1.VODNI PROMET TURISTIKI PROIZVODPomorski promet -KRUNA PUTOVANJA-receptivno trite vie drava ili samo jedne, dijele se na meunarodna i unutar teritorijalnih voda.-meunarodna turistika kruna putovanja- brodovi velikog kapaciteta (do 3000 putnika), velike brzine (do 30 v), finoa brodskog trupa, ureaji za smanjenje ljuljanja, nadgrae 10 do 15 paluba (ugostiteljski i svi ostali sadraji), najskuplja plovna jedinica na svijetu, visoka cijena putovanja; putovanja se realiziraju na temelju ugovora izmeu brodskog poduzea (prijevozna funkcija) i turistike agencije (komercijalna funkcija); bijelo osoblje- radnici na brodu ine 1/3 putnika; putovanja se razlikuju u : vremenu trajanja (4/15 dana), kvaliteti usluge sto utjee na cijenu i turistikoj ponudi. Poznati Disney brodovi, Adriana (posljednji brod kojim je raspolagalo hrv. brodarstvo za kruna putovanja kapacitet 310 putnika, brzine 18v ), blago opadanje interesa za putovanja velikim brodovima; najznaajnija emitivna trita SAD i VB. KONTINENTALNA EUROPA. Najznaajnija receptivna podruja Sjeverna Amerika i Europa tj Mediteran.-kruna putovanja u teritorijalnom moru drave- turistike destinacije- u receptivnim dravama koje raspolau atraktivnom i razvedenom obalom, putovanje nema meunarodni karakter,brodovi manjeg kapaciteta i brzine, prijevoznu funkciju pruaju mala obiteljska brodarska poduzea kapaciteta 150 putnika, manja udobnost, putnici vrijeme provode na otvorenim palubama, trajanje putovanja 7/14 dana, prodaja putem tur agencije.-IZLETI BRODOVIMA-kraa putovanja koja traju od nekoliko sati do najvie jednog dana/drugaija percepcija prirode/pridonose atraktivnosti destinacije, niska cijena, prodaja-brodsko poduzee.-PANORAMSKI PRIJEVOZI-organiziraju manja brodarska poduzea ili samostalni gospodarstvenici koji sami i prodaju turistiki atraktivnu uslugu: razgledavanja morskog dna, arheoloka nalazita, nacionalnih parkova, gradova i luka.-NAUTIKI TURIZAM-ukupnost aktivnosti i odnosa koji su uzrokovani boravkom turista nautiara u lukama nautikog turizma i plovidbom na vlastitim, unajmljenim ili tuim plovnim objektima, radi rekreacije, sporta i razonode. 2 bitna segmenta koje drava ne bi smjela propustiti: planski razvitak djelatnosti i monitoring obalnog pojasa. Prometna funkcija nautikog turizma se realizira posredstvom dvije djelatnosti: luko-nautike i ostalih djelatnosti u marinama najma plovila. 1.Marine infrastruktura nautikog turizma. Marine su objekti infrastrukture na obali mora s odgovarajuom opremom radi prihvata plovila i nautiara. Suha marina je ograeni i uvani prostor na kopnu namijenjen boravku plovila izvan sezone koritenja. Privezite je vodeni prostor i dio obale za prihvat i kratkotrajni boravak plovila i nautiara. Sidrite je vodeni prostor zatien od loeg vremena, opremljen plutaama za privez plovila. Marine s obzirom na konstrukciju: ameriki, atlantski i mediteranski tip. Marine s obzirom na namjenu: komercijalne (javnog i zatvorenog tipa), klupske i sportske. S obzirom na nain koritenja: stacionarne, tranzitne i kombinirane. Okosnicu infrastrukture ine marine koje su namijenjene: prihvatu i uvanju plovila, pruanju ugostiteljskih usluga, trgovinskih usluga, sportsko-rekreacijskih usluga, usluga opskrbe i sl.2.Najam plovila rent-a-boat specijalizirane turistike agencije ili dijelovi agencija opeg tipa, charter plovila nautikog turizma, sa ili bez strune osobe za upravljanje (skiper), oblici ugovora: dnevni charter, lokalni, tjedni, meunarodni. -OSTALI OBLICI PRIJEVOZA TURISTA MOREM- jedrenje i skijanje na vodi, wind-surfing, skooter, banane, tupe, parasailing, zmajevi na gumenim amcima.-INFRASTRUKTURA POM. PROMETA KAO TUR. PROIZVOD-robinzonski turizam, oblik selektivnog turizma svjetionici s nastambamaRijeno-jezersko-kanalski prometIma malo znaenje i u putnikom i u turistikom prometu.1.Turistika kruna putovanja Nil, Rajna, ruske rijeke, Dunav, Yangtze, Rona, Laba, Missisipi te jezera u Kanadi i Rusiji. brodovi malog kapaciteta(400 putnika), mali intenzitet potranje, prijevoznu funkciju obavlja brodarsko poduzee, prodajnu funkciju preuzima turistika agencija ili turoperator. Najznaajnija emitivna trita: SAD, Njemaka, Velika Britanija. 2.Izleti i panoramski prijevozi razgledavanje grada, luke, ua rijeke kao zemljopisno interesantnog lokaliteta, flore, faune i slino. Organizatori: brodarska poduzea ili privatni poduzetnici.2.ZRANI PROMET TURISTIKI PROIZVOD-charter zrani promet-bazira se na viem stupnju popunjenja zrakoplova(80-90%) u usporedbi s linijskim prometnom te na nioj razini kvalitete prometne usluge(manja udobnost, manje zabave, skromna ponuda jela i pia, nia cijena prometne usluge, nepovoljnijem odnosu broju posade aviona i broja putnika, nepovoljnijim vremenima polaska, nepovoljnijim aerodromima)-za charter promet neophodna su radnja zrakoplovnog prijevoznika(prijevoznika funkcija) i turistike agencije(prodajna funkcija)-razliiti oblici charter prometa-whole charter, part ili split charter, ad hoc charter(samo jedan prijevoz), series charter(vie uzastopnih prijevoza) i time charter(koritenje zrakoplova za itavu sezonu-organizacijski, najracionalniji i naekonominiji je charter na vrijeme jer je omoguen uzastopan prijevoz turista izmeu polazine i odredine zrane luke na nain da zrakoplov nikad ne leti prazan s izuzetkom prvog i posljednjeg leta u seriji-ekonominost,nia cijena prijevoza, atraktivnost turistikog aranmana-nositelji charter prometa sprecijalizirane zrakoplovne kompanije-nisko budetne kompanije u povezivanju izvora i odredita turistike potranje-linijski i zrani promet, posebna filizofija ovih poduzea bazira se na tenji svakog ovjeka da za svoj novac ostvari maksimalnu vrijednost, ranije kupljena karta je jeftinija, postizanje visokog stupnja popunjenja kapaciteta zrakoplov, visoka profitabilnost ovog oblika prijevoza-turistika putovanja privatnim zrakoplovima-turisti najvie kupovne moi(intimna atmosfera, kvalitetnija usluga, kapacitet od 8-20 putnika, luksuzno opremljeni, u trajanju 7-14 dana)-panoramski letovi-malog su kapaciteta, ulozi posrednika, razgledavanje destinacije iz zraka-usluge zranog prometa turistima s posebnim zahtjevima-fotografiranje, snimanje, istraivanje prirode, padobranski skokovi i dr.(ponekad upotreba helikoptera)-zrani promet u rekreativno-sportske svrhe- paraglajding i zmajarenje, pretpostavka za razvitak: odgovarajua reljefna konfiguracija terena i povoljni vjetrovi za letenje. -svemirski turizam-svemirsko putnika agencija Space Adventures (sjedite SAD i filijalom u Ruskoj federaciji), nudi uslugu putovanja do svemirske postaje, letove radi boravka u svemirskom brodu bez gravitacije, letove najbrim borbenim zrakoplovima, programi obuke u orbiti i razgled glavnih svemirskih i astronomskih postaja na Zemlji (cijene od 5000 do 20 milijuna $).3.EKONOMIKA EKSPLOATACIJE PROMETNIH SREDSTAVA I INFRASTRUKTURE- kvalitetu prometne usluge ine udobnost, brzina, tonost, redovitost, cijena, sigurnost, dodatne usluge tijekom prijevoza te mogunost prijevoza od vrata do vrata- vrijednost prometne usluge sastoji se od prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava, vrijednosti utroenog rada u njenu proizvodnju te vrijednosti koja se stvara posredstvom trinog mehanizma- imbenici koji utjeu na promet vrsta prometnog sredstva (prema prometnoj grani); obim prometa (broj prevezenih putnika); udaljenost prijevoza; stupanj iskoritenosti prometnog kapaciteta; prometna infrastruktura (kvaliteta, gustoa i razvijenost); stupanj neravnomjernosti prometa (oscilacije u potranji); organizacija rada; odnos bruto i neto rada prometnoga sredstva te uvjeti prijevoza (usljed kvalitete prometnice)- najekonominiji promet je vodni (pomorski) pa unutarnji, eljezniki, cestovni pa zrani promet; u putnikom prometu (posebno turistikom) znaajniji su drugi neekomomski kriteriji pa je redoslijed prometnih grana po vanosti drugaiji od onog u teretnom prometu- trokovi nastaju zbog prijevoza putnika i tereta; mogu se promatrati s motrita prometnog poduzea, korisnika prometne usluge i drutva odnosno gospodarstva - kriteriji podjele: a) prema prometnim granama razliiti trokovi prometnih sredstava, infrastrukture i signalno-sigurnosnih ureaja u razliitim granamab) prema izvorima nastanka trokovi materijala, amortizacije, usluga, odravanja i trokovi plaac) prema sudjelovanju u prometnom procesu vezani za sam proces prijevoza ili reijski (bitni za pripremu, organizaciju i prodaju prometne usluge)d) prema mjestu nastanka poetno-zavrna faza i faza prijevozae) prema onome koga optereuju opi (ne mogu se u tonom iznosu vezati za odreeno mjesto nastanka i nositelja pa se odreenim kriterijima rasporeuju na sudionike u prometu-reijski, zajedniki, indirektni i sl.) i pojedinani (veu se za odreeno mjesto nastanka ili nositelja-posebni, neposredni, direktni i sl.)f) prema odnosu izmeu planiranih i stvarnih planski trokovi se izraunavaju prilikom planiranja prometnih pothvata i putovanja dok stvarni su oni koji su nastali tijekom procesa proizvodnje prometne usluge- fiksni trokovi trokovi kapaciteta (u masi je uvijek ista); veina ovih trokova postoji i kad se promet uope ne ostvaruje jer su posljedica prometnog kapaciteta; izrazito neelastini i njihov udio u ukupnim trokovima je znatno vei od varijabilnih trokova - najznaajniji su amortizacija sredstva za rad, premije osiguranja, najamnine i zakupnine, trokovi grijanja i rasvjete, plae zaposlenika i sl. - ukupni fiksni trokovi nezavisni o veliini prometa dok su prosjeni fiksni trokovi u obrnuto proporcionalnom odnosu s veliinom prometa (manji to je promet vei i obrnuto) - apsolutno fiksni trokovi nepromjenjivi u svim okolnostima pa su prisutni ak i prilikom privremenog ili trajnog prestanka prometa; to su primjerice trokovi kapitala, amortizacija, osiguranje sredstava za rad, najamnine i zakupnine - relativno fiksni trokovi pojava koja prati svako aktiviranje novog kapaciteta u prometu- varijabilni trokovi uvjetovani veliinom prometa (proporcionalno); najznaajniji su trokovi goriva, maziva, potronog materijala i plae zaposlenika koji su izravno vezani za proces proizvodnje prometnih usluga- proporcionalni rastu kako raste poveanje prometa- degresivni rastu sporije od rasta prometa; pokazuju trend smanjenja s porastom veliine prometa- progresivni pokazuju porast; suprotni od degresivnih- regresivni s poveanjem veliine prometa opadaju i to kao ukupni i kao pojedinani- remanentnost (zostajanje) trokova dogaa se da prilikom smanjenja prometa trokovi padaju sporije nego li se smanjivao promet; posljedica je razliite strukture i ponaanja fiksnih i varijabilnih trokova ali i drugih imbenika poput trenda kretanja prometa i sl.- vozarina cijena prometne usluge koju snosi korisnik prometa; odreuju se na etiri razliita naina: a) slobodno utvrivanje vozarina prilikom sklapanja ugovora o prijevozu izmeu prijevoznika i korisnika prijevozne usluge; u domeni prometa po posebnim ili povremenim potrebama (ne u linijskom prometu); prijevoznik uzima u obzir udaljenog, pripadajue varijabilne i fiksne trokove ali na konanu cijenu utjee odnos ponude i potranje, trajniji odnosi suradnje, platene mogunosti korisnika i sl.b) administrativno utvrivanje vozarina instrument kojim drava osigurava ostvarenje ciljeva prometne politike u okviru strategije gospodarskog ili drutvenog razvitka (najee u eljeznikom, pomorskom linijskom, nacionalnom zranom ili gradskom i prigradskom prometu); vozarine odreene od strane dravnog tijela su ispod razine ekonomskih vozarina (iznos se odreuje da bude prihvatljiv korisnicima-primjer otoci i sl.)c) odreivanje vozarina od strane pojedinih udruenja primjenjuje se kada prijevoznici ele sprijeiti nelojalnu konkurenciju (poslovanje na granici ili ispod granice isplativosti); u meunarodnom zranom prometu razinu cijena utvruje IATA (Meunarodno udruenje zranih prijevoznika)d) samostalno utvrivanje vozarine od strane prijevoznika, primjenjuju privatna poduzea rukovodei se trinim kretanjima; najee cestovni linijski i meunarodni pomorski linijski promet- potranja za prometnom uslugom u turistike svrhe je male elastinosti kada: nema alternativnog prometnog sredstva, prijevoz alternativnim sredstvom ima za posljedicu jako veu cijenu, udio cijene prometne usluge u ukupnoj cijeni putovanja je mali, postoji navika koritenja odreenog prometnog sredstva te odstupanje u kvaliteti prometne usluge nije veliko- trokovi i vozarine u cestovnom prometu ceste dostupne svim korisnicima bez ogranienja pa ne postoji osnova za uspostavljanje monopola pa trokovi tako ovise o: udaljenosti (gorivo, mazivo, pneumatici, potroni dijelovi, ienje, servis); vremenu (takse za vozilo, amortizacija, osiguranje i plae osoblja) te visini naknada za koritenje infrastrukture; cestovni prijevoznik moe poveati cijenu usluge iznad eljeznike tarife zbog kvalitetnije usluge uvjetovane veom frekvencijom prometa na odreenoj relaciji, kraem trajanju putovanja te lakoj dostupnosti putne karte- trokovi i vozarine u eljeznikom prometu fiksni trokovi dominantni (infrastruktura i vozni park); problem je nemogunost fazne izgradnje pruge, nemogunost preciznog utvrivanja veliine prometa, neelastinost (fizika ovisnost vlaka o pruzi) te vrlo spori tehniki progres; dosta su veliki i operativni trokovi (odravanje, reijski trokovi, troak samog prijevoza) a teko je i odrediti trokove prema onome koga terete (nemogue utvditi koji trokovi spadaju pod teretni, a koji za putniki promet, a kamoli za pojedini vlak ili putniko mjesto); vozarine ovise o udaljenosti i o 2 razreda- trokovi i vozarine u zranom prometu uobiajena je podjela na trokove na zemlji (amortizacija, odravanje staza, plae osoblja, trokovi prodaje i promocije) i trokovi u zraku (amortizacija i odravanje aviona, gorivo i mazivo, te plae osoblja); vozarine se obraunavaju ili od strane drave, od strane IATA ili slobodnom pogodbom izmeu prijevoznika i naruitelja- trokovi i vozarine u pomorskom prometu apsolutno fiksni trokovi (amortizacija, premije osiguranja, trokovi kapitala-kredit broda, odravanje-trup broda); uvjetno fiksni (trokovi goriva i maziva, plae lanova posade, dio trokova odravanja, luki trokovi-pilotaa, tegljenje, privez i odvez te agencijske pristojbe) te varijabilni trokovi (luke pristojbe po ukrcanom putniku i vozilu te provizije putnim uredima i agencijama za svaku prodanu putnu kartu, trokovi hrane i pia za putnike te dio trokova posade)- trokovi i vozarine u rijeno-jezersko-kanalskom prometu dominatna uloga fiksnih trokova ali u ukupnom zbroju manji jer varijabilni ovise o veoj potronji goriva kod uzvodne plovidbe; na vozarine utjee i konkurencija a najee je pogodba izmeu brodarskog poduzea i turistike agencije- meuovisnost kapaciteta i potranje kako osigurati proizvodnju dovoljnog obima u vrijeme velike potranje jer se usluga ne moe uskladititi; koja je potranja prema kojoj treba odrediti optimalni kapacitet; to uiniti s vikom kapaciteta u razdoblju smanjene potranje; koji je prihvatljiv iznos podkapacitiranosti i prekapacitiranosti te kako koritenje kapaciteta u uvjetima oscilacija uskladiti u dugoranom procesu porasta potranje i poveanja kapaciteta- usko grlo pojava kada je postojei kapacitet manji od prometnih potreba to rezultira pojavom zastoja u tom dijelu infrastrukture- oscilacija razlika izmeu najvee i najmanje potranje za prometnom uslugom u promatranom razdoblju; mogu biti dnevne, tjedne, sezonske, povremene (blagdani) i ciklike- vrno optereenje utvrivanje prometnih kapaciteta prema prometnim potrebama; umanjuje profitnu stopu prometnih djelatnosti zbog ulaganja velikih sredstava u kapacitet- indirektna profitabilnost vee profitne stope u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, trgovini i sl. zbog prometnih kapaciteta dimenzioniranih prema najveoj potranji- mjere za ublaavanje ciklikih oscilacija prometne potranje tarifna politika (nie cijene u razdoblju male potranje i obrnuto); iznajmljivanje ili rasprema voznog parka u razdoblju smanjenje potranje; unajmljivanje prometnih sredstava u razdoblju velike potranje te komercijalna politika (pronalaenje novih poslova radi upoljavanja kapaciteta u razdoblju smanjene potranje); suradnja s turistikim agencijama na ponudi turistikih putovanja te suradnja s drugim organizatorima putovanja (kole, vjerske zajednice i sl.) u razdoblju smanjene turistike potranje.4.SIGURNOST ODREDNICA RAZVITKA PROMETA U TURIZMU- razina sigurnosti je najnia u cestovnom, zatim zranom, nakon toga u eljeznikom pa na kraju u vodnom prometu- na sigurnost u cestovnom prometu utjeu: prometno sredstvo, prometna infrastruktura, ovjek i ostali nepredvidljivi imbenici- najei uzroci prometnih nezgoda prevelika brzina, nepotivanje razmaka izmeu vozila, pogrena procjena tijekom pretjecanja te vonja pod utjecajem alkohola- najei krivac je ovjek, najee stradavaju vozai u dobi do 30 godina, u gradovima posebno ugroeni pjeaci i biciklisti, vie nezgoda u ljetnim mjesecima i u razvijenijim zemljama, broj nesrea vee gdje je manje policije, pravna regulativa manje stroga i razina edukacije manja te da je broj nezgoda vei kod loijih cesta i gdje ima vie poljoprivrednih sredstava na prometnici- elementi aktivne sigurnosti konice, upravljaki mehanizam, gume, svjetlosni i signalni ureaji, ureaji za poveavanje vidnog polja vozaa, konstrukcija sjedala, usmjerivai zraka, ureaji za grijanje, provjetravanje i hlaenje unutranjosti vozila, vibracija vozila te buka- elementi pasivne sigurnosti vozila - konstrukcija karoserije, vrata, pojaseva, naslona za glavu, vjetrobranskog stakla i zrcala, poloaj motora, spremnika za gorivo, rezervnog kotaa i baterije, odbojnici, zrani jastuci te ureaji upravljakih sustava u vozilu- uestalost prometnih nezgoda vea na dijelovima prometnica s kanaliziranih udubljenjima, odlomljenih krajevima kolnika, s pukotinama i rupama, bez oznaenih krajeva cesta te s loom kvalitetom kolnika- mjere za poveanje sigurnosti na cestama odabir optimalnog tipa prometnice, odabir optimalnog rjeenja ostalih infrastrukturnih objekata (raskrsnica, terminala i krianja s eljeznikom prugom), odravanja kolnika ceste, odravanja signalnih ureaja, primjena upravljakih sustava te odvajanje razliitih vidova prometa (biciklistikog, pjeakog i poljoprivrednih strojeva od motornih vozila)- ovjekovo ponaanje u prometu determiniraju: karakter (tolerantnost, potivanje pravila, odgovornost), zdravstveno stanje (utjecaj lijekova, alkohola i droga) te obrazovanje i kultura- inteligentni transportni sustav (ITS) obuhvaa skupinu suvremenih raunalnih, komunikacijskih i senzorskih tehnologija koje imaju za cilj poveanje uinkovitosti, sigurnosti i zatite okolia postojeih transportnih tehnologija- temeljni ciljevi: a) poveanje radne uinkovitosti i kapaciteta prometnog sredstvab) poveanje osobne mobilnosti, ugodnosti i korisnostic) poveanje sigurnosti putovanjad) smanjenje potronje energije i trokova zatita okoliae) poveanje sadanje i budue produktivnosti pojedinaca, organizacija i grupa korisnika- pozitivni uinci: bolje iskoritavanje propusne moi i prihvatnog kapaciteta infrastrukture, skraenje vremena putovanja komercijalnih i osobnih prometnih sredstava, uteda trokova za javni sektor, vee zadovoljstvo korisnika prometa te manje zagaenje- prema vrsti: namijenjeni individualnim korisnicima, grupama korisnika te specijalnim korisnicima- prema podruju djelovanja u gradskom prometu, na magistralnim prometnicama, na specifinim objektima infrastrukture i u prometnim sredstvima- prema namjeni oblikovan kao sustav upravljanja prometom, sustav informiranja sudionika u prometu te sustav nadzora vozila- najznaajniji upravljaki sustavi u gradovima : sustavi upravljanja prometnim svijetlima, sustavi nadzora i upravljanja prometnim tokovima, sustavi parkiranja i navoenja te sustavim promjenjivih znakova i poruka- sustav Galileo rezultat inicijative EU i European Space Agency i predstavlja satelitsko-navigacijski sustav koji omoguava vrlo precizno utvrivanje lokacije pokretnog ili nepokretnog objekta u bilo kojem trenutku; oko 30 satelita; u cestovnom prometu u sklopu putnog raunala i putem mobitela (mape i lokacije, pozitivno kod hitnih sluajeva); jako koristan u pomorskom prometu (lokacija broda na otvorenom moru, konfiguracija obale, kod uplova u luke)- sigurnost zranog prometa sigurnost koja proizlazi iz elemenata podsustava zranog prometa i sigurnost u sluajevima nastupa nepredvienih okolnosti; uinkovitija provjera putnika uporaba biometrinih naprava koja pridonose boljoj identifikaciji putnika te uporaba suvremenih ureaja za provjeru prtljage, osoba i otkrivanje opasnih materijala- sigurnost u vodnom prometu ISM kod sustav sigurnosnih postupaka i mjera koji poduzimaju zaposlenici na brodu, na kopnu i putnici kako bi u sluaju nezgoda mogli pravovremeno i ispravno reagirati; na smanjenje sigurnosti utjee i konstrukcija trajekata, znaajke brzih brodova i visoki stupanj automatizacije brodova.5.EKOLOGIJA PROMETA U TURIZMU- prirodni okoli sainjavaju svi prirodni resursi na odreenom podruju dok ovjekov okoli obuhvaa ono to je ovjek izgradio (zgrade, prometnice, kulturna dobra)- utjecaj na okoli ima dvije osnovne znaajke: pojava je globalna i ima internacionalno znaenje i pojava nije vezana samo za promet ili turizam ili neku drugu gospodarstvenu aktivnost iako na njih te promjene utjeu- emisija tetnih stvari proporcionalna je potronji energije, a promet je zasluan za 29.8% ukupne svjetske potronje energije (cestovni 84,4%, zrani 11,1%, eljezniki 2.5% i vodni 2% potronje)- ekonomija prostora znan. disciplina koja nastoji pomiriti razliite zahtjeve koritenja prostora na nain da se sauvaju prirodni resursi i ostvari okruenje ugodno za ivot ovjeka (prometna infrastruktura i prometna sredstva koriste prostor i vizualno degradiraju)- izraun prihvatnog kapaciteta turistike destinacije broj turista koji mogu boraviti u destinaciji bez ugroavanja prirodnih resursa (turizam ostavlja vee koliine otpada za zbrinjavanje, veu potronju energije i veu koliinu pitke vode)- prihvatni potencijal tur. destinacije najvei broj turistikih korisnika koji istovremeno posjeuju turistiko mjesto bez neprihvatljivih poremeaja fizike, ekonomske i socio-kulturne okoline, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetilaca- koncept odrivog razvoja takav razvitak u kojemu su veliina i dinamika ovjekovih proizvodnih i potronih aktivnosti dugorono usklaene s veliinom i dinamikom proizvodnih i potronih procesa koji se odvijaju u prirodi - potencijalni problemi kako osigurati da i privatni sektor primjenjuje ova naela; kako odvratiti privatno prometno poduzee od prometne aktivnosti u zatienom ili osjetljivom podruju te kako kvantificirati odrivi razvitak i pridodati mu atribut dugoronosti - razvojni koncepti: slobodni razvitak, intenzivni razvitak (postoji kontrola nadlenog tijela), alternativni turistiki razvitak (ekoturizam), odrivi turizam (izmeu slobodno razvitka i izostanka razvitka) i izostanak razvitka (zatita okolia) - koncepti putnikog prometa: neogranieni razvitak, odrivi razvitak (vie javnim sredstvima i alternativna goriva), spori razvitak bez ili uz potporu drutva- logika naela podrazumijevaju optimizaciju prometnih tokova na odreenom podruju s obzirom na kriterij najvee financijske uinkovitosti i ouvanja okolia- logistika turistike destinacije implicira optimizaciju svih tokova na podruju destinacije, s ciljem maksimizacije dobiti poduzea, zatite okolia kao neobnovljivog resursa i ponude kvalitetnoga turistikog proizvoda- zelena logistika nastoji definirati naela rasporeda izvora i ishoda teretnih tokova te usputnih zaustavnih toaka posredstvom njihovog rasporeda i najmanjeg broja vonji cestovnim vozilima- osnovni princip koji bi se trebao koristiti pri adresiranju odgovornosti za ouvanje prirodnih resursa treba biti da trokove zatite prirode treba snositi onaj tko je uzrokovao zagaenje- politike zatite okolia - dravno tijelo treba definirati politiku zatite okolia; osigurati primjenu politike; definirati ulogu turista koji odabirom turistikog proizvoda djeluje sukladno politici te evaluirati transportne sustave u konceptu odrivog razvoja- politika zatite okolia zasnovana na parcijalnim mjerama zatita od emisije tetnih plinova i tvari, zatita od emisije buke, koritenje sredstava gradskog prometa, primjena mjera organizacije gradskog prometa radi disperzije prometa, mjere prostornog rasporeda prometa na irem podruju te uvoenje alternativnih vidova prometa- cjelovite politike zatite okolia temelje se na 4 grupe mjera: administrativne (standardi u konstrukciji prometnih sredstava, dozvoljenoj emisiji kodljivih tvari, plinova i buke te obvezujue ponaanje u sluajevima ekolokih akcidenata); ekonomske (porezi na olovni benzin, prema pogonskoj snazi motora, naknade za koritenje cesta te razne novane kazne); tehnoloke (ekoloki automobili, organizacija prometa ispod zemlje, vee koritenje eljeznikog i ostalog srodnog prometa) te mjere gospodarenja prostorom- katalizator ureaj iji kemijski spojevi reagiraju sa tetnim sastojcima ispunih plinova tvorei manje tetne tvari