IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

87

UDK 37.012 371.8-055

Struni lanak

JASNA RELJA*

KAKO SE UENICI OSJEAJU U KOLI

U radu autorica govori o istraivanju provedenom u osnovnoj koli u etvrtim i sedmim razredima o tome kako se uenici osjeaju u koli, tj. vole li kolu, na kojim se nastavnim satima osjeaju najbolje. Istraivanje je provedeno anketnim upitnikom. Dobiveni rezultati ukazuju na to da uenici osnovne kole vole ii u kolu, s tim to zainteresiranost za kolu opada to je uzrast uenika vii. Vie pozitivnih osjeaja o koli izraavaju djevojice nego djeaci. Uenici, i vieg, i nieg uzrasta najbolje se osjeaju na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture zbog osjeaja oputenosti i aktivnosti. Zadatak je dobroga uitelja i kvalitetnoga nastavnoga plana i programa ostvarenje svih odgojnih i obrazovnih potencijala uenika. Kljune rijei: kolsko ozraje, nastavni plan i program, meuljudski odnosi UVOD

Pitanje kvalitete kolskoga odgoja i obrazovanja danas je aktualno pitanje koje trai to kvalitetnije kolsko ozraje. kolsko se ozraje moe promatrati na nekoliko razina kroz:

a) kvalitetu meuljudskih odnosa u koli b) kvalitetne i ueniku prilagoene nastavne planove i programe c) ekologiju kolskoga okolia.

Kvaliteta meuljudskih odnosa jedan je od segmenata za koji se danas

smatra da je openito na nivou cijeloga drutva, na dosta niskoj razini. Meuljudski odnosi pretpostavljaju postojanje moralne svijesti i moralnoga djelovanja svakoga pojedinca te usvojene vjetine komunikacije i empatije. ovjek je bie koje tei za dobrotom, a prema njoj je usmjerena i bit njegova ivota. Njegovo moralno djelovanje odreeno je moralnim vrijednostima, a one oznaavaju shvaanje o apsolutnom dobru koje postoji za ovjeka samo u obliku moralnih vrijednosti (ehok, Koprek, 1996.).

Moralni je odgoj, stoga jedan od osnovnih odgojno-obrazovnih ciljeva kole. No, on pretpostavlja ne samo znanje o moralu, ve i moralno djelovanje. Koliko e moralno djelovanje biti uspjenije, to e i kvaliteta meuljudskih odnosa biti vea. Znaajno je da se uspjeni meuljudski odnosi trebaju izgraivati na svim razinama odnosa koji postoje u koli: od meuljudskih odnosa meu uiteljima, do odnosa potovanja i razumijevanja izmeu uenika i uitelja, a isto tako odnosa uitelja i roditelja. Uspjenost odnosa na svim razinama imat e pozitivan utjecaj i na cjelokupno ozraje u koli i na stvaranje pozitivnoga identiteta kole u javnosti. Ozraje kole zasnovano na

*Jasna Relja, prof. pedagogije, O uro Ester Koprivnica

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.) .

88

humanom pristupu ueniku, zadovoljnom uitelju, samostalnosti uenika i uitelja, kreativnosti i odgovornosti za svoja postignua i rezultate. To stvara u ueniku pozitivne osjeaje prema koli kao instituciji, autoritetu uitelja i obrazovanju kao takvom. Nastavnikova osobnost igra takoer vanu ulogu u ovom procesu. Najvanije osobine nastavnikove osobnosti kako ih istiu mladi uitelji pripravnici u istraivanju provedenom o obrazovanju uitelja, jesu slijedee: strpljivost, komunikativnost, empatija, dosljednost, samouvjerenost (Relja, 2005.). Isto tako vane su i moralni uzor uitelja te njegova ljubav prema pozivu.

Kvaliteta nastavnih planova i programa ogleda se kroz nastavne sadraje koji su prilagoeni uenikovim sposobnostima i koji se prenose raznovrsnim nastavnim metodama i oblicima rada. Znati prenijeti znanje uenicima jedna je od najvanijih vjetina uiteljskoga poziva i samoga obrazovanja. Uspjena organizacija nastave u razredu stvara povoljne mogunosti za odgoj i obrazovanje uenika, a time i za ugodno razredno ozraje. Mnogi autori tvrde da je pouavanje sloena spoznajna sposobnost koja se temelji na znanju o tome kako oblikovati i voditi nastavni sat te na znanju o gradivu koje treba pouavati. Ta umijea Kyriacou (1997.) odreuje kao smislene nastavnike aktivnosti koje potiu uenje i razlikuje tri vana elementa nastavnih umijea: znanje o predmetu, odluivanje o tome kako postii predviene pedagoke rezultate i uiteljevo ponaanje, tj. postupci radi poticanja uenja uenika.

Pod ekologiju kolskoga okolia ubrajamo: estetsko ureenje kole, radnih prostora, brigu u istoi i higijeni, te stvaranje to kvalitetnijih uvjeta uenja. Uvjeti uenja se odnose na prozranost radnih prostora, bogato opremljene nastavne kabinete nastavnim sredstvima i pomagalima te na brigu za kvalitetnu kolsku prehranu uenika.

Sva tri elementa dobroga kolskoga ozraja omoguuju ueniku i ugodan boravak u koli, prihvaanje kole kao mjesta uenja i odrastanja, prijateljstava, uenja socijalnih vjetina i pripremanja za svijet odraslih. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA

Koliko su uenici prihvatili kolu kao mjesto ugodnih osjeaja i mjesto uenja i napretka, eljeli smo utvrditi istraivanjem koje je provedeno u Osnovnoj koli uro Ester u Koprivnici na uzorku od 100 uenika etvrtih i sedmih razreda. Istraivanje je provedeno anketnim upitnikom na hotiminom uzorku uenika, a provedeno je 2002. godine. Cilj je istraivanja bio ustanoviti kakvi su osjeaji uenika prema koli. Iz postavljenoga cilja utvreni su zadatci istraivanja:

- utvrditi postoji li razlika izmeu osjeaja prema koli uenika razredne i predmetne nastave

- utvrditi postoji li razlika izmeu osjeaja prema koli izmeu djeaka i djevojica.

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

89

REZULTATI I NJIHOVA INTERPRETACIJA: 1. Voli li ii u kolu?

ODGOVOR 4. RAZRED 7. RAZRED UKUPNO

M M M SVI DA 20

40% 25 50%

14 28%

15 30%

34 34%

40 40%

74 74%

NE 3 6%

2 4%

15 30%

6 12%

18 18%

8 8%

26 26%

UKUPNO 23 27 29 21 52 48 100 Od ukupno stotinu anketiranih uenika etvrtih i sedmih razreda 74% uenika voli ii u kolu, dok ih 26% ne voli ii u kolu. Od ukupnog broja uenika vidljivo je da neznatno vei broj djevojica od djeaka voli ii u kolu. Vidljivo je da vie djeaka nego djevojica ne voli ii u kolu (18% djeaka prema 8% djevojica). Uoljiva razlika vidljiva je prema uzrastu uenika, tako da mlai uenici, tj. uenici u razrednoj nastavi vie vole ii u kolu (ak 90%), dok uenici predmetne nastave pokazuju drugaiji stav prema koli, naime 30% djevojica voli kolu, dok isti postotak djeaka (30%) ne voli ii u kolu.

2. Kako se najee osjea u koli?

ODGOVOR 4. RAZRED 7. RAZRED UKUPNO M M M SVI a) zadovoljno 14

28% 18 36%

6 12%

6 12%

20 24 44 44%

b) oputeno 2 4%

2 4%

13 26%

3 6%

15 5 20 20%

c) ugodno 1 2%

5 10%

5 10%

2 4%

6 7 13 13%

d) odlino 7 14%

16 32%

3 6%

8 16%

10 24 34 34%

e) nezadovoljno 1 2%

-- 6 12%

3 6%

7 3 10 10%

f) neugodno 1 2%

-- 2 4%

1 2%

3 1 4 4%

g) napeto 9 18%

4 8%

11 22%

8 16%

20 12 32 32%

h) sasvim po strani 1 2%

-- 3 6%

2 4%

4 2 6 6%

Na pitanje kako se osjeaju u koli uenici odgovaraju da se osjeaju

zadovoljno (44%), odlino (34%), napeto (32%), oputeno (20%), ugodno (13%), nezadovoljno (10%), sasvim po strani (6%), neugodno (4%).

U razrednoj nastavi djeaci su u veini zadovoljni i napeti, dok se djevojice osjeaju zadovoljno i odlino.

U predmetnoj nastavi veina se djeaka osjea oputeno i napeto, dok se djevojice osjeaju veinom odlino ili napeto (oba osjeaja 16%).

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.) .

90

Prema uzrastu vidljiva je razlika da se stariji uenici bez obzira na spol, veinom u koli osjeaju napeto i oputeno, dok se mlai uzrast u veini osjea zadovoljno i odlino.

Vidljivo je da vie djeaka nego djevojica izraava negativne emocije u svezi sa kolom u razrednoj i predmetnoj nastavi.

3. Na kojim se satima osjea najbolje? Objasni zato!

ETVRTI RAZRED

PREDMET BROJ UENIKA

RAZLOZI

M M Hrvatski jezik 1

2% 6 12%

Jer je lagan. Jer ne uimo nita teko.

Likovna kultura 4 8%

7 14%

Volim crtati. Jer se mogu opustiti.

Volim crtati.Mogu pokazati u emu sam dobra.

Glazbena kultura -- 6 12%

-- Zbog pjevanja.

Engleski jezik 1 2%

6 12%

Testovi su lagani. Volim Engleski. Testovi su mi lagani. Puno itamo.

Matematika 4 8%

7 14%

Testovi su lagani. Volim misliti i rijeavati teke zadatke. Mat. je odlina.

Matematika je odlina. Testovi su lagani. Volim rijeavati zadatke.

Priroda i drutvo 4 8%

5 10%

Volim prirodu. Uimo zanimljive stvari.

TZK 10 20%

13 26%

Volim vjeabanja. Zbog nogometa. Jer tamo ne moram misliti.

Zbog vjebanja. Zbog preskakanja kozlia.

Vjeronauk 2 4%

3 6%

Mnogo priamo, gledamo filmove, crtamo.

Priamo, gledamo filmove, crtamo.

U razrednoj nastavi veina uenika se osjea najbolje na nastavi TZK-a,

i to zbog vjeabanja i igre. TZK jednako je popularan, i kod djeaka, i kod djevojica. Zatim slijedi likovna kultura i matematika koje vie vole djevojice. Dalje slijede ostali predmeti s jednakom zastupljenou, dok je na zadnjem mjestu nastava PID-a. Prema spolu vidljiva je razlika to vie djevojica navodi da se osjea lijepo na vie predmeta.

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

91

SEDMI RAZRED

PREDMET BROJ UENIKA

RAZLOZI

M M TZK 18

36% 6 12%

Mogu biti oputen. Ne moram mnogo razmiljati. Dobar nastavnik. Radi nogometa.

Mogu biti oputena. Mogu se zezati. Ne moram mnogo razmiljati.

Hrvatski jezik 10 20%

7 14%

Jer mi ide. Zanimljiv je. Nast. je dobra.

Jer nast. najavi kad e pitati. Nast. je dobra.

Likovna kultura 10 20%

4 8%

Osjeam se oputeno i sigurno. Nema ispitivanja. Usavrava talent.

Nema ispitivanja. Razvija talent. Osjeam se oputeno i sigurno.

Zemljopis 5 10%

5 10%

Nauim mnogo zanimljivog. Nastavnica je dobra.

Nastavnica je dobra. Nauim mnogo novoga.

Vjeronauk 4 8%

5 10%

Nastavnik nas nasmijava. Zabavno je na satu. Ne ispituje se previe.

Zabavno je na satu.

Engleski jezik 4 8%

2 4%

Mogu mnogo nauiti. Volim strane jezike.

Volim strane jezike.

Matematika 1 2%

3 6%

Razumijem je. Razumijem je i volim je.

Glazbena kultura 1 2%

3 6%

Oputa me. Volim pjevati. Ne moram puno uiti. Oputa me.

Povijest 2 4%

2 4%

Zanimljiva su predavanja.

Nastavnica dobro predaje.

Biologija 2 4%

1 2%

Nastavnica super objasni. Lagana je.

Lagana je.

Kemija 1 2%

2 4%

Zanimljiva je. Zanimljiva je. Nastavnica je dobra.

Tehnika kultura 1 2%

-- Moemo po tiho razgovarati.

--

Kao i kod uenika etvrtih razreda, tako se i uenici sedmih razreda najbolje osjeaju na satu TZK-a, i to posebno djeaci. Kao razloge, i djeaci, i djevojice navode mogunost oputanja na satu. Zatim slijedi nastava hrvatskoga jezika i likovne kulture na kojima se u veini dobro osjeaju opet djeaci. Kao razloge dobrog osjeanja navode zanimljivost predmeta u HJ, a u likovnoj kulturi oputanje i izostanak ispitivanja.

Dalje slijede zemljopis i engleski. Kao razlozi navedeni su mogunost uenja i saznavanja novoga i dobra je nastavnica, a u engleskome i ljubav prema stranim jezicima.

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.) .

92

4. Na kojim se satima ne osjea najbolje? Objasni zato!

ETVRTI RAZREDI

PREDMET BROJ UENIKA

RAZLOZI

M M PID 6

12% 10 20%

Teko mi je. Ima puno gradiva.

Teko mi je. Puno gradiva. Nastavnik puno trai.

Hrvatski jezik 8 16%

4 8%

Ne znam dobro itati i pisati. Previe gramatike. Teak je.

Puno gramatike. Teak je.

Engleski jezik 6 12%

5 10%

Jer uiteljica vie. Puno tekih rijei.

Jer uiteljica vie.

Glazbena kultura 3 6%

3 6%

Nemam dobar glas. Nemam dobar glas.

Matematika 2 4%

2 4%

Teka je. Teka je.

Likovna kultura -- 1 2%

Ne volim crtati.

Vjeronauk -- 1 2%

Nastavnik me dobro ne pita, daje mi slabiju ocjenu.

Iz dobivenih podataka vidljivo je da se veina uenika dobro ne osjea

na satu PID-a, a kao razlog tomu navode opsenost gradiva i u svezi s tim tekoe uenja takvoga gradiva. Slijedi sat hrvatskoga jezika zbog mnogo gramatike i problema vezanih za slabo itanje i sporo pisanje. 22% uenika ne osjea se dobro na engleskome jeziku, a kao razlog tomu navode vikanje uiteljice. Ostali su predmeti navedeni u zanemarivo malome broju, a kao razlozi navedeni su nedostatak talenta za pjevanje, crtanje ili matematiku.

SEDMI RAZRED

PREDMET BROJ UENIKA

RAZLOZI

M M Fizika 13

26% 8 16%

Ne volim nastavnicu. Teka je. Previe formula.

Teka je. Osjeam se preplaeno.

Povijest 9 18%

10 20%

Ne zanima me povijest. Ukoima se kad nastavnica pita. Teka je. Puna godina za pamtiti.

Prestroga nastavnica. Ne volim povijest. Ukoim se kad nastavnica ispituje. Imam osjeaj da me nastavnica ne voli.

Matematika 11 22%

2 4%

Teka je. Ne razumijem je. Nastavnik je strog.

Teka je.

Kemija 4 8%

6 12%

Teka je. Nastavnica dovoljno ne objasni. Nije zanimljiva.

Nastavnica dovoljno ne objasni. Teka je. Nije zanimljiva.

Engleski 4 8%

3 6%

Ne razumijem. Teka gramatika.

Ne razumijem. Dosadan je.

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

93

Biologija 4 8%

1 2%

Dosadna je. Nastavnica iznenada ispituje.

Zemljopis 4 8%

1 2%

Teak mi je. Dosadan je.

Dosadan je.

Tjelesna kultura

2 4%

3 6%

Jer se svaamo. Ne volim neke sportove.

Jer moramo biti vani kad je hladno.

Likovna kultura

3 6%

3 6%

Ne znam crtati. Ne volim nastavnicu.

Dosadno je. Ne znam crtati.

Uenici predmetne nastave, njih 42% ne osjea se dobro na nastavi fizike, kao razloge navode da je predmet preteak, da se osjeaju uplaeno i da ne vole nastavnicu. Slijedi povijest, na kojoj se dobro ne osjea 38% uenika, a kao razloge navode da ne vole povijest, da se ukoe kad ih nastavnica ispituje i da se boje nastavnice. Dalje slijedi matematika zbog tekoga gradiva (26% uenika).

5. Napii to bi trebalo mijenjati da se osjea bolje?

ETVRTI RAZRED

IZJAVA M UKUPNO Ne bih nita mijenjao/la 7 12 19 38% Ne bi trebali toliko uiti 1 3 4 8% Uvesti krae sate, a due odmore 3 3 6 12% Priroda bi trebala biti laka 2 3 5 10% Ponaanje uiteljice iz engleskoga 1 3 4 8% Izbaciti hrvatski jezik kao predmet 2 -- 2 4% Da svak dan imamo tjelesni 1 2 3 6% Uvesti kompjutore u nastavu 1 -- 1 2% Puno vie pomagati onima koji ne znaju 1 -- 1 2% Za ruak bi trebali dobiti desert 1 -- 1 2%

38% uenika razredne nastave ne bi nita mijenjalo u koli, dok bi ih 12% eljelo uvesti krae sate, a due odmore. 10 % uenika eljelo bi smanjiti opesg nastavnoga gradiva iz PID-a, dok ih 8% smatra da bi trebalo smanjiti nastavni program u cjelini jer ima previe uenja. Isto bi toliko uenika mijenjalo nastavnicu uz engleskoga jezika. SEDMI RAZRED

IZJAVA M UKUPNO Nita 5 3 8 16% Da se nastavnici vie drue s uenicima, da ne budu toliko strogi

5 2 7 14%

Puno toga 6 1 7 14% Odnos izmeu nekih nastavnika i uenika 3 3 6 12% Moram vie uiti 2 3 5 10%

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.) .

94

Da nemamo svaki dan 6 sati 1 2 3 6% Doputenje da moemo van pod velikim odmorom

1 2 3 6%

Da moemo izraziti svoje miljenje 1 2 3 6% Neki bi nastavnici trebali bolje objanjavati gradivo

-- 2 2 - 4%

Da se ponovno uvede deurstvo -- 2 2 4% Ponaanje nekih uenika -- 1 1 2% Nastavnika iz glazbenoga 1 -- 1 2% Nastavnike -- 1 1 2%

Uenici sedmoga razreda na pitanje to bi trebalo mijenjati da se

osjeaju bolje u koli u najveem postotku odgovaraju da ne treba nita mijenjati (16%), da treba puno toga mijenjati odgovara 14% uenika, zatim smatraju da se nastavnici trebaju vie druiti s uenicima i ne biti toliko strogi (14%), zatim odnos nekih nastavnika i uenika mijenjati eli 12% uenika, dok ih 10% smatra da moraju vie uiti da bi se osjeali bolje u koli.

U dogovorima uenika vidljiva je razlika u potrebama za mijenjanjem loega kod uenika razredne i predmetne nastave; jer dok mlai kolski uzrast eli mijenjati duinu sata i opseg gradiva, stariji kolski uzrast eli mijenjati odnos nastavnik - uenik u smislu vie meusobnoga druenja i razumijevanja.

6. to ti se najvie svia u koli?

ETVRTI RAZRED

IZJAVA M UKUPNO To to imam puno prijatelja 3 10 13 26% Odmori 6 4 10 20% Likovni, glazbeni, vjeronauk 5 3 8 16% To to dobijem puno znanja 1 4 5 10% Dobri uitelji -- 2 2 4% Likovna grupa -- 2 2 4% Gledanje filmova i crtia 3 -- 3 6% To to je kola uvijek ista -- 1 1 2% Nogomet i djevojke 1 -- 1 - 2%

SEDMI RAZRED

IZJAVA M UKUPNO Razgovor i druenje s prijateljima 9 12 17 34% Odmori 9 6 15 30% Uenje novoga gradiva 2 -- 2 4% Dvorana i igralite 2 -- 2 4% Dobre ocjene 2 -- 2 4% Dobri nastavnici koji se smiju 1 -- 1 2% Uredne uionice 1 -- 1 2% Odlazak kui 1 -- 1 2% Nita mi se ne svia 1 -- 1 2%

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.)

95

Na pitanje to im se svia u koli oba kolska uzrasta odgovaraju u

veini da im se najvie sviaju druenje i prijateljstva te veliki odmori. Kod ta dva odgovora postoji razlika u odgovorima prema spolu, tj. djevojicama se vie sviaju druenja u koli, dok se djeacima vie sviaju odmori. ZAKLJUNO RAZMATRANJE

Rezultati istraivanja o osjeanju uenika u koli i na nastavi upuuju na

slijedee zakljuke: 1. Uenici osnovne kole vole ii u kolu, s tim to zainteresiranost za

kolu opada to je uzrast uenika vei. 2. U koli se uenicima najvie sviaju druenja i prijateljstva te odmori.

Uoena je razlika da su prijateljstva vanija djevojicama, a odmori djeacima.

3. Osjeaji koji prevladavaju kod uenika dva su suprotna osjeaja osjeaj zadovoljstva i osjeaj napetosti. Negativne osjeaje o koli vie izraavaju djeaci nego djevojice.

4. Uenici, i mlaega, i starijega uzrasta osjeaju se najbolje na satima TZK-a zbog osjeaja oputenosti i aktivnosti.

5. Najloije se osjeaju uenici na satima PID-a u razrednoj nastavi zbog preopsenosti gradiva, dok se u predmetnoj nastavi najloije osjeaju na nastavi fizike i povijesti zbog straha od nastavnice.

6. U koli bi uenici mijenjali, odnosno smanjili opseg nastavnoga gradiva razredna nastava dok bi stariji uzrast uenika mijenjao odnose uenik - nastavnik, u smislu vie druenja i razumijevanja.

Dobiveni podaci iskazuju razliku u prihvaanju kole i kolskih obveza

uenika razredne i predmetne nastave koja je uvjetovana i razvojnim osobinama djeteta odreene dobi. Uenici niega kolskoga uzrasta vole kolu, vezani su za nastavnika i uoavaju problem irine gradiva, posebno u nastavi prirode i drutva.

Zapaanja uenika starijega kolskoga uzrasta odnose se na uoavanje problema u komunikaciji na relaciji odrasla osoba mlada osoba, uenik uitelj. Kako odrastaju tako i ele bolju komunikaciju i vie razgovora, druenja, razumijevanja za njihove probleme odrastanja koje u veini sluajeva ne nalaze kod odraslih pa tako ni kod svojih uitelja. No, ovakvo vienje dijelom je posljedicom i razvojnih promjena uenika te dobi koje donosi pubertet i odrastanje.

Zadatak dobroga uitelja i kvalitetnoga nastavnoga plana i programa ne smije biti samo postizanje odreenoga obrazovnoga cilja ve i ostvarenje svih potencijala mlade osobe to aktivnijim odgojnim radom uitelja u koli.

IVOT I KOLA br. 15-16(1-2/2006.) .

96

LITERATURA ehok, I. Koprek,I. (1996.), Etika: Prirunik jedne discipline: Zagreb: kolska knjiga Hentig, H. (1997.), Humana kola. Zagreb: Educa Kyriacou, C. (1997.), Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa Relja, J. (2005.), Obrazovanje uitelja u okviru nacionalnog kurikuluma i europskih integracijskih procesa. Napredak, 146(4), 431-439.

WHAT STUDENTS FEEL LIKE AT SCHOOL

The author discusses the results of her research conducted in 4th and 7th grades primary school, focusing on how students feel at school, i.e. whether they like school and during which classes they feel best. A questionnaire was used to conduct research. The results obtained show that primary school students like going to school, but the interest for school decreases as they grow older. Girls express more positive sentiments towards school than boys do. Most students feel best in physical education classes because they are relaxed and active. Key words: school climate, curriculum and syllabus, human relations

Primljeno 24. sijenja 2006.