežan pristup finansijama, znanjima i drugim resursima neophodnim za preduzetništvo;

� Nedostatak podrške u pogledu uskla�ivanja porodi�nog i profesionalnog života i dr.

Važnost podrške ženama u preduzetništvu posebno se naglašava u dokumentima


13

koji su ujedno i strateški okviri u ovoj oblasti na nivou Evropske unije: Akt o malom biznisu (Small Business Act for Europe) i Zelena knjiga o preduzetništvu (Green Paper on Entrepreneurship).

Afirmacija ženskog preduzetništva u ruralnim sredinama posebno je važna zato što su problemi rodnih1 nejednakosti, usljed tradicionalnih i stereotipnih obrazaca ponašanja, više izraženi nego u urbanim sredinama. Žene na selu �ine �etvrtinu svjetske populacije i njihova je uloga u razvojnim procesima veoma zna�ajna. Prema relevantnim izvorima podataka2, žene na selu proizvode više od 50% svjestkih zaliha hrane i 25-45% bruto doma�e proizvodnje.

Rodna analiza u sektoru malih i srednjih preduze�a i preduzetništva u Republici Srpskoj, izra�ena za potrebe podnošenja �etvrtog i Petog periodi�nog izvještaja BiH po UN Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), je ukazala na potrebu provo�enja programa/mjera/aktivnosti koji �e olakšati pokretanje i realizaciju preduzetni�kih poduhvata žena.3

1 Jedan od nazna�ajnijih odre�uju�ih faktora položaja žena jeste rod, kao sociološki i kulturološki uslovljena razlika izme�u lica muškog i ženskog pola, a odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uslovljene ili odre�ene isklju�ivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije proizvod normi, prakse, obi�aja i tradicije i kroz vrijeme su promjenljivi (Definicija roda prema Zakonu o ravnopravnosti polova Bosne i Hercegovine; Službeni glasnik BiH, br. 32/10 – pre�iš�eni tekst) 2 Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO); UN Development Fund for Women (UNIFEM) i dr. 3 Prema ovoj analizi, žene �ine 40% od ukupnog broja preduzetnika u Republici Srpskoj. Isti izvor je pokazao da su žene zastupljene sa 35% u ukupnoj zaposlenosti u malim i srednjim preduze�ima dok je u�eš�e muškaraca 65% .


14

„Svako mora po�eti vjerovati svojim snovima, jer iz povjerenja se ra�a umjetnik/ca, a umjetnik/ca je uzor za

preduzetnika/cu kakav/kakva nam je danas potreban/potrebna“

Ernest, Hall

1.3 Kako ispitati preduzetni�ki potencijal?

Razumijevanje preduzetništva zahtijeva, prije svega, analizu njegovih osnovnih pretpostavki. Preduzetništvo po�inje od individualnog motiva te se dalje razvija ljudskom kreativnoš�u i sposobnoš�u. Individualna motivacija se zasniva na potrebama, željama, sklonostima i namjerama pojedinca/ke. Pod uticajem je opštih socijalnih, ekonomskih i kulturnih faktora kao i li�nih karakteristika pojedinca/ke. Zelena knjiga o preduzetništvu u Evropi (Evropska komisija, 2003) naglašava da je podrška koju preduzetnik/ca prima iz svog okruženja od presudnog zna�aja za pokretanje, preuzimanje, razvijanje i opstanak preduze�a.

Na odluku pojedinca/ke za pokretanje preduzetni�ke aktivnosti, pored društvenih i privrednih mogu�nosti, zna�ajno uti�e i li�na percepcija rizika i mogu�nosti koje preduzetništvo otvara. Neke li�ne osobine tako�e su važni prediktori preduzetni�kih namjera i sklonosti. Me�u glavnim karakteristikama koje opisuju preduzetnike/ce identifikovane su:

� Samopouzdanje / povjerenje u vlastite mogu�nosti; � Potreba za samostalnoš�u; � Tolerancija prema neizvjesnosti /Spremnost na preuzimanje rizika; � Orijentisanost ka prilikama; � Kreativnost i inovativnost; � Preuzimanje inicijative; � Odgovornost; � Predanost poslu i dr.

Da li �e preduzetni�ki poduhvat biti uspješan, u velikoj mjeri zavisi i od nivoa preduzetni�ke kompetencije (posjeduje li preduzetnik/ca znanja, vještine i sposobnosti neophodne za kvalitetno upravljanje poduhvatom).

Pod preduzetni�kim kompetencijama se, u širem smislu, podrazumijeva cijeli set atributa kao što su: stavovi, uvjerenja, znanja, vještine, sposobnosti, li�ne karakteristike, na�in razmišljanja i tendencije u ponašanju, neophodnih za


15

uspješno i održivo preduzetništvo. Pri tome, od posebne su važnosti znanja iz oblasti poslovnog planiranja i upravljanja.

Ispitivanje preduzetni�kog potencijala podrazumijeva ocjenu nivoa motivacije, kapaciteta i podrške pri pokretanju/vo�enju preduzetni�kog poduhvata. Prije nego što se opredjelite za preduzetni�ku aktivnost, predlažemo da analizirate vlastiti preduzetni�ki potencijal, koriste�i se raspoloživom literaturom ili konsultacijama sa službama za podršku razvoju preduzetništva. U nastavku dajemo primjer samo-testa, koji Vam može poslužiti kao polazna osnova za ispitivanje vlastitog preduzetni�kog potencijala.

1.4 Preduzetni�ki samo-test

Preduzetni�ki samo-test je razvijen od Inicijative za ruralno preduzetništvo, prethodnice Centra za ruralno preduzetništvo (Lincoln, Nebraska). Test je dizajniran sa ciljem da pomogne pojedincu/ki da identifikuje i razumije vlastiti preduzetni�ki potencijal. Primjenjiv je na sve one koji/e razmišljaju o preduzetni�koj aktivnosti. Uputstva za bodovanje: Nemaju sva pitanja istu vrijednost i zna�aj. Preporu�uje se sljede�i na�in bodovanja:

� Prva dva pitanja pod Motivacijom 2 pitanja X 10 bodova = maksimalno 20 bodova X faktor 1 = Rezultat (20)

� Preostala pitanja pod Motivacijom 10 pitanja X 10 bodova = maksimalno 100 bodova X faktor 0,25 = Rezultat (25)

� Kapacitet – Vještine 9 pitanja X 10 bodova = maksimalno 90 bodova X faktor 0,25 = Rezultat (22,5)

� Kapacitet – Umrežavanje 6 pitanja X 10 bodova = maksimalno 60 bodova X faktor 0,25 = Rezultat (15)

� Podrška 5 pitanja X 10 bodova = maksimalno 50 bodova X faktor 0,25 = Rezultat (12.5)


16

Nizak potencijal: ako je rezultat 0-25 (Po)neki potencijal: ako je rezultat 26 -50 Umjeren potencijal: ako je rezultat 51-75 Visok (zna�ajan) potencijal: iznad 76 (uklju�uju�i i 76)

Test se sastoji od tri podru�ja: Motivacija; Kapacitet; Podrška MOTIVACIJA

Ocijenite vlastitu motivaciju da zapo�nete i vodite posao, na skali od 1 do 10 (gdje 10 ozna�ava potpuno slaganje sa izjavom a 1 malo slaganje ili potpuno neslaganje sa izjavom)

� PREPOZNAVANJE PRILIKA - Ja stalno vidim poslovne mogu�nosti ili ideje koje imaju potencijalnu komercijalnu vrijednost.

� ORIJENTACIJA KA RASTU – Volim rast ili izgradnju posla, te �initi nešto na osnovu ideja.

� KREATIVNOST – Ja sam kreativan/kreativna i redovno imam nove ideje kako da stvari u�inim boljim i efikasnijim.

� INOVATIVNOST – Ja sam inovativan/inovativna i sposoban/sposobna da prona�em rješenja za izazove i probleme.

� SNALAŽLJIVOST - Ja sam snalažljiv/snalažljiva i sposoban/sposobna da prona�em rješenja za izazove i probleme.

� DINAMI�NOST – Ja sam dinami�na osoba koja pruža viziju, nadu i energiju onima sa kojima sara�ujem.

� SPREMNOST NA NAPORAN RAD – Ja sam osoba koja voli da puno radi i spreman/spremna da u�inim sve što je potrebno za uspjeh.

� FLEKSIBILNOST – Ja sam fleksibilan/fleksibilna i sposoban/sposobna da se prilagodim promjenama i izmena�enjima brzo i uspješno.

� TOLERANCIJA NA RIZIK – Ja sam tolerantan/tolerantna na rizik i sposoban/sposobna da uspješno upravljam rizicima u vezi sa pokretanjem i razvijanjem posla.

� OTVORENOST ZA U�ENJE – Ja napredujem u u�enju i stalno tražim nove informacije koje mi mogu pomo�i u poslu.


17

� KONKURENTNOST – Motivisan/a sam uspjehom i vo�en/a da radim dobro.

� OTVORENOST ZA SARADNJU – Vjerujem u rad sa drugima koji mogu pomo�i da moj san postane stvarnost.

KAPACITET Procijenite svoje sposobnosti koje se odnose na sljede�e poslovne vještine. Uzmite u obzir ne samo vlastite kapacitete, ve� i kapacitete ostalih �lanova/ica Vašeg menadžerskog tima. Koristite skalu od 1 do 10, gdje 1 zna�i da ne postoji kapacitet a 10 ozna�ava visok kapacitet.

�Sposobnost procjene tržišne prilike

�Sposobnost za razvoj proizvoda ili usluga

�Sposobnost za pružanje usluge ili proizvoda

�Marketing i komunikacioni kapacitet

�Fiskalno upravljanje

�Sposobnost obezbje�enja finansijskog kapitala

�Osoblje ili tim za razvoj i upravljanje

�Sposobnost za razvoj i održavanje partnerstva

�Kontrola kvaliteta

Procijenite vašu sposobnost za umrežavanje i partnerstvo sa drugim organizacijama i pojedincima/pojedinkama, na skali od 1 do 10 (gdje 10 ozna�ava potpuno slaganje sa izjavom a 1 malo slaganje ili potpuno neslaganje sa izjavom).

�Osje�am se ugodno traže�i informacije od drugih.

�Redovno se umrežavam sa drugima da bih dobio/dobila informacije za moje poslovanje.


18

�Imam široku resursnu mrežu koju stalno nadogra�ujem.

�Osje�am se ugodno u partnerstvima.

�Imam dva ili više partnerstava povezanih sa mojim poslom.

�Nau�io/Nau�ila sam kako da se suo�im sa izazovima u partnerstvima sa drugima.

PODRŠKA Procijenite nivo podrške koju osje�ate od Vaše porodice i zajednice u pogledu slijeda Vaših poslovnih prilika. Koristite skalu od 1 do 10 (gdje 10 ozna�ava potpuno slaganje sa izjavom a 1 malo slaganje ili potpuno neslaganje sa izjavom).

�Izazov mi je i sre�a da izgradim svoj posao.

�Mislim da postoji dobar balans izme�u mog rada i privatnog života.

�Porodica i prijatelji mi pružaju podršku tokom rada i ohrabruju me.

�Zajednica u kojoj živim je podržavaju�a prema meni i mom poslovnom poduhvatu.

�Zajednica mi aktivno pomaže da izgradim svoj posao.


19

“Nije važan plan, važno je planiranje.”

Graeme, Edwards

2 Poslovni plan

2.1 Šta je poslovni plan i zašto je važan?

Svaki posao po�inje od ideje (zamisli). Izvori preduzetni�kih ideja su svuda oko nas (kupci koji kažu da bi bilo dobro da se takav proizvod /usluga pojavi na tržištu; bavljenje hobijem; neka postoje�a ideja koja bi, uz odgovaraju�e modifikacije, mogla ponuditi novu korist/vrijednost kupcima; nalazi nekih marketinških istraživanja i dr.).

Razmišljanje o poslovnoj ideji i njenoj primjeni u praksi je po�etni korak u ostvarenju Vaše preduzetni�ke vizije. Sljede�i važan korak jeste planiranje. Potrebno je da prikupite informacije od zna�aja za realizaciju Vaše poslovne ideje. Prikupljene informacije su osnova za izradu poslovnog plana - putokaza u kojem smjeru treba i�i da bi se ostvarili postavljeni ciljevi.

Poslovni plan je pisani dokument, koji jasno predstavlja ciljeve poslovanja i na�ine za postizanje ciljeva. Osnovna svrha poslovnog plana jeste da identifikuje šanse i potencijale, rizike i ograni�enja sa kojima se možete susresti tokom realizacije poslovne ideje. Pomaže Vam da o svojoj poslovnoj ideji razmišljate na sistemati�an na�in, te da ispitate �injenice i okolnosti pod kojima se ona može realizovati.

No, prije samog poslovnog planiranja, važno je razumjeti njegovu važnost. Brojna iskustva su pokazala da je jedan od naj�eš�ih razloga neuspjeha preduzetni�kih poduhvata upravo nedostatak planiranja. Me�u drugim važnim razlozima su: nedostatak znanja, vještina i motiva, nedostatak menadžerskog iskustva, nedovoljno poznavanje tržišta, loša organizacija, �este promjene uposlenika, zanemarivanje ili nedostatak savjetovanja prilikom donošenja poslovnih odluka i dr.

Poslovni plan predstavlja i dobru osnovu za predstavljanje Vaših preduzetni�kih

Poslovna ideja

Poslovniplan

Start /po�etak

Slika br. 1 Proces razvoja poslovne ideje


20

namjera investitorima, sa kojima �ete pregovarati o finansiranju preduzetni�kog poduhvata. Važno je napomenuti da izrada poslovnog plana za potrebe predstavljanja poduhvata potencijalnim finansijerima ne treba da bude glavni razlog za njegovu izradu. Poslovni plan najviše služi Vama, kako biste realno sagledali sve detalje u vezi Vašeg budu�eg posla, te preduzeli korake za njegovu što uspješniju realizaciju.

U jednom kratkom rezimeu, možemo zaklju�iti da se važnost poslovnog plana ogleda u tome što:

� Služi kao instrument za provjeru poslovnih mogu�nosti i šansi; � Predstavlja dobro sredstvo za komunikaciju sa investitorima, kupcima,

dobavlja�ima i dr.; � Pomaže u sagledavanju kriti�nih ta�aka i rizika u realizaciji preduzetni�kog

poduhvata; � Ukazuje na put koji trebate slijediti, ukoliko je kvalitetno pripremljen.

2.2 Smjernice za pisanje poslovnog plana

Ne postoji jedinstvena metodologija za izradu poslovnog plana. Sadržaj poslovnog plana definišu institucije koje se bave finasiranjem preduzetni�kih projekata, prema svojim specifi�nim potrebama. Ipak, postoje okviri /smjernice koji su zastupljeni u ve�ini prakti�nih uputstava za izradu poslovnog plana.

Jedna od klju�nih preporuka jeste da odvojite vrijeme za izradu poslovnog plana. Priprema poslovnog plana zahtijeva trud i vrijeme za prikupljanje informacija neophodnih za ocjenu opravdanosti Vašeg preduzetni�kog poduhvata.

Preporu�ujemo da se tokom izrade poslovnog plana, prema potrebi, za pojedina specifi�na pitanja u vezi sa Vašim budu�im poslovanjem, konsultujete sa stru�njacima ili javnim službama koje pružaju podršku razvoju preduzetništva. U �etvrtom i petom poglavlju ovoga vodi�a dat je pregled institucionalnih programa podrške razvoju ženskog preduzetništva u ruralnim podru�jima, koji Vam može biti od koristi tokom izrade plana.

Kada je rije� o dužini (obimu) poslovnog plana, preporu�uje se da ne bude duži od 20-30 stranica, u zavisnosti od vrste i obima posla. Za složenije poduhvate preporu�uje se maksimalno do 50 stranica poslovnog plana. Vaš poslovni plan treba da bude:

� Kompletan – sadrži sve bitne informacije i stavke iz sadržaja poslovnog plana;


21

� Realan – da se zasniva na realnim �injenicama i pokazateljima; � Jasan – bez upotrebe nejasnih termina ili formulacija.

Jednom izra�eni poslovni plan ne odražava konstantne veli�ine, ve� se dalje razvija i može Vam poslužiti kao smjer za rast i ekspanziju.

2.3 Sadržaj poslovnog plana

Sadržaj poslovnog plana prilago�avate zahtjevima investitora/finansijera. U nastavku opisujemo šest najzna�ajnijih i najzastupljenijih elemenata poslovnog plana, te prakti�an primjer izra�enog poslovnog plana za proizvodnju krastavaca u zašti�enom prostoru, sa ciljem da lakše upoznate suštinu i proces poslovnog planiranja. Me�u najzastupljenijim stavkama poslovnog plana su:

1. Sažetak (Rezime) 2. Opis preduze�a /preduzetni�ke djelatnosti 3. Tržišni aspekti 4. Investicioni plan 5. Finansijski plan 6. Ocjena efekata poduhvata

2.3.1 Sažetak

Rezime ili sažetak poslovnog plana predstavlja najkra�i ali najzna�ajniji dio poslovnog plana. Sažetak predstavlja kratak pregled klju�nih informacija o Vašem poduhvatu. Me�u klju�nim su informacije o preduzetni�koj ideji, investitoru, lokaciji, investicijama, izvorima finansiranja, vremenskom okviru realizacije, o�ekivanim efektima i dr.

Rezime poslovnog plana treba da na jasan i koncizan na�in predstavi klju�ne pokazatelje i ukaže na važnost Vašeg preduzetni�kog poduhvata. Smatra se da opis rezimea preduzetni�kog poduhvata zna�ajno uti�e na opredjeljenje investitora za razmatranje cjelokupnog plana, te nadalje i za finansiranje preduzetni�kog poduhvata. Predstavlja se na samom po�etku poslovnog plana, naj�eš�e na jednoj stranici. Piše se tek po završetku kompletnog poslovnog plana (kada raspolažete sa klju�nim informacijama).

2.3.2 Opis preduze�a/djelatnosti U ovom dijelu, predstavljate osnovne informacije o Vašem preduze�u/ djelatnosti. Podaci uklju�uju:


22

� Kontakt podatke (ime i prezime, adresa, telefon, e-mail i sl.) � Podatke o preduze�u (sjedište, adresa, djelatnost, broj zaposlenih i sl.) � Podatke o vlasništvu (objekat, zemljište i sl.). � Organizaciju posla (organizaciona struktura sl.).

Tako�e, poželjno je da ukratko opišete i motiv za bavljenje odabranom djelatnoš�u, viziju razvoja, strategiju poslovanja i sl.

2.3.3 Tržišni aspekti

Istraživanje tržišta je veoma važan segment poslovnog plana. Brojna iskustva su pokazala da odsustvo marketinškog istraživanja i planiranja jedan od naj�eš�ih uzroka neuspjeha preduzetni�kog poduhvata. Istraživanje tržišta je osnova i za izradu marketinške strategije kao plana akcija za ostvarivanje željenih rezultata na tržištu.

Pod istraživanjem tržišta se podrazumijevaju aktivnosti prikupljanja informacija o tržištu kako bi se utvrdilo postoji li interesovanje kupaca za izabrani proizvod/uslugu; koliko je njihovo interesovanje; pod kojim uslovima �e se proizvod/usluga prodavati, koliko su kupci spremni da plate za proizvod/uslugu i dr. Ovo istraživanje, tako�e, uklju�uje i analizu:

� karakteristika grane/djelatnosti,

� strateških prilika u grani/djelatnosti, � glavnih proizvo�a�a, dobavlja�a i kupaca u grani/djelatnosti.

Najbolji na�in za provo�enje istraživanja tržišta i marketinško planiranje jeste segmentacija tj. podjela tržišta na homogene grupe potroša�a – potroša�i sa istim karakteristikama, kupovnim navikama i sl. Segmentacija se vrši na osnovu izabranih kriterijuma i razvijanja profila segmenata. Neki od kriterijuma/aspekata istraživanja mogu da budu:

� Polna struktura; � Starosna dob; � Lokacija; � Nivo prihoda; � Nivo zainteresovanosti za kupovinu; � Intenzitet upotrebe; � Okolnosti pod kojima se javlja potreba i dr.


23

Segmentacija tržišta je važna zato što omogu�ava:

1. Lakše definisanje konkurentnih prednosti;

2. Lakše definisanje novih tržišta;

3. Smanjenje troškova marketinga;

4. Manji rizik.

Prije donošenja odluke o pokretanju preduzetni�kog poduhvata, veoma je važno da provedete analizu postoje�ih i potencijalnih konkurenata, njihovih prednosti/slabosti u odnosu na Vaš preduzetni�ki plan, njihovih poslovnih strategija i dr. Lista 1. Vam može poslužiti kao orijentir tokom analize konkurencije. Lista 1. Analiza konkurencije

Analiza konkurencije Konkurent-1 Konkurent-2 Konkurent-3

Kvalitet proizvoda/usluge

Cijena

Oprema

Osposobljenost osoblja

Lokacija

Na�in distribucije

Na�in promocije

Inovativnost i prilagodljivost tržištu

Od velikog je zna�aja prepoznavanje konkurentnih prednosti u odnosu na druge ponu�a�e na tržištu i prepoznavanje vlastitih snaga i slabosti u pogledu realizacije preduzetni�kog poduhvata.

Tokom prikupljanja informacija i tržišne analize, na raspolaganju su Vam sljede�i izvori podataka:


24

1. Sekundarni, podaci koji su dostupni u: � bazama podataka; � publikacijama statisti�kog zavoda; � izvještajima privrednih komora; � novinama; � stru�nim �asopisima;

� na Internetu i dr. 2. Primarni, podaci koji se prvi put prikupljaju istraživanjem a neki od mogu�ih

na�ina prikupljanja su: � telefonska anketa; � fokusne grupe (odabrane grupe ljudi iz ciljnog tržišta, koje se okupljaju

zajedno radi ispitivanja, testiranja proizvoda i uopšte povratnih informacija o proizvodu/usluzi i sl.);

� intervju i dr.

Intervju je najrasprostranjeniji vid anketiranja i o�ituje se u direknom kontaktu anketara/ke (osoba koja sprovodi anketu) i ispitanika/ce. Razlikujemo: strukturirani intervju - koji se realizuje na osnovu unaprijed pripremljenog upitnika i nestrukturirani intervju - kada postoji sloboda anketara u izboru pitanja koja postavlja i redoslijedu tih pitanja. Kod li�nog intervjuisanja naj�eš�e se za prikupljanje podataka koristi anketni upitnik – lista pitanja sa prostorom za odgovor koje upisuje anketar/ka ili sam ispitanik/ca.

Sljede�i korak je marketinško planiranje sa ciljem donošenja kvalitetnih odluka vezanih za poslovanje, a odnose se na elemente marketing mix-a:

1. Proizvod - koje karakteristike proizvoda treba ponuditi potroša�ima, koji dizajn potroša�i preferiraju i dr.;

2. Cijena - koji nivo cijena najviše odgovara postavljenim ciljevima, koliko su kupci spremni da plate i dr.;

3. Promocija - koliko sredstava treba uložiti u promociju, koje promotivne medije (novine, radio, TV, elektronske medije i dr.) treba koristiti i dr.;

4. Distribucija - gdje �e prodavati proizvod/pružati usluga, koje vrste kanala prodaje koristiti i dr..


25

Kratak podsjetnik na klju�na pitanja u vezi sa marketinškim istraživanjem i planiranjem:

� Koji proizvod �e se proizvoditi/koje �e se usluge ponuditi? � Ko su kupci proizvoda ili korisnici usluge? � Iz kojih razloga �e se kupci opredijeliti za kupovinu proizvoda ili korištenje

usluge?

� Na koji na�in �e se proizvod prodavati ili usluga nuditi? � Koliko je konkurenata prisutno na tržištu? � Kakve su Vaše konkurentske prednosti (u pogledu kvaliteta

proizvoda/usluge, cijene i dr.)? � Kakva �e biti potražnja za proizvodom/uslugom u budu�nosti? � Koji faktori uti�u na cijene? � Koji su najpovoljniji dobavlja�i sirovina i repromaterijala? � Projekcija rasta tržišta u budu�nosti i dr.

2.3.4 Investicioni plan

U ovom dijelu poslovnog plana predstavljate plan ukupnih ulaganja, kao i izvora finansiranja.

Plan ukupnih ulaganja obuhvata ulaganja u:

1. Osnovna sredstva (OS) - ona koja se stalno upotrebljavaju i postepeno se troše kroz više poslovnih ciklusa kao što su gra�evinski objekti, zemljište, mašine, alati i dr.

2. Obrtna sredstva (OB) – ona koja se potroše u jednom poslovnom ciklusu i svoju vrijednost prenose na vrijednost novog proizvoda (npr. sirovine, poluproizvodi, proizvodi, energija i dr.). Obrtna sredstva �ini i novac potreban za teku�a pla�anja kao i potraživanja od kupca (od momenta kada je roba isporu�ena pa sve do naplate). Odre�eni dio obrtnih sredstava potrebno je uvijek imati na raspolaganju kako bi se njihov obrt odvijao nesmetano. Ve�a vrijednost ulaganja zahtijeva i ve�u vrijednost obrtnih sredstava osim ako se sredstva u toku godine obrnu više puta.

Nakon izra�enog prora�una ukupnih investicionih ulaganja, predstavljate mogu�e izvore sredstava i na�ine njihovog obezbje�enja. Veoma je važno da procjena kapitala bude realna a izvori sredstava mogu da budu:

� Sopstveni - kojima sami raspolažete i u�estvujete u poduhvatu; � Tu�i - kao što su sredstva pozajmljena od banaka i drugih organizacija.


26

2.3.5 Finansijski plan

Finansijski plan je najvažniji dio poslovnog plana jer pokazuje finansijsku opravdanost preduzetni�kog poduhvata. Sastavlja se naj�eš�e za tri poslovne godine i daje pregled prihoda, rashoda i dobiti. Osnovu za izradu finansijskog plana �ine informacije o ulaganjima, izvorima finansiranja, troškovima, o�ekivanim prihodima i dr.

Slika br. 2 Struktura finansijskog plana

Planiranje prihoda se vrši na osnovu plana prodaje. Podsje�amo da je osnova za sa�injavanje plana prodaje provedena analiza tržišta koja pokazuje realne mogu�nosti te spremnost i potrebe kupaca za odre�enim proizvodom/uslugom.

Ukupni prihod se ostvaruje na tržištu i predstavlja svaki priliv sredstava po osnovu prodaje robe /usluga.

Godišnji prihod se planira na sljede�i na�in:

Godišnji prihod = Godišnja koli�ina proizvoda X Cijena po jedinici

Planiranje prodaje za prvu godinu poslovanja se naj�eš�e vrši po mjesecima, a za ostale godine na godišnjem nivou.

Kada je rije� o troškovima, veoma je važno da budu precizno definisani, kvantifikovani i vrednovani. Prema prirodnim osobinama, razlikujemo dvije vrste troškova: materijalne i nematerijalne. Materijalni troškovi obuhvataju troškove za nabavljene sirovine i materijale, rezervne dijelove, energiju, gorivo i mazivo. U


27

nematerijalne troškove spadaju, na primjer, troškovi zakupa, osiguranja i dnevnica za službena putovanja, usluge knjigovodstva i dr.

U troškove poslovanja spada i amortizacija. Amortizacija je obra�unska kategorija koja ne predstavlja izdatak, ali se prikazuje kao trošak poslovanja. Amortizacija je trošak koriš�enja osnovnog sredstva u poslovnom procecu. Preporu�ujemo da tokom obra�una amortizacije koristite Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 129/06), koji sadrži pregled metoda za obra�un amortizacije i amortizacionih stopa.

Ukoliko se preduzetni�ki poduhvat u cjelosti ili djelimi�no finansira iz kreditnih sredstava, u poslovnom planu je potrebno predstaviti i plan otplate kredita (vremenski okvir, kamata, glavnica, anuiteti).

Poslovni rezultat (dobit ili gubitak) se obra�unava kao razlika izme�u ostvarenih prihoda i rashoda.

Klju�ni finansijski izvještaji u vezi sa poslovanjem su: bilans stanja, bilans uspjeha i Izvještaj o finansijskom toku (Cash Flow). Po�etni bilans stanja daje pregled osnovnih sredstava, obrtnih sredstava i izvora finansiranja. Projektovani bilans uspjeha je pregled prihoda, rashoda i dobiti. Finansijski tok (Cash Flow) je izvještaj koji služi za finansijsku ocjenu projekta. Sastoji se od primitaka, izdataka i obra�una neto-primitaka. Primici su prilivi finansijskih sredstava u projekat i uklju�uju ukupni prihod od poslovanja, izvore finansiranja i ostatak vrijednosti projekta. Ostatak vrijednosti projekta je vrijednost projekta na njegovom kraju i uklju�uje vrijednost osnovnih i obrtnih sredstava i sredstava rezervi (vrijednost osnovnih i obrtnih sredstava te sredstava rezervi u trenutku prestanka njihove upotrebe). Izdaci su svi odlivi finansijskih sredstava i uklju�uju investicije, rashode poslovanja bez amortizacije, porez na dobit, obaveze prema izvorima finansiranja i dr. Neto primici u Finansijskom toku predstavljaju razliku izme�u njegovih primitaka i izdataka.

Pored finansijskog, potrebno je uraditi i ekonomski tok, �ija je struktura sli�na kao kod Finansijskog toka. Razlika je u tome što se u Ekonomskom toku ne pojavljuju obaveze prema izvorima finansiranja (kao što je to slu�aj u Finansijskom toku).

2.3.6 Ocjena efekata poduhvata

Za ocjenu uspješnosti preduzetni�kog poduhvata najzna�ajniji pokazatelji su dati u tabeli:

Tabela br. 1 Pokazatelji za ocjenu uspješnosti preduzetni�kog poduhvata


28

Pokazatelj Obrazac Zna�enje Poželjna vrijednost

Ekonomi�nost Ukupan prihod /Ukupni rashodi

pokazuje odnos izme�u ukupnih prihoda i ukupnih rashoda

ve�a od 1

Rentabilnost Dobit X100 / Uložena sredstva

pokazuje kolika se dobit ostvaruje sa koli�inom angažovanih sredstava

poželjna je ve�a vrijednost

Likvidnost Teku�a sredstva / teku�e obaveze

pokazuje raspoloživost obrtnih sredstava prema teku�im obavezama

ve�a od 2

Aktivnost (koeficijent obrta zaliha)

Ukupna vrijednost godišnje prodaje / prosje�no stanje zaliha

pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u toku jedne godine

poželjna je što ve�a vrijednost

Profitna marža

Bruto dobit /Ukupan prihod

pokazuje koliko jedinica profita preostaje od ostvarene jedinice prihoda

poželjna je što ve�a vrijednost

Uz poslovni plan možete, kao dodatke, priložiti i:

� skice proizvoda, � fotografije ili skice poslovnog prostora, � tehni�ki opis proizvoda/usluge, � cijene proizvoda, � reklamne uzorke, � biografiju i reference preduzetnika, � pisma potencijalnih kupaca, � ponude dobavlja�a i sl.


29

3 Primjer poslovnog plana4 REGISTROVANO PORODI�NO POLJOPRIVREDNO GAZDINSTVO

Petra Petrovi� Ime i prezime nosioca porodi�nog poljoprivrednog gazdinstva

POSLOVNI PLAN

Proizvodnja krastavca u zašti�enom prostoru Naziv biznis plana

Bijeljina Mjesto realizacije biznis plana

Bijeljina, maj 2011. god. Mjesto i datum

4 Predloženi poslovni plan je jedna od mogu�ih varijanti. Zavisno od banke razlikuje se i forma poslovnog plana. Ovo je forma koja je naj�eše prihva�ena.


30

3.1 Rezime poslovnog plana

Red. br. Opis

1. Poslovni plan

1.1. Naziv Proizvodnja krastavca u zašti�enom prostoru

1.2. Investitor Petra Petrovi�

1.3. Lokacija Bijeljina

2. Predra�unska vrijednost investicionog ulaganja

2.1. Ukupna ulaganja 111.513,00 KM

2.2. Ulaganja u osnovna sredstva 101.376,00 KM

2.3. Ulaganja u obrtna sredstva 10.137,00 KM

3. Izvori finansiranja

3.1. Ukupni izvori 111.513,00 KM

3.2. Sopstveni izvori 10.137,00 KM

3.3. Tu�i izvori 101.376,00 KM

4. Predmet kreditiranja

4.1. Namjena za koju se kredit koristi Nabavka dva plastenika sa sistemom za navodnjavanje kap po kap, ukupne površine 1.440,00 m2 (0,144 ha)

4.2. Po�etak investiranja U toku 2011. godine

4.3. Završetak investiranja U toku 2012. godine

4.4. Ekonomski vijek projekta 3 godine

4.5. Tržište prodaje Doma�e

5. O�ekivani efekti projekta

5.1. Ekonomi�nost 5,2


31

3.2 Osnovni podaci o tražiocu kredita (porodi�nom poljoprivrednom gazdinstvu)

3.2.1 Podaci o nosiocu gazdinstva Tabela br. 2 Podaci o nosiocu gazdinstva

3.2.2 Podaci o gazdinstvu

Tabela br. 3 Podaci o gazdinstvu Red. br. Opis

1. Adresa Bijeljina 2. Broj poljoprivrednog gazdinstva 862859036584 3. Datum registracije 05.07.2007. 4. Primarna djelatnost Ratarstvo 5. Sekundarna djelatnost Sto�arstvo 6. Broj zaposlenih na gazdinstvu 5 (nosilac i 4 �lana gazdinstva)

3.2.3 Vlasništvo i struktura posjeda Tabela br. 4 Vlasništvo i struktura posjeda

Red. br. Poljoprivredno zemljište u upotrebi

Osnov po kojem se koristi Površina (ha)

1. Vlasništvo 5

2. Zakup -

3. Ustupljeno na koriš�enje bez naknade -

Ukupno 5

Red. br. Opis 1. Ime i prezime Petra Petrovi� 2. Adresa Bijeljina 3. JMBG 1234567890123 4. Telefon 055/301155 5. Faks 6. Elektronska pošta


32

3.2.4 Djelatnost gazdinstva i organizacija posla

Proizvodnja ratarskih kultura je osnovna djelatnost gazdinstva, a na gazdinstvu se bave i sto�arskom proizvodnjom samo za sopstvene potrebe (pet svinja i 20 komada živine).

Na 5 ha, koliko gazdinstvo ima u posjedu, vrši se proizvodnja žitarica. Proizvodnja kukuruza se vrši na 4 ha, a pšenice na površini od 1 ha.

Trenutni obim posla ne zahtijeva dodatno angažovanje radne snage što zna�i da sve aktivnosti na gazdinstvu obavljaju nosilac i �lanovi gazdinstva.

3.2.5 Osnovna sredstva u upotrebi Tabela br. 5 Osnovna sredstva u upotrebi

Red. br. Naziv Jedinica mjere Koli�ina

1. Zemljište

2.1. Oranice i bašte ha 5

2.2. Livade ha -

2.3. Pašnjaci ha -

2.4. Vo�njaci ha -

2.5. Vinogradi ha -

2.6. Šume ha -

2. Objekti

2.1. Ku�a m2 120

2.2. Staja m2 30

2.3. Živinarnik m2

2.4. Silos m3

2.5. Ambar m3 60

2.6. Garaža m2 20

3. Mehanizacija

3.1. Traktor komada 1

3.2. Kombajn komada 1

3.3. Plug komada 2

3.4. Tanjira�a komada 1

3.5. Drlja�a komada 1

3.6. Sjetvosprema� komada 1

3.7. Sija�ica komada

3.8. Kultivator komada


33

Red. br. Naziv Jedinica mjere Koli�ina

3.9. Rasipa� mineralnog �ubriva komada 1

3.10. Rastura� stajskog �ubriva komada

3.11. Prskalica komada

3.12. Bera� kukuruza komada

3.13. Prikolica komada

3.14. Ostalo komada

4. Sto�ni fond

4.1. Krave komada

4.2. Svinje komada 5

4.3. Ovce komada

4.4. Koze komada

4.5. Živina komada 20

4.6. Konji komada

4.7. Kuni�i komada

4.8. Košnice p�ela komada


34

3.3 Tržišni aspekti

3.3.1 Tržište prodaje

Ciljna grupa za plasman proizvedenih krastavaca su supermarketi i megamarketi, odnosno neposredni potroša�i (od pojedinca do prosje�ne više�lane porodice). Odre�enu koli�inu krastavaca, gazdinstvo namjerava da plasira restoranima, motelima, hotelima, školskim i zdravstvenim ustanovama. Sa druge strane, putem neposrednog kontakta, jedan dio krastavaca bi�e na raspolaganju pojedincima i njihovim porodicama putem direktne prodaje na samom gazdinstvu.

3.3.2 Tržište snabdijevanja

Porodi�no poljoprivredno gazdinstvo uglavnom vrši nabavku repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju u lokalnoj poljoprivrednoj trgovinskoj mreži i do sada nije imalo problema sa snabdijevanjem.

Nabavka sistema za zalivanje i potrebnog materijala za plastenike obavi�e se na lokalnom tržištu.


35

3.4 Osnovni podaci o investiciji

3.4.1 Kratak opis poslovne ideje - projekta

Da bi se unaprijedila poljoprivredna proizvodnja na gazdinstvu i bolje iskoristilo raspoloživo poljoprivredno zemljište, gazdinstvo planira nabavku dva plastenika (60 m x 12 m = 720 m2 po plasteniku) ukupne površine 1.440 m2 (0,144 ha). U plastenicima se planira postavljanje sistema za navodnjavanje kap po kap, a proizvodnja krastavaca �e se odvijati u kontrolisanim uslovima uz maksimalno izbjegavanje uticaja spoljnih faktora. Proizvodnja povr�a u plastenicima je izuzetno �ist ekološki postupak. Primjena vješta�kih �ubriva i ostalih hemijskih sredstava �e biti svedena na minimum jer su biljke osjetljive na ve�u koncentraciju hemijskih sredstava, tako da je koncentracija hemijskih sredstava nakon proizvodnog ciklusa u zemljištu zanemarivo mala. Kultivacija zemljišta, odabir sjemenskog materijala, tretiranje hemijskim sredstvima, kao i sprovo�enje svih ostalih agrotehni�kih mjera koje su neophodne za proizvodnju krastavaca u plasteniku �e se odvijati pod nadzorom zaposlenih na gazdinstvu.

Na gazdinstvu planiraju zaposliti �etiri nova stalna radnika zbog velikog obima posla, kao i pet sezonskih radnika na dva mjeseca godišnje.

Angažovana radna snaga (nosilac i �lanovi porodi�nog poljoprivrednog gazdinstva kao i angažovani radnici) poštova�e sva pravila zaštite na radu.

3.4.2 Ukupna investiciona ulaganja

Tabela br. 6 Ukupna investiciona ulaganja

Red.br. Opis Unesena

sredstva Nova ulaganja

Ukupna ulaganja

U�eš�e u ukupnim ulaganjima (%)

I Osnovna sredstva - 101.376,00 101.376,00 90,91

1. Plastenici - 101.376,00 101.376,00 90,91

II Obrtna sredstva5 - 10.137,00 10.137,00 9,09

Ukupno (I+ II) - 111.513,00 111.513,00 100,00

5 Za slu�aj uzgoja povr�a u zašti�enom prostoru, vrijednost obrtnih sredstava iznosi 10% od vrijednosti osnovnih sredstava


36

3.4.3 Ulaganje u osnovna sredstva Tabela br. 7 Ulaganje u osnovna sredstva

Red.br. Naziv osnovnog sredstva Komada Cijena po komadu

Vrijednost

I Zašti�eni prostor

1. Plastenik (60 m x 12 m = 1.440,00 m2)

2 50.688,00 101.376,00

Ukupno 101.376,00

3.4.4 Izvori finansiranja

Tabela br. 8 Izvori finansiranja

Red.br. Opis Unesena sredstva

Nova ulaganja

Ukupna ulaganja

U�eš�e u ukupnim ulaganjima (%)

I Sopstveni izvori - 10.137,00 10.137,00 9,09

Obrtna sredstva - 10.137,00 10.137,00 9,09

II Tu�i izvori - 101.376,00 101.376,00 90,91

- 101.376,00 101.376,00 90,91

Ukupno (I+II) - 111.513,00 111.513,00 100,00


37

3.5 Finansijski plan

3.5.1 Formiranje ukupnog prihoda

Tabela br. 9 Formiranje ukupnog prihoda

Godine projekta6 Krastavac

I

Cijena 1,11

35.168,80 Koli�ina (kg) 31680

Vrijednost 35.168,80

II

Cijena 1,11

70.329,60 Koli�ina (kg) 63360


III

Cijena 1,11

70.329,60 Koli�ina (kg) 63360


3.5.2 Struktura troškova

3.5.2.1 Direktan materijal Tabela br. 10 Direktan materijal

Red.br. Naziv Iznos troškova po godinama projekta

I II III

1. Rasad krastavca 2.556,00 5.111,00 5.111,00

2. Vješta�ko �ubrivo 400,00 800,00 800,00

3. Stajsko �ubrivo 133,00 266,00 266,00

4. Živinsko �ubrivo 355,00 711,00 711,00

5. Folijarno �ubrivo 400,00 800,00 800,00

6. Herbicidi i pesticidi 533,00 1.066,00 1.066,00

7. Insekticidi 200,00 400,00 400,00

Ukupno 4.577,00 9.154,00 9.154,00

6 Godine projekta se odre�uju u zavisnosti od perioda otplate kredita, koji u slu�aju uzgoja povr�a u zašti�enom prostoru iznosi 3 godine.


38

3.5.2.2 Energija i gorivo Tabela br. 11 Energija i gorivo

Red.br. Naziv Iznos troškova po godinama projekta

I II III

1. Elektri�na energija 533,00 533,00 533,00

Ukupno 533,00 533,00 533,00

3.5.2.3 Amortizacija

Prilikom izra�unavanja amortizacije, uzima se u obzir samo osnovna cijena koštanja.

Tabela br. 12 Amortizacija

Iznos troškova po godinama projekta I II III

0 1 2 3 4 5 6 7

4=2x3/100 5=2x3/100 6=2x3/100 7=2-(4+5+6)

I Zašti�eni prostor 85.911,00 20% 17.182,00 17.182,00 17.182,00 34.364,00

1. Plastenici 85.911,00 20% 17.182,00 17.182,00 17.182,00 34.364,00

Ukupno 17.182,00 17.182,00 17.182,00 34.364,00

3.5.2.4 Radna snaga (spoljni radnici)

U godinama vijeka projekta gazdinstvo planira da pored postoje�e radne snage uposli spoljne radnike i to pet sezonskih radnika koji bi tokom godine radili 2 mjeseca, odnosno 4 mjeseca u godinama punog kapaciteta (troškovi zarade po radniku na mjese�nom nivou iznosili bi 2666 KM).

3.5.2.5 Otplata kredita

Glavnica 101.376,00 KM

Kamatna stopa 5,00%

Period mirovanja otplate kredita 1 godina

Broj anuiteta 8 (2 godine po 4 kvartala)


39

Tabela br. 13 Otplata kredita

Red.br. Kvartal Kamata Glavnica Anuitet

1. I 1.316,00 12.744,00 14.060,00

2. II 1.158,00 12.902,00 14.060,00

3. III 999,00 13.061,00 14.060,00

4. IV 837,00 13.223,00 14.060,00

� I 4.310,00 51.230,00 56.240,00

5. I 673,00 13.386,00 14.060,00

6. II 508,00 13.555,00 14.060,00

7. III 340,00 13.719,00 14060,00

8. IV 171,00 13.888,00 14.060,00

� II 1.692,00 54.548,00 56.240,00

UKUPNO (� V= � I+� II+� III+� IV) 6.002,00 10.6478,00 112.480,00

Napomena: mogu�a su neznatna odstupanja usljed zaokruživanja brojeva.

� Otplata kredita 112.480,00 KM � Otplata kredita po kvartalu 14.060,00 KM � Otplata kamate u drugoj godini projekta 4.310,00 KM � Otplata kamate u tre�oj godini projekta 1.692,00 KM

3.5.2.6 Ukupni troškovi Tabela br. 14 Ukupni troškovi

Red.br. Naziv troškova Godine projekta

I II III

I Materijalni troškovi 5.110,00 9.687,00 9.687,00

1. Sirovine i materijal 4.577,00 9.154,00 9.154,00

2. Elektri�na energija 533,00 533,00 533,00

3. Ostali materijalni troškovi - - -

II Nematerijalni troškovi 19.848,00 26.825,00 24.207,00

1. Amortizacija 17.182,00 17.182,00 17.182,00

2. Radna snaga 2.666,00 5.333,00 5.333,00

3. Kamata po kreditu 4.310,00 1.692,00


40

Red.br. Naziv troškova Godine projekta

I II III

4. Ostali nematerijalni troškovi - - -

UKUPNO (I+II) 24.958,00 36.512,00 33.894,00

3.5.2.7 Bilans uspjeha

Tabela br. 15 Bilans uspjeha

Red. br. Naziv Godine projekta

I II III

I UKUPAN PRIHOD 35.200,00 70.400,00 70.400,00

II UKUPNI RASHODI (1+2+3) 7.776,00 19.330,00 16.712,00

1. Materijalni troškovi 5.110,00 9.687,00 9.687,00

2. Nematerijalni troškovi bez amortizacije

2.666,00 5.333,00 5.333,00

3. Kamata na kredit 4.310,00 1.692,00

III BRUTO DOBIT (I-II) 27.424,00 51.070,00 53.688,00

IV POREZ NA DOBIT (10%) 2.742,00 5.107,00 5.369,00

V NETO DOBIT (III - IV) 24.682,00 45.963,00 48.319,00


41

3.6 Ocjena efekata projekta

3.6.1 Gotovinski tok

Tabela br. 16 Gotovinski tok

Red.br. Naziv Nulta godina

Godine projekta

I II III

I UKUPNI PRIMICI (1+2+3)

111.513,00 35.200,00 70.400,00 114.902,00

1. Ukupan prihod 35.200,00 70.400,00 70.400,00

2.

Izvori finansiranja 111.513,00 - - -

2.1. Sopstveni izvori 101.376,00 - - -

2.2. Tu�i izvori 10.137,00 - - -

3.

Ostatak vrijednosti projekta - - - 44.502,00

3.1. Osnovna sredstva - - - 34.364,00

3.2. Obrtna sredstva - - - 10.137,00

II UKUPNI IZDACI (4+5+6+7)

111.513,00 10.518,00 75.667,00 76.629,00

4. Vrijednost investicije 111.513,00 - - -

4.1. U osnovna sredstva 101.376,00 - - -

4.2. U obrtna sredstva 10.137,00 - - -

5. Poslovni rashodi bez amortizacije - 7.776,00 19.330,00 16.712,00

6. Porez na dobit 2.742,00 5.107,00 5.369,00

7. Obaveze prema izvorima finansiranja - glavnica - 0,00 51.230,00 54.548,00

III NETO PRIMICI (I-II) 0,00 24.682,00 -5.267,00 38.273,00


42

1.6.2 Ekonomski tok Tabela br. 17 Ekonomski tok

Red. br. Naziv Nulta godina

Godine projekta

I II III

I UKUPNI PRIMICI (1+2) 0,00 35.200,00 70.400,00 114.902,00

1. Ukupan prihod 0,00 35.200,00 70.400,00 70.400,00

2.

Ostatak vrijednosti projekta - 44.502,00

2.1. Osnovna sredstva - 34.364,00

2.2. Obrtna sredstva - 10.137,00

II UKUPNI IZDACI (3+4+5) 111.513,00 10.518,00 24.437,00 22.081,00

3.

Vrijednost investicije 111.513,00 - - -

3.1. U osnovna sredstva 101.376,00 - - -

3.2. U obrtna sredstva 10.137,00 - - -

4. Poslovni rashodi bez amortizacije

- 7.776,00 19.330,00 16.712,00

5. Porez na dobit - 2.742,00 5.107,00 5.369,00

III NETO PRIMICI (I-II) 111.513,00 24.682,00 4.5963,00 92.821,00

1.6.2.1 Ekonomi�nost proizvodnje

Koeficijent ekonomi�nosti = UP / UI > 1

gde je:

UP - ukupni primici;

UI - ukupni izdaci.

Koeficijent ekonomi�nosti = 114902/ 22081= 5,2

Koeficijent ekonomi�nosti je ve�i od jedan što ukazuje na �injenicu da su ukupni primici ve�i od ukupnih izdataka. Shodno tome, može se konstatovati da je investicija isplativa.

Sastavio poslovni plan: Saglasan:


43

4 Uloga i zna�aj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske sa aspekta podrške ženama i udruženjima žena na selu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske svoje aktivnosti obavlja u okviru Resora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Resora za prehrambenu industriju, industriju sto�ne hrane i industriju pi�a, Resora za šumarstvo i lovstva, Resora za vodoprivredu i Resora za veterinarstvo kao osnovnih organizacionih jedinica i Sekretarijata Ministarstva kao posebne organizacione jedinice.

Mandat Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede definisan je Zakonom o republi�koj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“, br.118/08, 11/09, 74/10 i 86/10) i obuhvata obavljanje upravnih i drugih stru�nih poslova koji se odnose na: pra�enje realizacije Strategije razvoja poljoprivrede Republike Srpske, definisanje i sprovo�enje i strukturne politike u poljoprivredi, definisanje i sprovo�enje politike ruralnog razvoja, sprovo�enje mjera nov�ane podrške za razvoj poljoprivrede i seoskih podru�ja, unapre�enje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, ekonomsko-socijalne revitalizacije sela i seoske infrastrukture, uskla�ivanje doma�e poljoprivredne politike i propisa prema standardima EU.

Imaju�i u vidu kakav zna�aj agrarni sektor ima za ukupni privredni razvoj Republike Srpske, iz budžeta se svake godine izdvajaju finansijska sredstva koja su usmjerena za podsticanje razvoja poljoprivrede i seoskih podru�ja.

Finansijska sredstva za podsticaj poljoprivrede i ruralnog razvoja se ispla�uju na osnovu Pravilnika o uslovima i na�inu ostvarivanja nov�anih podsticaja koji se donosi i objavljuje za teku�u godinu. Pravilnikom se propisuju uslovi koje moraju ispuniti pravna i fizi�ka lica za ostvarivanje prava na nov�ane podsticaje, postupci za njihovo ostvarivanje, vrsta, visina i na�in isplate nov�anih podsticaja, obaveze koje mora da ispune korisnici primanja nov�anih sredstava, kao i potrebna dokumentacija i obrasci.

Pravo na podsticajna sredstva i druge oblike podrške u poljoprivredi imaju korisnici, poljoprivredna gazdinstva sa prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Srpskoj koja obavljaju poljoprivrednu proizvodnju na teritoriji Republike i koja su upisana u registar poljoprivrednih gazdinstava, kao i drugi subjekti u skladu sa �lanom 26. Zakona o poljoprivredi.

Podnosioci zahtjeva i korisnici podsticajnih sredstava mogu biti i žene i muškarci,


44

registrovani u Registru poljoprivrednih gazdinstava, kao nosioci ili �lanovi poljoprivrednog gazdinstva.

Pravo na nov�ane podsticaje za razvoj poljoprivrede i sela, korisnici ostvaruju kroz nov�anu podršku proizvodnji i dohotku, podršku ruralnom razvoju, interventne mjere i vanredne potrebe. U okviru podrške proizvodnji i dohotku – direktna pla�anja, kori-snik/korisnica ostvaruje pravo na sljede�e vrste nov�anih podsticaja:

1. Podrška za sto�arsku prizvodnju: a) premija za priplodnu stoku, b) premija za mlijeko, c) premija za proizvodnju mesa – tov (tovna junad, svinje, brojleri i riba

pastrmka i šaran) d) podrška p�elarskoj proizvodnji,

2. Podrška biljnoj prizvodnji: a) premija za proizvedeno i prodato vo�e i povr�e ( vo�e - jabuka, kruška,

šljiva, višnja, malina, kupina i jagoda, povr�e- krompir, krastavac, paprika, paradajz, luk, grašak, mrkva, cvekla, paštrnak)

b) podrška po jedinici sjetvene površine – regres (vješta�ko �ubrivo) c) premija za sjemenski materijal (sjemenski kukuruz, pšenica, je�am,

tritikale, soja, krmno bilje, sjemenski krompir), d) premija za sadni materijal (za sadnice jabu�astog, košti�avog, jezgrastog

vo�a, jagodi�astog vo�a, sadnice loznih kalemova) e) premija za industrijsko bilje (proizvodnja duvana, še�erne repe)

U okviru podrške ruralnom razvoju, korisnik ostvaruje pravo na nov�ani podsticaj za:

1. poboljšanje konkurentnosti: a) investicije u poljoprivrednu mehanizaciju, b) investicije u sto�arsku proizvodnju (osnovno stado, objekti i oprema), c) investicije u biljnu proizvodnju (podizanje višegodišnjih zasada, izgradnju

staklenika i plastenika), d) unapre�ivanje poljoprivrednog zemljišta (navodnjavanje), e) investicije u modernizaciju postoje�ih i izgradnju novih prera�iva�kih

kapaciteta, f) podršku udruženjima na selu, organizacijama poljoprivrednih proizvo�a�a i


45

prera�iva�a poljoprivrednih proizvoda, g) podršku uvo�enju standarda kontrole kvaliteta poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda, h) unapre�ivanje ljudskih resursa u ruralnim podru�jima (podrška seminarima,

savjetovanjima, studijskim putovanjima, poljoprivrednim sajmovima, edukacija i dokvalifikacija mladih na selu, obuka radno sposobnog stanovništva na selu, sufinansiranje inovativnih programa u sto�arskoj i biljnoj proizvodnji na selu,

2. poboljšanje uslova života i uvo�enje raznovrsnosti prilikom ostvarivanja prihoda u seoskoj ekonomiji:

a) opšte namjene u razvoju ruralnih podru�ja, b) podrška dopunskim aktivnostima na poljoprivrednom gazdinstvu i

proizvodnji po region specifi�nih proizvoda (proizvodnja tipi�nih proizvoda)

c) podrška osnivanju i razvoju mikro, malih i srednjih preduze�a na selu, d) unapre�ivanje i razvoj usluga ruralnog turizma, e) podrška inicijativama lokalnog razvoja.

Za udruženja žena iz Republike Srpske �lanom 80. Pravilnika o uslovima i na�inu ostvarivanja nov�anih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela („Službeni glasnik Republike Srpske“, br 25/11) definisana je podrška za razvoj poslovnih aktivnosti udruženja žena na selu. U skladu sa navedenim, pravo na podršku imaju udruženja žena koja podnesu zahtjev Agenciji za agrarna pla�anja, uz koji prilažu:

a) program za razvoj aktivnosti unutar udruženja koje doprinose razvoju proizvodnje i poboljšanju poslovnih aktivnosti na selu i

b) predra�un ili specifikaciju troškova za nabavku osnovnih sredstava, potreb-nog materijala i opreme.

Visina podsticajnih sredstava za namjenu iz ovog �lana utvr�uje se u visini do 50% od visine investiranih sredstava i ne može biti ve�a od 20.000,00 KM po udruženju u teku�oj godini. Program udruženja mora da sadrži cilj i opis poslovne aktivnosti, vrste proizvoda i usluga koje se stvaraju za predloženu poslovnu aktivnost.


46

Korisnik sredstava dužan je da dostavi izvještaj o namjenskom utrošku sredstava na Obrascu 31. koji je se nalazi u Prilogu ovog pravilnika i �ini njegov sastavni dio, dokumentovan sa ra�unima, ugovorima, dokazima o izvršenim uplatama, u roku 90 dana od dana uplate sredstava na ra�un korisnika. Zahtjev za isplatu podsticajnih sredstava za namjenu iz ovog �lana podnosi se najkasnije 31. avgusta teku�e godi-ne. Pored navedenih podsticajnih sredstava definisanih Pravilnikom o uslovima i na�inu ostvarivanja nov�anih podsticaja („Službeni glasnik Republike Srpske“, br 25/11) za podršku i razvoj poljoprivrednoj proizvodnji ženama u ruralnim sredinama dostupna su i kreditna sredsta iz Fonda Partner. Korisnice navedenih kreditnih sredstava moraju biti registrovani poljoprivredni proizvo�a�i upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava (kao nosioci ili �lanovi). U Registru poljoprivrednih gazdinstava, u najve�em broju slu�ajeva, žene su upisane kao �lan poljoprivrednog doma�instva, tako da su u mogu�nosti da koriste navedena kreditna sredstva ukoliko ispunjavaju ostale uslove definisane Uputstvom o procedurama i na�inu utroška prikupljenih sredstava u Fond Partner.


47

5 Uloga Agencije za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi sa aspekta podrške ženama i udruženjima žena na selu

Agencija za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi je republi�ka upravna organizacija, koja ima svojstvo pravnog lica i za svoj rad odgovorna je Vladi RS, putem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Agencija za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi djeluje i teritorijalno pokriva podru�je Republike Srpske.

Strukturalno, Agencija se sastoji od dva nivoa :

1. Direkcija Agencije nalazi se u Banja Luci.

2. Podru�ne jedinice pokrivaju podru�ja pet regija u RS: banjalu�ke, dobojske, sembersko-podrinjske, sarajevsko - romanijske i hercegova�ke.

Djelatnosti Agencije definiše Zakon o republi�koj upravi (Sl. glasnik Republike Srpske, br. 118/08) i obuhvata pružanje stru�nih savjeta, znanja i prakti�nih vještina poljoprivrednim proizvo�a�ima kao i drugim klijentima, u�estvovanje u prikupljanju i obradi podataka na svim nivoima poljoprivredne proizvodnje,

Slika br. 1 Teritorijalna organizacija Agencije za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi


48

uspostavljanje efikasnog tržišno-informativnog sistema s ciljem prikupljanja i analize podataka u svrhu pravovremenog pružanja informacija svim poljoprivrednim subjektima, predstavljanje novih sorti i hibrida gajenih biljaka, pra�enje pojave biljnih bolesti i šteto�ina kao i novonastalih bolesti u sto�arskoj proizvodnji, davanje stru�nih mišljenja i u�estvovanje u izradi poslovnih planova i zahtjeva za dodjelu kredita za poljoprivrednu proizvodnju, prenošenje znanja o poljoprivrednoj proizvodnji s ciljem o�uvanja zdrave životne sredine, podsticanje razvoja ruralnog podru�ja i unapre�enje kvaliteta življenja na selu, podsticanje i pomaganje osnivanja razli�itih oblika udruživanja poljoprivrednika i obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Slika br. 3 Prenos znanja

Slika br. 4 Misija i vizija Agencije za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi

Pružanje savjetodavnih usluga

je besplatno

� Jaki�i�konkurentni�poljoprivredni�proizvo�a�i�u�Republici�Srpskoj�na�doma�em�i�me�unarodnom�tržištu�

� Omogu�iti�ja�anje�poljoprivrednih�proizvo�a�a�kroz�sprovo�enje�agrotehni�kih�(tehnološki�savjeti�o�proizvodnji)�i�agropoliti�kih�mjera�pružanjem�savjetodavnih�usluga.�


49

Tabela br. 18 Kontakt adrese i telefoni Agencije za pružanje stru�nih usluga u poljoprivredi

7 viši stru�ni saradnik

Direkcija Vuka Karadži�a 4 78 000 Banjaluka

Dragoljub Malinovi�

Direktor 051/247-438 [email protected]

Podru�ne jedinice:

Banjaluka Vuka Karadži�a 4, 78 000 Banjaluka

Mile Lalovi�

vss7 za sto�arstvo

051/247437 [email protected]

Branko �akalj

vss za ratarstvo i povrtarstvo

051/247437 [email protected]

Mi�o Risti�


051/247-614 [email protected]

Boris Jeli�i�

vss za sto�arstvo


Bijeljina Kara�or�eva 29 76 300 Bijeljina

Dragan Zari�



Radmila Neškovi�



Radinka Mi�i�

vss za agroekonomiju


Doboj Srpskih Sokolova 1 74 000 Doboj

Dragiša Markovi�



Radmila Cviji�

vss za sto�arstvo


Aleksandar Popovi�

vss za vo�arstvo 053/236-057 [email protected]

Sokolac Cara Lazara bb, 71 350 Sokolac

Slaviša Pandurevi�

vss za sto�arstvo

057/400/130 [email protected]

Tanja Borov�anin

vss za prehrambenu tehnologiju


Trebinje Vojvode Stepe Stepanovi�a 12, 89 101 Trebinje

Borislav Milivojevi�



Olga Vida�i�

vss za sto�arstvo



50

6 Dodatak: Pravni okvir od zna�aja za unapre�enje položaja žena na selu

6.1 Me�unarodni pravni okvir od zna�aja za unapre�enje položaja žena na selu

Normativno-pravni okvir podrazumijeva me�unarodne dokumente na globalnom (Ujedinjeni narodi) i regionalnom nivou (Savjet Evrope), kao i doma�e pravne akte, koji su na snazi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a koji se odnose na razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj, unapre�enje ravnopravnosti polova i prava žena.

6.1.1 Univerzalni me�unarodni dokumenti – Ujedinjeni narodi

UN Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW)8 predstavlja najzna�ajniji univerzalni dokument iz oblasti ženskih ljudskih prava poznat kao „Me�unarodna povelja prava žena“, koji je Generalna skupština UN-a usvojila 1979. godine. Sastoji se od preambule i 30 �lanova, od kojih je, za potrebe ove oblasti, najzna�ajniji �lan 14. pod nazivom „Žene na selu“, koji propisuje sljede�e obaveze država:

1. Države �lanice treba da uzmu u obzir posebne probleme sa kojima se suo�avaju žene na selu i zna�ajnu ulogu koju žene na selu imaju u ekonomskom opstanku svojih porodica, uklju�uju�i njihov nepla�eni rad, i da preduzmu sve odgovaraju�e mjere za primjenu ove Konvencije.

2. Države �lanice �e preduzeti sve odgovaraju�e mjere da ukinu diskriminaciju žena na selu, kako bi osigurale da one ravnopravno sa muškarcima u�estvuju i imaju koristi od razvoja sela i posebno da im osiguraju pravo:

a) da u�estvuju u izradi i sprovo�enju razvojnih planova na svim nivoima;

b) da imaju pristup odgovaraju�im uslugama zdravstvene njege, uklju�uju�i informacije, savjetovanja i usluge planiranja porodice;

c) da imaju direktnu korist od programa socijalne zaštite;

d) da koriste sve oblike obrazovanja i obuka, formalne i neformalne, uklju�uju�i opismenjavanje, kao i korist od svih usluga koje pruža zajednica za poboljšanje njihovih tehni�kih vještina;

8�Bosna i Hercegovina je ratifikovala konvenciju 1993. godine. Nalazi se i u Aneksu I – Dodatni sporazum o ljudskim pravima Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH iz 1995. godine, te ima direktnu i prioritetnu primjenu nad doma�im zakonodavstvom.


51

e) da organizuju solidarne grupe i zadruge kako bi stekle ravnopravan pristup ekonomskim mogu�nostima putem zapošljavanja i samozapošljavanja;

f) da u�estvuju u svim aktivnostima u lokalnoj zajednici;

g) da imaju pristup poljoprivrednim kreditima i zajmovima, tržnicama, odgovaraju�im tehnologijama i ravnopravan tretman u zemljišnoj i agrarnoj reformi, kao i u planovima za ponovno naseljavanje;

h) da imaju odgovaraju�e uslove života, naro�ito u pogledu stanovanja, sanitarnih uslova, elektri�ne energije, snabdijevanja vodom, saobra�aja i komunikacija.

Komentar �lana 14. Žene na selu imaju, uglavnom, zna�ajnu ulogu u ekonomskom opstanku svoje porodice i zajednice. Me�utim, žene na selu, uglavnom, dobijaju malo ili gotovo nimalo priznanja za svoje napore, i �esto im je uskra�en pristup rezultatima njihovog rada ili koristima razvojnog procesa. �lan 14. teži tome da obaveže države �lanice da osiguraju koristi od ove Konvencije za žene na selu i da ukine diskriminaciju ovih žena, time što im se omogu�ava da imaju koristi od ruralnog razvoja. �lan 14. obavezuje države �lanice da osiguraju ženama na selu u�eš�e u planiranju i sprovo�enju razvoja. Razvojni projekti bi trebalo da zadovolje o�ekivanja žena, kao i njihove posebne potrebe i zahtjeve. Ženama se mora osigurati pristup odgovaraju�im zdravstvenim ustanovama i informacijama o planiranju porodice, savjetovanju i uslugama, i one moraju imati direktnu korist od programa socijalne zaštite. Pravo žena na selu na obrazovanje i obuku, posebno u funkciji opismenjavanja, je naglašeno kao pravo jednakog pristupa ekonomskim mogu�nostima, putem zapošljavanja, samo-zapošljavanja, kredita i zajmova u vezi sa poljoprivredom. One moraju dobiti pristup tržišnim mogu�nostima i tehnologiji i imati jednak tretman u zemljišnoj reformi i planovima za ponovno naseljavanje. Pored toga, da bi se iskorijenila izolacija zbog koje ispaštaju žene na selu, države �lanice imaju obavezu da im osiguraju odgovaraju�e životne uslove – smještaj, sanitarne uslove, elektri�nu energiju, snabdijevanje vodom, saobra�aj i komunikacije.

6.1.2 Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda

Glavne rezolucije Generalne skupštine UN o unapre�enju položaja žena na selu su:

1. Rezolucija 56/129 Unapre�enje položaja žena u ruralnim oblastima (2001)



52


Rezolucijom 62/136 Unapre�enje položaja žena u ruralnim oblastima (2007), Generalna skupština UN traži od zemalja �lanica da posvete ve�u pažnju poboljšanju položaja žena na selu, uklju�uju�i autohtone ženske grupe, u njihovim nacionalnim, regionalnim i globalnim razvojnim strategijama time što �e, me�u ostalim:

a) Kreirati povoljnu klimu za poboljšanje položaja žena na selu i osigurati sistemati�no posve�ivanje pažnje njihovim potrebama, prioritetima i doprinosima, uklju�uju�i i poja�anu saradnju i rodnu perspektivu, te osigurati njihovo puno u�eš�e u razvoju, provedbi i daljem pra�enju makroekonomskih politika, uklju�uju�i i razvojne politike i programe i strategije za iskorjenjivanje siromaštva, kao i dokumente za iskorjenjivanje siromaštva ako ih ima, u skladu sa usvojenim razvojnim ciljevima na me�unarodnom nivou, uklju�uju�i i Milenijumske razvojne ciljeve;

b) Raditi na politi�kom i socio-ekonomskom osnaživanju žena na selu i podržavati njihovo puno i ravnopravno u�eš�e u donošenju odluka na svim nivoima, kao i pružati podršku kroz afirmativnu akciju, gdje je odgovaraju�e, za ženske organizacije, sindikate ili druga udruženja i grupe civilnog društva koje promovišu prava žena na selu;

c) Promovisati konsultacije sa ženama na selu i njihovo u�eš�e, uklju�uju�i autohtone ženske grupe i žene sa invaliditetom, u izradi, razvoju i provedbi programa za ostvarivanje ravnopravnosti polova i ruralnog razvoja i strategija kroz njihove organizacije i mreže;

d) Osigurati da se perspektive žena na selu uzimaju u obzir, kao i da i one u�estvuju u izradi, sprovo�enju, pra�enju i ocjeni politika i aktivnosti koje se odnose na hitne intervencije, uklju�uju�i i prirodne katastrofe, humanitarnu pomo�, izgradnju mira i post-konfliktnu izgradnju, te u tom pogledu preduzeti odgovaraju�e mjere za ukidanje svih oblika diskriminacije seoskih žena;

e) Ugraditi rodnu perspektivu u izradu, sprovo�enje, pra�enje i ocjenu razvojnih politika i programa, uklju�uju�i i budžetske politike, na na�in da se posveti ve�a pažnja potrebama žena na selu, kako bi se osiguralo da i one imaju koristi od politika i programa usvojenih u svim sferama i smanjio nesrazmjerno veliki broj seoskih žena koje žive u siromaštvu;

f) Ulagati i ja�ati napore kako bi se zadovoljile osnovne potrebe žena na selu


53

kroz poboljšanu dostupnost i pristup klju�nim seoskim infrastrukturama i njihovo korištenje, kao što su energija i saobra�aj, izgradnja kapaciteta i mjere za razvoj ljudskih resursa, te obezbijedilo sigurno i pouzdano snabdijevanje vodom i sanitarije, programi ishrane, programi smještaja koji se mogu priuštiti, programi za obrazovanje i opismenjavanje i mjere za zdravlje i socijalnu podršku, uklju�uju�i i oblast seksualnog i reproduktivnog zdravlja i lije�enje, zaštitu i podršku kod HIV/AIDS-a;

g) Rješavati specifi�ne zdravstvene potrebe žena na selu i preduzimati konkretne mjere za ja�anje i osiguravanje pristupa najvišim mogu�im standardima zdravstvenih usluga za žene na selu, uklju�uju�i u te potrebe i seksualno i reproduktivno zdravlje, kao što je zdravstvena njega trudnica i porodilja, hitna akušerska pomo�, informisanje o planiranju porodice i pove�anje znanja, svijesti i podrške za spre�avanje seksualno prenosivih bolesti, uklju�uju�i i HIV/AIDS;

h) Izraditi i sprovoditi nacionalne politike koje promovišu i štite uživanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda za žene i djevoj�ice na selu, i kreirati takvu klimu koja ne�e dozvoliti kršenje njihovih prava, uklju�uju�i nasilje u porodici, seksualno nasilje, kao i sve druge oblike nasilja na osnovu pola;

i) Osigurati da se vodi ra�una o pravima starijih žena na selu u pogledu ravnopravnog pristupa osnovnim socijalnim uslugama, odgovaraju�oj socijalnoj zaštiti/mjerama socijalne zaštite, ravnopravnom pristupu ekonomskim resursima i kontroli nad njima, kao i u pogledu osnaživanja starijih žena kroz pristup finansijskim uslugama i uslugama infrastrukture, s posebnim akcentom na podršku starijim ženama, uklju�uju�i i autohtone ženske grupe, koje �esto imaju slabiji pristup resursima i koje su �esto ugroženije;

j) Izraditi specifi�ne programe podrške i savjetodavnih usluga za promovisanje ekonomskih vještina seoskih žena za bankarske usluge, moderne trgova�ke i finansijske procedure i osiguravanje mikrokredita i drugih finansijskih i poslovnih usluga za ve�i broj žena na selu, posebno za ona doma�instva �iji su nosioci žene, radi njihovog ekonomskog osnaživanja;

k) Mobilisati resurse, uklju�uju�i one na nacionalnom nivou i one kroz zvani�nu razvojnu pomo�, za poboljšanje pristupa žena postoje�im štednim i kreditnim šemama, kao ciljane programe koji osiguravaju ženama


54

finansijska sredstva, znanje i instrumente za ja�anje njihovih ekonomskih kapaciteta;

l) Ugraditi ve�e mogu�nosti za zapošljavanje seoskih žena u sve me�unarodne i nacionalne razvojne strategije i strategije za iskorjenjivanje siromaštva, uklju�uju�i time, me�u ostalim, širenje mogu�nosti za zapošljavanje van poljoprivrede, poboljšavanje radnih uslova i pove�anje pristupa proizvodnim resursima;

m) Preduzeti korake kako bi se obezbijedilo da se prizna nepla�eni rad žena i njihovi doprinosi proizvodnji na farmi i izvan farme, uklju�uju�i i ostvarivanje prihoda u neformalnom sektoru, podržati zapošljavanje seoskih žena van poljoprivrede, poboljšati radne uslove i poja�ati njihov pristup proizvodnim resursima;

n) Promovisati programe koji �e omogu�iti ženama i muškarcima na selu da usklade svoje radne i porodi�ne odgovornosti i ohrabrivati muškarce da ravnopravno sa ženama dijele odgovornosti u vezi sa doma�instvom i brigom o djeci;

o) Razmotriti usvajanje, gdje je to mogu�e, nacionalnih zakona za zaštitu znanja, inovacija i praksi žena u autohtonim i lokalnim zajednicama koje se odnose na tradicionalne lijekove, biodiverzitet i autohtone tehnologije;

p) Riješiti nedostatak blagovremenih i pouzdanih podataka razvrstanih po polu, uklju�uju�i i ja�anje napora da se ženski nepla�eni rad uklju�i u zvani�ne statistike, te razvijati sistematsku i komparativnu istraživa�ku bazu podataka o ženama na selu na kojima �e se zasnivati odluke u vezi sa programima i politikama;

q) Izraditi i revidirati zakone kako bi se osiguralo da, tamo gdje je u pitanju privatno vlasništvo nad zemljom i imovinom, žene na selu imaju puno i podjednako pravo da posjeduju zemlju i druge vidove imovine, uklju�uju�i i to da kroz pravo o naslje�ivanju, te kroz preduzimanje administrativnih reformi i drugih neophodnih mjera, žene dobiju isto pravo kao i muškarci na kredit, nov�ana sredstva, odgovaraju�e tehnologije i pristup tržištima i informacijama;

r) Podržati rodno osviješten obrazovni sistem koji uvažava specifi�ne potrebe seoskih žena radi ukidanja rodnih stereotipa i diskriminatorne tendencije koje se odražavaju na njih.


55

Generalna skupština UN je tako�e ovom Rezolucijom apelovala na zemlje �lanice da uzmu u obzir zaklju�ne komentare i preporuke Komiteta za ukidanje svih oblika diskriminacije žena u vezi sa njihovim izvještajima Komitetu kada formulišu politike i izra�uju programe usmjerene na poboljšanje položaja žena na selu, uklju�uju�i i one koji treba da se izrade i sprovedu u saradnji sa relevantnim me�unarodnim organizacijama, i donijela odluku da �e 15. oktobar biti zvani�no proklamovan kao Me�unarodni dan žena na selu i obilježavati se svake godine. O napretku u sprovo�enju ove rezolucije izvještaj podnosi generalni sekretar UN.

6.1.3 Pekinška deklaracija i Platforma za akciju

Pekinška deklaracija i Platforma za akciju predstavlja najširu politi�ku osnovu za kreiranje politika, strategija i planova za ostvarenje kona�nog cilja, a to je obezbje�enje jednakosti i ravnopravnosti izme�u žena i muškaraca. Bosna i Hercegovina je država potpisnica ovog dokumenta. Platforma sadrži dvanaest klju�nih oblasti u kojima je prepoznata nejednakost izme�u žena i muškaraca. Deklaracija i platforma obavezuju zemlje potpisnice da osiguraju unapre�enje položaja žena i djevoj�ica kroz akcije usmjerene na:

� Puno poštovanje ženskih ljudskih prava i ravnopravnost žena i muškaraca u svim oblastima života;

� Ravnopravno u�eš�e žena u donošenju odluka, ekonomskom i društvenom razvoju i iskorjenjivanju siromaštva;

� Ravnopravnost žena i muškaraca u porodici, skladno partnerstvo i ravnopravnu podjelu porodi�nih odgovornosti, kao i uskla�ivanje radnih i porodi�nih obaveza;

� Ekonomska prava i ekonomsku nezavisnost žena, uklju�uju�i pristup zaposlenju, odgovaraju�e radne uslove i upravljanje nad ekonomskim resursima;

� Ukidanje svih oblika nasilja nad ženama i djevoj�icama;

� Ravnopravan pristup obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, uklju�uju�i reproduktivno zdravlje i planiranje porodice;

� Ravnopravno u�eš�e žena u rješavanju konflikata i unapre�enju trajnog mira.


56

6.2 Me�unarodni dokumenti na regionalnom nivou – Savjet Evrope

6.2.1 Preporuka 1321 (1997) o poboljšanju položaja žena na selu

Preporuka Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 1321 (1997) o poboljšanju položaja žena na selu poziva na akciju i poboljšanje u radu na prikupljanju, analizi i distribuciji statisti�kih podataka i informacija, pove�anju prisustva žena u donošenju odluka, stvaranju integrisanog pristupa u ostvarivanju ravnopravnosti polova, ostvarivanju jednakog pristupa socijalnim uslugama, kulturološko osnaživanje žena i pove�anje pristupa žena ekonomskim djelatnostima (rad, obrazovanje i obuka, zemljište, kredit).

6.3 Doma�i pravni okvir od zna�aja za unapre�enje položaja žena na selu

6.3.1 Propisi Bosne i Hercegovine

Ustav Bosne i Hercegovine

�lanom II Ustava BiH (Ljudska prava i osnovne slobode), garantovano je da �e BiH i oba njena entiteta osigurati najviši nivo me�unarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, zatim da se prava i slobode predvi�eni u Evropskoj konvenciji za ljudska prava i osnovne slobode i u njenim protokolima, direktno primjenjuju u BiH. Uživanje prava i sloboda iz Ustava BiH i me�unarodnih sporazuma koje Ustav nabraja u svom Aneksu I, garantuje se svim licima u BiH, bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao što su: pol, rasa, boja, jezik, vjera, politi�ko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, ro�enje ili drugi status. Ustav BiH se posebno referiše na me�unarodne sporazume sadržane u Aneksu I ovog ustava, daju�i im istu važnost kao i Evropskoj konvenciji za ljudska prava i osnovne slobode �ija je primjena u posebnoj ta�ki razra�ena, a me�u kojima su UN me�unarodni paktovi o gra�anskim, politi�kim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, konvencije o ukidanju svih oblika rasne i diskriminacije prema ženama, Konvencija o pravima djeteta i dr.

Zakon o ravnopravnosti polova Bosne i Hercegovine – pre�iš�eni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 32/10) Ovim zakonom ure�uje se, promoviše i štiti ravnopravnost polova, garantuju jednake mogu�nosti i ravnopravan tretman svih osoba bez obzira na pol, u javnoj i u privatnoj sferi društva, te ure�uje zaštita od diskriminacije na osnovu pola. Ovim zakonom garantuju se jednak tretman i jednake mogu�nosti, te ukidanje


57

diskriminacije za žene na selu, kako bi se omogu�io njihov ekonomski opstanak i opstanak njihove porodice.

Gender akcioni plan za BiH („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 41/09) Gender akcioni plan (GAP) BiH, kao petogodišnju strategiju za gender mejnstriming u BiH, usvojilo je Vije�e ministara BiH, 14. septembra 2006. godine.

Glavni cilj GAP-a BiH je da definiše strategije i realizuje programske zadatke u cilju ostvarenja ravnopravnosti žena i muškaraca u Bosni i Hercegovini, sa sljede�im zajedni�kim strateškim ciljevima u svim oblastima rada, definisanim u dokumentu GAP-a:

� Uskla�ivanje zakonodavstva u svakoj oblasti sa doma�im i me�unarodnim pravnim standardima za jednakost i ravnopravnost polova;

� Unapre�enje baza podataka, istraživanja i socio-ekonomske analize stanja ravnopravnosti polova u svakoj oblasti;

� Edukacija i podizanje svijesti javnosti o potrebi uvo�enja ravnopravnosti polova u sve oblasti života i rada;

� Izgradnja kapaciteta i podsticanje aktivne saradnje i participatornog pristupa svih institucionalnih i vaninstitucionalnih aktera u Bosni i Hercegovini.

Gender akcioni plan sadrži petnaest oblasti u kojima je uo�ena neravnopravnost polova: Evropske integracije u svjetlu ravnopravnosti polova, Saradnja i ja�anje kapaciteta, Makroekonomske i razvojne strategije, Gender senzitivni budžeti, Politi�ki život i donošenje odluka, Zapošljavanje i tržište rada, Socijalna inkluzija, Gender senzitivni mediji, Cjeloživotno obrazovanje, Zdravlje, prevencija i zaštita, Nasilje u porodici, nasilje na osnovu pola, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i trgovina ljudima (trafficking), Uloga muškaraca, Uskla�ivanje profesionalnog i porodi�nog života, Gender i održivi okoliš, Informacione i komunikacione tehnologije, kroz koje se, u razradi konkretnih aktivnosti, može direktno i indirektno doprinijeti unapre�enju ravnopravnosti žena i muškaraca na selu.


58

6.3.2 Propisi Republike Srpske

Ustav Republike Srpske Ustav Republike srpske je utemeljen na volji svojih konstitutivnih naroda i gra�ana, odnosno na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralisti�kom društvu, garantovanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda, kao i prava manjinskih grupa u skladu sa me�unarodnim standardima i zabrani diskriminacije. Zakoni i drugi propisi koji regulišu oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja

Propisi Republike Srpske koji se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj nisu u cjelini uskla�eni sa doma�im i me�unarodnim normativno-pravnim standardima za ravnopravnost polova, odnosno njihova rodno neutralna forma može i u kona�nici dovodi do ignorisanja posebnih potreba i pitanja od zna�aja za unapre�enje položaja žena na selu.

Zbog toga je neophodno uskladiti sve zakone i propise iz ovih oblasti sa normativno-pravnim standardima za ravnopravnost polova.

6.3.3 Strateški plan ruralnog razvoja Republike Srpske 2009-2015.

U skladu sa zahtjevima procesa stabilizacije i pridruživanja EU i u skladu sa narastaju�im razumijevanjem da poljoprivredna politika ne može odgovoriti na sve probleme i potrebe ruralnog razvoja, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je po�etkom 2008 godine pokrenulo proceduru izrade Strategije ruralnog razvoja RS, koja je usvojena od strane Narodne skupštine u novembru 2009 godine. U svom uvodu ovaj Strateški plan isti�e da su regionalne nejednakosti izme�u ruralnih podru�ja, odnosno ruralno siromaštvo razlog nastanka politke ruralnog razvoja. S obzirom da su nalazi socioekonomskog položaja žena u RS dokazali da su žene najve�e žrtve siromaštva, time ovaj dokument dobija na zna�aju kada je u pitanju unapre�enje položaja žena u ruralnom podru�ju.

Dokument definiše tri glavna cilja ruralnog razvoja Republike Srpske i to:

1. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva,

2. O�uvanje prirode i racionalno gazdovanje prirodnim resursima i

3. Poboljšanje uslova života i uvo�enje ve�e raznolikosti kod ostvarivanja prihoda u ruralnoj ekonomiji.


59

Sam izbor ciljeva ruralnog razvoja �ini pomak u odnosu države prema ruralnom podru�ju pri �emu se razvoj ruralnih podru�ja ili razvoj sela ne sagledava samo kroz razvoj poljoprivredne proizvodnje, ve� se shvata da su problemi ruralne ekonomije druga�iji od problema poljoprivrede, kao što su i rješenja razli�ita.

Participativni pristup i transparentnost u procesu kreiranja strateškog plana, osigurali su da su da je gender aspekt prepoznat i uzet u obzir u Strateškom planu. Iako su sve mjere iz Strateškog plana direktno upu�ene i na žene na selu kao ravnopravne aktere poljoprivredne proizvodnje, Planom su definisane i posebne mjere namjenjene ženama na selu. Tako u strukturi cilja 3 kreirane su dvije mjere i to:

� U okviru mjere 3.2.4 Poboljšanje dostupnosti ostalih javnih usluga stanovništvu u ruralnim podru�jima , kreirana je podmjera:

o Podrška osnivanju novih i održavanju postoje�ih vrti�a u ruralnim podru�jima.

� U okviru nove mjere 3.5.4 Podrška razvoju ženskog preduzetništva u ruralnom podru�ju, kreirane su dvije podmjere:

o Podrška obuci žena iz ruralnih podru�ja u preduzetništvu;

o Podrška razvoju poslovnih aktivnosti žena u ruralnom podru�ju.

U poglavlju koji se odnosi na pra�enje i ocjenu rezultata Strateškog plana ruralnog razvoja, navedeno je da se svi indikatori pra�enja trebaju razvrstavati prema polovima, te da se jedan od ciljeva pra�enja i ocjene Strateškog plana ti�e upravo provjere zaštite prava žena, odnosno da li "mjere ruralnog razvoja isklju�uju mogu�nost diskriminacije žena u ruralnom podru�ju i omogu�uju aktivno u�eš�e žena u programima i ravnopravno apliciranje na sve mjere propisane Strateškim planom." Me�utim, sama struktura ciljeva i mjera, uklju�uju�i i mjere posebno dizajnirane za zadovoljenje potreba žena u ruralnom podru�ju podrazumijeva stvaranje uslova i podrške da žene takve mjere iskoriste.

6.3.4 Akcioni plan za unapre�enje položaja žena na selu u Republici Srpskoj do 2015. godine

Akcioni plan za unapre�enje položaja žena na selu u Republici Srpskoj do 2015. godine usvojen je dana 15.12.2010. godine na Tre�oj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, kao privremena posebna mjera u okviru Strateškog plana ruralnog razvoja Republike Srpske 2009-2015. godine.


60

Programi i mjere koji su predvi�eni Akcionim planom usmjereni su na unapre�enje ekonomskog i društvenog položaja žena na selu u Republici Srpskoj, poboljšanje uslova života i pristupa javnim uslugama za žene na selu te pove�anje svijesti stanovništva o ulozi, zna�aju i doprinosu žena na selu.

Ovim Akcionim planom obavezna su sva resorna ministarstva u Vladi Republike Srpske da u svoje godišnje i srednjoro�ne programe rada i budžete ugrade mjere i programe za poboljšanje i unapre�enje položaja žena na selu predvi�ene planom.

Važni i odgovorni partneri, u procesu realizacije Akcionog plana, tako�e su gradovi i opštine kao i Savez gradova i opština Republike Srpske.

Documents

Prirucnik preduzetniostvo