Predmet: CAD-CAM Inženjering

Projektni zadatak: Autodesk Inventor

Tim 10: Faris Džafić Emrah Dautbegović Arnela Duzan Enver Pezić Sabina Grošić

Sarajevo: 24.05.2014. god.

2

Sadržaj:

1. Uvod, upotreba i mogućnosti .......................................................................................................... 3

2. Početak rada u Autodesk Inventoru ................................................................................................ 6

2.1. Podešavanje programa za rad ................................................................................................. 8

2.2. Osnovne komande za skiciranje .............................................................................................. 9

2.3. Upotreba alata za crtanje početnih skica .............................................................................. 10

3. Primjer dizajniranja metalne komponente ili metalnog lima ........................................................ 11

4. Autodesk Inventor Plastic Feature ................................................................................................ 15

4.1. Kako kreirati plastičnu komponentu? ................................................................................... 16

4.2. Extrude Concept .................................................................................................................... 17

5. Kreiranje Assembly-a u Autodesk Inventoru ................................................................................. 20

5.1. Podešavanje konfiguracije Assembly-a u Autodesk Inventoru ............................................. 21

6. Bill of materials .............................................................................................................................. 24

6.1. EBOM ..................................................................................................................................... 26

6.2. MBOM ................................................................................................................................... 26

6.3. Modularni BOM ..................................................................................................................... 28

6.4. Podesivi BOM ........................................................................................................................ 28

6.5. Bill of materials u Autodesk Inventoru .................................................................................. 29

3

1. Uvod, upotreba i mogućnosti

Autodesk Inventor je softverski proizvod firme AUTODESK koja je poznata i po svom

programu AutoCAD. Mehanički dizajn softver koji uključuje sveobuhvatan skup alata koji će

vam pomoći da brzo dizajnirate, dokumentirate i proizvodite složene proizvode od lima.

Inventor je namjenjen prije svega potrebama projektovanja u oblasti mašinstva. Za razliku od

AutoCAD-a inventor je program za parametarsko, zapreminsko modeliranje mašinskih

dijelova, metalnih dijelova od lima i sklopova. Osim modeliranja dijelova on omogućava i

generisanje tehničke dokumentacije, a novije verzije programa omogućavaju i različita

izračunavanja i simulacije.

Parametarsko modeliranje omogućava da se geometrijski model može opisati skupom

geometrijskih i dimenzijskih parametara. Parametri predstavljaju promjenljive veličine i svojim

trenutnim vrijednostima potpuno opisuju geometriju dijela. Geometrijski parametri su

geometrijska ograničenja na modelu: paralelnost, normalnost itd., a dimenzijski parametri su

dimenzije modela: dužine, promjeri, uglovi itd.

Autodesk Inventor funkcionira tako da ugrubo skiciramo dio koji želimo stvoriti, a zatim

možemo kontrolirati tačnu veličinu i oblik nekog dijela sa dimenzijama. Vrlo lako se daju

napraviti izmjene sa jednostavnom promjenom vrijednosti dimenzija. Sa Inventorom na

jednostavan način se pojednostavi uključivanje presjeka udubljenja, eksturzija, savijanje i sl.,

koji obuhvataju savijanje ploča od metalnih limova.

Linija proizvoda Autodesk Inventor je najbolji izbor za AutoCAD korisnike, koji prelaze sa 2D

crtanja na 3D modeliranje. Sadrži obiman, integriran skup alata za proizvodne kompanije,

uključujući Autodesk Inventor Series za 3D modeliranje i dokumentaciju, Autodesk Inventor

Professional za kreiranje prijenosnih sistema i provjeru funkcionalnosti modela, AutoCAD

Mechanical za 2D crteže i detalje i Autodesk Vault za organiziranje datoteka. Autodesk

Inventor linija proizvoda donosi unaprijeđenu 3D produktivnost dok istovremeno nudi

korištenje 2D crteža kroz kompatibilnost sa DWG formatom.

Sa svojom paletom prozivoda Autodesk je postavio standarde. Jedan od alata ovog proizvođača

je i Autodesk Inventor, namijenjen konstruktorima koji kreiraju mehaničke modele u 3D

okruženju. To je sistem za 3D dizajn mehaničkih komponenti koji posjeduje tehnologiju

adaptivnosti i sposobnost modeliranja nacrtanih sklopova. Inventor u sebi sadrži sve alate

potrebne za izvršenje projekta, počevši od prvih skica do završnog crteža i kreiranja

trodimenzionalnog modela. S obzirom da je namijenjen isključivo profesionalcima, pored

samostalnog korištenja, njegova najveća snaga je u radu unutar dizajnerskog tima, gdje

dozvoljava slobodnu razmjenu informacija i crteža.

Inventor se sastoji iz nekoliko dijelova. Pored 3D modeliranja on ima odlično razrađenu

funkciju, koja se odnosi na menadžment informacija. Ovo je vrlo bitno o mogučnosti rada u

okviru tima. Sa Inventorom se mogu kreirati 2D i 3D modeli mehaničkih sklopova. Pojedinim

dijelovima (ili čitavim sklopovima) mogu se dodjeljivati adaptivne sposobnosti, a značajno je i

to što su podaci i informacije o nacrtanim dijelovima i konstrukcijama odlično sređene (njih u

4

jednom projektu može biti i više hljada). Pored normalne podrške za razmjenu informacija sa

ostalim Autodeskovim proizvodima (kao što su AutoCAD ili Mechnical Desktop), zahvaljujući

API interfejsu (Application Progrma Interface), Inventor se lako uklapa sa sličnim aplikacijama

drugih proizvođača.

Što se tiče modeliranja, Inventor posjeduje vrlo korisne opcije. Jedna od njih je rad sa

„izvedenim“ dijelovima. Izvedeni dijelovi su dijelovi koji se kreiraju iz nekog drugog, već

postojećeg dijela. Ova funkcija je od velike važnosti jer projektanti i dizajneri na osnovu

postojećeg rješenja nekog sklopa mogu sagledati alternativna dizajnerska rješenja i što je još

važnije, utvrditi kako ona utječu na kompletan dizajn i funkcionalnost odabranog sklopa.

Kod 3D modeliranja vrlo je bitna Solid Modeling funkcija koja omogućava presvlačenje

vidljivih površina sklopa određenim materijalom. Za tu svrhu Inventor koristi Spatial

Technologies ACIS geometrijski modeler, a uglavnom su podržani materijali koji se koriste za

ugradnju u mehaničke sklopove.

Adaptivna forma je od velike pomoći dizajnerima, jer omogućava da svoje 2D crteže sklopova

montiraju u jednu cjelinu, fokusirajući se, prije svega, na funkcionalnost sklopa, a tek onda na

njegovu formu. Usko vezana za ovu mogućnost je i sposobnost adaptivnosti dijelova. Sa njom

se ostvaruje automatizirana promjena adaptivnog dijela, ukoliko se izvrši promjena u dizajnu

dijela koji je povezan sa tim dijelom. Korisna opcija odnosi se na mogućnost čuvanja

nedovršenih crteža, skica i pojedinih pod-skolpova posebnoj biblioteci. Odatle se oni kasnije

mogu po potrebi koristiti za ispravke ili kao osnova za neke druge sklopove.

Inventor dozvoljava definiranje ograničenja između svaka dva povezaana dijela u sklopu. Svaki

par povezanih elemenata dobiva na taj način funkiocnalna ograničenja, koja se odnose na

njihovu međusobnu vezu. Ova opcija nosi naziv iMates. Na ovaj način kreirana ograničenja

mogu se primijeniti na više veza (pod uvjetom da su to veze između elemenata iste klase). S

obzirom da se Inventor najčešće koristi za kreiranje vrlo složenih sklopova, potreban je

učinkovit sistem za menadžment informacija. To je realizirano pomoću projekata u kome se

sve datoteke logično razvrstavaju tako da je olakšano njihovo pronalaženje.

Autodesk inventor se koristi za projektovanje-integraciju svih podataka vezanih uz konstrukciju

u jedan digitalni model, zatim za vizualizaciju (virtualna reprezentacija gotovog proizvoda) i

simulaciju (digitalno ispitivanje realne funkcije proizvoda). Upotrebom Autodesk inventora

ćemo izbjeći ograničenja drugih mehaničkih CAD softvera (pogotovo čisto parametarskih) i

iskoristiti razvojne procese koji danas postoje u proizvodnji.

Prije svega, Autodesk inventor omogućava visoku produktivnost, visoke performanse na

velikim modelima i prilagodljivo projektiranje. Linija ovog proizvoda je najbolji izbor za

AutoCad korisnike, koji prelaze sa 2D crtanja na 3D modeliranje. Prednosti ovog sistema su:

fleksibilnost prilikom konstruiranja (upotreba površinskih modela, integracija

površinskih modela)

oblikovanje površina i tijela modela

integracija u jednu kompaktnu cjelinu

5

povezivanje parametara (promjena u jednoj fazi oblikovanja odražava se u drugim

fazama)

Inventor je program za parametarsko, volumno (solid) modeliranje strojarskih dijelova i

sklopova. Osim modeliranja on omogućava i generiranje tehničke dokumentacije, različita

izračunavanja i simulacije.

Inventor dozvoljava definiranje ograničenja između svaka dva povezana dijela u sklopu. Svaki

par povezanih elemenata dobiva na taj način funkcionalna ograničenja, koja se odnose na

njihovu međusobnu vezu. Ova opcija nosi naziv iMates. Na ovaj način kreirana ograničenja

mogu se primijeniti na više veza (pod uvjetom da su to veze između elemenata iste klase). S

obzirom da se Inventor najčešće koristi za kreiranje vrlo složenih sklopova, potreban je

učinkovit sustav za menadžment informacija. To je realizirano pomoću projekata u kome se sve

datoteke logično razvrstavaju tako da je olakšano njihovo pronalaženje.

Za trodimenzionalni prikaz, koji je osnova Autodesk Inventora, mogu se koristiti:

žičani modeli – prikazuju se samo linije koje ograničavaju pojedine površine

površinski modeli – prikazuju objekt pomoću površina koje ga ograničavaju

volumni modeli – mogu se podijeliti na modele graničnih površina (B. Rep – Boundary

Representation) ili solid modele (CSG – Constructive Solid Geometry). Model

graničnih površina definira objekt pomoću površina i rubova koje ga ograničavaju i

njihovog međusobnog odnosa. Autodesk Inventor ima mogućnost komunikacije

pomoću Desktop Browser-a, a koji omogućava jednostavnije editiranje, dodavanje,

brisanje, kopiranje, te daje hijerarhijski prikaz dijelova i sklopova u obliku stabla, što

moţe biti vrlo korisno kod složenijih sklopova.

Autodesk Inventor koristi šest osnovnih radnih modula (radnih prostora) i to:

Part Feature modul – u kojem se vrši modeliranje dijelova, za razliku od AutoCAD-a i

po ugledu na Mechanical Desktop proširen je i na sklopove i postoji mogućnost

ograničavanja i definiranja novog dijela između dijelova u sklopu;

Sheet Metal modul – u okviru ovog modula moguće je dizajniranje dijelova od lima, a

značajno unapređenje predstavlja i mogućnost prikaza razvijenog stanja dijelova od

lima;

Assembly modul – u kojem se vrši spajanje pojedinih dijelova i sklopova;

Weldment modul – koji služi za modeliranje zavarenih konstrukcija i daje prikaze

zavarenih spojeva;

Presentation modul – modul u kojem se vrši prezentacija načina sklapanja dijelova i

putanja po kojima se to sklapanje izvodi, ali i mogućnost animacije prezentacije,

odnosno vizualizacija rada i njeno snimanje u odgovarajućem video formatu (*.avi);

Drawing Manager modul – u kojem se vrši tehnička razrada crteža dijelova i sklopova,

sa svim potrebnim detaljima, uključujući i datoteke sastavnica po većini standarda.

6

2. Početak rada u Autodesk Inventoru

Startovanje programa moguće je na nekoliko načina. Preko start menija ili dvoklikom na

ikonicu programa na desktopu. Kada se program startuje potrebno je izabrati jednu od nekoliko

ponuđenih opcija. Bitno je da se izabere metrički sistem mjera koji se kod nas koristi. Program

nudi nekoliko podešenih opcija prema ISO standardu, međutim korisnik može sam da napravi

svoja podešavanja prema svojim potrebama. Pravljenje šablona u Inventoru je veoma

jednostavno. Za modeliranje dijelova, kreiranje sklopova i prezentacija može se koristiti već

ponuđeni šablon dok za generisanje tehničke dokumentacije treba da se napravi sopstveni

šablon prema našim standardima. Pri startovanju programa na početku se susrećemo sa

početnim prozorom koji nam nudi nekoliko opcija za početak rada u zavisnosti od toga šta

namjeravamo da radimo (modeliranje dijela, sklopa, kreiranje prezentacije ili generisanje

tehničke dokumentacije) slika 2.1.

Slika 2.1. Početni prozor sa ponuđenim opcijama

7

Slika 2.2. Ponuđene opcije iz glavnog prozora

Da bismo mogli da kreiramo sklop potrebno je da imamo dijelove koji sačinjavaju taj sklop, a

kasnije od sklopa možemo kreirati prezentaciju. Generisanje tehničke dokumentacije moguće

je od pojedinačnih dijelova ili od sklopova. Moguće je kreiranje skopa i u samom modulu za

izradu sklopova, gdje mi formiramo dio po dio a sam program nam te dijelove snima kao

pojedinačne. U okviru sklopa moguće je vršiti i izmjene već formiranih dijelova. Svaka izmjena

na dijelu (Part) automatski se odražava i na sam sklop ili na već generisan tehnički crtež.

Autodesk Inventor nam omogućava da na osnovu sklopa generišemo sastavnice dijelova,

revizione tabele i sve druge elemente tehničke dokumentacije.

Preporuka je da se na početku rada izabere ikonica za kreiranje dijelova (Part) a kasnije da se

na osnovu izmodeliranih delova kreiraju sklopovi.

Generisanje tehničke dokumentacije nije moguće

bez ijednog dijela jer Inventor na osnovu modela

pravi poglede i presjeke.

Kada smo izabrali ikonicu za kreiranje dijelova

susrećemo se sa radnim prostorom inventora koji

je prikazan na slici 2.3. Prije početka rada treba

postaviti slijedeće palete na radnoj površini

programa ako već nisu po podrazumijevanim

podešavanjima postavljene. Te palete su:

1. Panel Bar

2. Browser Bar

3. Precise Input i

4. Standard paletu Slika 2.3. Izbor paleta desnim klikom

Ove palete najlakše je da se postave iz menija koji se dobija desnim klikom na neku paletu.

8

2.1. Podešavanje programa za rad

Autodesk Inventor može da se koristi i bez nekog dodatnog podešavanja a možemo izvršiti i

podešavanje prema ličnim afinitetima (npr. boja pozadine. snap opcija, mreža u radnom

prostoru, koordinatni sistem itd). Ono što treba obavezno da se podesi odnosi se na generisanje

tehničke dokumentacije (treba prilagoditi zaglavlja prema našim standardima).

Podešavanje programa vrši se na slijedeći način: Sa padajućeg menija Tools izaberemo opciju

Application options (Tools→Application options). Zatim se pojavljuje dijalog Options koji je

prikazan na slici 2.4. Dijalog options sadrži 11 kartica pomoću kojih možemo vršiti podešavanje

programa. Mi ćemo koristiti samo kartice:

1. General

2. Colors (promjena boje pozadine)

3. Display

4. Sketch

5. Part

Slika 2.4. Dialog Options i kartica Sketch

U okviru kartice General treba da podesimo sledeće: veličinu undo opcije u MB, Show Startup

Dialog (da li da prikazuje početni prozor, slično kao kod Autocad-a, Show 3D Indicator (da

bude prikazan koordinatni sistem u donjem levom delu ekrana ili ne). U okviru kartice Colors

vršimo podešavanje boje pozadine (preporuka, podesiti na Millennium).

9

U okviru kartice Sketch možemo podešavati slijedeće:

1. u polje Constraint Placement Priority treba da podesimo koji metod ograničenja da bude

prioritetan (paralelnost i normalnost ili horizontalnost i vertikalnost),

2. u polje Display možemo podešavati:

Grid Lines (mreža linija u radnom prostoru koja može biti manje ili više gusta što

se podešava iz opcije Tools→Document Settings i tu se u kartici Sketch podesi

rastojanje po X i Y)

Minor Grid Lines (uključuje manje gustu koordinatnu mrežu na ekranu)

Axes (uključuje i isključuje linije koje predstavljaju X i Y ose tekuće skice)

Coordinate System Indicator (uključuje i isključuje ikonicu koja predstavlja X,

Y i Z ose sa koordinatama o,o,o na tekućoj skici)

3. Snap to Grid (početne i krajnje tačke vezivaće se za tačke preseka koordinatne mreže,

4. Automatic reference edges for new sketch (kada je ova opcija potvrđena ravan

novoformirane skice se automatski dovodi u položaj skiciranje,

U okviru kartice Part treba staviti potvrdu u polje Sketch on X-Y Plane.

2.2. Osnovne komande za skiciranje

Prije početka opisivanja svake komande za skiciranje na slijedećim slikama je prikazana paleta

za skiciranje (panel bar) u expert i normalnom modu.

Napomena: U zavisnosti od toga u kom se modu nalazimo trenutno panel bar izgleda drugačije.

Na primjer: ako smo u modu za crtanje početne skice panel bar izgleda kao na slikama 2.5 i 2.6,

ako smo u modu za dodijeljivanje treće dimenzije (Features) panel bar će sadržati drugačije

komande i drugačije ikonice.

Slika 2.5. Panel bar u expert modu

Slika 2.6. Panel bar

10

2.3. Upotreba alata za crtanje početnih skica

Slika 2.7. Osnovne komande za skiciranje

Slika 2.8. Ograničenja

11

3. Primjer dizajniranja metalne komponente ili metalnog lima

Inventor je projektiran, da u velikoj mjeri pojednostavi izradu često korištenih konstrukcija od

tankih limova, tako što nudi precizne digitalne prototipove, koji u potpunosti reprezentiraju

stvarne fizičke modele, uključujući i detalje kao što su obaranje rubova, vijke za tanke limove

i uvjete savijanja proračunate kako iz linearnih funkcija, tako i iz empirijskih tabela savijanja.

Komponente od lima mogu se projektirati pomoću raznih namjenskih alatki iz modula Sheet

Metal. Općenito govoreći, puni (solid) modeli limenih komponenti prave se zbog generisanja

razvijenog omotača limene komponente, proučavanja dizajna kalupa i otvora za proučavanje

proizvodnog plana za projektiranje alatki potrebnih za izradu limenih komponenti.

Najrasprostranjenija metoda izrade limenih komponenti je da se prvo napravi osnovna ploča, a

zatim njoj dodaju limeni tipski oblici dok se ne dobije potrebna komponenta. U toj metodi, svi

parametri vezani za lim, kao što su polumjer savijanja, dozvoljeno savijanje i kut rezanja,

definirani su pri izradi osnovne ploče. Za kreiranje limene komponente u Autodesk Inventor-u

potrebno je u sučelju za kreiranje nove datoteke odabrati opciju Sheet Metal (mm).ipt.

Po izboru ove opcije dobiva se osnovni prozor za skiciranje tankih limova (Slika 3.1.).

Slika 3.1. Grafičko okruženje modula Sheet Metal

12

Prvo što treba odraditi kod izrade dijela od tankog lima je podesiti debljinu tankog lima. Kod

izrade ove pozicije kutije debljina lima je 0,5 mm. To se radi klikom na opciju Sheet Metal

Defaults, gdje se dobiva sučelje za podešavanje (Slika 3.2) i unosi se debljina lima Thickness).

Slika 3.2. Okruženje za podešavanje debljine tankog lima

Sljedeći korak je izrada skice kao i pri izradi običnog 3D objekta. Nakon toga slijedi izrada

osnovne ploča odabirom opcije Face (Slika 3.3.).

Slika 3.3. Okruženje za izradu osnovne ploče – Face

13

Na izraženu osnovnu ploču mogu se dodavati obodne stranice. Obodne stranice su savijeni

limeni zidovi napravljeni pod nekim kutom na rubu postojeće osnovne ploče ili postojeće

obodne stranice. Da bi se napravila obodna stranica potrebno je odabrati opciju Flange u Sheet

Metal panelu. Odabirom opcije Flange dobiva se sučelje za izradu stranica (Slika 3.4.), gdje je

prvo potrebno odabrati linearni rub planarne stranice kako bi se napravila obodna stranica.

Nakon odabira ruba, prikaz obodne stranice pojavit će se u oblasti za crtanje. Još je potrebno

podesiti i ostale parametre, kao što su duljina stranice, kut savijanja, radijus savijanja, vanjski

ili unutarnji kut savijanja i slično.

Slika 3.4.Okruženje za izradu obodnih stranica – Flange

14

Slika 3.5. prikazuje izgled pozicije kutije nakon dodavanja svih dodatnih stranica.

Slika 3.5. Izgled osnovne ploče sa dodatnim obodnim stranicama

Nakon što se oblikuje model od tankog lima, slijedi daljnja obrada u svrhu dobivanja konačnog

izgleda modela. Daljnja obrada modela od tankog lima vrši se na istom principu kao i daljnja

obrada standardnih dijelova u Inventor-u.

Vrlo bitna stvar kod modela od tankih limova je razvijeni oblik, na kojem su prikazane gabaritne

mjere lima od kojeg se treba dobiti konačni oblik i linije savijanja tog lima, što se dobije

odabirom opcije Go to Flat Pattern. Slika 3.6. prikazuje razvijeni oblik modela.

Slika 3.6. Razvijeni oblik kutije – Flat Pattern

15

4. Autodesk Inventor Plastic Feature

To je okruženje koje je namijenjeno za modeliranje oblikovanih plastičnih dijelova, a

predstavlja specijalizaciju generalne aplikacije za modeliranje (Autodesk Inventor). Pravilnim

pokretanjem ove aplikacije dijelovi se zamijenjuju plastičnim dijelovima. Ovo okruženje pruža

niz komandi I svojstava koji nisu dostupni u samom Autodesk Inventoru, kao i neka proširenja

za već postojeće komande Autodesk Inventora. Općenito, Plastic Part okruženje predstavlja

nadskup običnog Part Modeling okruženja.

U Plastic Part okruženje, neke postojeće komande kao što su “Extrude”, “Revolve”, “Sweep”,

“Loft”, “Fillet” I “Chamfer” imaju nove “thin wall” opcije koje omogućavaju korisniku

kreiranje tankih zidova koji imaju konstantnu debljinu, obično jednaku duž cijelog dijela.

Jedinstvena debljina materijala je važna u procesu pravljenja kalupa koji se koriste za fabričku

proizvodnju dijelova. Ova svojstva su poznata kao “thin features” u Inventoru.

Osim toga, okruženje za plastiku pruža mnoga nova svojstva, odnosno, komande, kao što su:

“Grill”, “Rest”, “Boss”, “Snap Fit”, “Lip” i “Rule Fillet”. Ove komande pružaju mogućnost

lahkog kreiranja plastičnih komada, specifične geometrije koji su potrebni u modeliranju

oblikovanih plastičnih dijelova. Konačno AutoDesk Inventor okruženje za plastiku pruža

dodatna “Plastic Properties” svojstva za dio. Plastic Properties upravlja posebnim svojstvima

za plastične dijelove koji su međusobno logički povezani. Neke komande okruženja za plastiku

automatski koriste Plastic Properties kao ulaz ili default-nu vrijednost.

Slika 4.1. Plastićna komponenta

16

4.1. Kako kreirati plastičnu komponentu?

Go To the File>> New... zatim odaberi “Plastic Part.labipt file.”

Slika 4.2. Prikaz načina odabira za kreiranje nove komponente

Za konverziju postojećeg dijela u plastičnu komponentu ide se na Convert menu i odaberi

Plastic Part.

Slika 4.3. Konverzija

Ovaj proces se može koristiti i za konverzijju novog otvorenog dijela sa ''Standard.labipt''

template koji se nalazi u Plastic Part.

17

4.2. Extrude Concept

U Autodesk Inventor okruženju za plastiku, koncept “Extrude” omogućava “shell-as-you-go”

pristup dizajnu plastičnih dijelova. Izlazna opcija “Thin” omogućava dizajneru da precizno

odabere zidove na koje želi primijeniti thin-wall opciju. “Extrude” će odmah proizvesti svojstvo

koje već razumije “Thin-walled” prirodu dijela koji je dizajniran, sadržavajući ispravnu

debljinu zida dijela. Dodatne korisničke opcije omogućavaju korisniku maksimalnu

fleksibilnost kod dizajniranja plastičnih zidova datog dijela i dodavanja otvorenih područja na

materijalu dodanom pomoću Extrude komande. Extrude sada nudi korisniku I nove izlazne

tipove pored postojećih izlaznih tipova. Novi izlazni tip je “Thin Feature”. Kada se odabere

ovaj izlazni tip, rezultat je dodatak na dio koji ima konstantnu debljinu.

Slika 4.4.. Primjeri

Dodatni ulazi u Plastic Part okruženju su:

Thickness. To je stvarna vrijednost debljinu zida. Ako su podešena svojstva zida u Wall

Properties za neki dio, onda se za Thickness ulaz po defaultu uzima vrijednost iz Wall

Properties.

Offset Direction. Omogućava korisniku da odabere metodu kako da primjeni Thickness

svojstvo na odabranom profile. Postoje tri metode Inside- kriva određuje vanjsku

granicu profila, Outside – kriva određuje unutarnju granicu profila, Both Ways- kriva

se nalazi tačno na sredini profila.

Join to Shell.

End Capping.

18

Primjer kreiranja tankog zida otvorenog profila pomoću Extrude. Neka imamo već neki

plastični dio oblika:

Korak 1:

Kliknemo na Extrude, izaberemo profil (ako naš crtež sadrži više profila) Inventor nam daje

prikaz crteža sa defaultnim opcijama.

Korak 2:

Odaberemo standardne Extrude opcije kao što su operacije tipa (Join/Cut), Extent itd.

Promijenimo Thin parameter kao što je distance, Thickness opciju kao In-Out-Both.

Korak 3:

19

Capping I Join to Shell opcije su zabranjene za otvorene profile.

Korak 4:

Kliknemo OK da završimo kreiranje.

Korak 5

Također možemo dodati i tanki zid zatvorenog tipa na sličan način.

Slika 4.5. Dodavanje tankog zida zatvorenog tipa

20

5. Kreiranje Assembly-a u Autodesk Inventoru

U kreiranju Assembly-a, kombiniraju su dijelovi i Subassemblies kako bi formirali Assembly

koji funkcionira kao jedna cjelina. Dijelovi i subassemblies su povezani jedno s drugim pomoću

montažnih ograničenja. Također, može se definirati niz značajki u Assembly-u da može biti u

interakciji sa više dijelova.

Slika 5.1. Prikaz u Autodesk Inventoru

Kada kreirate ili otvorite datoteku assembly tipa (.iam), znaci da se nalazite u Assembly

okruženju. Kada stvorite ili otvorite datoteku Part tipa (.ipt), znaci da se nalazite u dijelu za Part

modeliranje. Part alati i komande manipulišu skice i značajke, koje kombiniraju da bi formirali

dijelove. Umetnite dijelove u Assemblies i ograničit će ih u položaju koji zauzimaju kada je

Assembly proizveden. Možete umetnuti postojeće dijelove u Assembly ili korstiti skicu i

komande Part modeliranja kako bi kreirali dijelove u kontekstu Assembly-a. U Assembly-u,

grupisanje dijelova koji funkcionišu kao jedna cjelina (Subassembly). Subassembly također

može biti ubačen u druge Assembly-e. Kombiniranjem više njih može se izgraditi Assembly

koji lakše upravlja promjenama dizajna.

21

5.1. Podešavanje konfiguracije Assembly-a u Autodesk Inventoru

Podešavanje konfiguracije Assembly-a u Autodesk Inventoru na nivou crtanja je poznato kao

iAssemblies i iParts u Inventoru. Prvo, potrebno je uključiti sve dijelove koji će imati svoje

konfiguracije u iPArts. To je potrebno izvršiti prije njihovog umetanja u Assembly koji će

kasnije postati iAssembly. Ukoliko Assembly već postoji, moramo premjestiti dio koji instanca

samog sebe. Na taj način ćemo uništiti sve restrikcije koje su povezane s tim dijelom.

Znači, ako postoji Assembly, to se mora učiniti, jer kada se dijelovi izvorno premjeste u

Assembly, ne postoji tablica konfiguracija povezana sa tim dijelom. Ta tablica nam je potrebna

kako bismo kreireli različite konfiguracije za iAssembly. Najbolje rješenje je prvo napraviti

iParts, a zatim ga umetnuti u Assembly. Sada kada imamo iAssembly sa svim potrebnim

konfiguracijama, treba pripremiti okruženje za crtanje. Provjeriti da li ste na Assembly tabu i

kliknuti na BOM dugme na Manage panelu kako bi vidjeli trenutnu konfiguraciju. Ukoliko

želimo vidjeti sve konfiguracije odjednom i napraviti potrebne promjene, otići na konfiguraciju

i odabrati All Members.

Slika 5.2. Provjera svih konfiguracija odjednom – All Members

Potvrđujući da su sve bitne stavke iProperty-a popunjene pojednostavit će stvaranje popisa

dijelova na razini crtanja. Imamo tri konfiguracije u svom iAssembly-u koje želimo

dokumentirati na tabličnom crtežu. Potom je potrebno kreirati popis dijelova. Po defaultu popis

dijelova će pokazati samo trenutnu konfiguraciju iAssemblya koja se koristila za kreiranje

popisa, ali moramo prikazati sve tri konfiguracije. Za prikaz svih konfiguracija, dvostruki klik

na popis dijelova ili desnim klikom na to, a zatim odabrati Edit Parts List. Kliknuti na Memeber

Selection dugme na vrhu prozorčića. Provjerite sve konfiguracije potrebne za taj crtež.

22

Slika 5.3. Odabir konfiguracije

U zavisnosti od slučaja, moramo i izvršiti preimenovanje kolona za svaku konfiguraciju. Da

bismo to učinili, desnim klikom miša idemo na zaglavlje kolone i biramo Format Column.

Slika 5.4. Preimenovanje kolona

23

Promjena naziva kolona po potrebi, kao što su ovdje: 1138-01, 1138-02 i 1138-03.

Slika 5.5. Unos novih naziva kolona

Popis dijelova sada treba pokazati svaku konfiguraciju iAssembly-a.

Slika 5.6. Sve konfiguracije iAssembly-a

24

6. Bill of materials

Bill of materials (BOM) je spisak dijelova ili komponenti koje su potrebne za izgradnju

proizvoda.

Slika 6.1. Primjer sastavnice

Jedna od glavnih funkcija BOM-a je osigurati da proizvod bude pravilno izrađen. Kreiranje

BOM-a bi trebalo obuhvatiti:

BOM Nivo - dodijeliti svakom dijelu ili sklopu broj da bi odredili gdje se on uklapa u

hijerarhiji BOM-a. Ovo olakšava svima koji razumiju BOM strukturu da brže dešifruju

BOM.

Broj dijela - dodijeliti broj dijela svakom dijelu ili sklopu u cilju bržeg referenciranja ili

identificiranja dijela. Možete izabrati bilo inteligentni ili neinteligentni način

numerisanja sheme, potrebno je izbjeći numerisanje istih dijelova više puta.

Ime dijela - zabilježiti jedinstveno ime sa svaki dio ili sklop radi lakšeg indentificiranja

istog.

Faza - zabilježiti za svaki dio kojem životnom ciklusu pripada, da bi lakše pratili

napredak i stvorili realne projektne rokove. Za dijelove u proizvodnji, uobičajeno je

koristiti termin "U proizvodnji". Novi dijelovi koji još nisu odobreni se klasificiraju kao

"Neobjavljeni" ili "U dizajnu".

25

Opis - napraviti detaljan opis svakog dijela da bi olakšali sebi i drugima da lakše

razlikujemo i identificiramo slične dijelove.

Količina - zabilježiti broj dijelova koji se koriste u svakom sklopu ili podsklopu za lakše

donošenje proizvodnih odluka i aktivnosti.

Mjerna jedinica - klasificirati mjerne jedinice. Uobičajeno je koristiti standardne mjerne

jedinice.

Tip nabavke - dokumentirati kako je svaki dio napravljen za bolju efikasnost u

proizvodnji, planiranju.

Referentne oznake

BOM bilješke - praviti bilješke da bi održali sve koji su u interakciji sa BOM na istoj

stranici.

BOM može definisati proizvode onako kako su dizajnirani (engineering bill of materials), kako

su naručeni (sales bill of materials), kako su napravljeni (manufacturing bill of materials), ili

kako su održavani (service bill of materials).

26

6.1. EBOM

Engineering bill of materials (EBOM) je inženjerska sastavnica koja nije povezana sa

modularnom sastavnicom ili konfigurisanim konceptima sastavnice. Korištena je za odabir

stavki za kreiranje proizvoda za prodaju. EBOM koncept spada u prodajne sastavnice (kao

prodan), usluge BOM-a (izmjenjen na temelju promjena zbog terenske usluge). Ova sastavnica

uključuje sve zamjenjene i alternativne brojeve dijelova, i uključuje dijelove koji su sadržani u

bilješkama za crtanje.

6.2. MBOM

Manufacturing bill of materials (MBOM) je proizvodna sastavnica koja sadrži sve dijelove i

sklopove potrebne za izgradnju krajnjih proizvoda. MBOM je tip sastavnice i za razliku od

tehničkih sastavnica (EBOM), koje su organizirane na osnovu namjene proizvoda, MBOM se

bazira na dijelovima potrebnim za proizvodnju proizvoda. Osim popisa dijelova u EBOM,

MBOM također uključuje i informaciju o povezanosti dijelova. U serijskom sistemu izvršenja

kao što je ISA-88, MBOM se odnosi na formulu recepta. Recept će uključivati i 'Postupak

recepta' i 'Zahtjevi za opremu' u dodatku formula. 'Postupak recepta' objašnjava korake kroz

koje moramo proći da bismo došli do krajnjeg proizvoda. 'Zahtjevi za opremu' opisuju sprave i

alat potreban za pravljenje proizvoda. U ISA-95 stavkama, MBOM će se odnositi na

'Specifikacije materijala' u 'Proizvodu definisanog modela'. MBOM nije isto što i 'proizveden

od' ili 'napravljen od'. MBOM se može posmatrati kao sastojci u receptu za tortu, gdje se

'napravljen' odnosi na stvarni materijal koji je korišten za pravljenje torte. U ISA-88 stavkama

'napravljen' je isto kao i skupni rekord, u ISA-95 stavkama 'napravljen' je isto što i 'Odgovor

segmenta' u 'Mogućnostima proizvoda'. Detalji u MBOM-u su dovoljno dobri da bi se mogli

koristiti u ssitemima kao što su MOM (Manufacturing Operations Management) i MES

(Manufacturing Execution System). MBOM najčešće sadži više informacija nego što nam je

potrebno za MRP (planiranje materijala i izvora), koji je dio MPS-a (master raspoređivanje

proizvodnje) u ERP sistemu

Različite vrste BOM-a ovise o poslovnim potrebama i upotrebi za koju su namijenjeni. U

porcesnoj industriji, BOM je također poznat kao formula, recept ili lista sastojaka.

27

Slika 6.2. Mapiranje iz EBOM-a u MBOM

28

6.3. Modularni BOM

U mnogim slučajevima, BOM ima hijerarhijsku prirodu sa najvišim nivoom koji predstavlja

gotov proizvod, koji može biti podsklop ili završen predmet.

BOM koji opisuje podsklopove naziva se modularni BOM. Primjer za to je NAAMS BOM

koji se koristi u automobilskoj industriji za listu svih komponenti na traci. Struktura NAAMS

BOM-a je sistem, linija, alat, jedinica i detalj.

Modularni BOM se može prikazati u sljedećim formatima:

Single - level BOM koji prikazuje sklop ili podsklop sa samo jednim nivoom djece.

Tako se prikazuju komponente direktno potrebe da se napravi sklop ili podsklop.

Intended BOM (uvučeni BOM) koji prikazuje stavku najvišeg nivoa najbližeg lijevoj

margini i komponente koje se koriste u toj stavki uvučene više desno.

Modularni (planning) BOM

Slika 6.3. Alternativna konfiguracija

6.4. Podesivi BOM

Podesivi BOM (CBOM) je oblik BOM-a korišten u industrijama koje imaju više opcija i velike

mogućnosti konfigurisanja proizvoda (npr. Telecom sistemi, dana - centar hardver (SANS,

servere i sl), PC). CBOM se koristi za dinamičko kreiranje "završnih stavki" koje kompanija

prodaje. Korist od upotrebe CBOM strukture je to što smanjuje radni napor potreban za

održavanje strukture proizvoda.

29

6.5. Bill of materials u Autodesk Inventoru

Da bi se radio Bill of Materials u Autodesk Inventoru, potrebno je instalirati odgovarajuće

softverske dodatke, a to su: COMPPRESS 2013 ili INSPECT 2013 i Codeware Add-in za

Autodesk Inventor.

Korak 1:

Iz COMPPRESS 2013 ili INSPECT 2013 treba export-ovati .xml3d file klikom na 3D dugme.

Korak 1.1.

Spremiti datoteku koristeći .xml3d ekstenziju (proširenje).

Korak 1.2.

Kliknuti OK!

Korak 1.3.

30

Korak 2:

Otvoriti Inventor i kliknuti na tab Codeware (Codeware mora biti prethodno instaliran), zatim

kliknuti na Model Import.

Korak 2.1.

Kliknuti na search button kako bi locirali i otvorili exportovani fajl i zatim kliknuti import.

Korak 2.2.

31

Korak 3:

Sada je model importovan u Inventor pa trebamo kliknuti na FileMenu>>New>>Drawing.

Korak 3.1

Korak 4:

Kliknemo na Annotate tab>> Parts List.

Korak 4.1.

Korak 5:

Odaberemo model koji je importovan u Inventor.

Korak 5.1.

32

Korak 6:

Smjestite tabelu u Drawing

Korak 6.1.

Korak 7 :

Desni klik na tabelu kako bi uredili Properties. Odaberemo Edit Parts List. Zatim kliknemo na

Column Chooser kada se otvori edit dialog.

Korak 7.1.

33

Korak 8:

Možemo dodati ili ukloniti propertije klikom na njih a zatim na Add ili Remove button.

Kliknemo New Property.

Korak 8.1.

I dodamo tekst cwDescription kako bi dobili Codeware Description.

Korak 8.2.

Kliknemo OK I cwDescription će biti dodan u Parts List Chooser Dialog. Kliknemo OK. Pa

opet OK da izađemo iz Parts List editora. Informacije će biti dodane u BOM za upotrebu.

34

Korak 8.3.

35