Embed Size (px)
Citation preview
1
PROCJENA UGROŽENOSTI UNSKO-SANSKOG KANTONA OD POŽARA
Bihać, decembar, 2011.godine
2
SADRŢAJ UVOD
A. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA......................................................................................................................
A.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ, GEOLOŠKO-HIDROLOŠKI, KLIMATSKI I SEIZMIĈKI UVJETI.........
A.1.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ............................................................................................................................
A.1.2. GEOLOŠKI I HIDROLOŠKI UVJETI........................................................................................................
A.1.2.1 GEOLOŠKI UVJETI......................................................................................................................................
A.1.2.2. HIDROLOŠKI UVJETI.................................................................................................................................
A.1.3. KLIMATSKI I SEIZMIĈKI UVJETI..........................................................................................................
A.1.3.1 SEIZMIĈKI UVJETI.....................................................................................................................................
A.2. EKONOMSKA RAZVIJENOST KANTONA PO OPĆINAMA...............................................................
A.3. POVRŠINA KANTONA...............................................................................................................................
A.4. BROJ STANOVNIKA PO OPĆINAMA.......................................................................................... ............
A.5. PREGLED PODRUĈJA STAMBENIH, INDUSTRIJSKIH, TURISTIĈKIH, GRADSKIH
NASELJA, TE PODRUĈJA ŠUMSKIH I POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA ......................................
A.5.1. NASELJA NA PODRUĈJU KANTONA......................................................................................................
A.5.1.1.STAMBENA NASELJA.................................................................................................................................
A.5.1.2.INDUSTRIJSKE ZONE.................................................................................................................................
A.5.1.3.TURISTIĈKA NASELJA..............................................................................................................................
A.5.1.4.GRADSKA I SEOSKA NASELJA...............................................................................................................
A.5.1.5.SEOSKA NASELJA...................................................................................................... .................................
A.5.2. PREGLED ŠUMSKIH I POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA....................................................................
A.6. PREGLED GRAĐEVINA NA KOJIMA POSTOJI OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA
POŢARA A KOJE SU ODREĐENE PROCJENOM UGROŢENOSTI ZA PODRUĈJE OPĆINE
ILI GRADA.....................................................................................................................................................
A.7. PREGLED CESTOVNIH I ŢELJEZNIĈKIH PRAVACA KOJI PROLAZE PREKO PODRUĈJA
KANTONA UZ OZNAĈAVANJE PRIKLJUĈAKA LOKALNIH SAOBRAĆAJNICA.......................
A.7.1. CESTOVNI PRAVCI.......................................................................................................................................
A.7.2. ŢELJEZNIĈKI PRAVCI................................................................................................................................
A.8. PREGLED VODOVODNE I VANJSKE HIDRANTSKE MREŢE, GASOVODA, NAFTOVODA I
DRUGIH GLAVNIH INSTALACIJA ZA TRANSPORT ZAPALJIVIH I OPASNIH
MATERIJA.......................................................................................................................................................
A.8.1. PREGLED VODOVODNE MREŢE..............................................................................................................
A.8.2. VANJSKA HIDRANTSKA MREŢA.............................................................................................................
A.8.3. GASOVODI, NAFTOVODI I DRUGE INSTALACIJE ZA TRANSPORT ZAPALJIVIH I
OPASNIH MATERIJA....................................................................................................................................
1
1
1
1
1
2
2
5
5
9
9
10
10
13
13
13
14
14
14
16
18
18
21
21
21
23
24
3
A.9. PREGLED VEĆIH GRAĐEVINA ZA USKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH, EKSPLOZIVNIH I
GASNIH MATERIJA ILI DRUGIH OPASNIH MATERIJA.....................................................................
A.10. PREGLED GLAVNIH ENERGETSKIH INSTALACIJA..........................................................................
A.10.1.PROIZVODNJA ELEKTRIĈNE ENERGIJE.............................................................................................
A.10.2.PRIJENOS ELEKTRIĈNE ENERGIJE........................................................................................................
A.10.3.DISTRIBUCIJA ELEKTRIĈNE ENERGIJE..............................................................................................
A.11. PREGLED ZNAĈAJNIJIH GRAĐEVINA U KOJIMA PRIVREMENO ILI STALNO BORAVI
VEĆI BROJ LICA...........................................................................................................................................
A.12. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA I BROJ DOBROVOLJNIH I PROFESIONALNIH
VATROGASNIH JEDINICA ZA GAŠENJE POŢARA..............................................................................
A.12.1.ORGANIZACIJA VATROGASNE DJELATNOSTI..................................................................................
A.12.2.PROFESIONALNE, DOBROVOLJNE I VATROGASNE JEDINICE PRAVNIH LICA.......................
A.12.2.1.PROFESIONALNE VATROGASNE JEDINICE......................................................................................
A.12.2.2.DOBROVOLJNE VATROGASNE JEDINICE.........................................................................................
A.12.2.3.VATROGASNE JEDINICE U PRAVNIM LICIMA................................................................................
A.13. PREGLED MJESTA NA KOJIMA POSTOJI STALNO VATROGASNO DEŢURSTVO....................
A.14. PREGLED UREĐENIH PRIRODNIH IZVORIŠTA VODE ZA GAŠENJE POŢARA........................
A.15. PREGLED SISTEMA TELEFONSKE I RADIO VEZE UPOTREBLJIVIH PRILIKOM GAŠENJA
POŢARA..................................................................................................................................................... .......
A.16. PREGLED OPERATIVNIH CENTARA CIV. ZAŠTITE I PROFESIONALNIH VATROGASNIH
JEDINICA KOJE SE KORISTE U SLUĈAJU DOJAVE NASTANKA POŢARA..................................
A.17. PREGLED ZDRAVSTVENIH USTANOVA I BOLNICA KOJE BI PRUŢILE PRVU POMOĆ
POVRIJEĐENIMA U GAŠENJU POŢARA.................................................................................................
A.18. PREGLED ŠUMA PO VRSTAMA I STEPENU UGROŢENOSTI OD POŢARA I IZGRAĐENOSTI
PROTIVPOŢARNIH PUTEVA I PROTIVPOŢARNIH PROSJEKA........................................................
A.19. PREGLED POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA I IZGRAĐENOST PUTEVA..........................................
A.20. PREGLED BROJA POŢARA I VRSTA ZNAĈAJNIH GRAĐEVINA I PROSTORA NA KOJIMA
SU NASTALI POŢARI U ZADNJIH 10 GODINA NA PODRUĈJU KANTONA....................................
B. STRUĈNA OBRADA PODATAKA...............................................................................................................
B.1. PRAVILNA IZGRAĐENOST I POVEZANOST NASELJA, TE ŠUMSKIH I POLJOPRIVREDNIH
POVRŠINA GLEDAJUĆI USLOVE ZA ŠIRENJE POŢARA....................................................................
B.2. IZGRAĐENOST PUTEVA ZA AKCIJU GAŠENJA POŢARA..................................................................
B.3. STANJE IZGRAĐENE HIDRANTSKE MREŢE ZA GAŠENJE POŢARA..............................................
B.4. OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŢARA U GRAĐEVINAMA GDJE BORAVI VEĆI BROJ
LICA, INDUSTRIJSKIM,SKLADIŠNIM I DRUGIM OPASNIM GRAĐEVINAMA I
LOKACIJAMA, ODNOSNO ZONAMA.......................................................................................................
24
28
28
29
29
31
32
32
32
32
35
37
38
38
40
42
43
44
46
49
51
51
52
52
53
4
B.5. OPSNOSTI OD NASTAJANJA POŢARA U ODREĐENIM ŠUMSKIM I POLJOPRIVREDNIM
PODRUĈJIMA..................................................................................................................................................
B.5.1. OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŢARA NA ŠUMSKIM POVRŠINAMA........................................
B.5.2. OPASNOST OD NASTAJANJA POŢARA NA POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA......................
B.6. OPASNOSTI PRI TRANSPORTU I PREVOZU OPASNIH MATERIJA I ODREĐIVANJE
PODRUĈJA NA KOJIMA SE TAKVA OPASNOST OĈEKUJE...............................................................
B.6.1. ODREĐIVANJE PODRUĈJA NA KOJIMA SE OĈEKUJU NESREĆE U PREVOZU
OPASNIH MATERIJA.....................................................................................................................................
B.7. OPASNOST NA INSTALACIJAMA ZA DISTRIBUCIJU PLINA I ELEKTRIĈNE ENERGIJE.........
B.7.1.OPASNOSTI NA INSTALACIJAMA ZA DISTRIBUCIJU PLINA..........................................................
B.7.2.DISTRIBUCIJA ELEKTRIĈNE ENERGIJE................................................................................................
B.8. OPASNOSTI KOJE PROIZILAZE IZ DOTRAJALOSTI GRAĐEVINA, TEHNOLOGIJE ILI
INSTALACIJA ZA RAZVOD ENERGENATA............................................................................................
B.8.1.OPASNOSTI KOJE PROIZILAZE IZ DOTRAJALOSTI GRAĐEVINA.................................................
B.8.2. OPASNOSTI NA INSTALACIJAMA ZA RAZVOD ENERGENATA.......................................................
B.9. OPASNOSTI ZBOG NEIZGRAĐENOSTI PUTEVA ILI NJIHOVE NEDOVOLJNEŠIRINE ZA
GAŠENJE POŢARA VATROGASNIH VOZILA.........................................................................................
B.10. FUNKCIONALNOST SISTEMA VEZA ZA OSMATRANJE I GAŠENJE POŢARA.............................
B.11. BROJNOSTI I OSPOSOBLJENOSTI STANOVNIŠTVA ZA GAŠENJE POŢARA................................
B.12. PREVOZ SNAGA ZA GAŠENJE POŢARA..................................................................................................
B. 13. ORGANIZOVANOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE VATROGASACA TOKOM
AKCIJA GAŠENJA VEĆIH POŢARA...........................................................................................................
B.13.1.ORGANIZOVANOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE....................................................................................
B.13.2.PREHRANA VATROGASACA TOKOM AKCIJE GAŠENJA POŢARA...............................................
B.14. BROJ PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH
JEDINICA..........................................................................................................................................................
B.14.1.BROJ PROFESIONALNIH VATROGASNIH JEDINICA.........................................................................
B.14.2.BROJ DOBROVOLJNIH VATROGASNIH JEDINICA.............................................................................
C. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIĈKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI
KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŢARA SMANJILA NA NAJMANJI
MOGUĆI NIVO................................................................................................................................................
C.1.1. ORGANIZACIJSKE MJERE.........................................................................................................................
C.1.2. NORMATIVNO UREĐENJE ZAŠTITE OD POŢARA.............................................................................
C.1.3. ORGANIZACIJA VATROGASNIH JEDINICA.........................................................................................
C.2. TEHNIĈKE MJERE.......................................................................................................................................
C.2.1. VATROGASNA OPREMA I TEHNIKA......................................................................................................
55
55
56
57
58
58
58
59
60
60
60
61
61
62
62
63
63
63
63
63
66
66
66
66
67
68
68
5
C.2.2. MJERE U PRAVNIM LICIMA.....................................................................................................................
C.3. URBANISTIĈKE MJERE..............................................................................................................................
C.4. MJERE ZA OBEZBJEĐENJE VODE ZA GAŠENJE.................................................................................
C.4.1. MINIMALNE KOLIĈINE I PRITISAK VODE...........................................................................................
C.4.2. OSTALI IZVORI VODE ZA GAŠENJE POŢARA....................................................................................
C.5. MJERE ZAŠTITE U POSEBNO UGROŢENIM OBJEKTIMA I PROSTORIMA ................................
C.5.1. MJERE ZAŠTITE OD POŢARA NA OBJEKTIMA I POSTROJENJIMA ZA DISTRIBUCIJU
ELEKTRIĈNE ENERGIJE...........................................................................................................................
C.5.2. MJERE ZAŠTITE PRI PREVOZU OPASNIH MATERIJA U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU.................................................................................................................................................
C.6. MJERE ZAŠTITE NA OTVORENOM PROSTORU.................................................................................
C.6.1. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE....................................................................................................................
C.6.2. POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE...............................................................................................................
D. PROCJENE UGROŢENOSTI ZA PODRUĈJE OPĆINA, ODNOSNO GRADA ..................................
E. ZAKLJUĈAK....................................................................................................................................................
POPIS PROPISA I DRUGIH IZVORA PODATAKA KORIŠTENIH U IZRADI PROCJENE......................
DOKUMENTI ..............................................................................................................................................................
68
69
70
70
70
70
71
72
73
73
74
75
75
76
77
6
UVOD
Procjena ugroţenosti od poţara Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Procjena),
izraĊena je na osnovu ĉlana 14. stav 1. taĉka 3. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene
novine Federacije BiH―, broj: 64/09, u daljem tekstu: Zakon) i taĉke 7. Metodologije za izradu
procjene ugroţenosti („Sluţbene novine Federacije BiH―, broj: 8/11, u daljem tekstu: Metodologija).
Procjena ima za cilj da se utvrde i analiziraju rizici koji mogu dovesti do nastanka poţara,
posljedice koje mogu nastati i da se na osnovu toga utvrdi odgovarajuća organizacija zaštite od poţara i
procjene potrebe i mogućnosti za obezbjeĊenje ljudskih i materijalnih potencijala neophodnih za
ostvarivanje procijenjene organizacije zaštite od poţara.
Procjena je sastavni dio Procjene ugroţenosti Unsko-sanskog kantona od prirodnih i drugih
nesreća koju je usvojila Vlada Unsko-sanskog kantona svojom Odlukom broj: 03-017-1446/2005 od
08.03.2005. godine.
A. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA
A.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ, GEOLOŠKO-HIDROLOŠKI, KLIMATSKI I SEIZMIĈKI
UVJETI
A.1.1. GEOGRAFSKI POLOŢAJ/1
Podruĉje Unsko-sanskog kantona( u daljem tekstu:Kanton) zauzima sjeverozapadni dio drţave
Bosne i Hercegovine. Po svom geografskom poloţaju kanton predstavlja jedinstvenu geografsku,
ekonomsku i administrativnu cjelinu u Bosni i Hercegovini. Najvećim dijelom graniĉi sa juţnim i
jugoistoĉnim dijelovima Republike Hrvatske. Njegov geoprometni poloţaj je veoma povoljan, jer
zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran – Bliski istok.
A.1.2. GEOLOŠKI I HIDROLOŠKI UVJETI
A.1.2.1 GELOŠKI UVJETI
Strukturno funkcionalne cjeline Dinarida na podruĉju kantona dijele se na: spoljašnje, središnje i
unutrašnje Dinaride. U spoljašnjim Dinaridima dominiraju karbonatne stijene sa veoma izraţenim
boranim, ljuskastim i navlaĉenim strukturnim elementima. U središnjim Dinaridima (prelazna zona)
zastupljeni su uglavnom paleozoijski škrljci i mezozoijski kreĉnjaci. Unutrašnje Dinaride ĉine
uglavnom: gabri, peridotiti, dijabozi i serpentini. U geološkom pogledu najveću zastupljenost imaju
fluvijalni škrljci, pijeskovi i ilovaĉe nastali pri akumulacionim procesima u rijeĉnim dolinama. Tereni
izgraĊeni od tercijalnih klasiĉnih stijena (konglomerati), pješĉari, laponci i gline zastupljeni su u vidu
manjih izolovanih bazena na lokalitetima Bihać i Sanski Most.
Prostor Kantona odlikuje se sloţenom geološkom graĊom i tektonskim sklopom. U gradnji
terena uĉestvuju polifocijalni kompleksi od starijeg paleozoika do kontura koji se u inţinjerijsko –
geološkom smislu vrlo razliĉito ponašaju kao radne sredine i materijali sa kojima se gradi.
Razliĉita kvalitativno-kvantitativna svojstva stijena ovog podruĉja uslovljena su pored
genetskog porijekla i specifiĉnim kompleksnim uticajima tektonskih, geomorfoloških, klimatskih,
bioloških, hidrogeoloških, antrpogenih i drugih faktora.
____________________ 1. Poglavlje A.1.1. – A.1.4. detaljnije su obraĊena u Procjeni ugroţenosti USK-a od prirodnih i drugih nesreća, a ova Procjena je dio
tog dokumenta
7
A.1.2.2. HIDROLOŠKI UVJETI
Veliki broj izvora i vrela javlja se u brdsko-planinskom podruĉju i u kontaktu sa vodopropusnim
slojevima obrazuju gustu rijeĉnu mreţu. Rijeke u svojim gornjim tokovima imaju velike padove, korita
su im puna brzaka, slapova i virova. Doline su uske, duboke, strmih strana a ĉesto imaju izgled
kanjona. U vrijeme obilnih padavina taloţe velike koliĉine erodiranog materijala, izlijevaju se iz svojih
korita i plave okolni prostor. Po silasku u ravan postaju mirne i tihe poprimajući karakteristike
ravniĉarskih rijeka.
Vode ovog podruĉja pripadaju Crnomorskom slivu, što znaĉi da imaju nivalno-fluvijalni reţim
prelaznog srednjoevropskog tipa koji se odlikuje najvišim srednjim mjeseĉnim vodostajima i
proticajima u aprilu, maju i junu, a najniţim u avgustu i septembru.
Na podruĉju Kantona nalaze se dijelovi sliva rijeke Une, Sane, Korane i Gline koje pripadaju
slivu rijeke Save odnosno Crnom moru.
A.1.3. KLIMATSKI I SEIZMIĈKI UVJETI
Po svom geografskom poloţaju podruĉje Kanton najvećim dijelom pripada pojasu umjereno
kontinentalne klime, a juţni dio ovog podruĉja (Martin Brod, Bosanski Petrovac, Kljuĉ) ulazi u pojas
umjereno-kontinentalne klime predplaninskog tipa. Umjereno-kontinentalna klima odlikuje se toplim
ljetima, a zime su umjereno hladne. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 110C. Najtopliji
mjesec je juli sa srednjom temperaturom izmeĊu 20 i 220C. Srednje januarske temperature su
negativne i kreću se izmeĊu 5–60C.
Usljed ovako velikih razlika izmeĊu najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca godišnja kolebanja su
jako velika i kreću se od 20–230C, a znatno veća kolebanja temperatura su u planinskom podruĉju što
je karakteristika klime na podruĉju kantona.
Prosjeĉna godišnja koliĉina padavina je relativno niska i kreće se izmeĊu 1000 i 1250 mm po
m2. Iako su koliĉine padavina male moţe se reći da ih ovo podruĉje ima dovoljno s obzirom da su one u
toku godine ravnomjerno rasporeĊene. Pored glavnog maksimuma u proljeće, javlja se i jedan
sekundarni maksimum u jesen u oktobru i novembru. Godišnja raspodjela oblaĉnosti pokazuje da je
oblaĉniji dio godine zima, dok je u ljetnoj polovini godine manja i iznosi ispod 50%, ĉime se moţe
objasniti dosta veliko trajanje sunca a ono u godišnjem prosjeku iznosi 1772–1970 sati.
8
9
10
Maksimalna brzina vjetra zabiljeţena je 1990. godine i iznosila je 34,4 m/s. Ruţa vjetrova
pokazuje da se maksimalni udari vjetra dešavaju uglavnom iz juţnog i jugozapadnog pravca kao i
sjevernog i sjeveroistoĉnog.
A.1.3.1 SEIZMIĈKI UVJETI
Podruĉje Kantona leţi u blizini dva regionalna tektonska ţarišta koja se najvećim dijelom
prostiru duţ Kninskog rasjeda na kome su izdvajaju dvije trusne zone.
Prva zona obuhvata prostor zapadno od Drvara i oiviĉena je na potezu Batasi - Trubari, Osredci
- Martin Brod - Veliko Oĉijevo, a zatim produţava u Republiku Hrvatsku. Maksimalni seizmiĉki
intenzitet iznosi VII stepeni MCS (Merchali Cancani – Silberijeva ljestvica) odnosno 5,5 Rihtera na
površini 192 km2. Druga oblast nalazi se neposredno u okolini Bihaća na površini 116 km
2 a oiviĉena
je naseljima Golubić – Ţegar – Klokot sa maksimalnim intenzitetom od VII stepeni MCS. Sa prostora
drugih drţava najĉešći i najveći zemljotresi koji su svojim intenzitetom ugroţavali ova podruĉja su
zemljotresi sa ţarištima u Republici Hrvatskoj (Petrinja, Slavonski Brod, Knin).
A.2. EKONOMSKA RAZVIJENOST KANTONA PO OPĆINAMA/2
Ekonomska razvijenost Kantona izraţava se kao prosjek tri osnovna indikatora razvijenosti
(stopa nezaposlenosti, stopa zaposlenosti i bruto domaći proizvod po stanovniku) u odnosu na
razvijenost Federacije BiH. Indeks razvijenosti kao finalni indikator razvijenosti kantona pokazuju
njihovu poziciju u odnosu na razvijenost Federacije BiH.
NIVO RAZVIJENOSTI FEDERACIJE BiH PO KANTONIMA U 2009. GODINI Tabela br. 1
KANTON
Stepen zaposl u %
Stepen nezap.
u %
Broj uĉenika/ /osn+sred./
na 1000 stanovn.
GDP po glavi stan.u KM
Index odsutn stan.
Federacija BiH = 100 Index razvijenosti.
Rang Step.
zapos u %
Stepen nezap. u %
Broj uĉen. na
1000stan.
GDP po glavi
stan.
Odsu-tno
stan.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
SAK 28,2 35,7 133 12,371 - 14,1 153,9 121,4 94,4 189,9 109,3 133,8 1
ZHK 17,5 39,0 174 5,419 - 8,2 95,6 114,1 123,5 83,2 147,5 112,8 2
HNK 18,6 41,3 140 7,095 - 15,6 101,5 109,0 99,5 108,9 100,1 103,8 3
TK 16,4 52,2 140 4,791 -4,9 89,6 85,1 99,3 73,5 168,4 103,2 4
ZDK 17,7 48,1 145 5,754 -16,4 96,6 94,1 102,5 88,3 94,6 95,2 5
BPK 14,8 46,4 113 6,186 -20,1 80,7 97,9 80,0 94,9 71,0 84,9 6
USK 11,4 54,2 142 4,142 -16,4 62,1 80,5 100,4 63,6 95,0 80,3 7
SBK 14,6 50,1 155 4,579 -24,8 79,8 89,7 109,5 70,3 5,5 78,1 8
K-10 12,1 46,4 112 4,842 -30,3 63,9 97,8 79,1 74,3 5,5 64,5 9
POK 13,0 52,4 131 5,703 -37,3 70,7 84,6 93,0 87,5 -39,2 59,3 10
F/BiH 18,3 45,4 141 6,516 -15,6 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
NIVO RAZVIJENOSTI KANTONA PO OPĆINAMA U 2009. GODINI Tabela br. 2
OPĆINA
Stepen zaposl.
u %
Stepen nezap. u %
Broj uĉenika /osn+sred/ na 1000 st.
GDP po glavi
stan.u KM
Index odsutn stan.
Federacija BiH = 100 Index
razvijenosti.
Step.zap.
u %
Stepen
nezap.u %
Broj
uĉen.na
1000 st..
GDP
po glavi stan.
Odsutno
stan.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Bihać 19,1 43,4 162 6.508 -13,4 104,4 104,5 115,0 99,9 114,4 107,6
B.Krupa 10,0 60,1 148 3.126 -28,2 54,8 67,6 104,7 48,0 19,4 58,9
B.Petrovac 14,5 52,2 119 6.384 -50,2 79,2 85,0 84,5 98,0 -121,7 45,0
Buţim 7,7 64,5 182 2.122 5,5 42,2 57,9 129,0 32,6 235,0 99,3
Cazin 8,7 61,6 148 2.962 -1,5 47,4 64,3 105,2 45,5 190,5 90,6
Kljuĉ 9,2 56,7 96 3.620 -34,3 50,0 75,0 68,1 55,6 -20,1 45,7
S.Most 9,3 50,4 102 3.748 -20,7 50,3 89,0 71,9 57,5 67,3 67,3
V.Kladuša 9,4 60,2 148 4.234 -12,0 51,3 67,4 104,7 65,0 123,1 82,3
USK-a 11,4 54,2 142 4.142 -16,4 62,1 80,5 100,4 63,6 95,0 80,3 ________________
2.Izvor podataka: Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji BiH u 2009. godini ,
Makroekonomski pokazatelji po kantonima za 2009. godinu Federalni zavod za programiranje razvoja
11
U tabelarnom prikazu dati su indikatori razvijenosti po općinama na podruĉju kantona i
izvršeno njihovo rangiranje u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine.
Bruto društveni proizvod (GDP) po općinama procjenjen je po formuli:
Broj zaposlenih u općini x prosjeĉna plaća u općini
_________________________________________ x GDP F/BiH
Broj zaposlenih u F/ BiH x prosjeĉna plaća u F/BiH
Ovim se dobije pribliţna procjena GDP općina jer prilikom izraĉunavanja nisu uzete sve
komponente koje utiĉu na izraĉunavanje stvarnog GDP kao što su : prihodi od poljoprivrede, obrta
domaćinstava, budţeta općine.
Prilikom utvrĊivanja zbirnog indeksa razvijenosti korišteni su slijedeći pokazatelji:
- Procjena GDP po općinama po glavi stanovnika,
- Stepen zaposlenosti stanovništva,
- Stepen nezaposlenosti stanovništva,
- Broj uĉenika osnovnih i srednjih škola na 1000 stanovnika,
- Odsutno stanovništvo u odnosu na stanovništvo prema popisu iz 1991. godine.
Stepen zaposlenosti utvrĊen je na osnovu podataka o zaposlenim po općinama u odnosu na
procjenu prisutnog broja stanovnika.
Stepen nezaposlenosti utvrĊen je na osnovu podataka, a nezaposlenim po općinama u odnosu na
radno aktivno stanovništvo.
Odsutno stanovništvo utvrĊeno je na osnovu prisutnog stanovništva po općinama u odnosu na
stanovništvo po popisu iz 1991. godine u općinama koje su pripale Federaciji BiH po Dejtonskom
sporazumu.
Ovi podaci dati su u kolonama 2, 3, 4, 5 i 6 tabela 2.
Za svaku općinu dobijeno je pet indeksa u odnosu na prosjek Federacije BiH i isti su navedeni u
kolonama 7, 8, 9, 10 i 11. Sabiranjem pojedinaĉnih indeksa dobijen je zbirni indeks razvijenosti svake
općine naveden u koloni 12.
Na osnovu indeksa razvijenosti izvršeno je rangiranje općina prema dvije graniĉne vrijednosti:
- izrazito nerazvijene općine su one općine koje imaju indeks razvijenosti ispod 50% prosjeka
Federacije BiH,
- nedovoljno razvijene su one općine koje imaju indeks razvijenosti izmeĊu 50% i 70% prosjeka
Federacije BiH.
Iz navedenog proizilazi da su u Kantonu izrazito nerazvijene općine Bosanski Petrovac sa
indeksom razvijenosti 45,0%, općina Kljuĉ sa indeksom razvijenosti 45,7%, a nedovoljno
razvijene općine: Bosanska Krupa sa indeksom razvijenosti od 58,9% i Sanski Most sa indeksom
razvijenosti od 67,3%.
Osnovni makroekonomski pokazatelji za kanton u 2009. godini su:
1. Prema procijenjenim podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2009. godinu
GDP (bruto društveni proizvod u F/BiH) iznosio je 15.165 mil. KM, a u Kantonu 1.193 mil.
KM što u odnosu na GDP federacije iznosi 7,9%.
12
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (GDP) U 2009. GODINI Tabela br. 3
Općina Stanovništvo GDP u hilj. KM GDP po stan. u KM GDP po stan. u
KM-FBiH=100
1 2 3 4 5
Bihać 61.287 398.828 6.508 99.9
Bos. Krupa 28.137 87.954 3.126 48.0
Bos. Petrovac 7.601 48.527 6.384 98.0
Buţim 17.865 37.911 2.122 32.6
Cazin 62.468 185.008 2.962 45.5
Kljuĉ 19.687 71.273 3.620 55.6
Sanski Most 44.508 166.810 3.748 57.5
Velika Kladuša 46.561 197.139 4.234 65.0
USK-a 288.114 1.193.450 4.142 63.6
Federacija BiH 2.327.318 15.164.553 6.516 100.0
2. U 2009. godini u F/BiH ostvaren je pad fiziĉkog obima industrijske proizvodnje po stopi od
11,6%, a u kantonu ostvaren je pad fiziĉkog obima proizvodnje po stopi od 17, 6%
INDEKS FIZIĈKOG OBIMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Tabela br. 4.
O P I S
2009 / 2008
Federacija BiH U S K – a 1 2 3
Industrija ukupno 88,4 82,4
C. Rudarstvo 96,4 74.9
D. PreraĊivaĉka industrija 83,9 78,7
- proizvodnja hrane i pića 93,1 96,8
- proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 103,0 75,9
E. Snabdijevanje elek. energ., gasom i vodom 95,7 96,5
3. U Federaciji BiH u 2009. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti 3.696 mil. KM ili 20,7% manje
u odnosu na 2008. godinu, dok u kantonu iznosi 159 mil. ili 17,1% manje u odnosu na 2008.
godinu ili 4,3% od ukupnog izvoza Federacije BiH u 2009. godini.
4. U 2009. godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u vrijednosti od 8.202 mil. KM ili 27,8%
manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je u Kantonu vrijednost uvoza iznosila 246 mil. KM
ili 25,5% manje u odnosu na 2008. godinu ili 3% od ukupnog uvoza Federacije BiH u 2009.
godini.
5. Pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH u 2009. godini iznosila je 44,9%, a u Kantonu
64,6%.
6. U 2009. godini u Federaciji BiH ostvaren je prosjeĉan broj zaposlenih u visini 426.556, što je u
odnosu na isti period prethodne godine manje za 201,0% ili 204.189 zaposlenih u Kantonu.
Zaposlenost iznosi 32.794 što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 1840 zaposlenih ili
5,3% manje u odnosu na 2008. godinu. Broj zaposlenih u kantonu uĉestvuje u ukupnom broju
zaposlenih u Federaciji BiH sa 7,6%.
7. Registrovani broj nezaposlenih u Federaciji BiH na 31.12.2009. godine iznosio je 354.577, što
je više za 4,7% u odnosu na 2008. godinu. Registrovani broj nezaposlenih u Kantonu na kraju
2009. godine iznosi 38.849 lica, što je više za 7,08% u odnosu na prethodnu godinu, tako da
broj nezaposlenih u odnosu na Federaciju BiH iznosi 7,69%.
13
STEPEN ZAPOSLENOSTI PO OPĆINAMA U 2009. GODINI Tabela br. 5
Općina
Stanovni-štvo
Broj
zaposlenih1 Radno
sposobno stanovništvo
Aktivno
stanovni- štvo
Stepen zaposlenosti u % 2
Stanovništvo3 Radno sposob.
stanovništvo4 Aktivno
stanovn.
1 2 3 4 5 6 7 8
Bihać 61.287 11.726 42.062 20.706 19,1 27,9 56,6
Bos. Krupa 28.137 2.826 18.615 7.086 10,0 15,2 39,9
Bos. Petrovac 7.601 1.104 4.263 2.309 14,5 25,9 47,8
Buţim 17.865 1.381 11.566 3.890 7,7 11,9 35,5
Cazin 62.468 5.428 43.883 14.132 8,7 12,4 38,4
Kljuĉ 19.687 1.183 14.231 4.167 9,2 12,7 43,3
Sanski Most 44.508 4.152 32.126 8.365 9,3 12,9 49,6
Velika Kladuša 46.561 4.374 32.698 10.988 9,4 13,4 39,8
USK-a 288.114 32.794 199.444 71.643 11,4 16,4 45,8
Federacija BiH 2.327.318 426.556 1.579.827 781.133 18,3 27,0 54,6
1) Ukupna zaposlenost obuhvata zaposlene u pravnim licima, obrtu, slobodnim profesijama,
odbrani i policiji,
2) U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH.
3) Stepen zaposlenosti se izraĉunava tako da se broj zaposlenih podjeli sa prisutnim stanovništvom
i pomnoţi sa 100.
4) Stepen zaposlenosti se izraĉunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno sposobnim
stanovništvom (stanovništvo staro od 15–65 godina) i pomnoţi sa 100.
5) Stepen zaposlenosti se izraĉunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa aktivnim
stanovništvom (radno sposobni tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoţi sa 100.
STEPEN NEZAPOSLENOSTI NA KANTONU U 2009. GODINI
Tabela br. 6
Općina
Nezaposlenost
Broj zaposlenih Aktivno
stanovništvo
Stepen nezaposlenosti
u % 1 2 3 4 5
Bihać 8.980 11.726 20.706 43.4 Bos. Krupa 4.260 2.826 7.086 60.1 Bos. Petrovac 1.205 1.104 2.309 52.2 Buţim 2.509 1.381 3.890 64.5 Cazin 8.704 5.428 14.132 61.6 Kljuĉ 2.364 1.803 4.167 56.7 Sanski Most 4.213 4.152 8.365 50.4 Velika Kladuša 6.614 4.374 10.988 60.2 USK-a 38.849 32.794 71.643 54.2 Federacija BiH 354.577 426.556 781.133 45.4
8. Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u Federaciji BiH u 2009. godini iznosi 45,4% a
u USK-a 54,2%.
9. U Federaciji BiH u 2009. godini prosjeĉna mjeseĉna neto plata iznosila je 792 KM ili 5,45%
više u odnosu na prethodnu godinu, a u Kantonu je iznosila 739 KM što je više za 7,72% u
odnosu na 2008. godinu a 93,3% u odnosu na prosjek u Federaciji BiH.
14
PROSJEĈNA NETO PLATA U KANTONU PO OPĆINAMA U 2009. GODINI
Tabela br. 7
Općina
Prosjeĉna neto plaća
Broj zaposlenih
1 2 3
Bihać 847,59 107,0 Bos. Krupa 708,40 89,4 Bos. Petrovac 606,07 76,5 Buţim 679,20 87,0 Cazin 668,08 84,3 Kljuĉ 642,98 81,2 Sanski Most 674,78 85,2 Velika Kladuša 660,32 83,4 USK-a 738,85 93,3 Federacija BiH 792,00 100,0
A.3. POVRŠINA KANTONA
Površina Kantona iznosi 4.125 km2 što predstavlja 15,8% površine Federacije Bosne i
Hercegovine odnosno 8,06% od ukupne površine Bosne i Hercegovine. Površina Kantona prije
Dejtonskog sporazuma iznosila je 4.837 km2 a poslije Dejtona 4.125 km
2.
Dejtonskim sporazumom došlo je do teritorijalnih promjena nekih općina. Kod Općine
Bosanska Krupa ostaje 60% ranije teritorije, 30% pripada novoj općini Buţim, a 10% Republici
Srpskoj. Općinu Sanski Most u Kantonu ĉini 80% predratne površine, Bosanski Petrovac 90%, Kljuĉ
90% i Drvar 26%.
POVRŠINE OPĆINA KANTONU/3
Tabela br. 8
R/b
Općina
Stanje 1991. godine Stanje 2009. godine Površina 1991. god.
u km2 Broj stanovnika
1991. god.
Površina poslije
Dejtona u km2 Broj stanovnika
1 2 3 4 5 6
1. Bihać 688 70.732 900 61.287 2. Bos. Krupa 780 58.320 561 28.137 3. Bos. Petrovac 854 15.621 709 7.601 4. Buţim 0 0 129 17.865 5. Cazin 356 63.409 356 62.468 6. Kljuĉ 844 37.391 358 19.687 7. Sanski Most 983 60.307 781 44.508 8. Velika Kladuša 332 52.908 331 46.561 USK-a 4.837 358.688 4.125 288.114
A.4. BROJ STANOVNIKA PO OPĆINAMA
Prema statistiĉkim podacima iz 2009. godine u Kantonu ima 288.144 stanovnika. Gustina
naseljenosti iznosi 69,8 % stanovnika po km2, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 89,1 %, što ukazuje
da je u Kantonu u odnosu na Federaciju BiH naseljenost po km2 manja za 19,3 % stanovnika. Prirodni
priraštaj u Kantonu u 2009. godini iznosio je 622 a u Federaciji BiH 3.314 stanovnika. Najveća gustina
naseljenosti ima općina Cazin 175,5 stanovnika po km2, a najmanju općina Bosanski Petrovac 10,7
stanovnika po km2. Najveći prirodni priraštaj stanovništva je u općini Cazin 278 stanovnika, a najmanji
– 91 u općini Bosanski Petrovac. ___________________
3 Izvor podataka: Statistiĉki godišnjak F/BiH 2009. – Federalni zavod za statistiku
15
STAROSNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA U 2009. GODINI/4
Tabela br. 9
Općina
Ukupno
0 - 14
15 - 64
65 i više
1 2 3 4 5
Bihać 61.287 12.259 42.062 6.966 Bos. Krupa 28.137 6.161 18.615 3.361 Bos. Petrovac 7.601 1.289 4.263 2.049 Buţim 17.865 4.896 11.566 1.403 Cazin 62.468 13.401 43.883 5.184 Kljuĉ 19.687 2.665 14.231 2.791 Sanski Most 44.508 6.408 32.126 5.974 Velika Kladuša 46.561 10.040 32.698 3.823 Ukupno: 288.114 57.119 199.444 31.551
A.5. PREGLED PODRUĈJA STAMBENIH, INDUSTRIJSKIH, TURISTIĈKIH I
GRADSKIH NASELJA, TE PODRUĈJA ŠUMSKIH I POLJOPRIVREDNIH
POVRŠINA
A.5.1. NASELJA NA PODRUĈJU KANTONA
Na naseljenost pojedinih podruĉja Kantona utjecali su razliĉiti faktori: istorijske okolnosti,
morfološke karakteristike, prirodna obiljeţja i drugi faktori.
Sjeverozapadna podruĉja Kantona koja pripadaju općinama Velika Kladuša, Cazin, Bihać i
Buţim, veoma su gusto naseljena. Na ovom podruĉju egzistiraju naselja svih veliĉinskih grupa koja su
u znatnom podruĉju ovih općina formirala naseobinske sisteme uz magistralne, regionalne i lokalne
puteve.
Centralna podruĉja Kantona koja pripadaju općinama Bosanski Petrovac i Bosanska Krupa su
nenaseljeni. To su uglavnom prazna podruĉja sa malim zaseocima koji se niţu uglavnom uz lokalne i
regionalne puteve ili se nalaze kao izdvojene seoske nastambe.
Jugoistoĉna podruĉja Kantona koja pripadaju općinama Sanski Most i Kljuĉ imaju veću gustinu
naseljenosti. Na ovom podruĉju nalazi se veći broj naselja razliĉite veliĉinske strukture koja su locirana
duţ magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva.
Veliĉinska struktura naselja Kantona prema popisnim podruĉjima iz 1991. godine bila je veoma
razliĉita. Na podruĉju općine Bosnski Petrovac egzistiralo je 16 patuljastih naselja do 200 stanovnika, a
u općini Velika Kladuša jedno naselje ove veliĉine sa 139 stanovnika.
__________ 4.Izvor podataka: Kantoni u brojkama 2010 – Federalni zavod za statisti
16
VELIĈINSKA STRUKTURA NASELJA NA PODRUĈJU KANTONA PREMA POPISU IZ 1991. GODINE
Tabela br.10
I II III IV V VI VII VIII IX X
ukupno općina
45.000+ 10-20 hiljada
5-10 hiljada
1.950-5.000 950-1.950 450-950 195-450 96-195 2-95 Bez stanovnika
Općina BIHAĆ
Br.naselja 1 2 7 12 9 13 12 3 59
Populacija 45.807 4.804 9.597 7.417 2.364 1.895 714 72.598
% st. od općine 63,10 6,62 13,22 10,22 3,26 2,61 0,98 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 45.807 2.402 1.371 618 263 146 60 1.230
Općina BOS. KRUPA
Br.naselja 1 2 6 7 17 5 38
Populacija 15.135 7.334 7.943 3.624 5.848 701 40.585
% st. od općine 37.29 18,07 19,57 8,93 14,41 1,73 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 15.135 3.667 1.324 518 344 140 1.068
Općina BOS. PETROVAC
Br.naselja 1 1 6 12 15 35
Populacija 5.332 951 3.572 3.771 1.926 15.552
% st. od općine 34,28 6,11 22,97 24,25 12,38 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 5.332 951 595 314 128 444
Općina BUŢIM
Br.naselja 3 3 1 7
Populacija 10.966 5.130 633 16.729
% st. od općine 65,55 30,67 3,78 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 3.655 1.710 633 2.390
Općina CAZIN
Br.naselja 1 5 16 19 11 2 54
Populacija 12.189 11.800 21.827 13.593 3.679 318 63.406
% st. od općine 19,22 18,61 34,42 21,44 5,80 0,50 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 12.189 2.360 1.364 715 334 150 1.174
Općina KLJUĈ
Br.naselja 1 1 6 12 11 5 4 40
Populacija 7.883 2.138 8.004 7.075 3.613 699 134 29.546
% st. od općine 26,68 7,24 27,09 23.95 12,23 2,37 0,45 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 7.883 2.138 1.334 590 328 140 34 739
Općina SANSKI MOST
Br.naselja 1 1 14 19 18 6 5 64
Populacija 17.304 2.337 18.343 12.050 5.204 870 376 56.484
% st. od općine 30,64 4,14 32,47 21,33 9,21 1,54 0,67 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 17.304 2.337 1.310 634 289 145 75 883
Općina VELIKA KLADUŠA
Br.naselja 1 2 19 23 3 1 49
Populacija 6.969 4.610 23.704 16.411 1.088 139 52.921
% st. od općine 13,17 8,71 44,78 31,00 2,06 0,26 99,98
Prosjeĉno st. po naselju 6.969 2.305 1.248 714 363 139 1.080
Unsko – sanski kanton
Br.naselja 1 3 3 16 72 99 81 47 21 3 346
Populacija 45.807 44.628 20.184 43.989 95499 64.375 25.567 6.548 1.224 0 347.821
% st. od općine 13,17 12,83 5,80 12,65 27,46 18,51 7,35 1,88 0,35 0,00 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 45.807 14.876 6.728 2.749 1.326 67.5 282 139 58 0 1.005
17
VELIĈINSKA STRUKTURA NASELJA NA PODRUĈJU KANTONA U 2011. GODINI/5
_____________
5.Izvor podatak: Općinske sluţbe civilne zaštite 2011.godina
Tabela br.11. I II III IV V VI VII VIII IX X ukupno
općina 45.000+ 10-20 5-10 1.950-5.000 950-1.950 450-950 195-450 96-195 2-95 Bez stanovnika
Općina BIHAĆ
Br.naselja - - 1 6 8 22 38 18 40 11 133
Populacija - - 8.100 17.040 9.636 14.224 10.438 2.283 1.460 - 63.181
% st. od općine - - 12,8 26,9 15,3 22,5 16,5 3,6 2,3 - 100,00
Prosjeĉno st. po naselju - - 8.100 2.840 1.205 647 275 127 37 - 475
Općina BOS. PETROVAC
Br.naselja - - - 2 1 - 10 - - - 13
Populacija - - 4.000 1.100 - 1.700 - - - 6.800
% st. od općine - - 58,8 17 - 25 - - - 100,00
Prosjeĉno st. po naselju - - 2.000 1.100 - 170 - - - 523
Općina
BOS. KRUPA
Br.naselja - - 1 5 5 4 6 3 1 -- 25
Populacija - - 5.211 13.468 6.509 2.866 1.782 425 51 - 30.312
% st. od općine - - 17,2 44,41 21,47 9,5 5,87 1,4 0.15 - 100,00
Prosjeĉno st. po naselju - - 5.211 2.69,36 1.301,8 716,5 297 141,6 51 - 1.212
Općina BUŢIM
Br.naselja - - - - 1 3 25 40 69 - 138
Populacija - - - - 1.175 2.016 6.031 5.816 4.179 - 19.217
% st. od općine - - - - 6,1 10 31,8 30,2 21,7 - 100,00
Prosjeĉno st. po naselju - - - - 1.175 1.008 241 145 61 - 139
Općina CAZIN
Br.naselja - - 2 11 8 4 - . - - 25
Populacija - - 13.800 38.368 11.616 3.284 - - - - 67.068
% st. od općine - - 20,57 57,19 17,31 4,91 . - - - 100,00
Prosjeĉno st. po naselju - - 6.900 3.488 1.452 821 - - - - 2.682,7
Općina KLJUĈ
Br.naselja - - 1 - 2 11 10 2 6 8 40
Populacija - - 6.020 - 3.400 8.525 3.700 289 359 - 22.293
% st. od općine - - 27,0 - 15,2 38,2 16,6 1,3 1,61 - 100,00
Prosjeĉno st. po naselju - - 6.020 - 1.700 775 370 14,5 60 - 557
Općina SANSKI MOST
Br.naselja 1 - - 1 9 11 13 6 19 7 67
Populacija 23.224 - - 2.127 11.365 7.730 4.283 693 1.621 - 51.053
% st. od općine 45,4 - - 4,16 22,3 15,1 8,4 1,3 3,2 - 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 23.224 - - 2.127 1.262 702 329 11,5 86 - 762
Općina VELIKA KLADUŠA
Br.naselja - - 1 1 14 23 8 1 1 - 49
Populacija - - 7.322 2.372 17.364 15.959 2.719 147 42 - 45.927
% st. od općine - - 15,9 5,16 39 34 5,6 12,3 0,1 - 100,00
Prosjeĉno st. po naselju - - 7.322 2.372 1.240 694 340 149 42 - 937
Unsko – sanski kanton
Br.naselja 1 - 6 26 48 78 110 70 136 26 475
Populacija 23.224 - 40.453 77.375 62.165 54.604 30.653 9.655 7.722 - 305.851
% st. od općine 7,59 - 13,2 25,2 20,3 17,8 10 31 2,5 - 100,00
Prosjeĉno st. po naselju 23.224 - 6.742 2.976 1.295 700 3.065 138 57 - 643
18
NASELJA NA PODRUĈJU OPĆINE/6
Tabela 12
Općina
Stamb. naselja
Industrijske zone
Turistiĉka lokacije
Gradsko naselje Seosko naselje
1 2 3 4 5 6
Bihać 11 7 11 1 114
Bosanska Krupa 3 4 9 2 20
Bosanski Petrovac 0 3 1 2 11
Buţim 0 1 1 1 132
Cazin 2 3 2 1 53
Kljuĉ 7 2 2 1 8
Sanski Most 2 3 1 3 64
Velika Kladuša 7 8 1 2 47
Ukupno: 32 31 28 13 449
A.5.1.1. STAMBENA NASELJA
Pod stambenim podruĉjem unutar naselja podrazumijeva se podruĉje na kojem se preteţno
nalaze porodiĉne kuće i stambene zgrade sa dva ili više stanova, ili blokovi zgrada i visoki stambeni
objekti sa više stanova.
Prema gore datom opisu na podruĉju Kantona evidentirana su tridesetdva stambena naselja.
A.5.1.2. INDUSTRIJSKE ZONE
Pod industrijskim zonama podrazumijevaju se podruĉja na kojima postoji organizovana
proizvodnja bilo koje grane privrede (industrija, mala privreda, lokacije na kojima se nalaze graĊevine
za prodaju razliĉitih vrsta roba i pruţanje usluga koje u obavljanju svoje djelatnosti imaju veće
skladišne prostore pa zbog veliĉine prostora ili vrste robe koju skladište predstavljaju potencijalnu
opasnost za nastajanje poţara).
Industrijska infrastruktura u Kantonu se stvarala oko većih centara izgradnjom industrijskih
zona koje su izmještene izvan naseljenih podruĉja iz razloga lakšeg i boljeg razvoja infrastrukture, ali i
oĉuvanja sredine u kojoj ljudi borave. Na podruĉju Kantona evidentirana je trideset i jedna industrijska
zona.
A.5.1.1.3. TURISTIĈKA NASELJA/7
U 2003. godini na podruĉju Kantona zabiljeţeno je 22.738 noćenja turista što ovaj Kanton
stavlja na šesto mjesto po broju noćenja turista u Federaciji BiH.
Znaĉajno bogatstvo Kantona ĉine prirodne ljepote jer ovo podruĉje obiluje brojnim rijekama i
termalnim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno-istorijskim spomenicima, što pogoduje razvoju
turizma na vodi, rekreativno-sportskog, banjskog, ribolovnog, kongresnog, tranzitnog, seoskog i eko-
turizma.
Osnovni turistiĉki kapaciteti i njihova struktura daje sljedeću sliku:
- ukupan broj soba odnosno leţaja (1015) je relativno mali u odnosu na veoma brojne i atraktivne
turistiĉke lokacije,
- najveći broj soba odnosno leţaja je u okviru hotela,
- disperzija smještajnih kapaciteta je neravnomjerna,
___________ 6.Izvor podataka: Općinske sluţbe civilne zaštite 2011.godine
7.Izvor podataka: Unsko-sanski kanton 2010 – federalni zavod za statistiku
19
Na osnovu izloţenih pokazatelja o veliĉini smještajnih kapaciteta i broju turista koje mogu
pruţiti, turistiĉke destinacije Kantona nisu mjesta na kojima se moţe oĉekivati pojaĉana opasnost od
nastajanja poţara.
A.5.1.4. GRADSKA I SEOSKA NASELJA
Pod gradskim ili urbanim naseljem podrazumijeva se veće naselje u kome glavnina stanovništva ţivi
i radi baveći se nepoljoprivrednim djelatnostima, prvenstveno industrijom, trgovinom i sekundarnim
djelatnostima. Osnovne karakteristike gradskog naselja koje ga odreĊuju su: asfaltne ili poploĉane
ulice, gradski trgovi i gradske ĉetvrti, parkovi, šetališta, glavnom gradskom ulicom, upravnim i
komunalnim funkcijama, obrazovnim ustanovama opšteg i posebnog karaktera, medijima, vjerskim
objektima, odreĊenim brojem prodavnica u većini sluĉajeva i sa robnim kućama, industrijskim i
proizvodnim pogonima po kojima se gradsko naselje razlikuje od seoskog koje je zasnovano na
poljoprivredi i nema gradskih sadrţaja. Ako se kao kriterij usvoji da gradsko naselje predstavalja
naselje veće od 5.000. stanovnika onda na podruĉju Kantona prema tabelarnom pregledu broj 11 ima
sedam gradskih naselja.
A.5.1.5. SEOSKA NASELJA
Selo ili ruralno naselje je naselje u kome se stanovništvo preteţno bavi poljoprivrednim
djelatnostima i nema gradskih sadrţaja tipiĉnih za gradska naselja. Selo je najbrojnija vrsta naselja koje
zavisno od terena na kome se nalazi moţe biti: zbijenog i raštrkanog tipa i naselja u nizu koja se
pruţaju niz putnu komunikaciju ili rijeĉne tokove. Osnovne karakteristike sela su: manji broj
stanovnika, mala gustina naseljenosti, slaba komunalna opremljenost, stanovništvo se preteţno bavi
poljoprivredom i stoĉarstvom, to jest primarnim djelatnostima. Prema tabelarnom pregledu broj 12 na
podruĉju Kantona ima ukupno 449 seoskih naelja svih oblika od raštrkanih naselja u brdskoplaninskim,
do zbijenih i izduţenih u ravniĉarskim i izduţenih uz puteve i rijeĉne tokove.
A.5.2. PREGLED ŠUMSKIH I POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA
Od ukupne površine Kantona prema podacima iz 1991. godine poljoprivredne površine su
zauzimale 224.141 ha ili 53,83%, dok su šumske površine zauzimale 190.880 ha ili 46,17% površine
Kantona. Dejtonskim sporazumom uĉešće poljoprivrednog i šumskog zemljišta u ukupnoj površini
Kantona je izmjenjeno.
Prema statistiĉkim podacima iz 2009. godine na poljoprivredne površine otpadalo je 181.107 ha
ili 43,9%, na šume 225.207 ha ili 54,7% , a na ostalo zemljište 14.486 ha ili 1,4% površine Kantona.
STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U KANTONU PO OPĆINAMA U 2009.GOD./8
Tabela br. 13
Općina
Ukup.
ha
Obradive površine u ha
Pašnjaci
Ribnjaci
Trstici i
bare
Svega Oranice
i bašte
Voćnjaci Vinogradi Livade
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Bihać 19.863 17.656 10.541 425 0 6.680 2.207 0 0
Bos. Krupa 27.794 21.584 17.038 474 0 4.072 6.210 0 0
Bos. Petrovac 28.400 20.100 8.305 250 0 11.500 8.300 0 0
Buţim 7.793 5.604 5.122 0 0 482 2.189 0 0
Cazin 22.502 20.472 16.581 326 0 3.656 2.030 0 0
Kljuĉ 14.954 13.189 8.188 505 0 4.496 1.765 0 0
Sanski Most 39.302 31.679 23.958 653 0 7.068 6.071 0 1.552
Vel. Kladuša 20.499 18.121 15.204 258 0 2.659 2.378 0 0
USK-a 181.107 148.405 104.982 2.901 0 40.522 31.150 0 1.552
Prema podacima iz tabelarnog pregleda broj 14 na podruĉju Kantona ima: 219.900 ha poljoprivrednog,
231.820 ha šumskog i 14.511 ha ostalog zemljište.
U drţavnom vlasništvu nalazi se: 44.113,64 ha poljoprivrednog, 182.513,77 ha šumskog i 10.315,77 ha
ostalog zemljišta. U privatnom vlasništvu nalazi se: 175.786,87 ha poljiorivrednog, 49.306,56 ha šumskog i 4.195,33 ha ostalog zemljišta.
__________ 8. Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku 2009. god
20
POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PREMA VLASNIŠTVU I KATEGORIJAMA KORIŠTENJA (KANTON) u hektarima/9
Tabela br. 14
Kategorija zemljišta
Naziv opć. Oranice Voćnjaci Vinogradi Livade Svega obrad. Pašnjaci Ribnjaci Ukup.poljop. Šume Ostalo Sve ukupno
1. BIHAĆ
drţavno 1.874,44 48,55 0,00 2.106,95 4.029,94 3.478,69 0,00 7.508,63 32.795,25 3.854,48 44.158,36
privatno 10.488,46 435,01 0,00 6.737,03 17.660,50 2.206,70 1,20 19.868,41 4.140,90 661,93 24.671,24
ukupno 12.362,90 483,56 0,00 8.843,98 21.690,44 5.685,39 1,20 27.377,04 36.936,15 4.516,41 68.829,60
2. BOS.KRUPA
drţavno 2.643,95 81,13 0,00 1.046,82 3.771,90 3.331,56 0,01 7.103,47 18.584,48 852,05 26.540,00
privatno 17.456,08 424,49 0,00 3.531,06 21.411,62 4.008,70 0,00 25.420,32 11.022,48 652,93 37.096,72
ukupno 20.100,02 505,61 0,00 4.577,88 25.183,52 7.340,26 0,01 32.523,79 29.606,96 1.504,98 63.635,72
3. BOS.PETROVAC
drţavno 1.091,00 20,00 0,00 2.453,00 3.564,00 5.732,00 0,00 9.296,00 40.901,00 904,00 51.101,00
privatno 7.578,00 248,00 0,00 9.250,00 17.076,00 3.009,00 0,00 20.085,00 2.763,00 235,00 23.083,00
ukupno 8.669,00 268,00 0,00 11.703,00 20.640,00 8.741,00 0,00 29.381,00 43.664,00 1.139,00 74.184,00
4. BUŢIM
drţavno 134,62 15,06 0,00 37.69 187,37 348,79 0,00 536,16 2.762,96 0,00 3.299,10
privatno 4.764,46 75,96 0,00 745,93 5.586,35 1.081,77 0,00 6.668,13 4.183,34 391,01 11.246,48
ukupno 4.899,08 91,02 0,00 783,62 5.773,72 1.430,56 0,00 7.204,29 6.946,29 395,01 14.545,59
5. CAZIN
drţavno 331,81 41,36 0,00 144,06 517,23 425,00 0,00 942,23 4.428,18 1.320,18 6.690,58
privatno 16.450,23 326,99 0,00 3.705,17 20.482,39 2.030,36 0,00 22.512,74 7.940,17 713,23 31.166,14
ukupno 16.782,04 368,34 0,00 3.849,23 20.999,61 2.455,36 0,00 23.454,97 12.368,35 2.033,41 37.856,73
6. KLJUĈ
drţavno 1.679,84 27,18 0,00 1.636,67 3.343,68 4.320,47 0,00 7.664 40.903,91 0,00 48.568,07
privatno 12.640,35 672,93 0,00 8.381,35 21.694,63 2.069,64 0,00 23.764,27 3.229,67 236,22 27.230,17
ukupno 14.320,19 700,10 0,00 10.018,02 25.038,32 6.390,11 0,00 31.428,43 44.133,59 236,22 75.798,24
7. SANSKI MOST
drţavno 3.717,00 74,00 0,00 2.055,00 5.846,00 4.091,00 0,00 9.937,00 39.763,00 2.073,00 51.773,00
privatno 25.875,00 819,00 0,00 6.043,00 32.737,00 3.838,00 0,00 36.575,00 9.182,00 704,00 46.461,00
ukupno 29.592,00 893,00 0,00 8.098,00 38.583,00 7.929,00 0,00 46.512,00 48.945,00 2.777,00 98.234,00
8. VEL.KLADUŠA
drţavno 375,00 4,00 0,00 266,00 645,00 481,00 0,00 1,126,00 2.375,00 1.312,00 4.813,00
privatno 15.806,00 246,00 0,00 2.573,00 18.625,00 2.268,00 0,00 20.893,00 6.845,00 597,00 28.335,00
ukupno 16.181,00 250,00 0,00 2.839,00 19.270,00 2.749,00 0,00 22.019,00 9.220,00 1.909,00 33.148,00
9. U S K – a
drţavno 11.847,65 311,27 0,00 9.746,19 21.905,12 22.208,51 0,01 44.113,64 182.513,77 10.315,71 236.943,11
privatno 111.058,57 3.248,37 0,00 40.966,55 155.273,49 20.512,17 1,20 175.786,87 49.306,56 4.195,33 229.288,76
ukupno 122.906,22 3.559,65 0,00 50.712,74 177.178,61 42.720,69 1,21 219.900,51 231.820,33 14.511,04 466.231,87
21
POVRŠINA ŠUMA PO OPĆINAMA PREMA VLASNIŠTVU I KATEGORIJAMA ( u hektarima)/10
Tabela br. 15.
Opĉina Vlasništvo Bihać B.Krupa B.Petrovac Buţim Cazin Kljuĉ S.Most V.Kladuša Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Visoke
šume
Drţavno 16 888 14 363 24 570 773 118 3 490 20 208 343 80 753
Privatno 227 783 971 292 818 89 5 002 2 194 10 376
Ukupno 17 115 15 146 25 541 1 065 936 3 579 25 210 2 537 91 120
Kulture Drţavne 2 858 1258 1 175 109 1 380 2 429 3 082 477 12 768
Privatne 0 9 0 0 1 0 0 4 14
Ukupno 2 858 1 267 1 175 109 1 381 2 429 3 082 481 12 782
Niske
šume
Drţavne 29 168 6006 10 714 990 2 810 5 583 9 716 1 489 66476
Privatne 4 098 5 577 1 686 2 079 4 070 1 209 5 443 4 382 28544
Ukupno 33 266 11 583 12 400 3 069 6 880 6 792 15 159 5 871 95 020
Šiblja i
goleti
Drţavno 4 729 1 903 3 674 132 855 2 026 2 455 511 16 285
Privatno 0 0 84 0 0 0 0 164 248
Ukupno 4 729 1 903 3 758 132 855 2 026 2 455 675 16 533
Ostalo Drţavno 1 309 342 602 25 161 604 328 11 3 382
Privatno 0 0 0 0 0 0 0 4 4
Ukupno 1 309 342 602 25 161 604 328 15 3 386
Ukupno drţavno 54 952 23 872 40 735 2 029 5 324 14 132 35 789 2 831 179 664
kupno privatno 4 325 6 369 2 741 2 371 4 889 1 298 10 445 6 748 39 186
UKUPNO 59 277 30 241 43 476 4 400 10 213 15 430 46 234 9 579 218 850
A.6. PREGLED GRAĐEVINA NA KOJIMA POSTOJI OPASNOST OD NASTAJANJA I
ŠIRENJA POŢARA A KOJE SU ODREĐENE PROCJENOM UGROŢENOSTI ZA
PODRUĈJE OPĆINE ILI GRADA
U izradi ovog pregleda za kategorizaciju graĊevinskih objekata korištena je Klasifikacija vrsta
graĊevinskih objekata koji kao statistiĉki standard prema ĉlanu 8. Zakona o statistici BiH (―Sluţneni
glasnik BiH‖, broj: 26/04 i 42/04) donosi Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
Prema navedenom statistiĉkom standardu, sve graĊevine podijeljene su na objekte
visokogradnje i nisko gradnje.
Objekti visokogradnje razvrstani su u stambene i nestambene zgrade. Stambene zgrade
razvrstane su u stanbene zgrade sa jednim stanom, sa dva i više stanova i stambene zgrade za
zajedniĉko stanovanje.
Nestambene zgrade razvrstane su u hotele i sliĉne zgrade, poslovne zgrade i zgrade za trgovinu
na veliko i malo, zgrade za transport i komunikacije, industrijske zgrade i skladišta, zgrade za kulturno
– umjetniĉku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i ostale
nastambe koje nisu svrstane u neku od navedenih kategorija.
Primjenjujući ovaj standard i Pravilnik o tehniĉkim normativima za hidrantsku mreţu za
gašenje poţara (―Sluţbeni list SFRJ‖, broj: 30/91), a u nedostatku podzakonskog propisa iz ĉlana 29.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu (―Sluţbene novine Federacije BiH‖, broj: 64/09) kojim se
treba urediti razvrstavanje graĊevina i kategorije ugroţenosti od poţara u zavisnosti od namjene,
zastupljenosti tehniĉko-tehnološkog procesa, vrsta i koliĉine materijala koji se u njima proizvode,
preraĊuju, prodaju i skladište, veliĉini i spratnosti graĊevine, lokacije graĊevine i vrste materijala koji
su upotrebljavani za njenu gradnju sve graĊevine na podruĉju Kantona razvrstane su u pet kategorija
ugroţenosti od poţara.
____________________
9. Izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a 2011. godina
10. Izvor podataka: Kantonalna uprava za šumarstvo USK-a 2011. godine
22
Na podruĉju Kantona ne postoje pravna lica ĉije se graĊevine mogu svrstati u I kategoriju
ugroţenosti od poţara.
Ostale graĊevine razvrstane su u ĉetiri kategorije i to :
II kategoriju ugroţenosti od poţara 2 objekta,
III kategoriju ugroţenosti od poţara 132 objekta,
IV kategoriju ugroţenosti od poţara 264 objekta,
V kategoriju ugroţenosti od poţara 520 objekata
Po donošenju propisa iz ĉlana 89. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu, općine su
duţne izvršiti ponovnu kategorizaciju objekata i u skladu sa tim odrediti koja pravna lica su
duţna donijeti svoje procjene i planove ugroţenosti od poţara i osnovati vlastite vatrogasne
jedinice.
A.7. PREGLED CESTOVNIH I ŢELJEZNIĈKIH PRAVACA KOJI PROLAZE PREKO
PODRUĈJA KANTONA UZ OZNAĈAVANJE PRIKLJUĈAKA LOKALNIH
SAOBRAĆAJNICA
Karta broj:1
23
A.7. PREGLED CESTOVNIH I ŢELJEZNIĈKIH PRAVACA KOJI PROLAZE PREKO
PODRUĈJA KANTONA UZ OZNAĈAVANJE PRIKLJUĈAKA LOKALNIH
SAOBRAĆAJNICA
A.7.1. CESTOVNI PRAVCI
Na karti broj 1 predstavljene su magistralne i regionalne ceste Kantona. Najznaĉajniji cestovni
pravci na podruĉju Kantona su:
MeĊunarodni: E 59 Karlovac – Bihać – Split
E 761 Izaĉić – Bihać – Jajce – Travnik – Sarajevo
Magistralni: M - 4.2 Velika Kladuša – Cazin – Bihać
M - 14 Bihać – Bosanska Krupa – Bosanski Novi
M - 5 Bihać – Bosanski Petrovac – Kljuĉ
M - 15 Prijedor – Sanski Most – Kljuĉ
SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA U KANTONU U 2009. GODINI /11
Tabela 16
Općina
Saobraćajna infrastrujtura u km Magistralne
ceste
Regionalne
ceste
Ukup. reg. i
mag. ceste
Lokalne ceste Ţeljezniĉka pruge
1 2 3 4 5 6
Bihać 59.0 66.0 125.0 92.0 52.0
Bosanska Krupa 37.0 73.0 110.0 170.0 28.0
Bosanski Petrovac 72.0 50.0 122.0 38.0 0.0
Buţim 22.0 26.0 48.0 43.0 0.0
Cazin 48.0 33.0 81.0 505.0 24.0
Kljuĉ 52.0 82.0 134.0 112.0 0.0
Sanski Most 30.0 117.0 147.0 203.0 0.0
Velika Kladuša 17.0 61.0 78.0 208.0 0.0
USK-a 337.0 508.0 845.0 1.371,0 104.0
Prema statistiĉkim podacima iz 2009. godine duţina magistralnih puteva u Kantonu iznosila je
337 km od ĉega asfaltiranih 259 km, a makadamskih 79 km. Stepen moderniziranosti magistralnih
puteva iznosi 84%. Duţina regionalnih puteva iznosila je 508 km, od ĉega asfaltiranih 405 km, a
makadamskih 103 km. Nivo modernizovanosti regionalnih puteva iznosi 72,5 %. Gustina kategorisane
putne mreţe na Kantonu iznosi 28/9 km/100 km2, što je znatno niţe od prosjeka Bosne i Hercegovine.
Prema podacima dobijenim od Direkcije regionalnih cesta Kantona i JP Direkcije cesta
Federacije BiH, duţina magistralnih cesta u 2011. godini iznosi 362 km, od toga asfaltiranih 309 km, a
makadamskih 53 km. Duţina regionalnih cesta na Kantonu iznosi 470 km, od toga asfaltiranih 367 km,
a makadamskih 103 km. Duţina lokalnih cesta iznosi 1.449 km, od toga asfaltiranih 823 km, a
makadamskih 626 km.
__________ 11. Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku 2009. godina
24
PREGLED MAGISTRALNIH CESTA SA DIONICAMA NA PODRUĈJU KANTONA/12
Tabela br. 17
R/b
Naziv ceste
Oznaka
Duţina
Stanje
Makadam
Asfalt
Širina
kolnika
1 2 3 4 5 6
1. gr. RH Izaĉić - Kamenica M - 5 (I dionica) 7 + 500 Asfalt 6 m
2. Kamenica - Bihać M - 5 (I dionica) 6 + 500 Asfalt 6 m
3. Bihać – Ripaĉ M - 5 (I dionica) 9 + 000 Asfalt 6 m
4. Ripaĉ - Vrtoĉe M - 5 (I dionica) 25 + 000 Asfalt 6-7 m
5. Vrtoĉe - Bosanski Petrovac M - 5 (I dionica) 18 + 600 Asfalt 6-7 m
6. Bosanski Petrovac – Bravsko M - 5 (II dionica) 18 + 000 Asfalt 6-7 m
7. Bravsko – Kljuĉ M - 5 (II dionica) 20 + 000 Asfalt 6-7 m
8. Kljuĉ – Veleĉevo – granica
entiteta
M - 5 (II dionica) 4 + 400 Asfalt 6 m
9. Ripaĉ – Uţljebić gr. RH M - 11 8 + 509 Asfalt 6 m
10. Bihać – Srbljani M - 14 11 + 651 Asfalt 6 m
11. Srbljani – Bosanska Krupa M - 14 22 +349 Asfalt 5, 6 m
12. Bosanska Krupa – Ljusina M - 14 8 + 000 Asfalt 6 m
13. Ljusina – Bosanska Otoka M - 14 2 + 000 Asfalt 6 m
14. Bosanska Otoka - granica
entiteta
M - 14 5 + 149 Asfalt 6 m
15. Bosanska Krupa – Gudavac M - 14.2 8 + 000 Asfalt 6 m
16. Gudavac – Krnjeuša M - 14.2 22 + 000 Makadam 5 m
17. Krnjeuša – Rainovci M - 14.2 20 + 000 Makadam 5 m
18. Rainovci – Bosanski Petrovac M - 14.2 3 + 031 Asfalt 5-6 m
19. Bos.Petrovac – Oštrelj – Drvar M - 14.2 26 + 864 Asfalt 6 m
20. Granica entiteta Sanski Most M - 15 5 + 000 Asfalt 6,5 m
21. Sanski Most – Vrhpolje M - 15 12 + 000 Asfalt 6,5 m
22. Vrhpolje – Kamiĉak M - 15 5 + 000 Asfalt 6 m
23. Vrhpolje – Podovi M - 15 3 + 000 Asfalt 5,5 m
24. Podovi – Zgon M - 15 16 + 750 Makadam 5 m
25. Zgon – Kljuĉ M - 15 7 + 800 Asfalt 5,5 m
25. Velika Kladuša – Grahovo M - 4.2 8 + 000 Asfalt 6 m
27. Grahovo – Skokovi M - 4.2 16 + 000 Asfalt 6 m
28. Skokovi - Ćoralići M - 4.2 5 + 000 Asfalt 6 m
____________ 12.Izvor podataka: JP Direkcija za ceste F BiH, 2011. Godina
25
PREGLED REGIONALNIH CESTA SA DIONICAMA NA PODRUĈJU KANTONA/13
Tabela br 18 R/b
Oznaka ceste
Broj dion.
Naziv dionice
1 2 3 4
1. R 400 I Skokovi (veza sa M 4.2) – Todorovo (skretanje za lokalnu cestu)
2. R 400 II Skokovi (veza sa M 4.2) – Todorovo (skretanje za lokalnu cestu) —Vrnograĉ (raskrsnica R 400 i R 401)
3. R 400a I Vel.Kladuša (raskrsnica u centru) – granica RH (pravac Topusko)
4. R 401 I Bosanska Otoka (veza sa M 14) Gornji Brigovi (raskrsnica R 401 i R 401b)
5. R 401 II Gornji Brigovi (raskrsnica R 401 i R 401b)- Radića Most (raskrsnica R 401 i R 401a)
6. R 401 III Radića Most (raskrsnica R 401 i R 401a) – Vrnograĉ (raskrsnica R 400 i R 401)
7. R 401 IV Vrnograĉ (raskrsnica R 400 i R 401) – Velika Kladuša (veza sa M 4.2)
8. R 401 V Velika Kladuša (veza sa M 4.2) – granica RH (pravac Slunj)
9. R 401a I Radića Most (raskrsnica R 401 i R 401a) – granica RH (pravac Glina)
10. R 401b I Gnjilavac (veza sa M 4.2) – Donja Koprivna (skretanje na lokalnu cestu)
11. R 401b II Donja Koprivna (skretanje na lok. cestu) – Gornji Brigovi (raskrsnica R 401 i R 401b)
12. R 402 I Gnjilavac (veza sa M 4.2) – Stijena (skretanje za Vilenjaĉu)
13. R 402 II Stijena (skretanje za Vilenjaĉu) – Ljusina (veza sa M 14)
14. R 403 I Trţaĉka Raštela (raskrsnica R 403 i R 403b) – Ĉoralići (veza sa M 4.2)
15. R 403a I Kamenica (veza sa M 5) – Gata (Skretanje za Banju)
16. R 403a II Gata (skretanje za Banju) – Trţaĉka Raštela (raskrsnica R 403 i R 403b)
17. R 403a III Bihać (raskrsnica kod pošte sata) – granica sa RH (pravac Lapac)
18. R 40b I Trţac (raskrsnica R 403 i R 403b) – Šturlić (raskrsnica)
19. R 403b II Šturlić (raskrsnica) – Grahovo (veza sa M 4.2)
20. R 404 I Milin Birt (veza sa M 15) – Linija Entiteta
21. R 404a I Bosanska Krupa (veza sa M 14.2) – Linija Entiteta
22. R 405 I Sanski Most (veza sa M 15) – Linija Entiteta
23. R 405 II Sanski Most (veza sa M 15) – Gornji Kamengrad (skretanje na lokalnu cestu)
24. R 405 III Gornji Kamengrad (skretanje na lok.cestu) –Lušci Palanka (raskrsnica cesta R 405, R407 i R 407a)
25. R 405 IV Lušci Palanka (raskrsnica cesta R 405, R 407 i R 407a)- Gudavac (veza sa M 14.2)
26. R 406 I Stari Majdan (raskrsnica sa R 404) – Linija Entiteta (Ljubija)
27. R 407 I Bosanski Petrovac (veza sa M 5) – Krnja Jela (skretanje na lokalnu cestu)
28. R 407 II Lušci Palanka (raskrsnica cesta R 405, R 407 i R 407a) – Korĉanica (kraj asfalta)
29. R 407a I Velagići (veza sa M 5) Sanica (raskrsnica sa R 10)
30. R 407a II Sanica (raskrsnica sa R 10) – Jelašinovci (skretanje na lokalnu cestu)
31. R 407a III Lušci Palanka (raskrsnica cesta R 405, R 407 i R 407a) – Jelašinovci (skretanje na lok.cestu)
32. R 407a I Dubovsko (veza sa M 5) – Orašac (skretanje na lokalnu cestu kod škole)
33. R 407a II Orašac (skretanje na lokalnu cestu kod škole) – Kulen Vakuf (raskrsnica sa R 408b)
34. R 408 III Kulen Vakuf (raskrsnica sa R 408b) – Martin Brod (raskrsnica sa R 408a)
35. R 408 IV Martin Brod (raskrsnica sa R 408a) – Guvno (granica USK-a)
36. R 408 I Martin Brod (raskrsnica sa R 408) – granica sa RH (pravac Doljani)
37. R 408 I Vrtoĉe (veza sa M 5) – Krnjeuša (veza sa M 14.2)
38. R 408a II Vrtoĉe (veza sa M 5) – Kulen Vakuf (raskrsnica sa R 408)
39. R 408b III Kulen Vakuf (kraj Mosta na Uni) – granica sa RH (pravac Lapac)
40. R 408b I Lanište (veza sa M 5) – Sanica (raskrsnica sa R 407a)
41. R 408b II Sanica (raskrsnica sa R 407a kod benziske Ĉavkunović) – Vrhpolje (veza sa M 15)
42. R 410 I Pudin Han (veza sa M 5) – Kamiĉak (veza sa M 15)
Najosnovniji pokazatelji kvaliteta putne mreţe: gustina, stepen modernizovanosti i kapacitet
odnosno nivo usluga, pokazuju da je kategorisana putna mreţa Kantona nerazvijena. Magistralni i
regionalni putni pravci prolaze kroz općinske centre što nepovoljno utjeĉe na prostorni razvoj centara
kao i osnovne funkcije puta (brzinu, kapacitet i bezbjednost saobraćaja), naroĉito u podruĉju općina
Bihać, Bosanska Krupa, Buţim i Velika Kladuša, a u nešto blaţoj formi u podruĉju Sanskog Mosta i
Cazina. ________________
13. Izvor podataka: Direkcija za ceste USK-a 2011. godina
26
A.7.2. ŢELJEZNIĈKI PRAVCI
Ţeljezniĉku infrastrukturu Kantona ĉini dio magistralnog ţeljezniĉkog pravca Sunja – Bihać –
Split. Dio pruge na teritoriji Bosne i Hercegovine je duţine 119 km, od toga na podruĉju Federacije
BiH 99,4 km, a na podruĉju Republike Srpske 19,6 km. Veći dio pve pruge prati dolina rijeke Une, po
ĉemu je i dobila naziv Unska pruga.
Dionica pruge Bosanski Novi–Bihać ima duţinu 65,9 km. Na ovom dijelu pruge ima 11
mostova sa ukupnom duţinom 473,32 m i 2 nadvoţnjaka. Najduţi most je Ĉeliĉni most sa ukupnom
duţinom od 155,36 m. Na ovom dijelu pruga ima 37 cestovnih prijelaza, od toga 30 prijelaza preko
lokalnih puteva i 7 prijelaza preko magistralnog puta. Ova dionica ima najveći uspon 6%, a najveći pad
2%. Na ovoj dionici pruga ima 91 krivinu radijusom od 300 m i manje u ukupnoj duţini od 18.077
metara.
Dionica pruge Bihać–Martin Brod–Knin duga je 113 km, od toga kroz Bosnu i Hercegovinu
prolazi 53,1 km. Preko rijeke Une pruga prolazi preko dva mosta duţine oko 70 m. Najviša taĉka
pruge je u stanici Kaldrma 673,00 mnm. Najveći uspon u smjeru Knina je 20% (duţina 13 km) a
najveći pad u smjeru Knina je 23% (duţina 18 km). Ukupna duţina mostova i vijadukta na ovoj dionici
je 985 m (najveća Krka, Ostrovica, Butišnica, Japod i Vrpolje), a ukupna duţina tunela je 11.820 m, a
najduţi su Ćelije, Popov kuk i Bjelila.
Maksimalna brzina kretanja vozova na dionici Bosanski Novi – Bihać je izmeĊu 60 – 65 km/h
a na dionici Bihać–Knin je izmeĊu 70–75 km/h. Od 1987. godine Unska pruga je elektrificirana.
Prezentirani pokazatelji su najbolja ilustracija karakteristika pruge. Oni potvrĊuju da se radi o
ţeljezniĉkom pravcu sa nepovoljnim eksploatacionim karakterstikama. Brzine vozova su relektivno
male, a za vozove veće mase nuţna je višestruka vuĉa.
A.8. PREGLED VODOVODNE I VANJSKE HIDRANTSKE MREŢE, GASOVODA,
NAFTOVODA I DRUGIH GLAVNIH INSTALACIJA ZA TRANSPORT
ZAPALJIVIH I OPASNIH MATERIJA
A.8.1. PREGLED VODOVODNE MREŢE
Na podruĉju Kantona izgraĊeno je osam većih vodovodnih sistema (Bihać, Bosanska Krupa,
Bosanski Petrovac, Buţim, Cazin, Kljuĉ, Sanski Most, Velika Kladuša). Pored ovih izgraĊeno je 265
seoskih i grupnih vodovoda koji pruţaju nizak standard vodosnabdijevanja. Javnim vodovodnim
sistemima upravljaju javna komunalna preduzeća koja snabdijevaju vodom za piće oko dvije trećine
stanovnika Kantona.
U općini Bihać snabdijevanje vodom za piće vrši se sa izvorišta: Klokot, Privilica, Ostravica,
Toplica i nekoliko manjih, uglavnom za potrebe lokalnih vodovodnih sistema, te bušenih bunara u
naselju Gata. Sa javnog vodovodnog sistema snabdijeva se 86 %, sa lokalnih vodovoda 11%
stanovništva općine, a 3% stanovništva nema riješeno pitanje vodosnabdijevanja. Redukcije u
snabdijevanju stanovništva vodom su rijetke, a dogaĊaju se uglavnom u vrijeme niskog vodostaja na
izvorištima. U nekim zonama snabdijevanja pritisak u mreţi nije na zadovoljavajućem nivou zbog
malog promjera cjevovoda na koji je prikljuĉen veliki broj korisnika, a naroĉito u naseljima Ripaĉ,
Ruţica, Ĉavkići, Dobrenica i Gata. Najveći problem vodosnabdijevanja u općini Bihać predstavljaju
veliki gubici u vodovodnoj mreţi (preko 60%).
Na podruĉju općine postoji 16 lokalnih seoskih vodovoda koji nemaju ugraĊeni sistem za
dezinfekciju vode, i kod kojih se uopšte ne vrši kontrola vode za piće, niti se oni redovno odrţavaju.
Nijedan od ovih vodovoda nije pod nadzorom nadleţnih institucija, a najteţe stanje u snabdijevanju
vodom za piće je u naseljima Martin Brod i Veliki i Mali Skoĉaj.
27
Vodosnabdijevanje u općini Bosanska Krupa vrši se sa izvorišta Dobrović, Luke i Ada.
Pokrivenost stanovništva u snabdjevenosti vodom sa glavnog vodovodnog sistema je 60%. Pored
gradskog vodovoda i lokalnog vodovoda za naselje Ostruţnicu koji su pod upravom komunalnog
preduzeća, izgraĊeno je još 12 lokalnih vodovoda. Lokalni vodovodi sa izuzetkom vodovoda u MZ-i
Ostruţnica su u vlasništvu mjesnih zajednica ili grupe mještana, a u većem broju sluĉajeva vlasništvo
nije definisano. Na lokalnim vodovodima se ne vrši kontrola kvaliteta vode i njihovo redovno
odrţavanje.
Snabdijevanje stanovništva vodom sa gradskog vodovodnog sistema je tokom cijele godine
redovno i nema redukcija i obustava u snabdijevanju. Postoje veliki gubici u gradskoj vodovodnoj
mreţi (oko 60%) prvenstveno zbog lošeg vodovodnog sistema, kao i zbog povećanog pritiska u mreţi
do ĉega je došlo nakon puštanja u rad bazena Hum. Najveći problem u vodosnabdijevanju općine su
nedovoljan pritisak u vodovodnoj mreţi u naseljima Ćojluk i Kobiljnjak i nedovoljne koliĉine vode za
piće u naseljima Jezerski, Mahmići, Suvaja, Veliki i Mali Radić, Vranjska i Gudavac.
Vodosnabdijevanje općine Bosanski Petrovac vrši se sa izvorišta Sanica općina Kljuĉ sa kojeg
se vodom za piće snabdijevaju sljedeći dijelovi općine: grad, mjesne zajednice Smoljani, Rašinovac,
Medeno Polje, Bjelajski Vaganac, dio Suvaje, Revenik i Kolunić. Ostali dijelovi općine Vrtoĉe,
Krnjeuša, Bjelaj, Bravsko i Suhaja, snabdijevaju se vodom iz lokalnih izvorišta. Ovim lokalnim
vodovodima upravljaju mjesne zajednice i na njima se ne vrši kontrola kvaliteta vode za piće, nite se
vodovodni sistem odrţava. Redukcije u snabdijevanju stanovništva vodom javljaju se u vrijeme
dugotrajnih suša kad se zbog nepovoljnih hidroloških uvjeta smanjuje izdašnost izvora. Najveće
probleme u snabdijevanju vodom imaju naselja: Janjila, Tavani, Huići i Vrtoĉe.
Vodosnabdijevanje urbanog dijela općine Buţim i naselja Varoška Rijeka, Lubarda,
Zaradostovo i dijela naselja Mrazovac, vrši se sa izvorišta Musići. Sa javnog vodovodnog sistema
kojim upravlja javno komunalno preduzeće, vodom za piće snabdijeva se 830 domaćinstava i 73 pravna
lica.
U odnosu na ukupan broj stanovnika općine sa gradskog vodovodnog sistema snabdijeva se
25%, sa lokalnih vodovodnih sistema 65%, a 10% stanovništa snabdijeva se vodom sa bunara, izvorišta
ili indidividualnih sistema vodosnabdijavanja. Na podruĉju općine evidentirano je 47 lokalnih
vodovoda kojim upravljaju mjesne zajednice ili odbori, a kontrola kvaliteta vode vrši se jednom
godišnje. Redukcije u snabdijevanju stanovništva vodom dogaĊaju se u ljetnom periodu kada dolazi do
smanjenja izdašnosti svih izvora na lokalnim vodovodima. Naselja koja nemaju riješeno redovno
snabdijevanje vodom za piće u dovoljnim koliĉinama i odgovarajući kvalitet su : Konjodor, Bućevci i
Ĉava.
Vodosnabdijevanje u općini Cazin vrši se preko gradskog vodovodnog sistema kojim je
pokriveno ¾ prostora općine odnosno oko 45.000 stanovnika. Ovaj vodovodni sistem sastoji se od pet
izvorišta : Vignjevići, Mutnik, Tahirovići, Stovrela i Pajića Potok. Ukupni gubici na vodovodnom
sistemu kreću se oko 45%. Pored gradskog vodovodnog sistema izgraĊeno je 16 lokalnih vodovodnih
sistema, sa kojih se vodom snabdijevaju naselja: Stijena, Donja Koprivna, Gornja Koprivna,
Ljubijankići i Skokovi. Izvorišta sa kojih se napajaju ova naselja nisu pod nadzorom i ne vrši se
kontrola kvaliteta vode za piće. U ljetnim mjesecima neka od ovih izvorišta presuše. Trenutne koliĉine
vode u vodovodnom sistemu ne bi bile dovoljne, ukoliko bi došlo do pokretanja industrijskih kapaciteta
koji su u prijeratnom periodu bili najveći potrošaĉi vode, a naroĉito u naseljima Mutnik i Tahirovići.
Urbani dio grada Kljuĉa, najveći dio naselja Zgon, Crljani i Humići snabdijeva se vodom sa
javnog gradskog vodovoda sa izvorišta Okašnica. Sistem je djelimiĉno rekonstruisan sa ugradnjom
cijevi većeg profila. Pored gradskog, izgraĊena su i 44 lokalna vodovodna sistema. U sastavu gradskog
vodovodnog sistema je lokalni vodovod Cigansko Vrelo. Ostalim lokalnim vodovodima gazduju sami
korisnici–mještani. Na tim vodovodima kvalitet vode se kontroliše veoma rijetko osim lokalnog
vodovoda u Sanici i Velagićima kojim upravlja d.o.o. ―Mrkva montaţa‖. Najugroţenija naselja po
pitanju snabdijevanja vodom za piće su Donji Kamiĉak i Biljani.
Općina Sanski Most snabdijeva se vodom za piće sa izvorišta Zdena i nekoliko manjih izvorišta
za potrebe lokalnih vodovodnih sistema. Izdašnost navedenih izvorišta onemogućuje kontinuirano
snabdijevanje stanovništva vodom. Sa javnog vodovodnog sistema snabdijeva se 50%, a sa lokalnih,
20% stanovništva općine.
28
Na podruĉju općine registrovano je devetnaest lokalnih vodovodnih sistema. U sastavu
gradskog vodovodnog sistema su lokalni vodovodi : Lušci Planka, Fajtovci, Donji Kamengrad, Stari
Majdan, Vrhpolje i Hrustovo. Ostali lokalni vodovodi nisu pod ingerencijama JKP ―Vodovod i
kanalizacija‖. Voda iz ovih vodovoda se ne kontroliše, niti se vrši njena dezinfekcija. Većina objekata
vodovodnog sistema graĊena je u novije vrijeme, osim u centralnoj gradskoj zoni gdje se zbog
dotrajalosti vodovodne mreţe javljaju najveći gubici vode. Fiziĉki gubici u vodovodnoj mreţi gradskog
vodovodnog sistema kreću se iznad 50%, a administrativni gubici kreću se oko 16 %.
Redukcije u snabdijevanju stanovništva vodom dogaĊaju se u periodima niskog vodostaja na
izvorištima, a uglavnom se odnose na lokalne vodovodne sisteme.
Vodosnabdijevanje u općini Velika Kladuša vrši se iz tri vodovodna sistema kojim upravlja JKP
―Vodovod i kanalizacija‖ Velika Kladuša i to: vodovodni sistem grada Velike Kladuše sa okolinom,
vodovodni sistem Slapnica – Vrnograĉ i vodovodni sistem Zborište.
Vodovodni sistem Velika Kladuša vodu crpi sa izvorišta Kvrkulje i Dabrovina. Sa ovog
vodovodnog sistema snabdijeva se vodom glavnina stanovništva općine i industrija. Ovaj vodovodni
sistem sastoji se iz šest strateških bunara i ĉetiri rezervoara Keserovića Brdo, Polje, Agrokomerc i
Mrkovine. Iz ovog vodovoda snabdijeva se vodom za piće i jedan dio stanovništva općine Cazin i
naselja u Republici Hrvatskoj. Trenutno u pogonu nije rezervoar Agrokomerc, zbog lošeg stanja u
kome se nalazi ovo preduzeće.. Malu iskorištenost ima rezervoar Mrkovine koji se koristi za
vodosnabdijevanje naselja Pećigrad, Gornja Luĉka i Šabići.
Vodovodni sistem Slapnice i Vrnograĉa crpi vodu u izvorišnoj zoni Slapnice. Iz ovog
vodovodnog sistema snabdijevaju se naselja Šestanovac, Tralješići, Dukići, Kuduzovići i Maćeša.
Vodovodni sistem Zborište crpi vodu sa izvorišta Grabovac.
Sa javnog vodovodnog sistema vodom za piće snabdijeva se 90% stanovništva općine Velika
Kladuša. Ostatak od oko 10% stanovništva nema kvalitetno riješeno pitanje snabdijevanja vodom za
piće. Na podruĉju općine registrovano je 115 lokalnih vodovoda sa kojih se vodom snabdijeva oko
7.000 stanovnika. Većina ovih izvorišta je neureĊena, a kvalitet vode se ne kontroliše.
A.8.2. VANJSKA HIDRANTSKA MREŢA
Vanjska hidrantska mreţa u općinama na podruĉju Kantona je nedovoljno izgraĊena.
Hidrantska mreţa nalazi se na vodovodnim cjevovodima kojima upravljaju općinska vodovodno –
komunalna preduzeća. Najveći dio postojeće vanjske hidrantske mreţe izgraĊen je u prijeratnom
periodu u skladu sa Pravilnikom o tehniĉkim normativima za hidrantsku mreţu za gašenje poţara
(―Sluţbeni list SFRJ‖, broj: 30/91).
Hidrantska mreţa izgraĊena je samo u uţim gradskim zonama na primarnoj i sekundarnoj
vodovodnoj mreţi promjera cijevi od 80–500 mm. Veliki broj naselja izvan urbanog podruĉja opštine
nema izgraĊenu vanjsku hidrantsku mreţu. Naroĉito loše stanje je na lokalnim vodovodima kojim
upravljaju mjesne zajednice ili grupe graĊana.
U ukupnom broju 99,9% hidranata su podzemni, a ostalo su nadzemni hidranti. Osnovni razlog
ovako malog broja nadzemnih hidranata u vanjskoj hidrantskoj mreţi je u cijeni ugradnje.
Orjentaciona vrijednost izgradnje jednog podzemnog hidranta je oko 2.000,00–2.500,00 KM a
nadzemnog i do 4.500,00 KM. Iz navedenih razloga većina općina prilikom projektovanja vodovodnog
sistema izbjegava izgradnju hidrantske mreţe ili je gradi samo djelimiĉno. Pritisak vode u vanjskoj
hidrantskoj mreţi razliĉit je od općine do općine i kreće se od 2–8,6 bara, odnosno jednak je pritisku
vode u vodovodnom sistemu. Prilikom postavljanja hidranata nisu poštovane odredbe u vezi rastojanja
izmeĊu spoljnih hidranata, pa su hidranti, radi smanjenja troškova postavljanja, na rastojanjima većim
od 80 odnosno 150 metara u naseljenim mjestima u kojima se nalaze preteţno stambeni objekti.
I pored ĉinjenice da je vanjska hidrantska mreţa izgraĊena samo u uţem gradskom jezgru ni u
jednoj općini nisu izgraĊena privremena ili stalna postrojenja za zahvatanje površinske vode na
otvorenim vodotocima kako bi se nadomjestio nedostatak hidrantske mreţe.
29
PREGLED VANJSKE HIDRANTSKE MREŢE U KANTONU PO OPĆINAMA/14
Tabela br. 19
Opĉina Nadzemni
hidranti
Podzemni
hidranti
U uţem
grad. jezgru
Izvan grada Vrsta
hidtanata
prema protoku
1 2 3 4 5 6
Bihać 13 86 78 8 N0 80
Bosanska Krupa 0 86 79 7 N0 80
Bosanski Petrovac
0 50 49 1 N0 80 – N0 50
Buţim 0 14 14 0
Cazin 6 72 16 62 N0 80 – N0 50
Kljuĉ 0 36 23 13 Sanski Most 0 300 290 10 N0 80
Velika Kladuša 0 77 74 3 N0 80
Ukupno: 19 721 623 104
A.8.3. GASOVODI, NAFTOVODI I DRUGE INSTALACIJE ZA TRANSPORT
ZAPALJIVIH I OPASNIH MATERIJA
Na podruĉju Kantona nema plinovodnih i naftovodnih instalacija i drugih instalacija za
transport zapaljivih i opasnih materija.
A.9. PREGLED VEĆIH GRAĐEVINA ZA USKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH,
EKSPLOZIVNIH I GASNIH MATERIJA ILI DRUGIH OPASNIH MATERIJA
Pod zapaljivim tekućinama i gasovima u ovoj procjeni ugroţenosti podrazumijevaju se
zapaljive tekućine i gasovi, utvrĊeni Zakonom o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih teĉnosti i
gasova (―Sluţbeni list SR BiH‖, broj: 39/89 i 36/90), Zakonom o prevozu opasnih materija (―Sluţbeni
list SFRJ‖, broj: 20/84) i Pravilnikom o izgradnji postrojenja za upaljive tekućine i uskladištavanju i
pretakanju upaljivih tekućina (―Sluţbeni kist SFRJ‖, broj: 20/1971). U ovim propisima utvrĊene su
osnovne smjernice za izgradnju magacina i skladišta za smještaj zapaljivih teĉnosti i gasova, objekata u
kojima se vrši proizvodnja ovih materija i odreĊene koliĉine i vrsta gasova odnosno koliĉina zapaljivih
teĉnosti po grupama, koja se moţe smjestiti u takve objekte. Istim zakonima ureĊena su pitanja
proizvodnje, prevoza, prometa i korištenja zapaljivih i eksplozivnih materija.
Uslovi koje moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija i kontejneri i druga priruĉna skladišta
za drţanje eksplozivnih materija i naĉin njihovog korištenja ureĊeni su Pravilnikom o uslovima koje
moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija na malo, kontejneri i druga priruĉna skladišta za
drţanje eksplozivnih materija i o uslovima i naĉinu njihovog korištenja (―Sluţbeni list SR BiH‖, broj:
21/78). Svi navedeni propisi primjenjuju se u skladu sa Poglavljem IX ĉlan 5. stav 1. Ustava Federacije
BiH kojim je utvrĊeno da svi zakoni i drugi propisi i sudska pravila koja su na snazi u Federaciji BiH
na dan stupanja na snagu ovog Ustava, ostaju na snazi u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim
Ustavom, dok nadleţni organi vlasti ne odluĉe drugaĉije. Na podruĉju Kantona nema većih graĊevina
za proizvodnju, zapaljivih eksplozivnih, gasovitih i drugih opasnih materija.
______________ 14. Izvor podatak : Općinska vodovodno – komunalna preduzeća, 2011.godina
30
VRSTE OPASNIH MATERIJA I NAĈIN UGROŢAVANJA Tabela br. 20
Opasnim materijama smatraju se materije, smjese i pripravci koji zavisno o sastavu, koliĉini i
koncentraciji mogu ugroziti zdravlje i ţivot ljudi, a prekomjernim zagaĊivanjem atmosfere, vode i zemlje
mogu prouzroĉiti i ekološke katastrofe. Prema Evropskom sporazumom o meĊunarodnom cestovnom
prijevozu opasnih roba (ADR) te Zakonu o prijevozu opasnih materija, sve opasne materije mogu se
podijeliti u devet klasa.
Vrsta opasnih materija Naĉin uroţavanja Klasa po ADR
1 2 3
aluminijev fosfid (otrov I stepena
otrovnosti)
akutno i hroniĉno trovanje 6
amonijak (bezvodni) akutno trovanje parama, korozivni uĉinak, eksplozija 2 benzol peroksid akutno trovanje, ubrzani metabolizam, eksplozija 5 bezolovni motorni benzin snaţan poţar, narkotiĉko djelovanje 3 bitumen trovanje produktima poţara, fotohemijski uĉinak 3 ĉaĊ kancerogeno trovanje 4 DBS(dodecilbenzen sulfonska kiselina) akutno trovanje, korozivni uĉinak 8 disuplin eksplozija, narkotiĉko djelovanje 2 dizel gorivo eksplozija, trovanje produktima trovanja 3 dušiĉna (nitratna kiselina) akutno i kancerogeno trovanje dušikovim oksidima u
poţaru,korozivni uĉinak 8
dušikov oxidul narkotiĉko djelovanje 2 eksplozivi eksplozija , korozivni uĉinak 1 etanol tehniĉki akutno trovanje, narkotiĉko djelovanje 3 etanol rafinirani tehniĉki akutno trovanje,narkotiĉko djelovanje 3 ferihlorid akutno trovanje 8 formaldehid narkotiĉko djelovanje 3 glikol akutno trovanje 3 hlor trovanje 2 kalcijev nitrat akutno trovanje parama, korozivni uĉinak 5 kaustiĉna soda kaustiĉni efekat, akutno trovanje, korozivni uĉinak 8 kisik ubrzani metabolizam, akutno trovanje 2 kerozin narkotiĉko djelovanje, trovanje produktima poţara 3 levoksin kancerogeno trovanje 3
loţ ulje eksplozija, trovanje produktima poţara 3
mazut eksplozija, trovanje produktima poţara, fotohemijski
uĉinak 3
natrijev hlorid akutno i kroniĉno trovanje, korozivni uĉinak 5 natrijev perbonat ubrzani metabolizam,akutno trovanje 5 natrijev peroksid ubrzani metabolizam, kroniĉno trovanje 5 perhloretilen kancerogeno trovanje, narkotiĉko djelovanje 6 pesticidi kancerogeni, akutni i otrovni produkti poţara, alergeni 6 petrolej narkotiĉko djelovanje 3
protolaze akutno i kroniĉno trovanje 9
razne kiseline akutno i kancerogeno trovanje u poţaru, korozivni uĉinak
8
soda akutno trovanje, korozivni uĉinak 8 solna kiselina trovanje parama 8 sumpor akutno trovanje 4 vulkasil (pulver SiO2) akutno trovanje s mogućnosti silikoze 9 ukapljeni naftni plin eksplozija ili poţar, narkotiĉko djelovanje 2 terc – butilmerkaptan narkoza, akutno trovanje 3 zemni plin akutno trovanje 2
31
KLASIFIKACIJA OPASNIH TVARI PO ADR-u
Tabela br.21
Klasa opasne materije
N a z i v 1 2
Klasa 1 eksplozivne materije i predmeti
Klasa 2 plinovi
Klasa 3 zapaljive tekućine
Klasa 4.1 zapaljive ĉvrste materije
Klasa 4.2 materije sklone spontanom samoupaljenju
Klasa 4.3 materije koje u dodiru sa vodom razvijaju zapaljive plinove
Klasa 5.1 oksidirajuće materije
Klasa 5.2 organski peroksidi
Klasa 6.1 otrovne materije
Klasa 6.2 infektivne tvari
Klasa 7 radioaktivne tvari
Klasa 8 korozivne (nagrizajuće materije)
Klasa 9 ostale opasne materije
32
PREGLED GRAĐEVINA ZA USKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH, EKSPLOZIVNIH, GASOVITIH I DRUGIH OPASNIH MATERIJA/15 Tabela br. 22
Lokacija
objekta
Vrsta
objekta
Broj
objek
.
Klasa
opasne
materije
Vrste opasne materije Dizel Benzin Auto plin Loţ ulje Plin za
dom
Ostali plinovi Eksplozi
vi
Ostale op. materije
vrsta koliĉ. vrsta koliĉ. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
Bihać pumpne stanice 16 K-2 i K-3 1106 m3 1090 m3 30 m3 - 1.800 kg - - - - -
skladište plina 1 K-2 - - - - - acetilen
inest.plin
medoki sik
plin mješ.
144 g
980 kg
600 kg
300 kg
- - -
skladište
hem.sirovine
1 K-3
sklad.
priv.eksploziva
2 K-1 - - - 60 m3 - - - 14.500 poliureta
n ciklopotr.
1000 m3
15 m3
Bos.Krupa pumpne stanice 12 k-2 i K-3 643,9 m3 470,1 m3 - 20 m3 2.470 kg - - - - -
obj.za prer.drveta K-3 - - - - - - - lakovi 5 t
Bos.Petrovac
pumpne stanice 3 K-3 120 m3 120 m3 - - - - - - - -
sklad. priv.eksploziva
1 K-1 - - - - - - - 500 kg - -
Buţim pumpne stanice 4 K-2 i K-3 429,2 m3 282,5 m3 - 58,2 m3 1.400kg - - - - -
sklad.boja i lakova 1 K-3 - - - - - - - - razreĊ.
lakovi boje
8 t
8 t 4 t
Cazin pumpne stanice 21 K-2 i K-3 1230 m3 1210 m3 - 210 m3 3.380 kg - - - - -
sklad.za pretak.plina 2 K-2 - - Plin za dom auto
plin 85 m3
- - - - - - -
prodav.boja i lakova 3 K-3 600kg
Kljuĉ pumpne stanice 5 K-2 i K-3 410 m3 310 m3 - - 2.795 kg - - - - -
Sanski Most pumpne stanice 11 K-2 i K-3 682 m3 795 m3 - 90 m3 6.520 kg - - - - -
Vel.Kladuša pumpne stanice 13 K-2 i K-3 732 m3 704 m3 10 m3 - 4.628 kg - - - - -
asfaltna baza 2 K-3 50 m3 - - - - - - - betumen 90 m3
sklad.priv.eksploziva 1 K-1 - - - - - - - 2000 kg - -
sklad.sir.za proizvod. 1 K-2 i K-3 - - - - - - - - amonijak
mazut
1000 kg
1900 kg
_________________
15. Izvor podataka : Općinske sluţbe civilne zaštite 2011. godina
33
Podaci navedeni u tabelama dobijeni su iz općinskih sluţbi civilne zaštite. Prema
dobijenim informacijama ne postoje baze podataka o objektima za skladištenje zapaljivih
eksplozivnih, gasovitih i drugih opasnih materija iako je propisana obaveza da se prilikom izrade
tehniĉke dokumentacije za ove objekte unesu podaci o koliĉinama i vrsti opasnih materija.
Sluţbe koje izdaju odobrenje za graĊenje za takve objekte ne vode baze podataka o njima niti ih
dostavljaju drugim organima i sluţbama koje vrše nadzor nad njihovim radom.
Iz tabelarnog pregleda vidljivo je da meĊu ovim objektima po svojoj brojnosti najviše ima
pumpnih stanica za snabdijevanje motornih vozila pogonskim gorivom ĉiji se kapaciteti kreću od
120.000–200.000 litara pogonskog goriva. Na podruĉju kantona postoje i 3 terminala za naftne derivate
od kojih su dva u vlasništvu Federacije BiH i trenutno se ne koriste, a jedan terminal u vlasništvu
preduzeća Energopetrol d.o.o. Srajajevo – Instalacije 105 Bihać, kapaciteta 17.800.00 tona. Ovaj
terminal je trnutno prazan.
A.10. PREGLED GLAVNIH ENERGETSKIH INSTALACIJA/16
Elektroenergetska infrastruktura na podruĉju Kantona obuhvaća postrojenja za proizvodnju,
prijevoz i distribuciju elektriĉne energije.
A.10.1. PROIZVODNJA ELEKTRIĈNE ENERGIJE
Proizvodnja elektriĉne energije za elektroenergetski sistem vrši se u tri hidroelektrane ĉija
instalirana proizvodna snaga izmosi 9,96 MW i to :
- MHE ―Una Kostela‖ Sn = 9,34 MW
- MHE ―Krušnica‖ Sn = 0,46 MW
- MHE ―Bihać‖ Sn = 0,16 MW
Ove hidroelektrane za proizvodnju koriste hidropotencijal – vodu i protoĉnog su tipa, odnosno
nemaju mogućnost akumulacije vode. Ukupna proizvodnja tokom godine zadovoljava jedva 8 – 15 %
potreba Kantona za elektriĉnom energijom. Ostale potrebe za elektriĉnom energijom Kanton
zadovoljava preuzimanjem iz elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine.
PROIZVODNJA ELEKTRIĈNE ENERGIJE NA PODRUĈJU KANTONA Tabela br. 23
Godina Proizvodnja elektriĉne
energije (kwh)
Preuzeto iz sistema BiH
(kwh)
Ukupna potrošnja elektriĉne
energije (kwh)
1 2 3 4
2000 32.175.841 335.445.217 367.621.058
2001 45.789.329 329.660.362 375.449.691
2002 49.258.024 334.829.008 384.087.032
2003 42.901.747 363.809.451 406.711.198
2004 49.499.426 372.794.376 422.293.802
2005 53.710.963 377.560.433 431.271.396
2006 48.363.730 388.502.855 436.866.585
2007 47.713.868 402.248.758 449.962.626
2008 47.842.083 427.104.946 474.947.029
2009 46.188.095 433.179.940 479.368.035
2010 53.474.687 437.579.357 491.054.044
Prema podacima iz tabele u periodu 2000 – 2010. godina najveća proizvodnja elektriĉne
energije na podruĉju Kantona ostvarena je 2010. godine u iznosu E = 53.474.687 kwh, a najmanja
proizvodnja 2000. godine u iznosu E = 32.175.841 kwh.
______________
16.Izvor podataka: JP Elektroprivreda BiH, Sarajevo 2011.godina
34
A.10.2. PRIJENOS ELEKTRIĈNE ENERGIJE
Prijenos elektriĉne energije na podruĉju Kantona ostvaruje se prenosnim sistemima na 220 kv i
110 kv naponima. Napajanje elektriĉnom energijom vrši se sa tri strane:
- DV 220 kV Prijedor – TS 220/110 Bihać 1 i paralelno DV 110 kV Prijedor – TS 110 kV
Bosanska Krupa – TS 220/110 kV Bihać 1
- DV 110 kV koji ide iz Republike Hrvatske preko Kulen Vakufa do TS 220/110 kV Bihać 1 i
Kulen Vakuf, Bosanski Petrovac, Kljuĉ i Sanski Most.
- DV 110 kV Drvar – Bosanski Petrovac
Prenosna elektroenergetska mreţa na podruĉju Kantona je u potpunosti sanirana, i zamkasta tako
da pri redovnim remontima nema zastoja u isporuci elektriĉne energije osim kada se vrši remont
trafostanica 110/x kV koje su radijalno povezane na elektroprenosnu mreţu TS 110/20/10 kV Cazin 2 i
TS 110/20/10 kv Bihać 2. Elektroprenosna 110 kV mreţa je sva na ţeljeznorešetkastim stubovima,
presjek uţeta AlFe 150/25 m2
i optiĉkim zaštitnim uţetom koji osim zaštite omogućava i prenos
komunikacije izmeĊu trafostanica. Na podruĉju Kantona imamo 10 TS 110/x kv i to :
1. TS 220/110 kV ―Bihać 1‖ sa transformatorom 220/110 kV instalirane snage Sn = 150 MW,
1.1. TS 110/35/10 kV ―Bihać 1‖ transformator Sn = 2x20 MW
2. 110./35/10 kV ―Cazin 1‖ transformator Sn = 20 MW
3. TS 110/35/10 kV ―Velika Kladuša‖ transformator Sn = 20 MW
4. TS 110/35/10 kV ―Bosanska Krupa‖ transformator Sn = 20 MW
5. TS 110/35/10 kV ―Vrnograĉ‖ transformator Sn = 20 MW
6. TS 110/20/10 kV ―Cazin 2‖ transformator Sn = 16 MW
7. TS 110/20/10 kV ―Bihać 2‖ transformator Sn = 16 MW
8. TS 110/20/10 kV ―Sanski Most‖ transformator Sn = 20 MW
9. TS 110/20/10 kV ―Kljuĉ‖ transformator Sn = 20 MW
10. TS 110/35/19 kV ―Bosanski Petrovac‖ transformator Sn = 20 MW
11. TS EVP 110/25 kV ―Kulen Vakuf‖ transformator Sn = 16 MW
A.10.3. DISTRIBUCIJA ELEKTRIĈNE ENERGIJE
Distribuciju elektriĉne energije na podruĉju Kantona obavlja JP ―Elektroprivreda‖ Sarajevo
preko svoje distributivne mreţe. Distributivna elektroenergetska mreţa na podruĉju Kantona je zraĉna i
kabelska. Zraĉne mreţe na stubovima i golim zraĉnim vodovima ima ukupno 1.475.504 km, a
kabelske 20/10 kv mreţe ukupne duţine 111.037 km. Zraĉna mreţa je preteţno na drvenim kestenovim
stubovima koji su u veoma lošem stanju zbog dotrajalosti. Niskonaponska mreţa je takoĊer zraĉna sa
samonosivim kabelskim snopom (SKS) i golim AlFe vodovima razliĉitog presjeka, preteţno na
drvenim kestenovim stubovima, a jedan dio te mreţe je u poslijeratnom periodu postavljen na
armiranobetonske stubove. Ukupna duţina niskonaponske mreţe iznosi 2.863.52 km.
NISKONAPONSKA MREŢA U (km) Tabela br. 24
Niskonaponska mreţa (km)
Podzemna AIFe (razliĉitih presjeka) SKS mreţa 111.82 2.034.75 710,36
Ukupno: 2.863,52 km
Na osnovu podataka moţe se zakljuĉiti da je distributivna elektroenergetska mreţa preteţno
zraĉna i na drvenim stubovima. Distributivna mreţa je u ratnom periodu pretrpjela veća oštećenja, a
sanacija je samo djelimiĉno izvršena tako da se moţe zakljuĉiti da je ista nepouzdana zbog ĉega se
javljaju problemi u snabdijevanju graĊana elektriĉnom energijom. Snabdijevanje 86.815 potrošaĉa
elektriĉnom energijom vrši se preko 1.368 trafostanica ukupne instalirane snage od Sn = 335.348
MW. Trafostanice su razliĉitog tipa od stubnih STS-B i STS-Ţ za snagu transformatora
od 50-250 kVA, do slobodnostojećih limenih ili betonskih za veće jedinice od 250-1000 kVA.
35
Na karti 2. data je energetska infrastruktura Kantona.
36
A.11. PREGLED ZNAĈAJNIJIH GRAĐEVINA U KOJIMA PRIVREMENO ILI STALNO
BORAVI VEĆI BROJ LICA
Pravilnikom o tehniĉkim normativima za hidrantsku mreţu za gašenje poţara osim graĊevina u
kojima se proizvode, preraĊuju ili uskladištuju zapaljive teĉnosti, gasovi i druge opasne materije u
kategorije ugroţenosti razvrstani su i javni poslovni i stambeni objekti koji mogu da prime 20 ili više
lica tako da su:
- javni, poslovni i stambeni objekti koji mogu da prime više od 500 lica razvrstani u III kategoriju
ugroţenosti od poţara;
- javni, poslovni i stambeni objekti koji mogu da prime od 100 do 500 lica razvrstani su u IV
kategoriju ugroţenosti od poţara;
- javni, poslovni i stambeni objekti koji mogu da prime od 20 do 100 ljudi razvrstani su u V
kategorija ugroţenosti od poţara.
PREGLED GRAĐEVINA U KOJIMA PRIVREMENO ILI STALNO BORAVI VEĆI BROJ LICA/17
Tabela br. 25
OPĆINA VRSTA OBJEKTA
Ukupno Javni objekti Poslovni objekti Stambeni objekti Kateg.ugr.od
poţara Broj objekata Kateg.ugr.od
poţara Broj objekata Kateg.ugr.od
poţara Broj objekata
1 2 3 4 5 6 7 8
Bihać
K3 8 K3 0 K3 0 K3- 8
K4 9 K4 12 K4 25 K4–46
K5 8 K5 29 K5 127 K5 - 164
Ukupno 25 41 152 218
Bos.Krupa
K4 6 K4 0 K4 0 K4 -6
K5 6 K5 17 K5 44 K5-67
Ukupno 12 17 44 73
Bos.Petrovac
K3 3 K3 0 K3 0 K3-3
K4 26 K4 4 K4 20 K4-50
K5 1 K5 13 K5 10 K5-24
Ukupno 30 17 30 77
Buţim
K3 5 K3 12 K3 0 K3-17
K4 5 K4 3 K4 1 K4-9
K5 7 K5 6 K5 1 K5-14
Ukupno 17 21 2 40
Cazin
K3 0 K3 0 K3 0 K3-0
K4 15 K4 2 K4 5 K4-22
K5 2 K5 10 K5 41 K5-53
Ukupno 17 12 46 75
Kljuĉ
K3 3 K3 1 K3 0 K3-4
K4 6 K4 1 K4 8 K4-15
K5 15 K5 9 K5 28 K5-52
Ukupno 24 11 36 71
Sanski Most
K3 0 K3 4 K3 0 K3-4
K4 41 K4 23 K4 19 K4-83
K5 41 K5 27 K5 0 K5-68
Ukupno 82 54 19 155
Vel.Kladuša
K3 5 K3 14 K3 0 K3-19
K4 13 K4 2 K4 6 K4-21
K5 24 K5 18 K5 35 K5-77
Ukupno 42 34 41 117
Ukupno USK-a
K3 24 K3 31 K3 0 K3-55
K4 121 K4 47 K4 84 K4-252
K5 104 K5 129 K5 286 K5-519
____________ 17. Izvor podataka: Općinske sluţbe civilne zaštite 2011. godina
37
Skraćenice koje se koriste u ovoj tabeli imaju sljedeće znaĉenje:
- K3 – predstavlja kategoriju tehnološkog procesa ugroţenosti od poţara u koju spadaju pogoni u
kojima se radi sa zapaljivim teĉnostima ĉija je taĉka paljenja 100 – 300 0C, ĉvrstim materijalom ĉija je
taĉka paljenja do 3000C i javnim poslovnim i stambenim objektima koji mogu da prime više od 500
lica.
- K4 – predstavlja kategoriju tehnološkog procesa prema ugroţenosti od poţara u koju spadaju pogoni
u kojima se radi sa teĉnostima,ĉvrstim materijama ĉija je taĉka paljenja iznad 3000C i javnim
poslovnim i stambenim objektima koji mogu da prime od 100 do 500 lica.
- K5 – predstavlja kategoriju tehnološkog procesa ugroţenosti od poţara u koju spadaju pogoni u
kojima se radi sa negorivim materijama i hladnim mokrim materijalom i objekti koji mogu da prime od
20 do 100 ljudi.
A.12. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA I BROJ DOBROVOLJNIH I
PROFESIONALNIH VATROGASNIH JEDINICA ZA GAŠENJE POŢARA
A.12.1. ORGANIZACIJA VATROGASNE DJELATNOSTI
Vatrogastvo je obavezna javna sluţba ĉija je djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih
dobara od poţara ĉije trajno i neometano obavljanje osigurava Federacija BiH, kantoni i općine na
naĉin utvrĊen Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu. Vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne
jedinice, vatrogasna društva i vatrogasni savezi.
Osnovni nosilac organiziranja, pripremanja i provoĊenja vatrogasne djelatnosti u Federaciji BiH
su općine, grad i kanton, a Federacija osigurava jedinstveno i efikasno funkcionisanje ove djelatnosti
na podruĉju Federacije.
Struktura vatrogasnih snaga utvrĊuje se u skladu sa Procjenom ugroţenosti od poţara i
kadrovskim i materijalnim i drugim uslovima kantona, općine, grada. Osnovne snage za obavljanje
vatrogasne djelatnosti su :
1. Profesionalne vatrogasne jedinice koje osniva kanton, općina i grad;
2. Dobrovoljne vatrogasne jedinice koje osnivaju dobrovoljna vatrogasna društva;
3. Vatrogasne jedinice pravnih lica;
4. Jedinice i povjerenici civilne zaštite, sluţbe zaštite i spašavanja, organi uprave civilne zaštite,
štabovi civilne zaštite i jedinica za zraĉni transport koju osniva Federacija BiH, koje djeluju u
toku izvoĊenja vatrogasne intervencije;
5. Operativni centri civilne zaštite općine, grada, kantona i Federacije koji osiguravaju
komunikacijsko-informacijsku podršku štabovima civilne zaštite i drugim organima koji
rukovode akcijama zaštite i spašavanja na podruĉju ugroţenom od poţara.
A.12.2. PROFESIONALNE, DOBROVOLJNE I VATROGASNE JEDINICE PRAVNIH LICA
Vatrogasnu djelatnost na podruĉju Kantona obavljaju profesionalne, dobrovoljne i vatrogasne
jedinice pravnih lica.
A.12.2.1. PROFESIONALNE VATROGASNE JEDINICE
Profesionalne vatrogasne jedinice su glavna snaga u gašenju poţara i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara ugroţenih poţarom koje obavezno osnivaju općine kao vlastitu profesionalnu
vatrogasnu jedinicu ili zajedniĉku vatogasnu jedinicu sa jednom ili više općina ili sa jednim ili više
pravnih lica a kanton kao zajedniĉku profesionalnu jedinicu koju osniva sa svim ili pojedinim
općinama na podruĉju kantona.
Sve općine na podruĉju Kantona su osnovale vlastitu profesionalnu vatrogasnu jedinicu kao
unutrašnju organizacionu jedinicu u okviru sluţbe civilne zaštite općine.
38
PREGLED PROFESIONALNIH VATROGASNIH JEDINICA OPĆINA I NJIHOVE
POPUNJENOSTI I OPREMLJENOSTI/18
Tabela br. 26
Profesionalna
Vatrogasna.jed.
Vatrogasna i druga vozila Kolektivna oprema Liĉna zaštitna
oprema
Sredstva veze i
komunikacije
Općina Broj oper. prip.
Naziv opć. karakteristike
god.proiz.
Broj voz.
Naziv i opće karakteris.
Kol.
Naziv i opće karakteristike
Kol.
Naziv i opće
karakteris.
Kol.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Bihać
2
9
navalno v.1972.god navalno v.1975.god cistern 1983. god.
cistern 1984. god. komandno v.1989.god. navalno v.1988.god. vat.pumpa 1981.god the. v. 1977.god. auto ljestve 1965.god. autoplatforma 1990.god kombi VW
pu.vozilo 1999.god.
1 1 1
1 1 1 1 1 1 1 1
1
pumpe agregat gener.za pjenu
ljestve kukaĉe ljest. rastegaĉe mehan. ljest.
3 1 1
2 4 1
izolacioni ap. šljemovi opasaĉi
zašt.uniforme zaštitne maske
25
30
30
30
30
mobilne rad.st. ruĉne
rad.stan.
7
5
Bosanski
Petrovac
4
teh.voz. 1973.god. navalno v.1978.god. terensko v.1998.god. voz.cisterna 1985.god.
1 1 1 1
pumpe vatr.aparati naprtnjaĉe metlarice crijeva 52 mm crijeva 75 mm
3 31 30 10 10 10
radne unifor. opasaĉi šljemovi sjekirice ĉizme zašt.maske
10 15 20 10 20 5
VHF fiksna Motorola prenosna Motorola
1
2
Bosanska
Krupa
8
naval.voz. DODGE
2200 1988.god. prateće voz.AVC 2002. god. komandno vozilo ŠKODA 2011.god.
1 1
1
pumpa
Rozenbauer pumpa CIGLER gen.za pjenu ljestve kukaĉe ljestve meh. ljestve rast. naprtnjaĉe brentaĉe vatr.cr.110 mm
vatr.cr. 75 mm vatr.cr. 52 mm vatr.apar.za gaš. pjena za gašenje
1 1 1 1 1 1 20 1 12
20 10 6
50 l
vatrog.odjela
vatr.kacige zašt.ĉizme zašt.rukavice zašt.opasaĉi zašt. maske izolac.aparat radne uniforme
7
20 6 5 10 7 8 7
- -
Buţim
6
nav.voz. ―Zastava‖
64D 1983.god. nav.‖Bedford‖ 1958.god. nav. ―Mercedes‖ 1966. god.
1 1
1
vatr.crijeva
ljestve naprtnjaĉe
7
4 12
vatr.odijela
radni opasaĉi vatr.kacige radne uniforme zašt.ĉizme zašt.rukavice
12
6 12 12 6 6
- -
Cazin
18
nav.v.Magirus 200D 1976.g. nav.v.16 A Magirus 200D 1975.god. voz.za teh in.Mercedes 1978. autocisterna FAP 16,20 1987. voz.za prij.ljudi Opel 1974.g. kombinov.v. MAN 2009.god.
1
1 1 1 1 1
vatr.pum.Zigler spusnica uskoĉnica naprtnjaĉe ljestve prislanj. ljestve kukaĉe ljestve rastegaĉe
1 1 1 30 1 1 1
rad. uniform. šljem opasaĉ ĉizme cipele sjekirice izol. ap.odj.za pril.i pr.kr.vat
18 18 18 18 18 18 3 3
Motor. GP 300 pren. Motor.GP 340 pren. Motor.GM
300 pren.
Motor.GM
380 pren.
4
3
3
1
39
_______________________
18. Izvor podataka: Općinske sluţbe civilne zaštite 2011. godine
Profesionalna
vatrogasna
jedinica
Vatrogasna i druga vozila Kolektivna oprema Liĉna zaštitna
oprema
Sredstva veze i
komunikacije
Općina Broj oper. prip.
Naziv opć. karakteristike
god.proiz.
Broj voz.
Naziv i opće karakteris.
Kol.
Naziv i opće karakteristike
Kol.
Naziv i opće
karakteris.
Kol.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Kljuĉ
11
navalno v.1966.god
kombinovano 1979.god. za teh.intervenciju 1990.god. za gaš.poţ. i sp.sa visine prateće vozilo 1977.god. kombi 1991.god.
1
1 1 1 1 1
pumpe
turbogen pp aparat uskoĉnica vatr.crijevo armature h-nastavci naprtnjaĉe ĉeliĉne metle
mlaznice razdjelnice sabirnice spojke kljuĉ za spoj agregati
3
2 15 1 30 10 5 5 20
17 5 3 22 4 2
zašt.odjela
opasaĉi maske šljemovi izol.aparati
3
33 10 15 22
VHF st.
GM900 st. GP 300 pr.
ruĉ.rad.st.
prenosne
1 2
4
Sanski
Most
15
kombinovano VD2 ―Mercedes‖ 1879. god. nav.v. ―Magirus‖170D 1979. nav.v.‖Magirus‖110 1970 g. auto-ljestve ―Magirus‖ 170 1970. god.
the.voz.‖Mercedes‖TLF 1974 komn.voz.Lada-Niva 2010.g.
1 1 1 1 1 1
agregat 7 kw naprtnjaĉe metlarice lopate vile motorna pila bater.lampa uţe
ljestve alu (4m) ljestve kukaĉe us.cr.‖A‖ us.cr. ―B‖ us.cr.‖C‖ potisna cr. ―B‖ potis. cr.‖C‖ hid.NAS. ―B‖ prelazne
sp B/C hid.klj. komp 15b
1 20 15 5 5 4 3 3
3 3 15 2 2 20 20 5 5
5 1
radon odijelo radni kombin. ĉizme rukavice šljem opasaĉ sjekirica uniforma
spiriton za dis
16 16 16 16 20 20 6 19
5
VHF bazna st. radio st.
1 4
Velika
Kladuša
12
nav.v.cisternqa FAP1314 1980.god. nav.v. ―Mercedes‖ 1966.god.
nav.v. STYER 1980.god. kombi VW teretno 1986.god.
1 1 1
1
ljestve rastegaĉe naprtnjaĉe vat.cr. ―C‖ vat.cr.‖B‖
vat.cr.‖A‖ vat.aparat S-9 vat.aparat S-6 vat.ap. CO2 ljestve kukaĉe va uţe ĉaklje motorna pila
lopata vitla za crijeva ml.za teš.pjenu cijevni mostić kramp prelaznica razdjelnica sabirnice
meĊumješalica hidr.nastavak hidr. kljuĉ ruĉna pila škare za ţeljezo umanjivaĉ prit.
1 8 28 17
12 4 1 4 1 5 2 1
5 4 3 3 3 12 4 4
4 4 4 1 1 1
vat.odijelo vat.kaciga zašt.ĉizme zašt.rukavice
radni opasaĉ izol.aparat uniforme vatr. sjekira r.bat.lampa
2 8 8 6
10 1 10 3 10
VHF stac.r.ur. ―Makson‖
1
40
Iz tabele broj: 26 moţe se vidjeti da su profesionalne vatrogasne jedinice općina loše
opremljene, sa starim vatrogasnim vozilima i dotrajalom liĉnom i zajedniĉkom vatrogasnom
opremom. Prosjeĉna starost vatrogasnih vozila za sve profesionalne vatrogasne jedinice iznosi
28,2 godine. Najveću prosjeĉnu starost vatrogasnih vozila ima profesionalna vatrogasna jedinica
Buţima 42,5 godina, a najmanju općina Bosanska Krupa 11,3 godine.
Broj vatrogasaca u profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina Bosanski Petrovac,
Bosanska Krupa i Buţim nije dovoljan da bi se radno vrijeme vatrogasne jedinice organizovalo
u smjenama.
KVALIFIKACIONA I STAROSNA STRUKTURA ZAPOSLENIH U PROFESIONALNIM
VATROGASNIM JEDINICAMA OPĆINA
Tabela. br. 27
Općina
Kvalifikaciona struktura zaposlenih u vatrogasnim jedinicama Starosni sastav pripadnika
(godina)
VSS
VŠS
VKV
SSS
KV Ukupan
broj operat. pripadnika
18 – 30
30 – 45
preko 45
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Bihać 1 2 2 9 15 29 1 14 13
Bosanski Petrovac - - - 4 - 4 - 2 2
Bosanska Krupa - 1 2 1 4 8 - 1 7
Buţim - - - - 6 6 - 3 3
Cazin - 1 - 17 - 18 1 14 3
Kljuĉ - 1 - 2 6 9 1 6 2
Sanski Most - - - 15 - 15 2 4 10
Velika Kladuša - - 1 3 8 12 - 8 4
Ukupno : 1 5 5 51 39 101 5 52 44
Iz tabele broj 27 moţe se vidjeti da profesionalne vatrogasne jedinice na podruĉju Kantona
imaju lošu kadrovsku i starosnu strukturu. Ĉlanom 75. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastva
utvrĊeno je da starješina profesionalne vatrogasne jedinice i njegov zamjenik moraju imati VII stepen
struĉne spreme. Ove uslove ne ispunjava ni jedna profesionalna vatrogasna jedinica na podruĉju
Kantona.
Profesionalne vatrogasne jedinice općina Bihać, Cazin, Kljuĉ, Sanski Most i Velika Kladuša
smještene su u vatrogasne domove. Općina Bosanski Petrovac ima vatrogasni dom ali zbog lošeg stanja
objekta vatrogasna jedinica je smještena u drugi objekat. Općine Bosanska Krupa i Buţim nemaju
vatrogasne domove i njihove vatrogasne jedinice su smještene u druge prostore.
A.12.2.2. DOBROVOLJNE VATROGASNE JEDINICE
Na podruĉju Kantona registrirano je pet dobrovoljnih vatrogasnih društva: Vatrogasno društvo
Otoka, DVD Buţim, Vatrogasno društvo Pećigrad, Vatrogasno društvo Kulen Vakuf i Vatrogasno
društvo Stari Majdan.
Navedena vatrogasna društva osnovana su po Zakonu o zaštiti od poţara (―Sluţbeni list SR
BiH‖, broj: 15/87). Ĉlanom 53. navedenog Zakona bilo je utvrĊena obaveza dobrovoljnog vatrogasnog
društva da u svom sastavu organizuje dobrovoljnu vatrogasnu jedinicu.
Dobrovoljne vatrogasne jedinice osnovane su u Vatrogasnom društvu Pećigrad,Vatrogasnom
društvu Kulen Vakuf i Vatrogasnom društvu Otoka. Vatrogasna društva Buţim i Stari Majdan nemaju
formirane dobrovoljne vatrogasne jedinice. Skupštine ovih društava se ne odršavaju redovno tako da će
usjlediti postupak njihovog brisanja iz registra udruţenja graĊana.
41
PREGLED DOBROVOLJNIH VATROGASNIH JEDINICA I NJIHOVE POPUNJENOSTI I
OPREMLJENOSTI/19
Tabela broj 28
_______________
19. Izvor podataka: Općinske sluţbe civilne zaštite 2011. godine
VATROGASNA JEDINICA VATROGASNA I DRUGA
VOZILA
KOLEKTIVNA OPREMA
LIĈNA ZAŠTITNA
OPREMA SREDSTVA VEZE
I KOMUNIKACIJE
Naziv DVD
Broj
operativnih
pripadnika
Naziv i opće
karakteristike, godina
proivodnje
Broj
vozil
a
Naziv i opće
karakteristike
Koliĉina
(kom.)
Naziv i opće
karakteristike Koliĉina
Naziv i
opće
karakter.
Koliĉin
a
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Vatrogasno
društvo
Kulen Vakuf
15
put.voz za prevoz
ljudi 1985 god.
Nav.voz. Reno za
gašenje šumskih
poţara1995.god.
1
1
crijevo za vodu
75mm
crijevo za vodu
52mm
aparat za g. poţ.
Metlarice
Mlaznice
naprtnjaĉe
3
10
2
2
3
2
vat.uniforme
gumene ĉizme
vat. šljem
opasaĉa
6
6
20
2
-
-
Vatrogasno
društvo
Otoka
28
-
metlarice
naprtnjaĉe
ljestve drvene
hid. dod. dvd.
hid.dod.jed.
razdjelnica 52/75
sabir. dvd.
usisna korpa
reduc. sp.52/75
razdj.52/75
mlaz. obiĉna 75
mlaz. obiĉ.
mlaz obiĉ.
crijevo 75
crijevo 52
šljem vatrga.
šljem vat. pl.
kljuĉ za hid. nas.
nosila
5
5
1
2
1
3
3
1
1
1
1
1
4
7
7
18
6
3
2
-
-
-
-
Vatrogasno
društvo
Pećigrad
43
vozilo za prevoz
ljudstva Kombi Tam
1975god.
1
megafon
izolacioni aparat
dov. cijevi 110
„B― cijevi
cijevi 52
mlaznica obiĉna
kluĉ za sp.cij.
ap.za gaš.S9
lopate
krampova
ĉaklje
metlarice
razdjelnica trd.
sabirnica dvd.
red. sp. 75/110
usisna kor. 110
san. tor.
nosila
naprtnjaĉa
elektr. sirena
ruĉna sirena
1
4
6
10
8
2
4
5
3
4
5
5
1
1
1
1
1
2
8
1
1
radne uniforma
zaštitna maska
vatr. kaciga
radni opasaĉ
zaštitne ĉizme
odj. za ul u va.
vatr. slj.
vat.op.
ribarske ĉizme
krattke ĉizme
22
17
30
20
12
2
20
18
2
10
-
-
DVD Buţim - U sastavu društva
nije forrmirana DVJ
-
-
-
-
-
-
-
DVD Stari
Majdan 0
U sastavu društva
nije forrmirana DVJ
-
-
-
-
-
-
-
42
A. 12.2.3. VATROGASNE JEDINICE U PRAVNIM LICIMA
Ĉlanom 88. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu utvrĊena je obaveza pravnih lica koja
proizvode, preraĊuju, distribuiraju ili skladište zapaljive, eksplozivne i druge opasne materije da
organiziraju vatrogasnu jedinicu. Taĉan broj preduzeća na koje se odnosi obaveza formiranja
vatrogasnih jedinica na podruĉju Kantona znaće se tek po donošenju podzakonskog propisa kojim se
ureĊuju kriteriji za razvrstavanje graĊevina u odgovarajuće kategorije ugroţenosti od poţara, u skladu
sa tehnološkim procesom, vrstom i koliĉinom materijala koji se u tim preduzećima proizvodi, preraĊuje
i skladišti.
Na podruĉju Kantona u privrednom društvu Energopetrol d.o.o. Sarajevo – Instalacije 105
Bihać, organizirana je vatrogasna jedinica. Jedinica je formirana u skladu sa ĉlanom 41. Zakona o
zaštiti od poţara (―Sluţbeni list SR BiH‖, broj: 15/87) u prijeratnom periodu.
Privatizacija ovog preduzeća još uvjek nije završena što se negativno odraţava i na vatrogasnu
jedinicu koja se nalazi u njegovom sastavu. Broj vatrogasaca u ovoj jedinici smanjen je sa 8 na 2, liĉna
i zajedniĉka oprema je zastarjela i ne zanavlja se već duţe vrijeme. Kako nije sigurno da će terminal za
skladištenje goriva ostati u sastavu ovog privrednog društva, ne zna se da li će ono u budućnosti imati
vatrogasnu jedinicu.
PREGLED VATROGASNIH JEDINICA PRAVNIH LICA I NJIHOVE POPUNJENOSTI I
OPREMLJENOSTI/20
Tabela br. 29
_______________
20. Izvor podataka: “D.O.O. Energopetrol” Sarajevo 2011. godina
VATROGASNA JEDINICA
VATROGASNA I DRUGA VOZILA
KOLEKTIVNA OPREMA
LIĈNA ZAŠTITNA OPREMA
SREDSTVA
VEZE I KOMUNIKA
CIJE
Naziv privrednog
društva
Broj operativ.pripad.
Naziv i opće karakteristike,
godina proivodnje
Broj voz.
Naziv i opće karakteristike Koliĉina
Naziv i opće karakteristike
Koliĉina
Naziv i opće karakt
Koliĉina
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Energopetrol d.o.o. Sarajevo Instalacije 105 Ribić-Bihać
2 0
0
prenosna pumpa Rosenba.
bacaĉ pjene Rosenbauer tlaĉna crijeva 75mm tlaĉna crijeva 52mm mlaznice „B― 75mm mlaznice „C―52mm univerzalna mlaznica meĊumješalica komplet mlaznica
kljuĉ za aktiviranje hidranata prelaznica 75/52 razdjelnica dvodjelna 2C/B sabirnica ljestve univerzalne ruĉna sirena fiksna stab. Sirena usisna crijeva 110mm usisna sitka 110 mm
ap za gaš. sa prahom S9 ap.za gašenje CO2-5 ap.za gaš. CO2-10 ap. za gaš. sa prah. S-50 izolacioni aparat sanitetska nosila reducir spojaka 75/110 kljuĉ za hidrant veliki
1 1
35 52 44 22 2 2 1 9
2 4 1 1 1 1
10 1
23 3 3
11 1 1 2
25
komplet azbestno odjelo zaštitna maska vat. šljem vatrogasna sjekira vatrogasni opasaĉ
1 5
12 3 9
-
-
43
A.13. PREGLED MJESTA NA KOJIMA POSTOJI STALNO VATROGASNO DEŢURSTVO
Sve profesionalne vatrogasne jedinice općina organizovale su rad vatrogasne jedinice u
smjenama tzv. ĉetverobrigadni sistem. Smjenski rad prilagoĊen je broju vatrogasaca u jedinici, tako da
u vatrogasnoj jedinici Bihać u smjeni radi šest, u vatrogasnoj jedinici Cazin ĉetiri, u vatrogasnoj
jedinici Sanski Most tri, u vatrogasnoj jedinici Kljuĉ dva, a u vatrogasnoj jedinici Bosanski Petrovac
jedan vatrogasac.
U vatrogasnoj jedinici Buţim u prvoj smjeni rade dva, a u drugim po jedan vatrogasac. U
vatrogasnoj jedinici Velika Kladuša deţurstvo je organizovano tako da u dvije smjene rade po dva, a u
dvije smjene rade po tri vatrogasca. Ĉetverobrigadni sistem rada u vatrogasnim jedinicama Bihać,
Bosanska Krupa, Cazin i Sanski Most organizovan je po rasporedu 12–24–12–48, a u vatrogasnim
jedinicama Bosanski Petrovac, Buţim, Kljuĉ i Velika Kladuša 2 prve smjene, 2 druge smjene, 2 treće
smjene i 48 sati odmora. U prvoj varijanti radno vrijeme u jednoj smjeni je 12 sati, a u drugoj 8 sati.
PREGLED MJESTA NA KOJIMA POSTOJI STALNO VATROGASNO DEŢURSTVO
Tabela br. 30
A.14. PREGLED UREĐENIH PRIRODNIH IZVORIŠTA VODE ZA GAŠENJE POŢARA
Pregled je uraĊen kao specifikacija prikazanih izvorišta vode za gašenje poţara datih u
poglavlju A.8 ove procjene ugroţenosti. Pregledom nisu obuhvaćena izvorišta vode sa kojih se vodom
za piće snabdijevaju lokalni vodovodi koji nisu u sistemu gradskih vodovoda kojima upravljaju općine.
U navedenom poglavlju su navedeni svi problemi vezani za lokalne vodovode, njihovu izdašnost i
mogućnost neprekidnog snabdijevanja stanovništva vodom za piće, kontrolisanja kvaliteta vode,
odrţavanja samih izvorišta i vodovodne mreţe. Iz navedenih razloga samo neki od lokalnih
vodovodnih sistema moţe obezbijediti dovoljne koliĉine vode za gašenje poţara.
Općina Naziv vatrogasne jedinice Lokacija na kojoj je organizovano deţurstvo
1 2 3
Bihać PVJ Bihać Ul. Đaĉka bb – vatrogasni dom
Bosanski Petrovac PVJ Bosanski Petrovac Ul. Bosanska 110 – zgrada općine
Bosanska Krupa PVJ Bosanska Krupa Ul. Dana nezavisnosti – zgrada fabrika stoĉne hrane
Buţim PVJ Buţim UL. 505. Viteške brigade 26 – zgrada općine
Cazin PVJ Cazin Ul. Srebreniĉkog genocida bb – vatrogasni dom
Kljuĉ PVJ Kljuĉ Ul. Branilaca BiH 62 – vatrogasni dom
Sanski Most PVJ Sanski Most Ul. Prijedorska bb – vatrogasni dom
Velika Kladuša PVJ Velika Kladuša Ul. Trg mladih 1 – vatrogasni dom
44
PREGLED UREĐENIH PRIRODNIH IZVORIŠTA VODE ZA GAŠENJE POŢARA/21
Tabela br. 31
_______________
21. Izvor podataka: Općinske sluţbe civilne zaštite 2011. Godina
R/b OPĆINA NAZIV OBJEKTA
(vodozahvati,
VELIĈINA
(l/sek, m3 )
Godina
izgradnje LOKACIJA
1 2 3 4 5 6
1.
Bihać
Izvorište Klokot
Izvorište Privilica
Izvorište Trbljenik
Izvorište Gata Izvorište Ostrovica
Izvorište Toplica
260 l/s
130 l/s
5 l/s
8 l/s 50-500 l/s
10 l/s
1968.
1954.
1907.
1986. 1985.
2001.
Naselje Klokot
Naselje Privilica
Naselje Ţegar
Naselje Gata Naselje Kulen Vakuf
Naselje Klisa
2.
Bosanski Petrovac
Izvorište Smoljani
Smoljana – 1
Smoljana – 2
Pećina – 1
Pećina – 2
Crno vrelo
Izvorište Sanica
30 l/s
9 l/s
2 l/s
1 l/s
3 l/s
1200 l/s
1906.
1989.
Naselje Smoljane
Naselje Budelj . Kljuĉ
3. Bosanska Krupa Izvorište Luke
Izvorište Ade
102 l/s
340 m3
1987.
2000.
Naselje Krupa II
SRC―Ade―
4. Buţim Izvorište Musići 15 l/s 1997. Naselje Musići
5. Cazin Izvorište Vignjevići
Izvorište Mutnik
Izvorište Tahirovići
Izvorište Stovrela
Izvorište Pajića Potok
100 l/s
75 l/s
45 l/s
10 l/s
15 l/s
1978.
1986.
2001.
1900.
2009.
Naselje Vignjevići
Nasele Mutnik
Naselje Ćoralići
Naselje Geĉeti
Naselje Seferagići
6. Kljuĉ Izvorište Okašnica 25 l/s 1964. Naselje G. Duboĉani
7. Sanski Most Izvorište Zdena 200 l/s 2000. Naselje Zdena
8. Velika Kladuša Izvorište Kvrkulje
Izvorište Slapnica
Izvorište Zborište
220 l/s
35 l/s
10 l/s
1978.
1996.
2006.
Naselje Dabravine
Naselje Slapnica
Naselje Grabovac
45
A.15. PREGLED SISTEMA TELEFONSKE I RADIO VEZE UPOTREBLJIVIH PRILIKOM
GAŠENJA POŢARA
Telekomunikacijski system Kantona sastoji se od sistema fiksne i mobilne telefonije. Glavni
telekom operater na podruĉju kantona je BH Telekom koji je u 2010. godini imao ukupno 51.304
registrovanih korisnika fiksne telefonije i 7.926 postpaid registrovanih korisnika mobilne telefonije.
Gustina telefonskih prikljuĉaka kao osnovni pokazatelj razvijenosti telekomunikacione mreţe
iznosi 17,82% prikljuĉaka na 100 stanovnika što je znaĉajno ispod evropskog prosjeka od 30
prikljuĉaka na 100 stanovnika.
I pored znaĉajnih ulaganja u poslijeratnom periodu, moţe se reći da telekomunikacijska
infrastruktura na podruĉju Kantona još uvjek nije dovoljno razvijena.
Razlozi ovakvog stanja su slijedeći :
- neuravnoteţena izgraĊenost telekomunikacijske infrastrukture na podruĉju Kantona,
- stare tehnologije koje treba zamijeniti savremenijim,
- nedovoljna izgraĊenost optiĉkih spojnih puteva, te konfigurisanje SDH(sinhrona digitalna
hijerarhija) prstena na svim nivoima,
- pojedine pristupne mreţe, naroĉito one u općinskim središtima, graĊene su prije 20–25 godina i
već su tehnološki prevaziĊene,
- nemogućnost pruţanja svih usluga jednakim kvalitetom svim korisnicima.
PREGLED TELEFONSKIH I RADIO VEZA UPOTREBLJIVIH PRILIKOM GAŠENJA POŢARA
Tabela br. 32
Općina Vlasnik sistema veze Deţurstvo Instalirana sirena za uzbunjivanje
Vrsta i broj sistema veze
1 2 3 4 5
Bihać
MUP USK-a PS-a Bihać, Centar veze 0 – 24 nema tel. 122, 224-224 mob. rad.ureĊ. u vozilim. ruĉni radio ureĊaji
PO-e Kulen Vakuf 0 – 24 nema tel. 365-280
JP ―Elektroprivrda BiH‖ d.d.Sarajevo- Podruţnica elektroprivrede Bihać
0 – 24 nema tel. 229-333 , stab. RU, mob. RU u vozilima
ruĉni RU
Poslovna jedinica distribucije Bihać - nema tel. 229-371, stab. RU, mob. RU,
Sl.CZ-e Bihać –operat.centar CZ-e nema ima te. 121, 226-134
vatrogasna jedinica 0 – 24 nema tel. 123, 310-022 stab. RU, mob. RU u voz.
ruĉni RU
Kantonalna uprava CZ-e, oper.centar 0 – 24 nema tel. 121, 229-020 stab. RU, mob. RU ruĉni RU
ŠPD ―Unsko sanske šume‖ B.Krupa – Šumarija Bihać
nema nema tel. 314-024
Poljoprivredni zavod USK-a nema nema tel. 223-431
Vatrogasno društvo Kulen Vakuf nema nema GSM
Bosanska Krupa
MUP USK-a PS-a Bosanska Krupa, Centar veze
0 – 24 nema tel. 122, 472 092 stabilni RU mob. rad.ureĊ. u vozilim. ruĉni radio ureĊaji
PO-e Bosanska Otoka nema nema tel. 477 606
JP ―Elektroprivreda BiH‖ d.d.Sarajevo Pos.jed.-Elektrodistribucija Bos.Krupa
nema nema tel. 476 810
Sluţba za civilnu i vatrogastvo -Operativni centar
nema ima te. 121, 471 088
-Vatrogasna jedinica 0 – 24 ima tel. 123, 472 093
ŠPD ―Unsko sanske šume‖ Bosanska Krupa
nema nema tel. 473 669
ŠPD ―Unsko sanske šume‖ Šumarija Bosanska Krupa
nema nema 474 307
46
Općina Vlasnik sistema veze Deţurstvo Instalirana sirena za uzbunjivanje
Vrsta i broj sistema veze
1 2 3 4 5
Bosanski Petrovac
MUP USK-a; PS Bosanski Petrovac; -Centar veze
0-24 nema tel. 122; 881 014 stab. RU, mob. RU u voz. ruĉni RU
JP ―Elektroprivreda BiH‖ d.d.Sarajevo Poslovna jedinica-Elektrodistribucija Bosanski
Petrovac
0-24 nema tel. 883 540 stab. RU, mob. RU u voz.
ruĉni RU
Sluţba za civilnu zaštitu i vatrogastvo;Operativni centar
nema ima tel.122; 883 570
Vatrogasna jedinica ima ima tel.123; 883 599 stab. RU, ruĉni RU
ŠPD ―Unsko-sanske šume‖ Šumarija Bos. Petrovac nema nema tel. 881 349
Kantonalna uprava za šumarstvo-Bosanski Petrovac nema nema tel. 883 374
Buţim MUP USK-a PS Buţim, Centar veze 0-24 nema tel.122; 410 014 stab. RU, mob. RU u voz. ruĉni RU
JP ―Elektroprivreda BiH‖ d.d.Sarajevo Poslovna jedinica-Elektrodistribucija Buţim
nema nema tel. 329 227
Sluţba za civilnu zaštitu -Operativni centar nema nema tel.121; 419 513
Vatrogasa jedinica 0-24 nema tel. 123, 419 500 stab. Ru i ruĉni RU
Cazin
MUP USK-a PS-a Cazin, Centar veze 0 – 24 nema tel. 122, 514 101 stab.RU mob. rad.ureĊ. u vozilim.
ruĉni radio ureĊaji
PO-e Trţaĉka Raštela 0 – 24 nema tel. 520 101
JP ―Elektroprivreda BiH‖ d.d.Sarajevo Poslovna jedinica-Elektrodistribucija Cazin
nema nema tel. 515 230
Sluţba za civilnu i protupoţarnu zaštitu -Operativni centar
nema ima te. 121, 515 367
-Vatrogasna jedinica 0 – 24 ima tel. 123, 514 223 stab. RU, mob. RU u voz. ruĉni RU
ŠPD ―Unsko sanske šume‖ Šumarija Cazin
nema nema tel. 514 031
DVD ―Pećigrad‖ nema nema GSM
Kljuĉ MUP USK-a PS Kljuĉ, Centar veze 0-24 nema tel.122; 661 035; stab. RU, mob. RU u voz. ruĉni RU
JP ―Elektroprivrda BiH‖ d.d.Sarajevo Poslovna jedinica-Elektrodistribucija Kljuĉ
nema nema tel. 660 500
Sluţba za civilnu zaštitu -Operativni centar
nema ima tel.121; 661 293
Vatrogasa jedinica 0-24 ima tel. 123, 661 028 stab. RU, ruĉni RU
ŠPD ―Unsko-sanske šume‖Šumarija Kljuĉ nema nema tel. 662 037
Sanski Most
MUP USK-a; PS Sanski Most; -Centar veze
0-24 nema tel. 122; 661 035 stab. RU, mob. RU u voz. ruĉni RU
PO Lušci Palanka 0-24 nema tel. 698 002
JP ―Elektroprivreda BiH‖ d.d.Sarajevo Poslovna jedinica-Elektrodistribucija Sanski Most
nema nema tel. 668 640
Sluţba civilne zaštite, Operativni centar nema ima tel.121; 685 613
Vatrogasna jedinica 0-24 ima tel.123; 686 045
Velika Kladuša
MUP USK-a; PS Velika Kladuša; -Centar veze
0-24 nema tel. 122; 773 092 stab. RU, mob. RU u voz. ruĉni RU
PO Vrnograĉ 0-24 nema tel. 770 492
JP ―Elektroprivrda BiH‖ d.d.Sarajevo Poslovna jedinica-Elektrodistribucija Velika Kladuša
nema nema tel. 776 570
Sluţba za civilnu zaštitu i zaštitu od poţara, Operativni centar
nema ima tel.121; 771 431
Vatrogasna jedinica 0-24 ima tel.123; 770 440 stab. RU, mob. RU u voz. ruĉni RU
47
A.16. PREGLED OPERATIVNIH CENTARA CIVILNE ZAŠTITE I PROFESIONALNIH
VATROGASNIH JEDINICA KOJE SE KORISTE U SLUĈAJU DOJAVE NASTANKA
POŢARA
U skladu sa ĉlanom 149. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i matrijalnih dobara od
prirodnih i drugih nesreća u sastavu kantonalnih uprava civilne zaštite formiraju se kantonalni a u
sastavu općinskih sluţbi civilne zaštite općinski operativni centri civilne zaštite.
Ĉlanom 15. i 16. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu utvrĊeno je da se u sastavu
kantonalnih uprava civilne zaštite, odnosno općinskih sluţbi civilne zaštite, za vršenje poslova zaštite
od poţara i vatrogastva formiraju posebne organizacione jedinice. U skladu sa navedenim odredbama
Zakona u sastavu Kantonalne uprave civilne zaštite formiran je kantonalni operativni centar civilne
zaštite a u sastavu općinskih sluţbi civilne zaštite općinski operativni centri civilne zaštite i
profesionalne vatrogasne jedinice općina.
PREGLED OPERATIVNIH CENTARA CIVILNE ZAŠTITE I PROFESIONALNIH
VATROGASNIH JEDINICA KOJE SE KORISTE U SLUĈAJU DOJAVE NASTANKA POŢARA
Tabela br. 33.
Općinski operativni centri civilne zaštite koji imaju jednog izvršioca, u sluĉaju proglašenja
stanja prirodne nesreće popunjavaju se sa pet izvršilaca, a ako u normalnim uslovima imaju pet ili više
izvršilaca duţni su rad u centru organizirati neprekidno 24 sata. Svi općinski operativni centri civilne
zaštite pozive na poseban broj 121 poslije završetka radnog vremena, neradnim danima i praznicima,
preusmjeravaju na kantonalni operativni centar civilne zaštite.
Organ uprave
civilne zaštite
Operativni centri civilne zaštite Profesionalna vatrogasna jedinica
Broj
operativaca
u centru
Deţurstvo Tel. za
prirodne
nesreće
Broj
vatrogasaca
Deţurstvo Tel. za dojavu
poţara
1 2 3 4 5 6 7
Kantonalna uprava
civilne zaštite
4 0-24 tel. 121;
tel. 229 020
- - -
Sluţba civilne
zaštite Bihać
6 07:00-15:30 tel. 121
tel. 226 134
29 0-24 tel. 123
tel. 310 022
Sluţba za civilnu i
protivpoţarnu
zaštitu Bosanska
Krupa
1 07:00-15:30 tel. 121
tel. 476 530
8 0-24 tel. 123
tel. 472 093
Sluţba za civilnu
zaštitu i vatrogastvo Bosanski Petrovac
1 07:00-15:30 tel. 121
tel. 881 714
4 0-24 tel. 123
tel. 883 570
Sluţba za civilnu
zaštitu Buţim
1 07:00-15:30 tel. 121
tel. 419 513
6 0-24 tel. 419 500
Sluţba za civilnu i
protivpoţarnu
zaštitu Cazin
1 07:00-15:30 tel. 121
tel. 515 367
18 0-24 tel. 123
tel. 514 223
Sluţba za civilnu
zaštitu i zajedniĉke
poslove Kljuĉ
1 07:00-15:30 tel. 121
tel. 661 293
11 0-24 tel. 123
tel. 661 028
Sluţba civilne
zaštite Sanski Most
1 07:00-15:30 tel. 121
tel. 685 613
15 0-24 tel. 123
tel. 686 045
Sluţba za civilnu
zaštitu i zaštitu od
poţara Velika
Kladuša
1 07:00-16:00 tel. 121
tel. 771 431
12 0-24 tel. 123
tel.770 440
48
A.17. PREGLED ZDRAVSTVENIH USTANOVA I BOLNICA KOJE BI PRUŢILE PRVU
POMOĆ POVRIJEĐENIMA U GAŠENJU POŢARA
Zdravstvene ustanove na podruĉju Kantona organizovane su u skladu sa Zakonom o
zdravstvenoj zaštiti (―Sluţbene novine Federacije BiH‖ broj:46/2010). Za pruţanje primarne
zdravstvene zaštite na podruĉju Kantona formirano je osam domova zdravlja u ĉijem su sastavu sluţbe
hitne pomoći i ambulante koje su dislocirane u pojedine mjesne zajednice na podruĉju općine. Za
pruţanje usluga sekundarne zdravstvene zaštite formirana je jedna kantonalna i jedna opća bolnica.
U općinama: Bihać, Bosanska Krupa, Cazin, Kljuĉ i Velika Kladuša ambulante rade puno radno
vrijeme sve radne dane, a u ostalim općinama samo u pojedine dane.
PREGLED ZDRAVSTVENIH USTANOVA NA PODRUĈJU KANTONA/22
Tabela br.34
OPĆINA VRSTA ZDRAVSTVENE USTANOVE ADRESA TELEFON
Bihać
KB ―Dr.Irfan Ljubijankić‖ Bihać Ul. Darivalaca krvi 67 037/223 333
Dom zdravlja Bihać Ul. Put 5 korpusa bb 037/312 423
Sluţba hitne pomoći Ul. Put 5 korpusa bb 124
Mjesna ambulanta Martin Brod Martin Brod
Mjesna ambulanta Kulen Vakuf Kulen Vakuf 037/365 367
Ambulanta por. med. Orašac Orašac
Mjesna ambulanta Ripaĉ Ripaĉ
Mjesna ambulanta Vrsta Vrsta
Ambulanta por. med. Izaĉić Izaĉić
Ambulanta por. med. Gornji Srbljani Gornji Srbljani
Ambulanta por. med. Brekovica Brekovica
Ambulanta por. med. Gata Gata 037/328 156
Ambulanta por. med. Ozimice I Ozimice I 037/ 223 308
Bosanski Petrovac Dom zdravlja Bosanski Petrovac Ul.5 korpusa bb 037/881 018
Sluţba hitne pomoći Ul. 5 korpusa bb 124; 037/881 018
Bosanska Krupa
Dom zdravlja Bosanska Krupa Ul. Dţemaludina Ĉauševića 037/471 047
Sluţba hitne pomoći Ul. Dţemaludina Ĉauševića 124; 037/472 094
Ambulanta por. med. Jezerski Jezerski 037/477 010
Ambulanta por. med. B.Otoka Ul.Otoĉkih heroja-B.Otoka 037/471 060
Buţim
Dom zdravlja Buţim Ul. Gen. Izeta Nanića bb 037/ 410 078
Sluţba hitne pomoći Ul. Gen. Izeta Nanića bb 037/410 078-nema posebni broj 124
Ambulanta por.med. Konjodor Konjodor bb
Ambulanta por.med. Elkasova Rijeka Elkasova Rijeka bb
Ambulanta por.med. Ĉava Ĉava bb
Ambulanta por.med. Vrhovska Vrhovska bb
Ambulanta por.med. Lubarda Lubarda bb
Cazin
Dom zdravlja Cazin Ul. Bolniĉka bb 037/514 324
Sluţba hitne pomoći Ul. Bolniĉka bb 124; 037/514 324
Ambulanta por.med. Stijena Stijena bb 037/ 543 628
Sektorska ambulanta Miostrah Miostrah bb
Ambulanta por.med. Ostroţac Ostroţac bb 037/532 136
Sektorska ambulanta Vrelo Vrelo bb
Sektorska ambulanta Mutnik Mutnik bb
Ambulanta por.med. Trţaĉka Raštela Trţaĉka Raštela 037/520 878
Ambulanta por.med. Šturlić Šturlić
Ambulanta por.med. Krivaja Krivaja 037/521 486
Sektorska ambulanta Liskovac Liskovac
Ambulanta por.med. Pećigrad Pećigrad 037/540 327
Sektorska ambulanta Skokovi Skokovi 037/540 327
Ambulanta por.med. Donja Koprivna Donja Koprivna 037/550 110
Ambulanta por.med. Gornja Koprivna Gornja Koprivna 037/ 550 728
Sektorska ambulanta Ljubijankići Ljubijankići 553 261
Poliklinika ―ALHAYEK‖ Cazin Puškari bb 037/516 344
49
A.18. PREGLED ŠUMA PO VRSTAMA I STEPENU UGROŢENOSTI OD POŢARA I
IZGRAĐENOSTI PROTIVPOŢARNIH PUTEVA I PROTIVPOŢARNIH PROSJEKA
Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu ureĊeno je da se zaštita od poţara u šumama i na
šumskom i poljoprivrednom zemljištu provodi u skladu sa propisima koji se odnose na šume, šumsko i
poljoprivredno zemljište. Odgovornost za zaštitu od poţara u šumama, na šumskom i poljoprivrednom
zemljištu imaju sva pravna i fiziĉka lica koja su vlasnici ili korisnici šuma, šumskog i poljoprivrednog
zemljišta. Mjere zaštite šuma od poţara propisane su Pravilnikom o sadrţaju planova za zaštitu šume
od poţara. Tehniĉke, preventivno-uzgojne i druge mjere zaštite šuma od poţara, duţni su provoditi
kantonlna šumsko-privredna društva za javne šume, kantonalna uprava za šumarstvo, za privatne šume
i pravna lica koja upravljaju šumama i šumskim zemljištem s posebnim reţimom upravljanja.
Nositelji prava upravljanja šumama i šumskim zemljištem u cilju smanjenja opasnosti i
mogućnosti šteta od poţara, moraju u šumama planirati i provoditi preventivno-uzgojne radove i druge
mjere zaštite od poţara. Pod preventivno-uzgojnim radovima smatraju se:
- njega sastojina;
- pravovremena proreda sastojina;
- kresanje i uklanjanje suhog granja;
- izrada i odrţavanje protivpoţarnih prosjeka i puteva;
- izrada i odrţavanje protivpoţarnih prosjeka s elementima šumskog puta;
- ĉišćenje i odrţavanje rubnih pojaseva uz javne ceste i ţeljezniĉke pruge;
- ĉišćenje i uspostavljanje sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektroenergetskih vodova;
- odrţavanje, ĉišćenje i ureĊivanje postojećih izvora vode u šumama i ostali preventivno-uzgojni
radovi planirani godišnjim planovima i programima upravljanja ili drugim općim aktom
pravnog lica.
Stepen ugroţenosti šuma od poţara odreĊuje se u skladu sa mjerama za procjenu ugroţenosti
od šumskog poţara. U mjere za procjenu ugroţenosti od nastanka šumskog poţara uzimaju se sljedeći
parametri:
- vegetacija (zastupljenost pojedinih vrsta drveća);
- antropogeni faktor (rizik od ĉovjeka);
- klima;
- stanište (matiĉni suptrati i tip zemljišta);
- orografija;
- šumski red (higijena šuma).
___________________ 22.Izvor podataka : Sluţbe civilne zaštite općina, 2011. godine
Kljuĉ
Dom zdravlja Kljuĉ Ul. Šehićka 037/661 384
Sluţba hitne pomoći Ul. Šehićka 124; 037/662 662
Ambulanta por.med. Sanica Sanica 037/661 004
Sanski Most
Opća bolnica Sanski Most Ul. Prijedorska 111 037/ 686 225
Dom zdravlja Sanski Most Ul. Prijedorska 111 037/ 686 202
Sluţba hitne pomoći Ul. Prijedorska 111 124; 037/686 699
Ambulanta por.med. Stari Majdan Stari Majdan
Ambulanta por.med. Vrhpolje Vrhpolje 037/692 368
Mjesna ambulanta Lušci Palanka Lušci Palanka
Ambulanta por.med. Fajtovci Fajtovci 037/698 405
Ambulanta por.med. Donji Kamengrad Donji Kamengrad 037/694 447
Ambulanta por.med. Trnova Trnova
Velika Kladuša
Dom zdravlja Velika Kladuša Ul. Sulejmana Topića 1 037/770 010
Sluţba hitne pomoći Ul. Sulejmana Topića 1 124; 037/770 147
Ambulanta por. med. Podzvizd Podzvizd
Ambulanta por. med. Vrnograĉ Vrnograĉ 037/710 038
Ambulanta por. med. Bosanska Bojna Bosanska Bojna
Ambulanta por. med. Zborište Zborušte
Ambulanta por. med. Todorovo Todorovo 037/716 926
Ambulanta por. med. Šumatac Šumatac 037/713 445
Ambulanta por. med. Mala Kladuša Mala Kladuša 037/ 720 926
Ambulanta por. med. Donja Vidovska Donja Vidovska
50
Sve šume na osnovu zbira bodova koji je dobiven upotrebom navedenih mjera mogu se svrstati u
ĉetiri stepena ugroţenosti od šumskog poţara i to:
Prema Procjeni ugroţenosti šuma od poţara koju je 2004.godine izradilo ŠPD ―Unsko-sanske
šume‖ koje gazduju šumama na podruĉju kantona, sve šume razvrstane su u ĉetiri stepena ugroţenosti
od poţara prema sljedećoj tabeli:
STEPEN UGROŢENOSTI ŠUMA OD POŢARA PO ŠUMARIJAMA U ha/23 Tabela br. 35.
Šumarija/pogon I stepen II stepen III stepen IV stepen Ostalo
šum.zemljište
Šumsko zemlj.
Šumarija Bihać - - 10.247 29.580 6.125 45.952
Šumarija Bos. Petrovac - 11.629 15.068 9.254 4.784 40.735
Pogon Bos. Krupa - 1.457 18.427 5.639 3.349 28.872
Šumarija Cazin - 2.409 3.288 4.023 464 10.184
Šumarija Kljuĉ 2.916 2.413 4.033 3.987 783 14.132
Šumarija Sanski Most - 2.234 9.269 22.648 1.638 35.789
UKUPNO 2.916 20.142 60.332 75.131 17.143 175.664
PREGLED PROTIVPOŢARNIH PUTEVA, PROTIVPOŢARNIH PROSJEKA I MINIRANOG
ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA/24
Tabela br.36.
Šumarija/pogon Protivpoţarni putevi u km Protivpoţarni prosjeci u km Minirano šumsko zemljište
u km
Šumarija Bihać 279,70 3,10 18,26
Šumarija Bos. Petrovac 248,08 2,20 25,80
Pogon Bos. Krupa 186,81 2,00 0,25
Šumarija Cazin 51,00 1,93 5,24
Šumarija Kljuĉ 79,33 2,46 3,97
Šumarija Sanski Most 51,00 1,93 5,24
UKUPNO 1.198,86 15,99 70,89
Podaci iz tabela 35. i 36. odnose se samo na drţavne šume. Podaci za private šume ne postoje,
tako da ih u ovoj procjeni nismo mogli prikazati.
______________
23. Izvor podataka: ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa; 2011.godina
24. Izvor podataka: ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa,BH MAC 2011.godina
STEPEN UGROŢENOSTI BROJ BODOVA
I Vrlo velika > 480
II Velika 381-480
III Srednje mjerena 281-380
IV Mala < 280
51
A.19. PREGLED POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA I IZGRAĐENOST PUTEVA
Pregled strukture poljoprivrednog zemljišta na podruĉju Kantona dat je u poglavlju A.5.2 ove
procjene, pa ga u ovom poglavlju nećemo detaljnije razraĊivat.
Ukupna površina obradivog zemljišta na podruĉju Kantona iznosi 177.178,61 hektar. U
drţavnom vlasništvu nalazi se 21.305,12 ha, a u privatnom vlasništvu 155.273,49 hektara.
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta (obradivo + pašnjaci i ribnjaci) iznosi
219.900,91ha, od toga u drţavnom vlasništvu 44.113,64ha, a u privatnom vlasništvu 175.786,8ha.
Općina Bihać :
- obradivo zemljište u drţavnom vlasništvu ……….………………………………. 4.029,94 ha,
- obradivo zemljište u privatnom vlasništvu ……………………….. ……………….17.660,50 ha,
- ukupno obradivog zemljišta ……………………………………….……................. 21.690,44 ha
________________________________________________________________________________
- poljoprivredno zemljište u drţavnom vlasništvu ………………………………….. 7.508,63 ha
- poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu …………………………………. 19.868,41 ha
- ukupno poljoprivrednog zemljišta ………………………………………………… 27.377,04 ha
__________________________________________________________________________________
Općina Bosanska Krupa :
- obradivo zemljište u drţavnom vlasništvu ……………………….……………… 3.771,90 ha,
- obradivo zemljište u privatnom vlasništvu ……. ………………………………… 21.411,62 ha,
- ukupno obradivog zemljišta ……………………………………………................ 25.183,52 ha
_______________________________________________________________________________
- poljoprivredno zemljište u drţavnom vlasništvu …………………………………. 7.103,47 ha
- poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu …………………..…. ………… 25.420,32 ha
- ukupno poljoprivrednog zemljišta …………………………………...…................ 32.523,79 ha
__________________________________________________________________________________
Općina Bosanski Petrovac :
- obradivog zemljište u drţavnom vlasništvu ……………………………………... 3.564,00 ha,
- obradivo zemljište u privatnom vlasništvu …………………….…. …………….. 17.076,00 ha,
- ukupno obradivog zemljišta …………………………………….………............... 20.640,00 ha
________________________________________________________________________________
- poljoprivredno zemljište u drţavnom vlasništvu …………………….…………… 9.296,00 ha
- poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu …………………….…………... 20.085,00 ha
- ukupno poljoprivrednog zemljišta …………………………………….….............. 29.381,00 ha
__________________________________________________________________________________
Općina Buţim:
- obradivo zemljište u drţavnom vlasništvu ………………………………………… 187,37 ha,
- obradivo zemljište u privatnom vlasništvu ……. …………………………………...5.580,35 ha,
- ukupno obradivog zemljišta ……………………………………………................... 5.773,72 ha
_______________________________________________________________________________
- poljoprivredno zemljište u drţavnom vlasništvu …………………………………… 536,16 ha
- poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu ………………………………….. 6.668,13 ha
- ukupno poljoprivrednog zemljišta ………………………………………................. 7.024,29 ha
__________________________________________________________________________________
52
Općina Cazin :
- obradivo zemljište u drţavnom vlasništvu ……………………..…………….. 517,23 ha,
- obradivo zemljište u privatnom vlasništvu ……. ……………….…................... 20.482,39 ha,
- ukupno obradivog zemljišta ……………………………………..….................. 20.999,61 ha
_______________________________________________________________________________
- poljoprivredno zemljište u drţavnom vlasništvu ……………………................ 942,23 ha
- poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu ……………………............... 22.512,74 ha
- ukupno poljoprivrednog zemljišta ………………………………….................. 23.454,97 ha
__________________________________________________________________________________
Općina Kljuĉ :
- obradivo zemljište u drţavnom vlasništvu …………………………………………. 3.343,68 ha, - obradivo zemljište u privatnom vlasništvu ……. ………………………................... 21.694,63 ha,
- ukupno obradivog zemljišta ……………………………………………..................... 25.038,32 ha
_______________________________________________________________________________ - poljoprivredno zemljište u drţavnom vlasništvu ……………………………………. 7.664,16 ha
- poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu ……………………….…………… 23.764,27 ha
- ukupno poljoprivrednog zemljišta ……………………………………….…………… 31.428,43 ha __________________________________________________________________________________
Općina Sanski Most : - obradivo zemljište u drţavnom vlasništvu ………………………………………… 5.846,00 ha,
- obradivo zemljište u privatnom vlasništvu ……. ……………………..……………. 32.737,00 ha,
- ukupno obradivog zemljišta ………………………………………………................ 38.583,00 ha ________________________________________________________________________________
- poljoprivredno zemljište u drţavnom vlasništvu …………………………………….. 9.937,00 ha
- poljoprivredno zemljištaeu privatnom vlasništvu ……………………………………. 36.575,00 ha
- ukupno poljoprivrednog zemljišta …………………………………………………….. 46.512,00 ha __________________________________________________________________________________
Općina Velika Kladuša :
- obradivo zemljište u drţavnom vlasništvu ……………………………...…………… 645,00 ha,
- obradivo zemljište u privatnom vlasništvu ……. ……………………..………………….. 18.625,00 ha, - ukupno obradivog zemljišta ………………………………………………................... 19.270,00 ha
________________________________________________________________________________
- poljoprivredno zemljište u drţavnom vlasništvu ……………………………………… 1.126,00 ha
- poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu ………………………………………. 20.893,00 ha - ukupno poljoprivrednog zemljišta ………………………………………….................. 22.019,00 ha
___________________________________________________________________________________
53
PREGLED SJETVENE STRUKTURE POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA U 2010. GODINI/25
Tabela br.37
R/b Naziv zemljišta Ukupna
površina (h) Napomena
1 2 3 4
1.
Poljoprivredna
površina
Oranica
Pšenica
5.799,0
Od ukupno 105.286 ha
oranica zasijano je 40.866
ha ili 39%
Kukuruz
13.385,0
Suncokret
1,0
Krompir
3.730,0
Povrtlarska kultura
4.607,0
Druge kulture
13.344,9
Ukupno sjetva
40.866,9
Livade i pašnjaci
86.331.0
Voćnjak
2.508
NEOBRAĐENO
64.420,0
UKUPNO : 194.125,9
Na poljoprivrednim površinama siju se razne ratarske kulture pogodne zapaljenju, što pogoduje
širenju poţara. Posebnu paţnju treba obratiti na poljoprivredne površine koje se smatraju
livadama i pašnjacima, i procenat obraĊenog u odnosu na neobraĊeno zemljište. Ovi podaci
govore da se velike poljoprivredne površine ne koriste u poljoprivredne svrhe, da se oraniĉno
zemljište ne obraĊuje, a livade i pašnjaci ne kose, što pogoduje nastajanju i širenju poţara
otvorenog prostora koji su najbrojniji u vrijeme proljetne i jesenje sjetve kada se poljoprivredne
površine pripremaju za sjetvu. Pristup poljoprivrednim površinama vrši se zemljanim poljskim
putevima ukoliko se poljoprivredne površine nalaze uz glavne puteve. Korištenje ovakvih puteva
moguće je samo ako su putevi suhi.
___________ 25. Izvor podataka: Ministarstvo poljopreivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a, 2011.godina
54
A.20. PREGLED BROJA POŢARA I VRSTA ZNAĈAJNIH GRAĐEVINA I PROSTORA NA
KOJIMA SU NASTALI POŢARI U ZADNJIH 10 GODINA NA PODRUĈJU KANTONA
PREGLED UKUPNO EVIDENTIRANIH POŢARA Tabela br.38
Općina
G o d i n a
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Bihać 255 260 347 185 202 210 309 304 263 252 2587
Bosansa Krupa 49 65 68 23 27 26 91 63 56 39 507
Bosanski Petrovac 23 24 60 14 30 29 53 45 44 21 343
Buţim 8 34 34 10 12 12 34 31 24 7 206
Cazin 98 168 178 79 108 122 163 155 112 99 1282
Kljuĉ 34 37 46 16 27 12 30 30 23 23 278
Sanski Most 32 60 56 30 40 39 119 111 112 80 679
Velika Kladuša 45 113 99 32 51 68 114 105 89 61 777
Ukupno poţara 544 761 888 389 497 518 913 844 723 582 6659
PREGLED POŢARA NA GRAĐEVINAMA Tabela br.39
Općina
G o d i n a
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Bihać 83 88 81 90 95 93 91 88 97 76 882
Bosansa Krupa 14 14 20 13 16 5 21 15 20 16 154
Bosanski Petrovac 5 8 7 8 3 7 6 8 8 4 64
Buţim 5 6 9 5 4 2 9 9 4 1 54
Cazin 46 45 46 36 45 37 32 49 44 38 418
Kljuĉ 7 11 10 4 7 2 10 13 6 8 78
Sanski Most 17 25 15 23 23 21 25 26 13 27 215
Velika Kladuša 21 30 31 17 27 22 21 31 24 26 250
Ukupno poţara 198 227 219 196 220 189 215 239 216 196 2115
PREGLED POŢARA NA OTVORENOM PROSTORU Tabela br.40
Općina
G o d i n a
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Bihać 57 39 139 17 42 33 100 87 74 35 623
Bosansa Krupa 15 35 40 4 3 8 35 37 9 9 195
Bosanski Petrovac 17 16 48 5 22 16 45 32 15 13 229
Buţim 3 28 25 5 8 10 25 22 20 6 152
Cazin 47 102 110 18 45 56 110 84 47 34 653
Kljuĉ 23 23 31 12 19 10 18 15 15 2 168
Sanski Most 14 32 37 2 14 16 90 73 85 39 402
Velika Kladuša 22 79 66 11 21 45 90 68 62 32 496
Ukupno poţara 198 354 496 74 174 194 513 418 327 170 2918
55
PREGLED POŢARA NA PREVOZNIM SREDSTVIMA Tabela br.41
Općina
G o d i n a 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Bihać 15 17 22 8 8 9 10 17 6 5 117
Bosansa Krupa 1 3 2 1 2 4 3 9 10 5 40
Bosanski Petrovac 1 0 3 1 5 1 2 1 1 0 15
Buţim 0 1 1 2 0 1 0 2 2 0 9
Cazin 5 21 22 25 18 29 21 22 21 27 211
Kljuĉ 4 3 5 0 1 0 2 1 1 13 30
Sanski Most 1 3 4 2 3 2 4 12 14 14 59
Velika Kladuša 2 4 2 4 3 1 3 6 3 3 31
Ukupno poţara 29 52 61 43 40 47 45 70 58 67 512
PREGLED ŠUMSKIH POŢARA Tabela br.42
Šumarija / Pogon
G o d i n a 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Šumarija Bihać 11 12 18 0 25 4 47 14 4 0 135
Šumarija Bos.Petrovac 2 21 27 0 5 4 24 20 13 2 118
Pogon Bos.Krupa 11 37 62 2 16 12 38 42 4 3 227
Šumarija Cazin 8 20 36 4 16 10 40 24 10 2 170
Šumarija Kljuĉ 2 10 14 2 11 6 28 10 3 0 86
Šumarija Sanski Most 2 24 14 2 20 10 28 5 2 0 107
Ukupno poţara 36 124 171 10 93 46 205 115 36 7 843
PREGLED POŢARA PO VRSTAMA ŠUMA/26 Tabela br.43
Vrsta šume
G o d i n a
2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8
Visoke šume 6 3 26 24 2 0 61
Kulture 30 13 39 27 8 2 119
Izdaniĉke šume 41 21 81 30 13 0 186
Šibljaci – pašnjaci 16 9 59 34 13 5 136
Ukupno poţara 93 46 205 115 36 7 502
PREGLED POŢARA TRAVE I NISKOG RASTINJA Tabela br.44
Općina
G o d i n a
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Bihać 46 27 121 17 17 29 53 73 70 35 488
Bosanski Petrovac 19 14 47 0 16 7 35 30 29 13 210
Bosanska Krupa 12 16 18 1 2 7 35 18 18 5 132
Buţim 1 8 5 0 0 2 2 4 4 3 29
Cazin 4 14 13 0 2 7 6 0 0 3 49
Kljuĉ 15 17 22 6 12 5 11 8 7 4 107
Sanski Most 11 17 26 2 8 11 40 44 53 22 234
Velika Kladuša 7 16 17 2 4 10 24 18 15 7 120
Ukupno poţara 115 129 269 28 61 78 206 195 196 92 1369
_____________ 26. Klasifikacija poţara po vrstama šuma uvedena je 2005. godine
56
B. STRUĈNA OBRADA PODATAKA
B.1. PRAVILNA IZGRAĐENOST I POVEZANOST NASELJA, TE ŠUMSKIH I
POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA GLEDAJUĆI USLOVE ZA ŠIRENJE POŢARA
Tabelarni pregled o broju i vrsti poţara za period 2001–2010. pokazuje da su na podruĉju
kantona poţarom naroĉito ugroţena gusto naseljena urbana podruĉja i šumsko i poljoprivredno
zemljište.
Sve općine kantona meĊusobno su povezane javnim cestama koje su podijeljenje na
magistralne, regionalne i lokalne ceste. Ukupna duţina magistralnih cesta na podruĉju kantona iznosi
362 km, od ĉega je asfaltiranim kolovozom pokriveno 309 km ili 85,3% , a makadamom 53 km ili
14,6%. Širina i nosivost svih magistralnih cesta zadovoljava potrebe vatrogasnih vozila i tehnike. Na
svim magistralnim cestama u kantonu vatrogasna vozila se mogu kretati kao i ostala vozila u
saobraćaju, osim na magistralnom putu M–14 Bihać–Bosnska Otoka na kojem ima 7 pruţnih prelaza
koji usporavaju odvijanje saobraćaja.
Ukupna duţina regionalnih cesta na podruĉju Kantona iznosi 470 km, od ĉega sa asfaltnim
kolovozom 367 km ili 78,08%, a makadamskim 103 km ili 21,91%. Sve regionalne ceste na podruĉju
kantona svojom širinom i nosivosti zadovoljavaju uvjete za kretanje vatrogasnih vozila i tehnike kojom
raspolaţu vatrogasne jedinice.
Lokalne ceste povezuju naselja u općini sa naseljima iz susjednih općina ili povezuju naselja
unutar općine. Ukupna duţina lokalnih cesta na podruĉju Kantona iznosi 1449 km, od toga sa
asfaltnim kolovozom 823 km ili 56,79% ,a makadamskim 626 km ili 43,20%.
Lokalne ceste svojom širinom ispunjavaju uvjete za kretanje vatrogasnih vozila i tehnike osim
na 30 pruţnih prelaza gdje je obavezno smanjenje brzine zbog ukrštanja puta sa ţeljezniĉkom prugom.
Po svojim tehniĉkim karakteristikama, a prije svega svojom širinom javne ceste na podruĉju
kantona onemogućavaju prenošenje poţara s jedne, na drugu stranu saobraćajnice, osim u sluĉaju jakih
vjetrova.
Prema prikupljenim podacima šumsko zemljište zauzima površinu od 225.907 ha ili 54,7%
ukupne površine Kantona, a poljoprivredno zemljište 181.107 ha ili 43,9% površine kantona.
Drţavnim šumama na podruĉju Kantona gazduje ŠPD ―Unsko – sanske šume‖ Bosanska
Krupa, koje u svom sastavu ima pet šumarija i jedan pogon.
- Šumarija Bihać gazduje sa 45.952 ha šuma ili 26,15 % ukupnog šumskog zemljišta na
Kantonu,
- Šumarija Bosanski Petrovac gazduje sa 40.735 ha šuma ili 23,18% šumskog zemljišta Kantona,
- Šumarija Bosanska Krupa gazduje sa 28.872 ha šuma ili 16,4% šumskog zemljišta Kantona,
- Šumarija Cazin gazduje sa 10.184 ha šuma ili 5,79% šumskog zemljišta Kantona,
- Šumarija Kljuĉ gazduje sa 14.132 ha šuma ili 8,04 šumskog zemljišta Kantona,
- Šumarija Sanski Most gazduje sa 35.789 ha šuma ili 20,37% šumskog zemljišta Kantona.
Prema tabeli broj 35 mogućnost izbijanja šumskih poţara najveća je na podruĉju Šumarije
Bosanski Petrovac, a najmanja na podruĉju Šumarije Cazin. S obzirom da nositelji prava upravljanja
šumama i šumskim zemljištem, redovno provode preventivno-uzgojne radove i druge mjere zaštite
šuma od poţara, mogućnost nastajanja šumskih poţara manja je nego na poljoprivrednom zemljištu.
U sluĉaju nastanka i širenja šumskog poţara najnepovoljniji uslovi za gašenje poţara su na
podruĉjima kojima gazduju Šumarija Bihać, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Kljuĉ, a najmanji
Šumarija Sanski Most i Cazin zbog brdsko planinskog reljefa, visokog, neprohodnog i miniranog
zemljišta.
Prema tabeli broj 36 najviše miniranog zemljišta ima na podruĉju kojim gazduje Šumarija
Bosanski Petrovac 25,80 km2, a najmanje na podruĉju kojim gazduje Pogon Bosanska Krupa 0,25 km
2.
57
B.2. IZGRAĐENOST PUTEVA ZA AKCIJU GAŠENJA POŢARA
Osnovni pokazatelji izgraĊenosti putne mreţe su ukupna duţina javnih cesta, gustina
kategorisane putne mreţe i stepen modernizovanosti javnih cesta.
Ukupna duţina javnih cesta na podruĉju Kantona iznosi 2.281 km. Gustina kategorisane putne
mreţe iznosi 28,9 km/100 km2, što je znatno niţe od prosjeka Bosne i Hercegovine koji je u 1991.
godini iznosio 40,8 km/10km2.
Gustina putne mreţe u zemljama Zapadne Evrope kreće se od 80 – 150 km/100 km2. Stepen
modernizovanosti putne mreţe Bosne i Hercegovine iznosi 52%, a u Kantonu 53%.Procenat
modernizovanosti putne mreţe u zemljama Zapadne Evrope za magistralne i regionalne puteve iznosi
100% a za lokalne 80%. Iako na osnovu iskazanih pokazatelja u pogledu razvijenosti putne mreţe
zaostajemo iza zemalja Zapadne Evrope, sa stanovišta zaštite od poţara, dosadašnje stepen
izgraĊenosti javnih cesta zadovoljava na podruĉju cijelog Kantona. Osim javnih cesta za prolazak
vatrogasnih vozila i tehnike mogu se koristiti i nekategorisani putevi (šumski, poljoprivredni i drugi
nekategorisani putevi) koji svojom širinom i nosivošću tokom većeg dijela godine omogućuju prolaz
vatrogasnih vozila i tehnike, osim u situacijama povećane vlaţnosti terena i u podruĉjima koja se ne
mogu koristiti zbog kontaminiranosti minama.
B.3. STANJE IZGRAĐENE HIDRANTSKE MREŢE ZA GAŠENJE POŢARA
Osnovne karakteristike izgraĊene hidrantske mreţe na podruĉju Kantona su :
Vanjska hidrantska mreţa u općinama je nedovoljno izgraĊena;
Hidrantska mreţa nalazi se na vodovodnim cijevima, tako da njeno funkcionisanje zavisi
od izdašnosti izvorišta i stanja vodovodnih cjevovoda;
Hidrantska mreţa uglavnom je izgraĊena u uţim gradskim zonama na primarnoj i
sekundarnoj vodovodnoj mreţi, a u naseljima izvan gradskih središta izgraĊena je samo
djelimiĉno ili nikako;
Većina seoskih mjesnih zajednica snabdijeva se vodom za piće sa lokalnih izvorišta
lokalnim vodovodima na kojima nije izgraĊena hidrantska mreţa;
Od ukupnog broja hidranata 99,9% su podzemni a ostalo nadzemni hidranti koji su
postavljeni samo u uţem gradskom jezgru;
Prilikom projektiranja nove vodovodne mreţe ili rekonstrukcije stare ne vrši se
projektiranje hidrantske mreţe;
Pritisak vode u hidrantskoj mreţi razliĉit je od općine do općine i kreće se 2–8,6 bara,
odnosno jednak je pritisku vode u vodovodnom sistemu;
Prilikom postavljanja hidrantskih prikljuĉaka nisu poštovane odredbe Pravilnika o
tehniĉkim normativima za hidrantsku mreţu pa su hidranti radi smanjenja troškova
postavljeni na rastojanjima većim od propisanog;
Nema projekata izvedenog stanja hidrantske mreţe i grafiĉkog pregleda iste;
Hidrantski prikljuĉci se ne zanavljaju, jedan dio hidranata je prilikom rekonstrukcija
puteva zatrpan ili uništen, hidrantski prikljuĉci nisu propisno obiljeţeni.
Osim u uţim gradskim jezgrima stanje izgraĊene vanjske hidrantske mreţe i njene
funkcionalnosti na podruĉju Kantona ne zadovoljava potrebe gašenja poţara. Većina postojeće
vanjske hidrantske mreţe iz navedenih razloga ne koristiti se za neposredno gašenje poţara već za
snabdijevanje vatrogasnih vozila vodom
58
B.4. OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŢARA U GRAĐEVINAMA GDJE BORAVI VEĆI
BROJ LICA, INDUSTRIJSKIM, SKLADIŠNIM I DRUGIM OPASNIM
GRAĐEVINAMA I LOKACIJAMA, ODNOSNO ZONAMA
U poglavlju A.11. navedeni su podaci o graĊevinama na podruĉju općina na kojima privremeno
ili stalno boravi veći broj lica.
Podaci o broju osoba koje privremeno ili stalno borave u poslovnim, javnim, stambenim i
drugim objektima dati su na osnovu podataka o broju zaposlenih, odnosno podataka o ukupnom
broju stanara u stambenim objektima, a ne na osnovu projektno-tehniĉke dokumentacije za
graĊevinske objekte u kojoj trebaju biti i podaci o procjenjenom broju osoba koji mogu boraviti
u konkretnoj graĊevini.
Na osnovu izvršene kategorizacije ugroţenosti od poţara, svi stambeni, poslovni, javni i drugi
objekti na podruĉju Kantona razvrstani su u tri kategorije :
Općina Bihać :
- kategorija K3 …… 8 objekata
- kategorja K4 …… 46 ―
- kategorija K5 ….. 164 ― ______________________________
Ukupno : ….. 218 objekata
Najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 8 javnih, 29 poslovnih i 127 stambenih.
Općina Bosanska Krupa :
- kategorija K4 …… 6 objekata
- kategorja K5 …… 67 ― ______________________________
Ukupno : ….. 73 objekata
Najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 6 javnih, 17 poslovnih i 44 stambena objekta.
Općina Bosanski Petrovac :
- kategorija K3 …… 3 objekata
- kategorja K4 …… 50 ―
- kategorija K5 ….. 24 ― ______________________________
Ukupno : ….. 77 objekata
Najveći broj objekata je u kategoriji K4 i to: 26 javnih, 4 poslovna i 20 stambenih objekata.
Općina Buţim :
- kategorija K3 …… 17 objekata
- kategorja K4 …… 9 ―
- kategorija K5 ….. 14 ― ______________________________
Ukupno : ….. 40 objekata
Najveći broj objekata je u kategoriji K3 i to: 5 javnih i 12 poslovnih objekata.
Općina Cazin :
- kategorija K4 …… 22 objekata
- kategorija K 5 ……. 53 ― ______________________________
Ukupno : ….. 75 objekata
Najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 2 javna, 10 poslovnih i 41 stambeni objekat.
59
Općina Kljuĉ :
- kategorija K3 …… 4 objekata
- kategorja K4 …… 15 ―
- kategorija K5 ….. 52 ― ______________________________
Ukupno : ….. 71 objekata
Najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 15 javnih , 9 poslovnih i 28 stambenih objekata.
Općina Sanski Most :
- kategorija K3 …… 4 objekata
- kategorja K4 …… 83 ―
- kategorija K5 ….. 69 ― ______________________________
Ukupno : ….. 156 objekata
Najveći broj objekata je u kategoriji K4 i to: 41 javnih, 23 poslovna i 19 stambenih objekata.
Općina velika Kladuša :
- kategorija K3 …… 19 objekata
- kategorja K4 …… 21 ―
- kategorija K5 ….. 77 ― ______________________________
Ukupno : ….. 117 objekata
Najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 24 javna, 18 poslovnih i 35 stambenih objekata.
Osnovna manjkavost navedene kategorizacije ogleda se u ĉinjenici da je razvrstavanje javnih,
poslovnih i stambenih objekata izvršeno na osnovu podataka od odgovornih lica, bez uvida u
projektno- tehniĉku dokumentaciju.
Opasnost od nastajanja poţara u graĊevinama u kojima boravi veći broj ljudi proizilazi iz
sljedećih ĉinjenica:
- najveći broj navedenih graĊevina izgraĊen je u prošlom stoljeću tako da se prosjeĉna
starost procjenjuje od 1–65 godina ašto je objekat stariji veće je poţarno opterećenje;
- nelegalna gradnja u uţim i perifernim dijelovima naselja bez ikakve projektno-tehniĉke
dokumentacije, bez ikakvih prostorno-tehniĉkih mjera zaštite od poţara, što povećava
stepen ugroţenosti od poţara i pogoduje prenosu i širenju poţara na susjedne objekte;
- stare i neispravne elektriĉne instalacije;
- neispravni dimovodni kanali (dimnjaci) i veliki broj stambenih graĊevina koje su u
prijeratnom periodu bile vezane na centralni sistem zagrijavanja, nema dimnjaka, pa se
za odvoĊenje dima koriste sistemi za ventilaciju;
- neispravna unutrašnja hidrantska mreţa, nedostatak hidrantskih ormarića, crijeva,
protivpoţarnih aparata;
- odlaganje lako zapaljivih materija i predmeta u potkrovljima i podrumskim prostorijama
(stara arhiva, namještaj, odjeća i sliĉno);
- izvoĊenje radova na graĊevinama uz upotrebu otvorenog plamena, (zavarivanje, rezanje
brušenje i sliĉno);
- neizgraĊeni ili zakrĉeni vatrogasni putevi, prolazi i prilazi u objektima;
- skladištenje roba u skladištima u koliĉinama većim od dozvoljenih;
- napuštene i devastirane hale i postrojenja prijeratnih industrijskih preduzeća u kojima se
ne provode mjere zaštite od poţara.
Na osnovu izloţenih ĉinjenica na većem dijelu privatnih, poslovnih i stambenih objekata
izgraĊenih u prijeratnom periodu, postoji povećan rizik od nastajanja i širenja poţara.
60
B.5. OPSNOSTI OD NASTAJANJA POŢARA U ODREĐENIM ŠUMSKIM I
POLJOPRIVREDNIM PODRUĈJIMA
B.5.1. OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŢARA NA ŠUMSKIM POVRŠINAMA
Na osnovu Procjene ugroţenosti šuma od poţara koju je izradila ŠPD Unsko – sanske šume
koje gazduju sa drţavnim šumama na podruĉju Kantona, sve šume razvrstane su u ĉetiri stepena
ugroţenosti od poţara i to:
I stepen ugroţenosti od poţara, ukupno 2.916 ha
II stepen ugroţenosti od poţara, ukupno 20.142 ha
III stepen ugroţenosti od poţara, ukupno 60.332 ha
IV stepen ugroţenosti od poţara, ukupno 75.131 ha
Šume I stepena ili vrlo velikog rizika od nastajanja poţara postoje samo na podruĉju
Šumarije Kljuĉ i one zauzimaju površinu od 2.916 ha ili 20,63 % ukupne površine šuma kojima
gazduje šumarija.
Šume II stepena ili velikog rizika od nastajanja poţara najviše ima na podruĉju Šumarije
Bosanski Petrovac i one zauzimaju površinu od 11.629 ha ili 28,54 % ukupne površine sa kojim
gazduje šumarija.
Šuma III stepena ili srednje umjerenog rizika od nastajanja poţara najviše ima na
podruĉju Šumarije Bosanska Krupa i one zauzimaju površinu od 18.427 ha ili 63,82 % ukupne
površine kojima gazduje šumarija.
Šuma IV stepena ili malog rizika od nastajanja poţara ima na podruĉju Šumarije Bihać
i one zauzimaju površinu od 29.580 ha ili 64,37 % ukupne površine šuma kojima gazduje
šumarija.
Na osnovu podataka iz tabele br. 43 u periodu 2005 – 2010. Godina, ukupno je registrovano 502
šumska poţara od toga:
izdanaĉke šume 186 poţara ili 37,05 % ukupnog broja šumskih poţara
šibljaci / pašnjaci 136 poţara ili 27,09 % ukupnog broja šumskih poţara
kulture 119 poţara ili 23,70 % ukupnog broja šumskih poţara
visoke šume 61 poţara ili 12,15 % ukupnog broja šumskih poţara
Prema prezentiranim podacima najveća mogućnost nastajanja šumskih poţara postoji u
šumama u kojima gazduje Šumarija Bosanski Petrovac. U ovoj šumariji ima :
11.629 ha šuma II stepena ugroţenosti
15.068 ha šuma III stepena ugroţenosti
9.254 ha šuma IV stepena ugroţenosti ________________________________________________
Ukupno u svim stepenima 35.951 ha ili 89% ukupne površine šuma kojim gazduje ova
šumarija.
Po istim kriterijima slijede šume kojima gazduje Šumarija Bosanska Krupa, Kljuĉ, Bihać i
Sanski Most.
Najmanja opasnost od nastajanja šumskih poţara je u šumama kojima gazduje Šumarija Cazin.
Prema godišnjem dobu najveći broj šumskih poţara registruje se u periodu :
01.02. – 15.04. naroĉito ako su zime suhe i bez snijega,
01.07. – 01.09. ako su ljeta suha i visoke temperature,
01.11. – 15.12. ako je jesen suha i bez padavina.
61
B.5.2. OPASNOST OD NASTAJANJA POŢARA NA POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (―Sluţbene novine Federacije BiH‖, broj: 52/09) ne
utvrĊuje obavezu vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta da izradi Procjenu ugroţenosti
poljoprivrednog zemljišta od poţara.
U procjenjivanju opasnosti od nastanka poţara na poljoprivrednom zemljištu kao parametri se
mogu uzeti podaci o broju registrovanih poţara trave i niskog rastinja, u odnosu na ukupan broj
registrovanih poţara i ukupno registrovani broj poţara otvorenog prostora, datih u tabelama u poglavlju
A.20. ove procjene.
U periodu 2001–2010. godina na podruĉju Kantona registrovano je ukupno 6.659 poţara,
od toga poţara trave i niskog rastinja 1.369 ili 20,55% ukupno registrovanih poţara.
U periodu 2001–2010. godina na podruĉju Kantona registrovano je 2.918 poţara
otvorenog prostora, od toga poţara trave i niskog rastinja 1.369 ili 46,91% ukupno
registrovanih poţara otvorenog prostora.
Prema uĉestalosti javljanja u navedenom periodu poţari trave i niskog rastinja su na drugom
mjestu, iza poţara na graĊevinama. Poţari trave i niskog rastinja su najĉešći uzroĉnik šumskih poţara i
javljaju se u godišnjim dobima kada i šumski poţari.
Osnovni uzroci velikog broja poţara trave i niskog rastinja su :
veći dio poljoprivrednog zemljišta ne koristi se u poljoprivredne svrhe,
poljoprivredno zemljište jednim dijelom potpuno zapušteno i iz poljoprivrednog prelazi u
šumsko,
pojasevi uz ceste i pruge su djelimiĉno neureĊeni obrasli travom, grmljem i sl.,
ne provode se propisane mjere zaštite kod paljenja otpada na poljoprivrednom zemljištu,
ne postoji osmatraĉko-dojavna sluţba za rano otkrivanje poţara na poljoprivrednim
površinama,
nedostaju znakovi upozorenja i opasnosti uz puteve i poljoprivredne površine.
Pristup poljoprivrednim površinama zahvaćenim poţarom, moguć je korištenjem poljskih ili
drugih nekategorisanih puteva, a ako se poljoprivredno zemljište nalazi uz putne komunikacije, gašenje
poţara moguće je i sa tih puteva. Korištenje poljskih i drugih nekategorisanih puteva za gašenje poţara
na poljoprivrednom zemljištu moguće je samo kada su ti putevi suhi jer mogu prihvatiti opterećenje
vatrogasnih vozila.
U vrijeme povećane opasnosti od poţara na poljoprivrednom zemljištu – vrijeme prije sjetve i
poslije sjetve, neophodno je da vlasnici odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta organizuju
osmatraĉko-dojavnu sluţbu.
Na podruĉju Kantona prema podacima Centra za uklanjanje mina BiH u 2010. godini
registrovano je 127 km2 minsko sumnjivih površina ili 3% ukupne površine Kantona. Udio
poljoprivrednog zemljišta u minski sumnjivim površinama nije poznat, ali je ĉinjenica da je još uvijek
manji dio poljoprivrednog zemljišta kontaminiran minama i drugim neeksplodiranim ubojnim
sredstvima.
Na takvom zemljištu nije moguće obavljati poljoprivredne djelatnosti, niti gasiti poţar već ga
samo lokalizirati odnosno drţati u granicama kontaminiranog prostora.
62
B.6. OPASNOSTI PRI TRANSPORTU I PREVOZU OPASNIH MATERIJA I ODREĐIVANJE
PODRUĈJA NA KOJIMA SE TAKVA OPASNOST OĈEKUJE
U tabeli 19. dati su podaci o graĊevinama u kojima se skladište zapaljive, eksplozivne, gasovite
i druge opasne materije. U sklopu prometa opasnim materijama na podruĉju Kantona vrši se njihovo
pretakanje, utovar ili istovar u transportna sredstva ili iz njih, rukovanje prilikom otpreme, dopreme,
smještaja u skladišta i druge prostore, prodaju i upotrebu u proizvodnji i druge radnje. Iz tabelarnog
pregleda broj 19. vidljivo je da se najveći promet ostvaruje sa naftom i naftnim derivatima, plinom za
automobile i domaćinstvo i privrednim eksplozivima.
Zapaljive, eksplozivne, gasovite i druge opasne materije kojima se vrši promet na podruĉju
Kantona najvećim dijelom se nabavljaju uvozom iz inostranstva, a manjim dijelom, uglavnom
eksplozivne materije, nabavljaju se u Bosni i Hercegovini. Za uvoz se koristi graniĉni prijelaz Izaĉić,
ali i drugi graniĉni prijelazi. Prema podacima dobijenim od Odsjeka za carine- Regionalni centar Banja
Luka u periodu 2005-2010. godina na graniĉnom prijelazu Izaĉić na podruĉju Unsko-sanskog kantona,
odnosno Bosne i Hercegovine uveţeno je:
- naftnih derivata 271.748.906,5 kg;
- eksploziva 44.823 kg
U istom periodu izveţeno je:
- naftnih derivata 108.859 kg;
- eksploziva 709.000 kg.
Za jedan dio uvezenih opasnih materija krajnja destinacija bile su pumpne stanice za pogonsko
gorivo, a za eksplozivnu materiju privredna društva na podruĉju Kantona koja eksploziv koriste u
prozvodnom procesu. Sve navedene koliĉine opasnih materija, neovisno od toga da li se radilo o
izvozu, uvozu ili prolazu preko podruĉja Kantona transportovane su iskljuĉivo magistralnim,
regionalnim i lokalnim putnim komunikacijama. Iako su saobraćajne nesreće u cestovnom prijevozu
opasnih materija na podruĉju Kantona, statistiĉki gledano u odnosu na druge saobraćajne nesreće, vrlo
rijetka pojava, posljedice takvih nesreća mogu poprimiti katastrofalnu razmjere, uzrokovati veliki broj
ljudskih ţrtava meĊu ostalim uĉesnicima u saobraćaju i okolnim stanovništvom, velike materijalne štete
i nesagledive i dugoroĉne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi.
Struĉne analize nesreća u prijevozu opasnih materija pokazuju da se:
takve nesreće mogu dogoditi na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme;
ĉesto se u većoj mjeri ili u potpunosti ne poznaju ili zanemaruju svojstva opasnih materija
koja se prevoze;
ne mogu se dovoljno brzo angaţirati kvalificirani struĉnjaci i dovoljno struĉno uvjeţbane
ekipe sa potrebnom tehnikom, opremom i sredstvima u stalnoj pripravnosti za takve
intervencije;
štetni uĉinci kod takvih dogaĊaja pojavljuju se brzo (trenutno ili u roku od nekoliko
minuta) pa je i pored svega objektivno nemoguće bilo šta napraviti osim hitno spasiti
povrijeĊene, iskljuĉiti potencijalne izvore paljenja energije, narediti evakuaciju zateĉenih
osoba i povući se izvan pretpostavljene zone i domašaja opasnih materija, eksplozija,
vatrenih kugli i poţara.
U transportu opasnih materija u cestovnom prometu na podruĉju Kantona kao posljedica
saobraćajne nesreće, istjecanje opasne materije iz tansportnih spremnika, zakoĉivanja ili neispravnosti
vozila za transport opasne materije, zbog ljudskih pogrešaka u transportu moţe doći do:
ispuštanja (oslobaĊanja) zapaljivih eksplozivnih ili na drugi naĉin opasnih materija;
razrjeĊivanja (raspršivanja) zapaljivih, eksplozivnih i otrovnih oblaka gasova, para i
aerosola u smjesi sa zrakom.
Kao posljedica navedenih uzroka moţe doći do:
naglog buknuća oblaka gorivih gasova, para aerosola, ubrzo po njegovom stvaranju i
zapaljenju na nekom od potencijalnih izvora energije paljenja.
poţara razlivene gorive teĉnosti na otvorenom prostoru i njegovog uticaja na okolinu
toplotnim zraĉenjem plamenom i otrovnim produktima gorenja;
poţara naglo ispuštene mase gorivog plina ili teĉnosti u obliku vatrene kugle.
63
Kada se dogodi nesreća u transportu opasnih materija, nastaje situacija u kojoj propusti izravno
odgovornih osoba, policijskih i vatrogasnih snaga u fiziĉkom i vatrogasnom osiguranju mjesta nesreće,
mogu imati vrlo teške i katastrofalne posljedice za ljude koji se zateknu ili okupe na mjestu nesreće.
Štete na materijalnim dobrima, okolišu i drugim vrijednostima u takvim situacijama zavise od osobina i
koliĉina opasne materije, lokacije i vremena nastanka nesreće, hidro-meteoroloških prilika, mogu biti
vrlo velike a moguće štetne posljedice po zdravlje ljudi i okoliš, vrlo teške ili katastrofalne.
Sve ovo još više usloţnjava ĉinjenica da na podruĉju Kantona propisom nisu odreĊene
putne komunikacije po kojima se smiju motornim vozilima prevoziti opasne materije i nisu
odreĊena mjesta za parkiranje motornih vozila sa opasnim materijama.
B.6.1. ODREĐIVANJE PODRUĈJA NA KOJIMA SE OĈEKUJU NESREĆE U PREVOZU
OPASNIH MATERIJA
S obzirom na ĉinjenicu da se transport opasnih materija vrši na svim putnim
komunikacijama na podruĉju Kantona, realno je oĉekivati da nesreće u transportu opasne
materije moţe doći u podruĉju djelovanja svih osam profesionlanih vatrogasnih jedinica.
Magistralni i regionalni putevi na podruĉju Kantona prolaze kroz općinske centre što nepovoljno
utjeĉe na brzinu, kapacitet i bezbjednost podruĉja. Putni pravci u tim podruĉjima prolaze kroz
gusto naseljena podruĉja, što bi u sluĉaju nesreće dovelo do velikih ljudskih ţrtava i štetnih
posljedica po zdravlje ljudi i okoliš.
Osim unutrašnjeg transporta na podruĉju Kantona posebno su, s obzirom na prosjeĉnu godišnju
gustinu dnevnog saobraćaja, kritiĉni:
- magistralni put M-5 graniĉni prijelaz Izaĉić-Bihać-Ripaĉ;
- magistralni put M-14 Bihać-Srbljani;
- magistralni put M-15 Sanski Most-Vrhpolje;
- magistralni put M-4.2. Ćoralići-Srbljani;
- regionalni put R-402 Gnjilavac-Stijena;
- regionalni put R-403 Ćoralići-Trţaĉka Raštela;
- regionalni put R-410a Pudin Han-Kamiĉak;
- regionalni put R-400 Todorovo-Vrnograĉ;
- regionalni put R-405 Sanski Most-Kamengrad;
- regionalni put R-404 Milin Birt-Stari Majdan.
B.7. OPASNOST NA INSTALACIJAMA ZA DISTRIBUCIJU PLINA I ELEKTRIĈNE
ENERGIJE
B.7.1.OPASNOSTI NA INSTALACIJAMA ZA DISTRIBUCIJU PLINA
Pod distribucijom plina podrazunijeva se prijenos plina kroz distributivni sistem plinovoda radi
isporuke plina krajnjim kupcima iskljuĉujući opskrbu plinom. Na podruĉju Kantona nije izgraĊen
distributivni sistem plinovoda za prenos plina, ali postoji opskrba plinom pod kojom se podrazumijeva
trgovina plinom. Prodaju plina na podruĉju Kantona vrše pravna lica koja su registrovana za prodaju
nafte i naftnih derivata, i pravna lica koja iskljuĉivo trguju plinom.
Pravna lica koja vrše prodaju nafte i naftnih derivate, na svojim stanicama za snabdijevanje
gorivom motornih vozila, vrše prodaju plina u bocama za domaćinstvo, industriju i plin za automobile.
Takvih pravnih lica na podruĉju Kantona ima ukupno 85, a koliĉina plina u njihovim skladištima i
rezervoarima iznosi 58 365kg.
Pravna lica koja iskljuĉivo trguju plinom su:
1. INTER-BUTAN d.o.o. Cazin koji ima skladišni kapacitet 4x60m3-2x30m
3, vrši punjenje i prodaju
plina u bocama i autoplina.
2. MESSER TEHNOPLIN BIHAĆ
- acetilen 144 kg;
- inertni plinovi 980 kg (CO2, argon, dušik);
- medicinski kisik 600 kg;
- plinske mješavine (propan, butan) 300 kg.
64
Sva navedena pravna lica prodaju teĉni ili ukapljeni naftni plin-propan, butan ili mješavinu ta
dva plina. Ukapljeni naftni plinovi su vrlo zapaljivi te u objektima u kojima se skladište i njihovoj
okolini mogu uzrokovati sljedeće opasnosti:
- nastanak poţara usljed nekontrolisanog istjecanja plina, statiĉkog elektriciteta,
nepropisnih uvjeta korištenja i skladištenja;
- nastanak eksplozije jer su ti plinovi teţi od vazduha i sa vazduhom stvaraju eksplozivnu
smjesu;
- zagaĊivanje zraka usljed nekontrolisane emisije plinova i emisije proizvoda sagorijevanja
prilikom poţara ili eksplozije;
- opasnosti po zdravlje ljudi jer izazivaju glavobolju, pospanost, a duţe izlaganje moţe
izazvati nesvjesticu i gušenje.
B.7.2. DISTRIBUCIJA ELEKTRIĈNE ENERGIJE
Pod distribucijom elektriĉne energije podrazumijeva se razvoĊenje elektriĉne energije
visokonaponskom, srednjenaponskom i niskonaponskom distribucijskom mreţom radi njene isporuke
kupcima. Distributivna mreţa dijeli se na prenosnu mreţu i distributivnu mreţu. Prijenosnom mreţom
se elektriĉna energija transportira od elektrane do distribucijske mreţe i velikih potrošaĉa.
Distributivnom mreţom se eleketriĉna energija preuzeta iz prenosne mreţe ili manjih elektrana
prikljuĉenih na distributivnu mreţu, distribuira do srednjih i malih potrošaĉa prikljuĉenih na
distribucijsku mreţu.
U poglavlju A.10. ove procjene dati su podaci o elektroenergetskim postrojenjima, prijenosnoj i
distributivnoj mreţi za elektriĉnu energiju na podruĉju Kantona. U distribuciji elektriĉne energije
izvori opasnosti su: dalekovodi, transformatori, visokonaponski ureĊaji, elektromotori, kompresorska
postrojenja, akumulatorska postrojenja i nepaţnja ĉovjeka.
Dalekovodi mogu prouzrokovati poţar na trasama gdje prolaze. Poţari na dalekovodima
mogu nastati zbog iskrenja usljed kratkog spoja, preopterećenja na prenosnoj mreţi,
zbog prekida zraĉnih i kabelskih vodova usljed kvara ili djelovanja prirodne ili druge
nesreće.
Poţari na transformatorima u kojima se nalazi tarnsformatrosko ulje nastaju usljed
nepravilnog rada transformatora, proboja izolacije, neispravne zaštite, neurednog
odrţavanja i kontrole. Koliĉina ulja u transformatoru zavisi od vrste i snage
transformatora.
Poţari na visokonaponskim ureĊajima (sklopke, mjerni transformatori, strujni
transformatori) mogu nastati usljed nepravilnog rada, proboja izolacije, neispravne
zaštite, vremenskih nepogoda i nepravilnog rukovanja i odrţavanja visokonaponskih
ureĊaja.
Poţari na elektromotorima mogu nastati radi preopterećenja, nepravilnog odrţavanja,
neispravne zaštite, proboja izolacije ili drugih kvarova.
U kompresorskim postrojenjima moţe doći do eksplozije sa poţarom zbog neispravnih
kontaktnih manometara, propusnih i sigurnosnih ventila.
Poţari na akumulatroima mogu nastati prilikom punjenja akumulatora pri ĉemu dolazi
do razlaganja elektrolita i nastanka plina koji sa vazduhom stvara eksplozivnu smjesu.
Do eksplozije i poţara moţe doći unošenjem otvorenog plamena, pušenjem i unošenjem
uţarenih predmeta.
Ljudski faktor, odnosno ĉovjek je najĉešći potencijalni uzroĉnik kvarova praćenih
poţarom ukoliko se ne pridrţava pogonskih uputa i upozorenja prilikom remonta i
godišnjih pregleda ureĊaja.
65
B.8. OPASNOSTI KOJE PROIZILAZE IZ DOTRAJALOSTI GRAĐEVINA, TEHNOLOGIJE
ILI INSTALACIJA ZA RAZVOD ENERGENATA
B.8.1. OPASNOSTI KOJE PROIZILAZE IZ DOTRAJALOSTI GRAĐEVINA
Najveći broj stambenih, poslovnih i javnih objekata na podruĉju Kantona izgraĊen je u 20 i 21
stoljeću, a manji broj objekata u 19 stoljeću. Na podruĉju Kantona postoji 31 nepokretna zaštićena
istorijska graditeljska cjelina. Uglavnom se radi o starim gradovima i kulama. Ove graditeljske cjeline
se ne odrţavaju što ih ĉini osjetljivim u pogledu opasnosti od poţara.
Obzirom na vrstu ugraĊenog materijala cijeli graĊevinski fond Kantona moţe se podijeliti na:
Lake montaţne prizemne zgrade izgraĊene od montaţnih sistema u kombibaciji drvo–
metal–izolacione ploĉe, prisutne u malom broju, (prodavnice, zanatski centri i sliĉno), a
njihova vatrootpornost nije velika;
Zgrade graĊene od opeke i naboja ili opeke u drvenom kosturu, malo su zastupljene i
male su vatrootpornosti zbog velikog prisustva drveta i drugih gorivih materijala u svojoj
konstrukciji;
Zgrade graĊene od mješovitog materijala, zidane u kombinaciji opeka – drvo, kamen –
beton nešto su otporniji od prethodnih kategorija. Ovakvi objekti graĊeni su do 1964.
godine, kada se poslije zemljotresa u Skoplju uvode novi propisi i tehniĉka pravila za
gradnju u seizmiĉki osjetljivim podruĉjima.
Zidane zgrade sa armirano-betonskom skeletnom konstrukcijom, većina objekata
izgraĊena je poslije 1964. godine, veće su vatrootpornosti zbog materijala koji su se
koristili prilikom njihove izgradnje.
Opasnost od poţara u graĊevinskim objektima raste sa starošću graĊevina. Procjenjuje se da
starost većeg dijela graĊevinskih objekata na podruĉju kantona iznosi 40–60 godina. Taĉne podatke
nije bilo moguće utvrditi jer nisu voĊene, niti postoje baze podataka o starosti izgraĊenih objekata.
Neredovito investicijsko i tekuće odrţavanje, ugraĊivanje raznih novih materijala u
konstruktivne elemente, uvoĊenje novih tehnologija u stambenom i poslovnovnom dijelu objekata,
izvoĊenje razliĉitih pregradnji i nadogradnji, ugraĊivanje novih sistema grijanja, ventilacije i
klimatizacije u graĊevinama, znaĉajno je utjecalo na smanjenje njihove vatrootpornosti.
Posebno poţarno opterećeni, u pogledu godina starosti i stila gradnje, su objekti u starijim
gradskim jezgrima koji su graĊeni u kombinaciji opeka – drvo ili kamen – opeka, sa poţarno
neotpornim meĊuetaţnim i krovnim konstrukcijama, dotrajalim dimnjacima i dimovodnim
kanalima, starim elektriĉnim i gromobranskim instalacijama.
Veći broj stambenih javnih objekata izgraĊenih poslije 1964. godine postali su poţarno
opterećeni zbog dotrajalosti, redovitog ili nikakvog tekućeg odrţavanja objekata, uništenih
hidrantskih instalacija i opreme. U ovoj kategoriji objekata najosjetljiviji su postali objekti viši
od 22 m, koji se smatraju visokim objektima. Ti objekti su uglavnom opremljeni suhim
hidrantskim instalacijama i poţarnim stepenicama, a generalno gledajući nijedan od ova dva
segmenta se ne odrţava u funkcionalnom stanju.
Poţarno opterećeni postali su industrijski objekti i postrojenja privrednih društava koja
nisu privatizirana ili koja su zbog loše provedene privatizacije preduzeća prestala sa radom, kao
što su Agrokomerc, Kombiteks, Krajinametal, Polietilenka, Šipad i drugi u kojima se ne provode
ni najminimalnije mjere zaštite od poţara.
B.8.2. OPASNOSTI NA INSTALACIJAMA ZA RAZVOD ENERGENATA
Unsko - sanski kanton nije plinificiran i nema instalacija za razvoĊenje plina. Na podruĉju
Kantona postoje objekti u kojima se skladišti i prodaje plin za domaćinstva i autoplin.
I pored toga što se u svim ovim objektima provode propisane mjere zaštite od poţara do poţara
i eksplozije u njima moţe doći zbog:
nepravilnog skladištenja lakozapaljivih plinova;
nekontrolisanog istjecanja plina u toku prepumpavanja, pretakanja i druge manipulacije
sa ovim materijama;
ljudski faktor, korištenje otvorenog plamena ili nepridrţavanja drugih propisa u
rukovanju sa plinom i plinskim instalacijama.
66
U distribuciji elektriĉne energije izvori opasnosti su prenosna i distributivna mreţa,
transformatori, visokonaponski ureĊaji, elektromotori, kompresorska i akumulatorska postrojenja i
nepaţnja ĉovjeka.
Uzroci nastanka poţara u distribuciji elektriĉne energije opisani su u poglavlju B.7. ove
procjene.
B.9. OPASNOSTI ZBOG NEIZGRAĐENOSTI PUTEVA ILI NJIHOVE NEDOVOLJNE
ŠIRINE ZA GAŠENJE POŢARA VATROGASNIH VOZILA
U poglavlju A.7. ove procjene dati su podaci o putnim komunikacijama na podruĉju Kantona.
Putne komunikacije na podruĉju Kantona razvrstane su na javne i nekategorisane, a javne na
magistralne, regionalne, lokalne puteve i saobraćajnice u naseljima.
Za pristup poţarištima vatrogasne jedinice koriste javne i nekategorisane puteve. Javni putevi
koje koriste vatrogasne jedinice za saobraćaj vatrogasnih vozila i tehnike svojim tehniĉkim
karakteristikama zadovoljavaju uslove za kretanje svih vrsta vatrogasnih vozila i tehnike.
Širina kolovoza magistralnih cesta sa asfaltnim kolovozom kreće se od 5–7 m, a sa
makadamskim kolovozom 4–5 m. Širina kolovoznih traka na magistralnim putevima kreće se od 2,5–
3,5 m. Propisana nosivost magistralnih puteva iznosi do 40 tona što udovoljava zahtjevima za kretanje
vatrogasnih vozila i tehnike.
Širina kolovoza regionalnih cesta sa asfaltnim kolovozom kreće se od 5–6 m, a sa
makadamskim od 3,5–5 m. Širina kolovoznih traka na regionalnim putevima kreće se od 2,5–3 m, a
nosivost od 5–40 tona.
Lokalni putevi sa asfaltnim kolovozom osim gradskih ulica su širine od 3,5 do 5 m, a nosivosti
od 5,5–10 tona.
Uz javne puteve nisu izgraĊeni vatrogasni prilazi i pristupi što oteţava prilaz vatrogasnih vozila
mjestu intervencije, naroĉito u gradskim stambenim podruĉjima.
B.10. FUNKCIONALNOST SISTEMA VEZA ZA OSMATRANJE I GAŠENJE POŢARA
U svim općinama na podruĉju Kantona postoji razvijen sistem prenosa, slanja ili prijema poruka
u obliku teksta, slike zvuka ili saopćenja putem ţiĉanih, radio, optiĉkih ili drugih sistema prenosa
elektromagnetnih talasa. Svi navedeni telekomunikacijski sistemi koriste se za dojave poţara,
uzbunjivanje vatrogasaca i druge aktivnosti u organizaciji akcija gašenja poţara.
Pored fiksne i mobilne telefonske veze sve vatrogasne jedinice na podruĉju Kantona, osim
vatrogasnih jedinica općina Bosanska Krupa i Buţim, imaju radiovezu koja se ostvaruje fiksnom i
pokretnim radiostanicama.
Radio veza u vatrogasnim jedinicama ostvaruje se u VHF frekventnom podruĉju, koje je od
strane Regulatorne agencije za komunikacije, dodijeljena na iskljuĉivo korištenje vatrogasnim
jedinicama. Radio veza se ostvaruje na po jednom simpleksnom radio kanalu. Za razliku od
semidupleksnih veza kod kojih se radio veza ostvaruje posredstvom radio repetitora, kod simpleksnih
radio veza, veza izmeĊu korisnika ostavruje se direktno pri ĉemu i predajna i prijemna radio stanica
rade na istoj frekvenciji. Ograniĉavajući faktori kod ove vrste radio veze su mali domašaji, ograniĉena
pokrivenost terena zbog toga što zakrivljenost zemlje, geografske i druge prepreke utiĉu negativno na
prostiranje elektromagnetskih talasa. Simpleksna radio veza koju koriste vatrogasne jedinice Kantona
moguća je izmeĊu dviju pokretnih radio stanica na udaljenosti do 8 km, a izmeĊu fiksne i pokretne
radio stanice na udaljenosti do 20km.
Da bi se otklonili ovi i drugi nedostaci radio veze vatrogasnih jedinica potrebno je:
uvesti semidupleksne ili repetitorske radio kanale,
povećati broj simpleksnih kanala,
povećati broj i osavremeniti radio ureĊaje koje koriste vatrogasne jedinice,
67
Vatrogasne jedinice općina Bosnska Krupa, Cazin, Kljuĉ, Sanski Most i Velika Kladuša za
uzbunjivanje vatrogasaca imaju vlastite sirene.
Uzbunjivanje graĊana u sluĉaju poţarne opasnosti vrši se sirenama za uzbunjivanje koje imaju
sve općine osim općine Buţim. Broj sirena za uzbunjivanje ne zadovoljava potrebe pokrivenosti, tako
da pojedina podruĉja općina nisu pokrivena zvukom za uzbunjivanje.
Telefonske veze vatrogasnih jedinica su zadovoljavajuće jer sve vatrogasne jedinice, osim
vatrogasne jedinice općine Buţim, imaju fiksne telefonske linije za dojavu poţara–fiksni telefonski broj
vatrogasne jedinice i poseban broj za dojavu poţara 123.
B.11. BROJNOSTI I OSPOSOBLJENOSTI STANOVNIŠTVA ZA GAŠENJE POŢARA
Osposobljavanje stanovništva za provoĊenje preventivnih i drugih mjera zaštite od poţara do
donošenja Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu (―Sluţbene novine Federacije BiH‖, broj: 64/09)
bilo je ureĊeno Zakonom o zaštiti od poţara (―Sluţbeni list SR BiH‖, broj: 15/87, 37/88, 19/90, 36/90).
Pored propisa iz oblasti zaštite od poţara osposobljavanje i obuĉavanje graĊana za zaštitu od poţara,
ureĊeno je i Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
(―Sluţbene novine Federacije BiH‖, Broj: 39/03, 22/06 i 43/10), a provodi se u sklopu obuĉavanja
osposobljavanja za zaštitu i spašavanje stanovništva od prirodnih i drugih nesreća prema nastavnim
planovima i programima koje donosi Federalna uprava civilne zaštite. Obuĉavanje i osposobljavanje
stanovništva za zaštitu i spašavanje, u sklopu toga i za zaštitu od poţara, još uvijek se ne provodi ni u
jednoj općini na podruĉju Kantona.
Ĉlanom 30. Zakona o zaštiti od poţara bilo je utvrĊeno da su preduzeća i druga pravna lica
duţna obezbijediti da se svaki uposlenik prema posebno utvrĊenom programu, upozna sa opasnostima
od poţara vezanim za poslove i zadatke na koje je rasporeĊen, sa mjerama i sredstvima za gašenje
poţara, praktiĉnom upotrebom aparata, ureĊaja i opreme za gašenje poţara. Preduzeća i druga pravna
lica i drţavni organi, bili su duţni da najmanje jednom godišnje vrše provjeru znanja radnika iz oblasti
zaštite od poţara. Nadzor nad provoĊenjem mjera zaštite od poţara odreĊenih ovim Zakonom bio je u
nadleţnosti Republiĉkog sekretarijata unutrašnjih poslova, a poslije 1995. godine u nadleţnosti
kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova. Na osnovu podataka o izvršenom inspektorskom
nadzoru u period 1995 - 2009. godina, utvrĊeno je da se u većini kontrolisanih preduzeća i pravnih lica
vršilo struĉno osposobljavanje i provjera znanja zaposlenih iz oblasti zaštite od poţara.
Inspekcijski nadzor bio je usmjeren na preduzeća koja se bave proizvodnjom, prometom,
preradom i skladištenjem zapaljivih teĉnosti i gasova.
U ĉlanu 128. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu koji je donešen 2009. godine, utvrĊeno je
da su pravna lica, drţavni organi i druge institucije, duţni kontinuirano provoditi struĉno
osposobljavanje svih zaposlenih za provoĊenje mjera zaštite od poţara na radnim mjestima. Pored ovog
osposobljavanja sva pravna lica duţna su jednom u dvije godine izvršiti obuku i provjeru znanja iz
oblasti zaštite od poţara svih zaposlenih lica, prema posebnom programu koji donosi direktor
Federalne uprave civilne zaštite.
Program obuke zaposlenika u pravnim licima , drţavnim organima i drugim institucijama u
oblasti zaštite od poţara donešen je 2010. godine i objavljen je u (―Sluţbenim novinama Federacije
BiH‖, broj: 59/2010). Realni pokazatelji provoĊenja navedenog Programa u pravnim licima, drţavnim
organima i drugim institucijama biće poznati nakon izvršenog inspekcijskog nadzora.
B.12. PREVOZ SNAGA ZA GAŠENJE POŢARA
U svim vatrogasnim jedinicama na podruĉju Kantona po dojavi poţara vatrogasci se na mjesto
intervencije prevoze raspoloţivim vatrogasnim vozilima. Prijevoz ljudstva na mjesto intervencije
obavlja se po ustaljenoj proceduri, tako da se na poţarište prvo upućuju navalna vozila, a zatim na
osnovu procjene inteziteta i razmjere poţara prateća vozila, kombi vozila, komandna vatrogasna vozila,
u zavisnosti od toga koja vatrogasna vozila posjeduje vatrogasna jedinica. U nedostatku vatrogasnih
vozila za prevoz vatrogasaca koriste se i sluţbena vozila općine, a po potrebi i liĉna motorna vozila.
68
Za potrebe prevoza većeg broja vatrogasaca i drugih snaga za gašenje poţara, općine nisu
sklopile ugovore sa pravnim licima koje se bave prevozom putnika. U takvim situacijama koristila bi se
ovlaštenja koja ima rukovodilac sluţbe civilne zaštite i štab civilne zaštite općine koji po ĉlanu 94. i 95.
Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu imaju ovlaštenje da za potrebe prevoza ljudstva na poţarište
mogu narediti angaţovanje vozila preduzeća, drţavnih organa i drugih pravnih i fiziĉkih lica.
B. 13. ORGANIZOVANOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE VATROGASACA
TOKOM AKCIJA GAŠENJA VEĆIH POŢARA
B.13.1. ORGANIZOVANOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Sve općine na podruĉju kantona imaju organiziranu zdravstvenu zaštitu koju obavljaju domovi
zdravlja, ambulante porodiĉne medicine i sluţbe hitne pomoći koje vrše poslove primarne zdravstvene
zaĊštite. Za vršenje poslova sekundarne zdravstvene zaštite u općini Bihać djeluje Kantonalna bolnica,
a u općini Sanski Most Opća bolnica.
Prisustvo vozila hitne pomoći nije obavezno u toku vatrogasne intervencije i obezbjeĊuje se
samo po zahtjevu policije ili rukovodioca akcije gašenja poţara.
B.13.2. PREHRANA VATROGASACA TOKOM AKCIJE GAŠENJA POŢARA
Ishrana vatrogasaca u toku radnog vremena regulisana je kroz naknadu za topli obrok. U sluĉaju
većih poţara kada se pripadnici vatrogasne jedinioce angaţuju duţe od propisanog vremena, ishrana
vatrogasaca nije organizovano riješena, odnosno općine nisu sklopile ugovore sa preduzećima koja bi
vršila obezbjeĊenje hrane i vode za sve snage koje uĉestvuju u akciji gašenja poţara.
B.14. BROJ PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH JEDINICA
B.14.1. BROJ PROFESIONALNIH VATROGASNIH JEDINICA
Na podruĉju Kantona formirano je osam profesionalnih vatrogasnih jedinica koje djeluju kao
organizacione jedinice u sastavu sluţbi civilne zaštite općina. Kadrovska i materijalno-tehniĉka
popunjenost i opremljenost vatrogasnih jedinica data je u tabeli 26 ove procjene.
Za utvrĊivanje potrebnog broja vatrogasaca u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici ne postoji
egzaktni metod. Kod utvrĊivanja potrebnog broja vatrogasaca moraju se postovaviti:
kriteriji utvrĊeni Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu,
propisi koji regulišu radne odnose vatrogasaca,
pravila vatrogasne struke.
Prema Zakonu o zaštiti od poţara i vatrogastvu i propisima koji regulišu radni odnos
vatrogasaca, kod utvrĊivanja broja vatrogasaca u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici moraju se
obezbijediti slijedeći uslovi :
da se rad u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici mora odvijati neprekidno u smjenama
koje se odraĊuju tako da ukupno radno vrijeme u toku godine, u prosjeku ne bude duţe
od 40 sati sedmiĉno i da jedna smjena ne moţe trajati duţe od 12 sati – ĉlan 70. Zakona,
da se na radne odnose vatrogasaca u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici primjenjuju
propisi o radnim odnosima koji vaţe i za drţavne sluţbenike i namještenike – ĉlan 104.
Zakona. Vatrogasci kao i ostali uposlenici imaju pravo na plaćeno odsustvo zbog
bolovanja, godišnjeg odmora isl., pa im se zbog rada u smjenama zbog potreba sluţbe
mora obezbijediti zamjena.
69
PODACI O BROJU VATROGASACA PO KANTONIMA U 2011. GODINI/27
Tabela br.45
Kanton
Broj
općina
Površina
Stanovnika
PVJ
DVJ
IVJ
Br. jed. Br.
vatr.
Br.
jed
Br.
vatr.
Br.
jed.
Br.
vatr. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Unsko -sanski 8 4.125,0 287.869 8 103 2 38 1 2
Posavski 3 324,6 39.520 0 0 1 23 0 0
Tuzlanski 13 2.649,0 499.047 7 164 2 33 5 83
Zeniĉko-dobojski 12 3.343,3 400.126 9 166 4 82 3 80
Bosansko-podrinjski 3 504,6 32.931 1 13 1 4 1 14
Srednjo-bosanski 12 3.189,0 254.572 4 65 8 55 0 0
Hercegovaĉko-neretvanski
9 4.401,0 225.268 4 105 5 85 1 42
Zapadno-
hercegovaĉki
4 1.362,2 81.433 1 27 1 32 0 0
Sarajevski 9 1.276,9 436.572 1 196 7 350 1 12
Kanton 10 6 4.934,9 80.322 2 10 0 0 0 0
Ukupno : 37 849 31 702 12 233
U zemljama Evropske unije kod odreĊivanja broja vatrogasaca primjenjuje se standard
po kome na svakih 1000 stanovnika dolazi 1 vatrogasac. Prema tom standardu, a prema broju
stanovnika, općine na podruĉju Kantona trebale bi imati :
OdreĊivanje potrebnog broja vatrogasaca za gašenje poţara objekata i otvorenog prostora, vrši
se i na osnovu pravila vatrogasne struke koja su nastala na osnovu iskustvenih pokazatelja i
pretpostavljenih uvjeta širenja poţara.
Kod poţara stambenih objekata koji su u potpunosti zahvaćeni poţarom:
jedan “C” mlaz efikasnim gašenjem pokriva pribliţno 20 do 25 m2;
utrošak vode “C” mlaza ø12 mm kod pritiska 2,5–3 bara je 150 litara/min.;
za rad sa jednim “C” mlazom potrebna su dva vatrogasca odnosno vatrogasno odjeljenje
od devet ljudi za upotrebu tri “C” mlaza uz pretpostavljeno vrijeme gašenja od jednog
sata;
jedno vatrogasno odjeljenje moţe efikasno gasiti objekat površine 70–75 m2 upotrebom 3
“C” mlaza i utroškom vode od 400–450 litara/min;
za stambeni objekat površine 150–200 m2 potrebna su 2 odjeljenja sa 18 vatrogasaca uz
upotrebu 6 “C” mlazova i utrošak vode 800–900 litara/min. odnosno 48–50 M3/h. Ovakav
poţar se lokalizuje za 20–30 minuta s koliĉinom 20–25 m3 vode.
_____________
27.Izvor podataka: Kantonalna uprava civilne zaštite, 2011. Godine
Bihać 61.287 stanovnika 61 vatrogasca
Bos.Krupa 28.137 „ 28 vatrogasaca
Bos. Petrovac 7.601 „ 8 vatrogasaca
Buţim 17.865 „ 18 vatrogasaca
Cazin 62.468 „ 62 vatrogasca
Kljuĉ 19.687 „ 20 vatrogasaca
Sanski Most 44.508 „ 45 vatrogasaca
Velika Kladuša 46.561 „ 47 vatrogasaca
70
Kod gašenja otvorenog prostora pri odreĊivanju potrebnog broja vatrogasaca treba imati u vidu
slijedeće iskustvene pokazatelje:
jedan vatrogasac na svakih 15 m poţarne fronte u trenutku dolaska vatrogasne jedinice
na mjesto gašenja;
na broj potrebnih vatrogasaca utiĉe brzina vjetra, brzina širenja poţara prema slijedećoj
tabeli
Proraĉunske vrijednosti potrebnog broja vatrogasaca za razliĉite brzine vjetra V = 10–50 km/h, razliĉite poţarne površine u trenutku dojave P = 100 m
2–10000 m
2 i razliĉite periode intervencija 15–30 min., prikazane
su u slijedećoj tabeli:
Broj vatrogasaca za period intervencije t = 15 min. pri brzini vjetra V = 10 – 50 km/h P (m2) 10
km/h
20
km/h
30
km/h
40
km/h
45
km/h
50
km/h
P (m2) 10
km/h
20
km/h
30
km/h
40
km/h
45
km/h
50
km/h
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
100 7 11 24 48 59 74 3600 25 36 62 121 147 182
400 10 17 34 68 84 104 4900 28 40 68 131 160 197
900 14 22 42 84 103 128 6400 32 44 74 140 171 212
1600 18 27 49 98 120 148 8100 35 48 80 150 182 225
2500 21 31 56 110 134 166 10000 39 52 85 158 193 238
Podaci dati u tabeli pokazuju potreban broj vatrogasaca za spreĉavanje širenja i gašenja poţara pri
vremenu intervencije od 15 minuta što se smatra maksimalnim pravovremenim dolaskom i uvjetom za uspješnost intervencije.
Vrijeme gašenja za vatrogasne snage pri odreĊenim uvjetima (brzina vjetra, poţarna površina) temelji se
na potrebnom broju dana po ĉovjeku za gašenje poţarne površine što je dato u slijedećoj tabeli:
Gustoća
šume
Potreban broj dana po ĉovjeku (n) za gašenje 1 ha pri vjetru
slaba 0,5 (12 sati) 1 2 3
srednja 1 (24 sata) 4 6 10
velika 2 (48 sati) 5 10 20
Taĉne metode za utvrĊivanje potrebnog broja vatrogasaca u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici
ne postoje, i rezultati koji se dobiju na osnovu ovih proraĉuna mogu posluţiti kao orijentacioni
pokazatelji potrebnog broja vatrogasaca.
Na osnovu svega navenog, profesionalna vatrogasna jedinica općine treba da ima
minimalno:
navalno vozilo 2
autocisterne 1
komandno vozilo 1
starješina prof.vatrogasne jedinice 1
zamjenik starješine 1
vatrogasaca 12
Brzina vjetra (km/h) Brzina širenja poţara (m/min) 1 2
10 1
20 2,5
30 9
40 32
45 45
50 65
71
Ako se navedeni kriteriji primijene na profesionalne vatrogasne jedinice općina na
podruĉju kantona moţe se zakljuĉiti da liĉne formacije, odnosno broj vatrogasaca u
profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa, Buţim i
Kljuĉ ne zadovoljavaju postavljene kriterije.
Prema podacima datim u tabeli 26 materijalno tehniĉka sredstva i oprema profesionalnih
vatrogasnih jedinica ne zadovoljavaju potrebe gašenja poţara. Liĉna i kolektivna vatrogasna
oprema je zastarjela i ne vrši se redovna nabavka nove. Prosjeĉna starost vatrogasnih vozila
iznosi 28,2 godine. Najveću prosjeĉnu starost imaju vatrogasna vozila u profesionalnoj
vatrogasnoj jedinici općine Buţim 42,6 godina, a najmanju u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici
općina Bosanska Krupa 11,9 godina.
B.14.2. BROJ DOBROVOLJNIH VATROGASNIH JEDINICA
Prema podacima datim u poglavlju A.12.2.2. ove procjene na podruĉju kantona osnovano je pet
dobrovoljnih vatrogasnih društav i to : DVD Kulen Vakuf, DVD Otoka,DVD Buţim, DVD Pećigrad,
DVD Stari Majdan. Dobrovoljne vatrogasne jedinice formirane su u DVD Kulen Vakuf, DVD Pećigrad
i DVD Otoka. Broj vatrogasaca u formiranim dobrovoljnim vatrogasnim društvima zadovoljava, ali je
opremljenost ovih jedinica materijalno-tehniĉkim srestvima i opremom veoma loša. Popuna ovih
jedinica vrši se uglavnom doniranim vatrogasnim sredstvima i opremom iz inostranstva ili opremom
vatrogasnih jedinica općina. Da bi se ovaj problem riješio u planovima zaštite od poţara općina, treba
odrediti u kojim DVD će se formirati dobrovoljne vatrogasne jedinice i u skladu s tim u budţetima
kantona i općina planirati sredstva za subvencioniranje nabavke materijalno-tehniĉkih sredstava i
opreme za ove jedinice.
C. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIĈKIH MJERA KOJE JE POTREBNO
PROVESTI KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŢARA
SMANJILA NA NAJMANJI MOGUĆI NIVO
C.1.1. ORGANIZACIJSKE MJERE
U skladu sa ĉlanom 14. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu, Kanton svojim propisom
ureĊuje organizaciju, naĉin funkcionisanja zaštite od poţara i vatrogastvo na podruĉju
Kantona;
Nadleţnost: Skupština Kantona.
U okviru programa razvoja zaštite i spašavanja Kanton, utvrĊuje ciljeve, smjer i
strategiju razvoja zaštite od poţara i vatrogastvo od znaĉaja za Kanton;
Nadleţnost : Skupština Kantona.
U okviru procjene ugroţenosti od prirodnih i drugih nesreća, Kanton utvrĊuje procjenu
ugroţenosti Kantona od poţara;
Nadleţnost : Vlada Kantona.
Donosi plan zaštite od poţara Kantona i obezbjeĊuje njegovu realizaciju;
Nadleţnost : Skupština Kantona.
C.1.2. NORMATIVNO UREĐENJE ZAŠTITE OD POŢARA
Za normativno ureĊenje zaštite od poţara i vatrogastvo iz nadleţnosti Kantona potrebno
je donijeti :
Zakon o zaštiti od poţara i vatrogastvu Kantona;
Procjenu ugroţenosti Kantona od poţara;
72
Program razvoja zaštite od poţara i vatrogastva Kantona;
Plan zaštite od poţara Kantona;
Za normativno ureĊenje zaštite od poţra i vatrogastvo iz nadleţnosti općina potrebno je donijeti
:
Odluku o organizaciji i funkcionisanju zaštite od poţara i vatrogastvu na podruĉju
općine;
Odluku o organizaciji dimnjaĉarske djelatnosti na podruĉju općine;
Procjenu ugroţenosti od poţara;
Program razvoja zaštite od poţara i vatrogastva općine;
Plan zaštite od poţara općine;
C.1.3. ORGANIZACIJA VATROGASNIH JEDINICA
Profesionalne vatrogasne jedinice općina organizovati u skladu sa ĉlanom 63. Zakona o
zaštiti od poţara i vatrogastvu.
Nadleţnost: Općina.
U planovima zaštite od poţara općina, utvrditi potreban broj operativnih vatrogasaca u
profesionalnim vatrogasnim jedinicama u skladu sa procjenom ugroţenosti općine,
materijalnim i kadrovskim mogućnostima, ali tako da svaka profesionalna vatrogasna
jedinica općine ima minimum 12 + 1+1 ljudi (vatrogasci + starješina vatrogasne jedinice +
zamjenik starješine);
Nadleţnost : Općina.
Utvrditi liĉnu i materijalnu formaciju profesionalne vatrogasne jedinice općine u skladu
sa planom zaštite od poţara općine;
Nadleţnost: Općina.
U planu zaštite od poţara općine utvrditi koja pravna lica na podruĉju općina su duţna
donijeti procjenu ugroţenosti, plan zaštite od poţara i osnovati vlastitu vatrogasnu
jedinicu;
Nadleţnost: Općina.
U skladu sa procjenom ugroţenosti od poţara općine u planu zaštite od poţara općine,
utvrditi u kojim dobrovoljnim vatrogasnim društvima će se formirati dobrovoljne
vatrogasne jedinice;
Nadleţnost: Općina.
Izvršiti popunjavanje profesionalnih vatrogasnih jedinica struĉnim kadrovima visoke
struĉne spreme sa poloţenim ispitom rukovodioca akcije gašenja poţara;
Nadleţnost: Sluţbe civilne zaštite općine.
U budţetima općina planirati finansijska sredstva za nabavku materijalno – tehniĉkih
sredstava i opreme za dobrovoljne vatrogasne jedinice, ako su planom zaštite od poţara
općine te jedinice odreĊene za izvršenje odreĊenih poslova i zadataka i zaštite od poţara
na podruĉju općine;
Nadleţnost : Općina.
73
C.2. TEHNIĈKE MJERE
C.2.1. VATROGASNA OPREMA I TEHNIKA
U svim profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina izvršiti zanavljanje ili nabavku
novih materijalno-tehniĉkih sredstava i opreme u skladu sa propisom o minimumu
tehniĉke opreme i sredstava i rokovima korištenja te opreme i sredstava;
Nadleţnost: Sluţbe civilne zaštite općine.
Za vatrogasce u profesionalnim vatrogasnim jedinicama izvršiti nabavku vatrogasnih
uniformi, liĉne, zajedniĉke zaštitne odjeće, obuće i opreme;
Nadleţnost: Općinske sluţbe civilne zaštite.
U profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina, izvršiti nabavku novih vatrogasnih
vozila i druge tehnike;
Nadleţnost: Općinske sluţbe civilne zaštite.
U profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina organizovati sistem radio i drugih veza,
kao dio komunikaciono-informacionog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i drugih nesreća, u okviru operativnih centara civilne zaštite;
Nadleţnost : Kantonalna uprava civilne zaštite i sluţbe civilne zaštite općina.
Za smještaj profesionalnih vatrogasnih jedinica općina i vatrogasne opreme i tehnike
osigurati objekte u skladu sa propisom o uslovima koje moraju ispunjavati ti objekti;
Nadleţnost : Općinske sluţbe civilne zaštite.
Izvršiti nabavku sredstava veze za dobrovoljne vatrogasne jedinice, kako bi u uslovima
povećane poţarne opasnosti mogle organizovati deţurstva i pravovremeno izići na
vatrogasnu intervenciju;
Nadleţnost:Dobrovoljna vatrogasna društva i sluţbe civilne zaštite općina ĉijim su planom
zaštite od poţara toj DVJ odreĊeni poslovi i zadaci u gašenju poţara i drugim
vatrogasnim intervencijama.
C.2.2. MJERE U PRAVNIM LICIMA
Sva pravna lica duţna su svojim općim aktom u skladu sa djelatnošću koju obavljaju
urediti pitanja koja se odnose na organizaciju i funkcioniranje zaštite od poţara u svojim
objektima i prostorijama;
Nadleţnost: pravna lica.
U skladu sa propisom o razvrstavanju objekata i prostora u odgovarajuće kategorije
ugroţenosti od poţara za sva pravna lica ĉiji su prostori i objekti razvrstani u I i II
kategoriju ugroţenosti od poţara, duţna su donijeti procjenu ugroţenosti od poţara, plan
zaštite od poţara i osnovati vlastitu vatrogasnu jedinicu;
Nadleţnost: pravna lica ĉiji su objekti i prostori razvrstani u I i II kategoriju ugroţenosti
od poţara.
Pravna lica duţna su kontinuirano i organizovano provoditi struĉno osposobljavanje i
usavršavanje svih zaposlenih, za provoĊenje mjera zaštite od poţara na radnim mjestima
na kojima se nalaze;
Nadleţnost: pravna lica.
74
Vatrogasne jedinice pravnih lica opremiti u skladu sa propisom o minimumu tehniĉke
opreme i sredstava za djelovanje tih jedinica;
Nadleţnost: pravna lica koja su obavezna formirati vatrogasnu jedinicu u svom sastavu.
Pravna lica u ĉijim objektima i prostorima su ugraĊeni sistemi za dojavu i gašenje poţara,
ureĊaji za kontrolu i zaštitno djelovanje, ureĊaji za spreĉavanje širenja poţara, instalacije
i ureĊaji izvedeni u protiveksplozijskoj zaštiti, duţni su obezbijediti njihovo redovno
ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti, a najmanje dva puta godišnje;
Nadleţnost: pravna lica.
Pravna lica duţna su odrţavati u ispravnom stanju postrojenja i ureĊaje elektriĉne, gasne
i druge instalacije, dimnjake i loţišta koja mogu prouzrokovati nastajanje i širenje
poţara;
Nadleţnost: pravna lica.
Prilazi do ureĊaja i opreme za gašenje poţara, manipulativne površine za rad vatrogasaca
i putevi evakuacije, odnosno spašavanja ljudi i materijalnih dobara ugroţenih od poţara,
stalno drţati ĉistim i prohodnim;
Nadleţnost: pravna lica
C.3. URBANISTIĈKE MJERE
Osigurati da se pri izradi dokumenata prostornog ureĊenja, prostornih, urbanistiĉkih i
drugih planova predvide prostorne i tehniĉke mjere zaštite od poţara i to ;
- uslove za efikasno spašavanje ljudi i materijalnih dobara;
- potrebne razmake i protivpoţarne udaljenosti izmeĊu objekata;
- saobraćajne i manipulativne površine za interventna vozila;
- izvore za dovoljno snabdijevanje vodom za gašenje poţara;
- primjena odgovarajućih materijala koji ne mogu biti uzroĉnici nastanka i prenosa poţara;
Nadleţnost: Kanton i općina.
Pri projektiranju graĊevina u kojima se proizvode ili uskladištavaju eksplozivne materije
i zapaljive teĉnosti i gasovi, graĊevine za kolektivno stanovanje, industrijskih graĊevina i
graĊevina za javnu upotrebu, obavezno izraditi elaborate zaštite od poţara:
Nadleţnost: pravna lica registrovana za izradu projektne dokumentacije i vlasnici
objekata;
Pri projektiranju stambenih graĊevina sa ĉetiri ili više nadzemnih etaţa, industrijskih
graĊevina, energetskih objekata i graĊevina za javnu upotrebu (bolnice, hoteli, sportske i
druge dvorane, robne kuće, škole isl.) obavezno projektovati poţarne stepenice;
Nadleţnost: pravna lica registrovana za izradu projektne dokumentacije i vlasnici
objekata.
Pri odreĊivanju mikro i makro lokacije objekata voditi raĉuna o saobraćajnoj
povezanosti, klimatskim uslovima, transportu vaţnih energenata, tipovima gradnje;
Nadleţnost: sluţbe prostornog ureĊenja općina.
75
C.4. MJERE ZA OBEZBJEĐENJE VODE ZA GAŠENJE
C.4.1. MINIMALNE KOLIĈINE I PRITISAK VODE
Pravna lica koja upravljaju vodovodnom mreţom duţna su pri izgradnji, rekonstrukciji i
korištenju ove mreţa osigurati propisan protoĉni kapacitet i pritisak u vodovodnoj mreţi;
Nadleţnost: Javno vodovodno-komunalno preduzeće općine.
Pri izgradnji i rekonstrukciji lokalnih vodovoda u ruralnim podruĉjima projektovati i
izgraditi hidrantsku mreţu.
Nadleţnost: Javno vodovodno preduzeće i vlasnici lokalnih vodovoda.
Saĉiniti katastar hidrantske mreţe sa uvrštenim mjestima hidranata;
Nadleţnost: Javno vodovodno preduzeće.
Sve podzemne hidrante pronaći i propisno obiljeţiti i omogućiti njihovo nesmetano
korištenje;
Nadleţnost: Javno vodovodno preduzeće.
Na svim mjestima na kojima je razmak izmeĊu podzemnih hidranata veće od 150 m,
ugraditi nadzemne hidrante;
Nadleţnost: Javno vodovodno preduzeće.
Kod podzemnih hidranata koji nisu obiljeţeni na propisan naĉin, postaviti natpisne
ploĉice sa oznakama udaljenosti na najbliţim graĊevinama, ĉeliĉni ili betonski stub;
Nadleţnost : Javno vodovodno preduzeće.
Kontrolisati pritisak i koliĉinu vode u vodovodnom sistemu najmanje jedanput godišnje;
Nadleţnost: Javno vodovodno preduzeće.
C.4.2. OSTALI IZVORI VODE ZA GAŠENJE POŢARA
Izgraditi privremeno ili stalno postrojenje za zahvatanje površinske vode na otvorenim
vodotocima kako bi se nadomjestio nedostatak vode za gašenje poţara;
Nadleţnost: Javno vodovodno preduzeće.
Izgraditi prilazne puteve i platformu za vatrogasna vozila do postrojenja za zahvatanje
površinske vode za gašenje poţara;
Nadleţnost: Javno vodovodno preduzeće.
C.5. MJERE ZAŠTITE U POSEBNO UGROŢENIM OBJEKTIMA I PROSTORIMA
U objektima u kojima boravi veći broj ljudi rješiti redovnu kontrolu i preglede loţišta,
dimnjaka i dimovodnih kanala, unutrašnje hidrantske mreţe i opreme za njeno
korištenje, aparata za gašenje poĉetnih poţara i druge opreme za gašenje poţara;
Nadleţnost: pravna lica, vlasnici i korisnici objekata.
U objektima kolektivnog stanovanja izvršiti uklanjanje smeća i drugih lako zapaljivih
materijala iz podruma, stubišta, potkrovlja i drugih zajedniĉkih dijelova objekta;
Nadleţnost: vlasnici i korisnici objekata i upravitelji stambenih objekata.
IzgraĊene vatrogasne prilaze, pristupe i druge manipulativne prostore namjenjene za
korištenje vatrogasnih vozila i tehnike, redovno odrţavati i omogućiti njihovo nesmetano
korištenje;
Nadleţnost: pravna lica, vlasnici i korisnici objekata.
76
Gromobranske instalacije na objektima, redovno odrţavati i izvršiti zamjenu oštećenih i
neispravnih dijelova;
Nadleţnost: pravna lica, vlasnici i korisnici objekata.
Gromobranske instalacije sa izvorom jonizirajućeg zraĉenja zamijeniti klasiĉnim
gromobranskim instalacijama;
Nadleţnost: pravna lica, vlasnici i korisnici objekata.
Pri projektovanju i izgradnji skladišta pridrţavati se Pravilnika o tehniĉkim
normativima za zaštitu skladišta od poţara i eksplozija;
Objekte industrijskih preduzeća na podruĉju kantona koja nisu privatizirana staviti pod
stalno fiziĉko obezbjeĊenje i preduzeti mjere da se ti objekti zaštite od poţara;
Nadleţnost: vlasnici objekata.
Vlasnici i korisnici postrojenja i skladišta zapaljivih tekućina, plinova i drugih opasnih
materija duţni su se pridrţavati propisa za prevoz i uskladištenje takvih materija;
Nadleţnost: pravna lica koja se bave prometom zapaljivih teĉnosti i gasova i drugih
opasnih materija
Izraditi bazu podataka o svim objektima u kojima se vrši promet zapaljivih teĉnosti,
gasova, eksplozivnih i drugih materija;
Nadleţnost: sluţbe prostornog ureĊenja i graĊenja općina, i sluţba civilne zaštite općine.
Izraditi bazu podataka o starosti graĊevinskih objekata i broju osoba koje privremeno ili
stalno borave u njima;
Nadleţnost: općina.
C.5.1. MJERE ZAŠTITE OD POŢARA NA OBJEKTIMA I POSTROJENJIMA ZA
DISTRIBUCIJU ELEKTRIĈNE ENERGIJE
Preduzeće “Elektroprenos” a.d. Banjaluka, duţno je redovito odrţavati prenosnu mreţu
odnosno elektroenergetske vodove 220 kV–110 kV, kao i elektropostrojenja TS 220/110
kV i TS 110/35 kV;
Nadleţnost: Preduzeće “Elektroprenos” a.d. Banjaluka.
JP “Elektroprivreda BiH” Sarajevo -“Elektrodistribucija” Bihać, duţno je odrţavati
distributivnu mreţu ili niskonaponsku mreţu i elektropostrojenja na njoj;
Nadleţnost: JP “Elektroprivreda BiH” Sarajevo “Elektrodistribucija” Bihać.
Kod odrţavanja elektropostrojenja posebno obratiti paţnju na redovitu zamjenu,
kontroliranje i dopunjavanje transformatorskog ulja, zamjenu dotrajalih dijelova u
trafostanicama;
Nadleţnost: “Elektroprenos” a.d. i “Elektroprivreda BiH”.
Kod ureĊaja za prijenos elektriĉne energije obavezno je redovito ĉistiti zaštitne pojaseve
ispod dalekovoda i prostor oko trafostanica od suhe trave i korova;
Nadleţnost: “Elektroprenos” a.d. Banjaluka.
U toku redovnog pregleda i odrţavanja graĊevina za prijenos i distribuciju elektriĉne
energije posebnu paţnju obratiti na;
- kvalitet ukopavanja i dotrajalost drvenih stubova,
- stanje izolatora, odvodnica prednapona i vodiĉa,
77
- kvalitetu i podešenost zaštitnih vodova,
- zategnutost vodova izmeĊu stubova:
Nadleţnost: Prduzeće “Elektroprivreda” d.d. Sarajevo “Elektrodistribucija” Bihać.
U sklopu redovnog odrţavanja elektroenergetskih postrojenja:
- zamjeniti neispravnu, oštećenu ili dotrajalu opremu i ureĊaje,
- odvojiti visokonaponski i niskonaponski dio trafostanice,
- zatvoriti kablovske kanale na prijelazima izmeĊu poţarnih sektora odgovarajućim
vodootpornim materijalima.
Nadleţnost: Preduzeće “Elektroprivreda BiH” Sarajevo i “Elektrodistribucija” Bihać.
Tokom izvoĊenja, korištenja i odrţavanja niskonaponske mreţe potrebno je:
- obavljati redovite preglede, kontrole i propisano ispitivanje elektriĉne instalacije i
zamjenu dotrajalih i neispravnih dijelova;
- koristiti samo ispravne elektriĉne potrošaĉe, a elektriĉne ureĊaje koji isijavaju veću
koliĉinu toplote udaljiti od zapaljivih materija i koristiti samo u vrijeme kada je
muguć nadzor i kontrola nad istim;
- radovi na rekonstrukciji postojeće i izgradnje nove elektroinstalacije mogu izvoditi
samo kvalificirani radnici u ovlaštenim pravnim licima;
- otvore na prijelazima izmeĊu jednog poţarnog sektora u drugi izvesti brtvljenjem
vodova i kablova odgovarajućim vatrootpornim materijalima;
- elektriĉne instalacije, opremu i ureĊaje za napajanje protivpoţarnih pumpi i liftova
izvršiti sa materijalima otpornim na visoke temperature;
- u prostorijama u kojima postoji mogućnost stvaranja eksplozivne atmosvere,elektriĉne
instalacije, potrošaĉe i ureĊaje izvesti u sigurnosnoj protiveksplozijskoj “ex” verziji;
- sve predviĊene instalacije, oprema i ureĊaji moraju udovoljiti uslovima prostora u
kome se nalaze u smislu nepropuštanja vlage, prašine i toplote;
- u većim i znaĉajnijim graĊevinama preporuĉuje se izgradnja elektriĉnih instalacija u
energetskim kanalima, oknima;
Nadleţnost: Preduzeće “Elektroprivreda” BiH–“Elektrodistribucija” Bihać i pravna
lica ovlaštena za izgradnju elektriĉnih instalacija.
C.5.2. MJERE ZAŠTITE PRI PREVOZU OPASNIH MATERIJA U CESTOVNOM
SAOBRAĆAJU
Prevoz zapaljivih teĉnih i plinovitih, eksplozivnih i drugih opasnih materija u cestovnom
prometu vršiti u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija i Evropskim
sporazumom o meĊunarodnom prijevozu opasnih materija u cestovnom saobraćaju
(ADR).
Nadleţnost: pravna lica koja se bave transportom opasnih materija.
Odrediti magistralne i regionalne puteve kojima se smiju motornim vozilima prevoziti
opasne materije i mjesta za parkiranje motornih vozila sa opasnim materijama;
Nadleţnost: Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH i Direkcija za
magistralne i regionalne puteve.
U profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina osposobiti struĉne i uvjeţbane ekipe sa
potrebnom tehnikom, opremom i sredstvima za intervencije u sluĉaju nesreća sa opasnim
materijama;
Nadleţnost: općina, profesionalne vatrogasne jedinice.
78
Zbog preopterećenosti cestovnih komunikacija niskog stepena modernizovanosti, loših
tehniĉkih karakteristika i gustine saobraćaja na putevima na podruĉju Kantona, propisati
obavezno korištenje ţeljeznice za prevoz opasnih materija;
Nadleţnost: Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH.
C.6. MJERE ZAŠTITE NA OTVORENOM PROSTORU
C.6.1. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
Izmjenama propisa iz oblasti poljoprivrede i šumarstva utvrditi obavezu donošenja
podzakonskih propisa iz oblasti zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta od poţara i
loţenja vatre na otvorenom, spaljivanje trave, korova i drugog poljoprivrednog otpada;
Nadleţnost: Federalno i Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva, i općine.
Pojaĉati inspekcijski nadzor u oblastima poljoprivrede, šumarstva i zaštite od poţara radi
kontrole provoĊenja utvrĊenih mjera zaštite od poţara;
Nadleţnost: poljoprivredno-šumarska inspekcija za zaštitu od poţara.
Za šume i šumsko zemljište izraditi Kantonalni šumsko-razvojni plan, ĉiji je sastavni dio i
Procjena ugroţenosti šuma od poţara i smjernice za zaštitu šuma od poţara;
Nadleţnost: Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i
Kantonalna uprava za šumarstvo;
Izraditi plan zaštite šuma od poţara za sve šume I i II kategorije ugroţenosti od poţara;
Nadleţnost: ŠPD “Unsko-sanske šume” i Kantonalna uprava za šumarstvo.
Izvršiti kategorizaciju privatnih šuma prema stepenu ugroţenosti od poţara;
Nadleţnost: Kantonalna uprava za šumarstvo i vlasnici privatnih šuma.
Putem sredstava informisanja i pisanih obavijesti redovno obavještavati i upozoravati
stanovništvo na potrebu provoĊenja preventivnih mjera zaštite od poţara;
Nadleţnost: općinske sluţbe civilne zaštite.
Organizovati osmatraĉko-dojavnu sluţbu za pravovremeno otkrivanje šumskih poţara, i
tu sluţbu angaţovati i izvan poţarne sezone 1.3. – 1.10., jer veliki broj šumskih poţara
nastaje izvan te sezone;
Nadleţnost: ŠPD “Unsko-sanske šume” Bosanska Krupa.
Za gašenje šumskih poţara u okviru šumsko-privrednog društva organizovati vlastitu
sluţbu za zaštitu od poţara – vatrogasnu jedinicu, i istu opremiti vatrogasnom tehnikom i
opremom za gašenje šumskih poţara;
Nadleţnost: ŠPD “Unsko-sanske šume” Bosanska Krupa.
Redovno provoditi preventivno uzgojne radove u šumama i šumskom zemljištu kao što su:
njega sastojina, pravovremena proreda sastojina, kresanje i uklanjanje suhog granja,
izrada i odrţavanje protivpoţarnih prosjeka i puteva, izrada protivpoţarnih prosjeka sa
elementima šumske ceste, ureĊivati i odrţavati pristupaĉne vodene resurse za gašenje
šumskih poţara;
Nadleţnost: ŠPD “Unsko-sanske šume, Kantonalna uprava za šumarstvo, vlasnici
privatnih šuma.
79
Redovno ĉišćenje i uspostavljanje sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama
elektroenergetskih vodova;
Nadleţnost: “Elektroprenos” a.d. Banjalika i “Elektroprivreda BiH” Sarajevo.
Redovno ĉistiti i odrţavati rubne pojaseve uz javne puteve i ţeljezniĉke pruge;
Nadleţnost: Direkcija cesta Federacije BiH, “Direkcija regionalnih cesta” USK-a, JP
“Ţeljeznice F/BiH” Sarajevo.
Postaviti i redovno odrţavati znakove upozorenja i zabrane (zabrana loţenja vatre,
pušenja, kampiranja i sl.) na ivicama šuma i putevima koji prolaze kroz šume;
Nadleţnost: ŠPD “Unsko-sanske šume Bosanska Krupa, Direkcija cesta F/BiH, Direkcija
regionalnih cesta USK-a.
C.6.2. POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
Izvršiti kategorizaciju poljoprivrednog zemljišta prema stepenu ugroţenosti od poţara;
Nadleţnost: Federalno i Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva.
Izmjenom zakonskih propisa u oblasti poljoprivrede utvrditi obavezu vlasnika odnosno
korisnika poljoprivrednog zemljišta da organizuju osmatraĉko-dojavnu sluţbu za
pravovremeno otkrivanje poţara na poljoprivrednom zemljištu;
Nadleţnost: Federalno i Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva.
Kroz izmjene zakonske regulative osigurati korištenje poljoprivrednog zemljišta da bi se
obraĊivanjem smanjile zapuštene poljoprivredne površine;
Nadleţnost: Federalno i Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva.
Poljoprivredno zemljište mora se obraĊivati uz primjenu agrotehniĉkih mjera na naĉin da
se ne umanjuje njihova vrijednost. U toku korištenja poljoprivrednog zemljišta obavezno
je ureĊivanje i odrţavanje rubova, ţivica, meĊa, poljskih puteva i kanala;
Nadleţnost: Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta.
Kanali i ostali vodotoci koji se mogu koristiti za gašenje poţara na otvorenom prostoru
moraju se obavezno ĉistiti, a prilazni putevi za vatrogasna vozila odrţavati;
Nadleţnost: Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta.
U vrijeme priprema poljoprivrednih površina za sjetvu, berbe i u vrijeme povećane
ugroţenosti od poţara na otvorenom prostoru, aktivirati osmatraĉko-dojavnu sluţbu za
pravovremeno otkrivanje poţara;
Nadleţnost : Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta.
Pri spaljivanju korova, suhe trave, granja i drugog poljoprivrednog otpada obezbijediti
odgovarajuća sredstva za gašenje poţara i preduzeti sve potrebne mjere za zaštitu od
poţara propisane Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu i propisima o spaljivanju
poljoprivrednog otpada na poljoprivrednim i drugim površinama;
Nadleţnost: Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta.
80
Redovno organizovati savjetodavne sastanke za sve uĉesnike provoĊenja zaštite od
poţara na otvorenom prostoru, sa vlasnicima šuma i poljoprivrednog zemljišta,
stanovništvom ruralnih podruĉja koja graniĉe sa poljoprivrednim i šumskim zemljištem,
šumskim, poljoprivrednim i inspektorima zaštite od poţara, u cilju preduzimanja
preventivnih mjera na smanjenju i otklanjanju opasnosti od poţara na otvorenom
prostoru;
Nadleţnost: općinske sluţbe civilne zaštite, šumska privredna društva, Kantonalna
uprava za šumarstvo.
D. PROCJENE UGROŢENOSTI ZA PODRUĈJE OPĆINA, ODNOSNO GRADA
U vrijeme izrade i usvajanja Procjene ugroţenosti Kantona od poţara, općine nisu imale
izraĊenu Procjenu ugroţenosti od poţara. Sve općine duţne su svoje Procjene ugroţenosti od poţara po
usvajanju dostaviti Kantonalnoj upravi civilne zaštite i iste će biti sastavni dio ove Procjene
ugroţenosti.
E. ZAKLJUĈAK
Na osnovu analize postojećeg stanja, struĉne obrade podataka i prijedloga organizacijskih i
tehniĉkih mjera koje je potrebno provesti kako bi se smanjila opasnost od nastanka poţara na podruĉju
Unsko-sanskog kantona, predlaţu se slijedeći zakljuĉci:
E.1. Nivo razvijenosti i organizovanosti zaštite od poţara i vatrogastva na podruĉju Unsko-
sanskog kantona ne zadovoljava potrebe zaštite od poţara i istu treba razvijati i organizovati u
skladu sa Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu i drugim propisima iz ove oblasti.
E.2. U cilju otklanjanja uoĉenih nedostataka i sprjeĉavanja eventualnih nesreća od poţara
intezivirati inspekcijski nadzor u svim segmentima zaštite od poţara i vatrogastvu.
E.3. Profesionalne vatrogasne jedinice općina popuniti većim brojem operativnih vatrogasaca i
to tako da svaka profesionalna vatrogasna jedinica ima minimalno 12 + 1 + 1 vatrogasaca
(vatrogasci + starješina vatrogasne jedinice + zamjenik starješine vatrogasne jedinice).
E.4. Profesionalne vatrogasne jedinice općina opremiti materijalno-tehniĉkim sredstvima i
opremom za efikasno gašenje svih vrsta poţara. Za svaku profesionalnu vatrogasnu
jedinicu minimalno obezbijediti dva navalna vatrogasna vozila, jedno vozilo cisternu i
jedno komandno vozilo.
E.5. U svim općinama u kojima vatrogasna jedinica nije u mogućnosti za 15 minuta izići na
mjesto intervencije zbog udaljenosti mjesta intervencije, dio profesionalne vatrogasne jedinice
dislocirati na lokaciju sa koje će se moći ispuniti ovi zahtjevi.
E.6. U svim općinama u kojima nema dovoljno profesionalnih vatrogasaca za efikasno gašenje
poţara dobrovoljne vatrogasne jedinice u sastavu DVD proglasiti sluţbama zaštite od poţara i
iste organizovati i opremiti u skladu sa propisima iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.
E.7. U cilju otklanjanja uoĉenih nedostataka na vanjskoj hidrantskoj mreţi, sve općine duţne
su prilikom projektovanja, izgradnje i rekonstrukcije novih ili postojećih vodovoda poštivati
odredbe pravilnika o hidrantskoj mreţi.
81
E.8. Nedostatak vode za gašenje poţara otkloniti izgradnjom stalnih crpilišta vode na otvoreni
vodotocima i urediti prilazne puteve do njih.
E.9. Prilikom izrade dokumenata prostornog ureĊenja obavezno ugraditi i analizirati prostorne i
tehniĉke mjere zaštite od poţara.
E.10. Pravna lica, deţurni organ i druge institucije duţne su svojim općim aktom u skladu sa
vrstom djelatnosti koju obavljaju i procesom rada urediti i pitanja koja se odnose na zaštitu od
poţara u svojim objektima i prostorima.
E.11. Izvršiti inspekcijski pregled stambenih, javnih i poslovnih objekata i narediti nabavku
nedostajuće opreme za unutrašnju hidrantsku mreţu i aparata za poĉetno gašenje poţara.
E.12. U cilju smanjenja broja poţara šuma, trave i niskog rastinja, vlasnici i korisnici
poljoprivrednog i šumskog zemljišta duţni su planirati preventivne i druge mjere zaštite od
poţara, a u vrijeme povećane poţarne ugroţenosti organizovati osmatraĉko-dojavnu sluţbu za
pravovremeno otkrivanje poţara.
E.13. U cilju educiranja graĊana u provoĊenju preventivnih i drugih mjera zaštite od poţara
vršiti redovno obuĉavanje zaposlenih iz oblasti zaštite od poţara, a u nastavne programe u
školam ugraditi i teme iz oblasti zaštite od poţara.
E.14. Zbog nemogućnosti iznalaţenja alternativnih putnih pravaca koji bi se koristili za prevoz
opasnih materija, prevoz opasnih materija preusmjeriti na ţeljezniĉke komunikacije.
POPIS PROPISA I DRUGIH IZVORA PODATAKA KORIŠTENIH U IZRADI PROCJENE
- Zakon o zaštiti od poţara i vatrogastvu (―Sluţbene novine Federacije BiH‖, broj: 64/09);
- Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (―Sluţbene
novine Federacije BiH‖, broj: 39/03, 22/06 i 43/10);
- Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih teĉnosti i goriva (―Sluţbeni list BiH‖, broj:
39/89, 36/90);
- Zakon o prevozu opasnih materija(―Sluţbeni list SFRJ‖, broj: 27/90);
- Zakon o vodama (―Sluţbene novine Federacije BiH‖, broj: 70/06);
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu (―Sluţbene novine Federacije BiH‖, broj: 52/09);
- Zakon o prostornom ureĊenju i graĊenju (―Sluţbeni glasnik USK-a‖, broj:10/11);
- Pravilnik o tehniĉkim normativima za hidrantsku mreţu za gašenje poţara (―Sluţbeni list
SFRJ‖, broj: 30/91);
- Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive teĉnosti i uskladištenja i pretakanja zapaljivih
teĉnosti (―Sluţbeni list SFRJ‖, broj: 20/71, 23/71);
- Pravilnik o izgradnji stanica za snabdijevanje gorivom motornih vozila i o uskladištenju i
pretakanju goriva( ―Suţbeni list SFRJ‖, broj: 27/71);
- Pravilnik o izgradnji postrojenja za teĉni naftni gas i o uskladištenju i pretakanju teĉnog naftnog
gasa( ―Sluţbeni list SFRJ‖, broj: 24/71 i 26/71);
- Pravilnik o tehniĉkim normativima za zaštitu visokih objekata od poţara (―Sluţbeni list SFRJ‖,
broj: 7/84);
- Pravilnik o tehniĉkim normativima za zaštitu skladišta od poţara i eksplozija (―Sluţbeni list
SFRJ‖, broj: 24/87);
- Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata (―Sluţbene novine
Federacije BiH‖, broj: 63/04, 50/07 i 84/10);
82
- Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija na malo,
kontejneri i druga priruĉna skladišta za drţanje eksplozivnih materija i o uslovima i naĉinu
njihovog korištenja (―Sluţbeni list SFRJ", broj 21/78);
- Pravilnik o tehniĉkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i ureĊaja od poţara
( ―Sluţbeni list SFRJ‖, broj: 74/90);
- Pravilnik o tehniĉkim normativima za elektriĉne instalacije niskog napona (―Sluţbeni list
SFRJ‖, broj: 53/88);
- Pravilnik o tehniĉkim normativima za gromobrane (―Sluţbeni list SFRJ‖, broj: 13/68);
- Pravilnik o naĉinu prevoza opasnih materija u drumskom saobraćaju (―Sluţbeni list SFRJ‖,
broj: 76/90);
- Pravilnik o sadrţini planova za zaštitu od poţara (―Sluţbene novine Federacije BiH‖, broj:
21/04);
DOKUMENTI
- Procjena ugroţenosti USK-a od prirodnih i drugih nesreća;
- Strategija socioekonomskog razvoja USK-a;
- Strateški plan razvoja općine Bihać;
- Strateški plan za vode i okolišnu sanaciju općine Bihać;
- Strategija razvoja općine Bihać;
- Strategija razvoja općine Bosanska Krupa;
- Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju općine Bosanska Krupa;
- Strategija integriranog razvoja općine Buţim;
- Strateški razvojni plan za vode i okolišnu sanitaciju općine Buţim;
- Strateški plan razvoja općine Cazin;
- Strateški plan za vode, zaštitu okoliša i komunalne djelatnosti općine Cazin;
- Strategija razvoja općine Kljuĉ;
- Strategija socioekonomskog razvoja općine Sanski Most;
- Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju općine Sanski Most;
- Strategija razvoja općine Velika Kladuša;
- Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama 2011. godina - Federalni zavod za statistiku;
- Unsko - sanski kanton u brojkama 2011. godina - Federalni zavod za statistiku;
- Makroekonomski pokazatelji po kantonima za 2009. godinu - Federalni zavod za programiranje
razvoja.
Vlada Unsko-sanskog kantona, na sjednici odrţanoj dana ______________donijela je Odluku
broj: ______________ kojom se usvaja Procjena ugroţenosti Unsko-sanskog kantona od poţara.
