Prof.dr.sc. Sanja Matić Skoko

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

1. sastanak- Pula & Poreč, 13.07.2016

The Common Fisheries Policy (CFP): jedinstvena, zajednička ribarstvena politika

• Što je CFP?• Skup pravila o gospodarenju evropskom ribarskom flotom i zaštiti ribljih stockova. Smišljena da

gospodari zajedničkim resursima, pri tome da je svim članicama EU jednak pristup EU vodama i ribolovnim područjima i omogućava ribarima ravnopravni položaj u ribarenju

• Stockovi su obnovljivi, ali su konačni, definirani. Neki od stockova su prelovljeni. Kao rezultat, EU zemlje moraju poduzeti akcije da osiguraju održivost evropskog ribarstva i da dugoročno ne ugroožavaju produktivnost i veličinu ribljih populacija

• CFP je osmišljena 1970s, i prošla je cijeli niz revizija, a zadnja koja je na snazi datirana je s 01.01.2014. • Koji su ciljevi CFP?• Osigurati da ribarstvo i akvakultura su okolišno, ekonomsko i socijalno održivi, i da osiguravaju izvor

zdrave hrane za europske građane. Cilj je ojačati dinamiku ribarske industrije i osigurati pravedan standard života za ribarsku zajednicu.

• Iako je važno maksimalizirati ulove, moraju postojati ograničenja. Moramo biti sigurni da ribolovna praksa na smanjuje mogućnosti ribljih populacija za reprodukciju. Trenutna politika naglašava da između 2015 i 2020 moraju biti određena ograničenja kako bi se održali riblji stokovi za dulje vremensko razdoblje.

• Do danas, utjecaj ribarstva na krhki morski okoliš još uvijek nije u potpunosti poznat. Zato, CFP usvaja predostrožni pristup koji prepoznaj utjecaj čovjeka na sve komponente ekosustava. Traži od ribolovnih flota da budu što selektivnije i da se praksa odbacivanja neželjene ribe ukine.

• Nova reformirana CFP mjenja i način na koji se gospodari s CFP, dajući europskim zemljama veću kontrolu na nacionalnoj i regionalnoj razini.

• Politika ima 4 osnovna područja: gospodarenje ribarstvom, međunarodno pravo, politika prometa i prodaje, financiranje. Uključuje i pravila o akvakulturi i uključivanju dionika.

Promjene u CFP (01.01.2014)

Svrha: Vratiti riblje stockove na održive razine, privesti kraju ribolovnu praksu odbacivanja i stvoriti nove mogućnosti za poslove i razvoj priobalja.

Provedba:• Zabrana odbacivanja• Jačanje sektora• Decentralizacija donošenja odluka• Stavljanje prioriteta na akvakulturu• Podržavanje priobalnog (small-scale) ribolova• Pojačavanje znanstvene razine u pogledu stanja stockova• Preuzimanje odgovornosti u stranim vodama kroz EU

međunarodne sporazume

The Common Fisheries Policy (CFP):

jedinstvena, zajednička ribarstvena

politika

Regulation (EU) 2015/812 of the European Parliament and of the Council of 20

May 2015 amending Council Regulations (EC) No 850/98, (EC) No 2187/2005,

(EC) No 1967/2006, (EC) No 1098/2007, (EC) No 254/2002, (EC) No 2347/2002

and (EC) No 1224/2009, and Regulations (EU) No 1379/2013 and (EU) No

1380/2013 of the European Parliament and of the Council, as regards the landing

obligation, and repealing Council Regulation (EC) No 1434/98

REGULATION (EU) No 1380/2013 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF

THE COUNCIL of 11 December 2013 on the Common Fisheries Policy, amending

Council Regulations (EC) No 1954/2003 and (EC) No 1224/2009 and repealing

Council Regulations (EC) No 2371/2002 and (EC) No 639/2004 and Council

Decision 2004/585/EC

The Common Fisheries Policy (CFP):

jedinstvena, zajednička ribarstvena

politika

SAVJETODAVNA VIJEĆA (Advisory Councils:ACs) su organizacije dionika koje Komisiji

i EU članicama donose preporuke vezano uz problematiku ribarstva. To mogu biti savjeti

vezani uz zaštitu i socio-ekonomske aspekte gospodarenja, i o pojednostavljanju pravila.

Savjetodavna vijeća se konzultiraju u kontekstu regionalizacije. Također, doprinose

prikupljanju podataka za mjere vezane uz učinkovito gospodarenje i zaštitu.

Osim 7 postojećih vijeća, nova CFP predviđa osnivanje 4 nova vijeća za: Crno more,

akvakulturu, tržište i udaljene regije.

Savjetodavna vijeća su sastavljena od predstavnika iz industrije i ostalih interesnih

skupina(s 60% - 40% mjesta u generalnoj skupštini i izvršnim tijelima). Oni primaju EU

financijsku potporu kao tijela koja osiguravaju ciljeve od općeg EU interesa.

Baltic Sea AC

Long Distance AC

Mediterranean Sea AC (MEDAC)

North Sea AC

North-western waters AC

Pelagic stocks AC

South-western waters AC

Učinkovita kontrola ribolovnih

aktivnosti ključna je za postizanje

ciljeva ZRP-a!!!!

Via Nazionale, 243

00184 Roma - RM

+39.06.48.91.36.24

+39.06.60.51.32.59 Fax

info@med-ac.eu E-mail

http://en.med-ac.eu/

ULOGA MEDAC-a

MEDAC (The Mediterranean Advisory Council) je neprofitna organizacija sa

sjedištem u Rimu koja im za osnovni cilj osigurati ciljeve od EU interesa.

MEDAC čine EU i nacionalne organizacije koje predstavljaju ribarski sektor

(uključujući industrijsku flotu, priobalni ribbolov, preradu ribe i trgovačka

udruženja, te sindikate) i ostale interesne grupe (organizacije i udruge za zaštitu

okoliša, grupe potrošača, sportska udruženja ili udruge sportskih i rekreativnih

ribara,...) koje radi na području Mediterana u okviru CFP. Područje pokrive

morske vode Sredozemnog mora od 5° 36' W prema istoku.

Uloga MEDAC-a uključuje pripremu mišljenja i opcija o gospodarenju u ribarstvu i

socio-ekonomskih aspekata kako bi se podržao ribarski sektor u Mediteranu,

dostavu zemljama članicama i europskim institucijama kako olakšali postizanje

ciljeva CFP; MEDAC također predlaže tehnička rješenja i prijedloge, kao i

zajedničke preporuke (ex. Art. 18 Reg.1380 / 2013) na zahtjev zemlje članice.

Predsjedništvo MEDAC-a je sastavljeno od Predsjednika i 3 zamjenika iz

različitih zemalja, koji vode ured s mandatom od 4 godine. Trenutno,

predsjedavajući je Giampaolo Buonfiglio (IT), a 3 zamjenika su Gérard Romiti

(FR), Genaro Amigo Chouciño (ES) i Susana Sainz-Trápaga (WWF) i njihovi

mandati će isteći u 2017.

Generalnu skupštinu čine predstavnici iz: Cipra, Hrvatske, Francuske, Grčke,

Italije, Malte, Slovenije, Španjolske i EU organizacije: CIPS - Confédération

Internationale de la Pêche Sportive; EAA European Anglers Alliance EFSA -

European Federation of Sea Anglers; ETF - European Transport Workers

Federation; IFSUA - International Forum for Sustainable Underwater

Activities; LIFE - The Low Impact Fishers of Europe; OCEANA; WWF - World

Wildlife Fund.

Hrvatski predstavnici su:

Koordinacija koćara Hrvatske

HGK – Hrvatska gospodarska komora

HOK – Hrvatska obrtnička komora

SRZ – Savez ribarskih zadruga

U izvršnom odboru, 60% mjesta je predviđeno za predstavnike ribarskog sektora i

40% za druge interesne skupine. To je tijelo koji prihvaća preporuke i mišljenja.

Hrvatski predstavnici su:

HGK – Hrvatska gospodarska komora

HOK – Hrvatska obrtnička komora

Radne skupine su osnovane na stalnoj osnovi i imaju pomoćnu ulogu izvršnom

odboru u pripremi mišljenja i zajedničkih preporuka.WG 1: Reforma CFP (Regionalizacija, obveza iskrcaja)

WG 2: Velika pelagična riba (BFT-E - SWO-MED i ostale vrste kojima gospodari ICCAT)

WG 3: Planovi upravljanja i teme koje se tiču GFCM-a

WG 4: Rekreativni ribolov

WG 5: Priobalni (Small-Scale) ribolov i socio-ekonomski utjecaj

Fokusne grupe su sastavljene sa specifičnom svrhom, njihovo trajanje je ograničeno i podijeljene

su prema geografskim područjima.

Focus Group o GSA 17 – sjeverni Jadran (IT, SI, HR)

Focus Group o GSA 7 – Lionski zaljev (FR, ES)

LIFE-THE LOW IMPACTS FISHERS OF EUROPE je kišobran organizacija

koju vode ribari za ribare!

Svrha LIFE –a je da bude jasan i koherentan glas na EU razini za do sada

uglavnom tihi enormni broj ribara koji rade u priobalju i koji koriste manje

štetne alate i metode a do sada nisu imali posvećene i učinkovite

predstavnike u Brussels-u i na razini zemlje članice.

Platforma radi preko tzv. Management Board aktivnih ribara koji

predstavljaju svoje lokalne zajednice ribara. Dnevne obveze obavljaju

izvršni direktor (Jeremy Percy) s podrškom tajništva u Brussels-u. Dodatno,

LIFE se može osloniti na stručnost mediteranskog koordinatora (Marta

Cavallé), specijalista za EU fondove i dva službenika koji rade na terenu s

ribarskim organizacijama.

http://lifeplatform.eu

LIFE prestavlja one ribare koji rade blizu obale i imaju najmanji mogući utjecaj na

okoliš, ali koji istovremeno imaju visoku socijalnu i ekonomsku vrijednost unutar

zajednice koju predstavljaju i koja ih podržava. Vlasnici brodova najčešće sami

rade kao ribari, uglavnom je riječ o jednodnevnim izlascima na more, imaju nisku

emisiju stakleničkih plinova po kg/ulovljene ribe i ribare u održivom smislu. Na tim

osnovama, LIFE je sastavio svoj dokument Misije koja jasno ilustrira etiku, ciljeve i

nastojanja ove organizacije.

Pojačanano je prepoznavanje niskog utjecaja, priobalnih ribara diljem Evrope, a i

šire, da je sada vrlo bitno imati specifičnog i posvećenog predstavnika koji će se

boriti za njih i osigurati dogotrajnu održivost i preživljavanje njihovih aktivnosti.

Važan dio ovo pristupa je učinkovito i fokusirano prisustvo na EU razini. Dodatno,

LIFE neće samo govoriti za svoje predstavnike u Brussels-u i drugdje, nego će im

pomagati i podržavati da ih se čuje kao osobe na svim razinama.

U skladu s implementacijskom fazom reformirane CFP koja će se odvijati još neko

vrijeme, LIFE pruža važnu sponu između priobalnih ribara koji su očajni u potrebi

da se pozitivno utječe na regulative koje se tiču ribarstva i zaštite mora na EU razini

i brojnih službenika, političara država članica i MEP-a koji sastavljaju i glasaju za

promjene u regulativama koje će imati jaki utjecaj na budućnost ribara i njihovih

zajednica.

Postoji snaga u zajedništvu i ono što spaja LIFE članove je to što možemo stvoriti

zajednička rješenja za zajedničke probleme na osnovu tisuće iskustava i znanja

ribara koji doprinose održivosti ovog sektora. LIFE već ima organizacije iz

NIzozemske, Njemačke, Poljske, Francuske, UK, Španjolske, Irske i Grčke s nizom

zainteresiranih iz istih i drugih zemalja. LIFE nastoji biti servis svim tim

organizacijama, rastućem broju onih koji su već prepoznali stvarnu korist koju im

može donijeti to što su dio ove inicijative i što skupa rrade za opće dobro.

LIFE smatra da će razvoj kolektivnog i usaglašenog stava pokazati da priobalni

ribari prikladno podržani i jednaki pristupom resursima, nisu problem da bi bili ili

zanemareni ili odstranjeni već su rješenje za niz problema, prošlih i sadašnjih koji

stavljaju u sukob industrijski ribolov i morski okoliš.

Ribarstvo je uvijek na nekom križanju. Ono što je drukčije, da po prvi put, priobalni

ribari imaju šansu unutar EU da se njihov glas čuje, preko LIFE, da naprave

iskorak kako bi mogli preživjeti i prosperirati u godinama koje dolaze.

MEDITERANSKI KONTEKST

Visoka raznolikost bentoski staništa na malom području što povlači visoku bioraznolikost i trofičku kompleksnost!

“ Mediterranean small scale fisheries”

povijesna kategorija

rastući broj stanovnika

flote, alati, lovine: prelov?

socijalna kategorija

Uprava za ribarstvo (2009-2010):

profesionalci: 4000 plovila od čega 3360 <12 m

mali ribari: 12000 plovila

ukupni ulov: 50000 t od čega 90% pelagični ribolov:

1% priobalni ????

Raznolikost

Obilje

Smrtnost

Fekunditet

Povećana

osjetljivost za

infekcije i zarazu

parazitima

Zagađenje i klimatske promjene mogu značajno utjecati

na priobalne zajednice!

!!!???

Raznolikost

Raspodjela

Obilje

Smrtnost

Fekunditet

Struktura zajednica

Loše gospodarenje ribarstvom

Direktni učinci

Pad obilja

Promjena veličine

Sastav vrsta

Promjene populacijskih parametara

Indirektni učinci

Trofički pomaci

Poremećaji dna

Djeluju na kratkoročnim i dugoročnim skalama!

Koncentracija ribolovnog napora

na zapadnoj jadranskoj obali je

najviša u cijelom Mediteranu!

Potencijalni ribolovni

pritisak u sjevernoj Italiji

(zapadna obala Jadrana) je

alarmantna!

Mediteranski kontekst

flotaUlov (*1000t)

Uloga znanosti –razumijevanje prijetnji i izazova

„in-depth” znanstvena istraživanja

Realna službena statistika

Sudjelovanje ribara u procesima gospodarenja

radionice

Uloga znanosti i prikupljanje podataka

izabrani metiers za uzorkovanje OTB_DEF_>=40_0_0: bottom trawling for demersal species

GNS_DEF_>=16_0_0: set gillnets for demersal species

PS_SPF_>=14_0_0: purse seine fishery for small pelagics

GTR_DEF_>=16_0_0: trammel nets for demersal species

PS_LPF_>=14_0_0: larger purse seiners targeting bluefin tuna

LLD_LPF_0_0_0: Drifting longlines for large pelagic

SB-SV_DEF_0_0_0: beach and boat seines for demersal

species

MISC: MISC_SPO/MOL_0_0; MISC_CEP_0_0

FPO_DEF_0_0_0: pots and traps for demersal species

LLS_DEF_0_0_0: set longlines for demersal fish

LHP-LHM_CEP_0_0_0: Hand and Pole lines for cephalopods

LHP-LHM_FIF_0_0_0: Hand and Pole lines for finfish

Derogation za određene metiers (2013)

MISC_SPO/MOL_0_0MISC_CEP_0_0;LHP-LHM_CEP_0_0_0LHP-LHM_FIF_0_0_0FPO_DEF_0_0_0LLS_DEF_0_0_0:

Odabrane vrste:

Sardina pilchardusEngraulisencrasicolusMullus barbatusMerlucciusmerlucciusEledone moschataEledone cirrosaThunnus thynnusXiphias gladiusNephropsnorvegicusSpicara smarisSolea vulgaris

Derogation iz 2013 Anguilla anguilla Octopus vulgaris Parapenaeuslongirostris Scomber scombrus Scomber japonicus Trachurusmediterraneus Trachurus trachurus

HRVATSKA

SSF in the Mediterranean EU countries

Francuska

Španjolska

Italija

Slovenija

Grčka

Malta

EU legislativa

Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11.

prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o

detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi

sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima

zajedničke ribarstvene politike

Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama

upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom

moru

Pravni okvir koji uređuje ribarstvo u Republici Hrvatskoj čine tri zakona – Zakon

o morskom ribarstvu (NN 56/10, 127/10, 55/11), Zakon o slatkovodnom ribarstvu

(NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05 i 49/05-proćišćeni tekst) te Zakon o strukturnoj

potpori i uređenju tržišta u ribarstvu (NN 153/09, 127/10).

Temeljem ova tri zakona, donesen je niz provedbenih propisa, koji detaljnije

uređuju pojedina pitanja.

U sektoru morskog ribarstva najznačajniji se odnose na tehničke mjere

regulacije ribolova, određivanje mjera zaštite resursa kroz minimalne ulovne

veličine i određivanje područja posebne regulacije, određivanje tehničkih

karakteristika alata, način vođenja i dostave podataka o ribolovu kao i način

izdavanja povlastica. Posebnim je pravilnicima uređeno pitanje rekreacijsko i

športskog ribolova na moru, kao i pitanje malog i malog obalnog ribolova. Još

jedan značajan segment odnosi se na marikulturu, gdje pravilnici određuju način

izdavanja povlastice te podrobno uređuju pitanja samog uzgoja.

Nacionalna razina-lokalne institucije

Ministarstvo poljoprivrede

Uprava za ribarstvo

Ispostave (7 regionalnih jedinica)

Savjetodavna služba u ribarstvu

Agencija za plaćanje u poljoprivredi

i ribarstvu

Hrvatska gospodarska komora

Hrvatska obrtnička komora

Koordinacije, asocijacije, zadruge

(18 - 443 članova polovicom 2012

godine), udruge,...

http://www.mps.hr/ribarstvo/

Nacionalna razina-statistikaTable 1. A summary of basic information on the SSF in the Croatia

Data refers to: 2014 Total (all fisheries) Small-scale fisheries1

Fleet

Number of vessels 7733 33632

Capacity (GT) 53.380,48 12699,003

Number of fishers 10963 35952

% women n.a. n.a.

Average age of

fishers

n.a. n.a.

Landings

Quantity (ton) 79162.7 2263.5

Value (currency) 72.149.743,51 EUR 12.315.000,00 EUR

Most common gear used

(top 3) (% in total)

Nets (37.7 %)

Bottom trawl (17.0 %)

Purse seine (7.7 %)

Nets (60.5 %)

Traps (13.2 %)

Hooks and lines (10.2 %)

Most important species

in landings:

Top 3 in quantities (% in

total)

Sardina pilchardus (71.9 %)

Engraulis encrasicolus (11.5 %)

Merluccius merluccius (1.1%)

Cephalopoda (Octopus vulgaris + Sepia officinalis) (29,3

%)

Solea sp. (20.2 %)

Spicara smaris (11.8 %)

Top 3 in values (% in

total)

Sardina pilchardus (40.4 %)

Engraulis encrasicolus (11.7 %)

Nephrops norvegicus (7.1 %)

Cephalopoda (Octopus vulgaris + Sepia officinalis) (22.3

%)*

Solea sp. (21.2 %)*

Seriola dumerili (7.1 %)*

1 multigear fisheries using all static gears (nets, hooks and long lines, traps) + beach seine operating with

vessels <12m; just professional fisherman are taken into account 2 plus 3500 fishers involved in small coastal fisheries (ex subsistence) 3 plus 7276.1 GT for small coastal fisheries (ex subsistence)

* total landing x mean price (expert estimation)

Source of information: Directorate of Fisheries (Ministry of Agriculture): Annual report on balance between

fishing capacity and fishing opportunities for 2014 - Croatia

Links to official stats web pages: http://www.mps.hr/ribarstvo;

Mediteranska uredba (EU

No. 1967/2006 )• POGLAVLJE I (opći akti)

• POGLAVLJE II (zaštićene vrste i staništa)

• POGLAVLJE III (zaštićena ribolovna područja)

• POGLAVLJE IV (ograničenja ribolovnih alata)

• POGLAVLJE V (najmanje veličine morskih organizama)

• POGLAVLJE VI (negospodarski ribolov)

• POGLAVLJE VII (Planovi upravljanja)

• POGLAVLJE VIII (kontrolne mjere)

• POGLAVLJE IX (mjere za vrlo migratorne vrste)

• POGLAVLJE X (Malta)

• POGLAVLJE XI (Završne odredbe)

HRVATSKA

• Zakon o morskom ribarstvu

• Pripadajući Pravilnici, Naredbe i Odluke

• Planovi upravljanja

Mali ribolov• Prema registru Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede povlasticu za

mali ribolov nekad je imalo 10.138 osoba, ona nije bila prenosiva ni nasljeđivanjem ni prodajom. Od 2008. godine naime, za mali ribolov nije izdana nijedna nova povlastica, a potpisom s EU Hrvatska je dobila pravo na zadržavanje njih samo 3500 do 01.01.2015.

• Od 1. siječnja 2015. godine kategorije "MALI RIBOLOV" se ukinula.

• Od 1. ožujka 2014. godine ovlaštenici važećih Odobrenja za MALI RIBOLOV mogli su uz podnošenje zahtjeva u lokalnim Ispostavama Uprave za ribarstvo prijeći u kategoriju MALI OBALNI RIBOLOV ako suzadovoljavali slijedeće kriterije:

- posjedovanje važećeg Odobrenja za obavljanje malog ribolova;

- ostvarivanje ukupnog dohodka u 2013. godini koji po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice što se dokazuje potvrdom Porezne uprave i vlastoručno potpisanom izjavom o članovima kućanstva i ukupnim prihodima;

- da imaju navršenih 60 godina života.

Promjene

• Ako izuzmemo mreže stajaćice, drugih velikih promjena nema. Većina onih kojih i dalje imaju aktivna odobrenja iz 2008. godine koja su se svake dvije godine morala obnavljati da bi se mogle dobivati potrebne potvrde za mali ribolov, ukidanjem ove kategorije imaju više opcija da i dalje dopunski, rekreativno ili sportski love ribe i druge morske organizme prelaskom u kategoriju gospodarskog ili sportsko-rekreativnog ribolova.

• I mali obalni ribolov je gospodarska kategorija: koristeći raspoložive dozvoljene ribolovne alate sudionici imaju mogućnost da dnevno višak do pet kilograma ulova prodaju na tržnici.

• Troškovi: administrativni troškovi su čak i jeftiniji od dosadašnjih dozvola koje izdaju ribolovna društva

• Visina naknade za dozvole rekreacijskog ribolova za umirovljenike ili osobe starije od 60 godina: Razlika je samo u tome da na otocima umirovljenici, invalidi i osobe čiji imovinski cenzus to dozvoljava takve dozvole ne plaćaju, dok na kopnu spomenuta kategorija ljudi plaća 100 kn. Ako žele svojim ribolovnim alatima dodati i parangal, njega i otočani i ljudi s priobalja plaćaju dodatno 300 kuna na godišnjoj osnovi.

European Maritime and Fisheries Fund (EMFF)

EMFF je fond za pomorstvenu i ribarstvenu politiku u EU za 2014-2020.

To je jedan od 5 europskih strukturnih i investicijskih fondova (European

Structural and Investment (ESI) koji se nadopunjuju i nastoje promovirati

oporavak u EU temeljen na razvoju i zapošljavanju.

Pomaže ribarima u tranziciji prema održivom ribarstvu

Podržava priobalne zajednice u diverzifikaciji njihovih ekonomija

Financira projekte koji stvaraju nova radna mjesta i pobvećavaju

kvalitetu života uzduž europskih obala

Olakšava zainteresiranima pristup financiranju.

RIBOLOV –

DIVERSIFIKACIJA

- Ribolovni turizam

- Procesuiranje proizvoda

- Direktna prodaja

- Katering

- apartmani

RIBOLOV – MODERNIZACIJA INFRASTRUKTURE

Ribarske luke

Iskrcajna mjesta

Stavljanje na tržište i prerada

Promicanje i uspostava organizacija proizvođača u Hrvatskoj

Uspostava novih i boljih procesa u sustavu upravljanja

Snažnije veze s istraživačkim institucijama i transfer

tehnologija

Integrirana pomorska politika (IPP)

Upoznavanje obalnog okoliša u svrhu smanjenja onečišćenja te spriječavanja i

ublažavanja prirodnih i ljudskih opasnosti

HVALA!