Psihologija sporta - tanjinastran.yolasite.com

Psihologija sporta

1

Doc. dr. Tanja Kajtna, univ. dipl. psih.

Psihologija sporta2

Genadij Touretski – “3 stvarisu važne”:

1. Prije pobjede u bazenu,potrebno je pobjediti u glavi– samopouzdanje i ciljevi

2. Treba je tačno ustanoviti,

Psihologija sporta3

2. Treba je tačno ustanoviti,kako želimo postignuti cilj –put do cilja

3. To, što radimo, moramoraditi iz ljubavi do sporta –to treba biti glavni motiv

Šta može psihologija dati u sportu:

• Sportaš treba preuzeti odgovornost za svoj razvoj• Najbitnije je povećati samopouzdanje sportaša – to je prvi

korak na putu do izboljšanja svih ostalih kvaliteta• bistvene psihološke kvalitete, koje pridonose većem uspjehu, i

koje možemo psihološkim treningom poboljšati, su sljedeće:

Psihologija sporta

koje možemo psihološkim treningom poboljšati, su sljedeće:stabilizacija anksioznosti – aktivacije (emocionalna kontrola ikontrola stresa), treme; izboljšanje koncentracije; boljamotivacija, kontrola agresivnosti, vođenje, komunikacija,ekipna klima i “timski duh”)

• psihološke kvalitete možemo poboljšati samo uz sistematičantrening – psihološka priprema je dio treninga!!

SVE JE U GLAVI???

Kada počnem razmišljati o psihologiji sporta (kao trener, sportaš…)

• Nastup nije opušten, nije dovoljno agresivan, je neodlučan… • Glava želi, a tijelo ne slijedi • Ponavljanje starih grešaka• Na takmićenju prave slabije nego na treningu• Uvijek “malo fali” • Željeli bi više, iako se ne događa ništa pogrešno…• Šta je s onih “dao sam od sebe 110 posto…”?

Kada u sezoni počnem: na početku, da na takmičenju već sve bude automatično (automatizmi imaju dosta prednosti), da ništa više nije novo, nego sve isprobano.

Psihologija sporta5

Razlika između kliničnog i sportskog psihologa!!

Principi rada sportskog psihologa:

ü poštovanje Etičnog kodeksa Društva psihologa Slovenije –osigurava “povjerljivost”

ü savjetovanje – psiholog da savjet, sportaš ga upotrijebi (ili ne)- dobrovoljnost

ü neutralnost

Psihologija sporta

ü neutralnostü rad na dugi rokü otvorenost za sugestije sa svih stranaü surađivanjeü pozitivno odnošenje do sportaša i njihovog radaü poznavanje sporta!!

6

Trening psiholoških kvaliteta

Nastup

Psihološka priprema

kvaliteta

Psihologija sporta

Tko je trener?

Trener Plivačkog kluba “Delfin”

Psihologija sporta

Jaka Kovač

Muž Mete Kovač

Tata Jane i PetraVoli jazz

Uloge treneraRad trenera je na šest područja:

• Planiranje treninga – najzahtjevniji dio, trener treba znati nešto opsihologiji, medicini, kako sastavit trening za cijelu sezonu, treba mupoznavanje biomehanike, organizacije… Ne treba bit ekspert u tome,ali mora znati, da to postoji i uključiti dijelove toga u svoj rad

Psihologija sporta

• Izvedba treninga – kondicijski, tehnički in taktički trening;korištenje novih metoda poboljša dinamiku treninga - trening je“INFORMACIJSKI PROCES”

• Kontrola uspješnosti treninga – trener treba dati povratnuinformaciju sportašu – na interindividualnom i intraindividualnomnivou.

• Svestrana briga za sportaša – osiguravanje osjećanja sportaša,osiguravanje vanjskih uvjeta – briga za putovanje, prehranu, bivanje,medicinska briga…) i ponekad pobrinut se za neke individualnevidike i zahtjeve sportaša… osiguravanje dobrog osjećanja u grupi.

• Savjetovanje i pomoć sportašu - trener pruža pomoć i savjetovanjesportašu na individualnom nivou, koordinacija škole i sporta…

• Uloga na takmičenju –

Psihologija sporta

• Uloga na takmičenju –trener je model (zna, da je situacija ozbiljna, pozitivan je,prilagođava se sportašu…)sportašu pomogne kod pripreme na takmićenjesmiren je!!! – tako sportaš zna, da je sve u redu

Trener ima velik utjecaj na sportaševo samopouzdanje.

Zadaća trenera je i sudjelovanje sa “ekspertnim sportskim timom”– to je »relativno stabilna ekipa stručnjaka, koji svaki na svompodručju surađuju sa sportašem i omogućavaju mu što bolji nastupna takmičenju«.

Psihologija sporta11

Socijalna snaga i utjecaj trenera na sportaša


1. set snage(kratkotrajni utjecaj, negativne emocije ili

previše emocija, sportaš je pasivan, možebiti negativni utjecaj)

2. set snage(dugotrajni utjecaj, više pozitivnih emocija,dosta razmišljanja i aktivnosti sportaša,najviše puta pozitivni utjecaj)

Snaga nagrađivanja – nagradim to, što mi se Snaga reference (snaga dobrog odnosa) – trener

Pod kakvim uvjetima će osoba B primit utjecaj osobe A?

sviđa je uzor, ideal – sportaši žele biti kao i on

Snaga kažnjavanja – kaznim neželjeno, iliprijetim da dobim, šta želim

Ekspertna snaga – trener nosi dobreinformacije, koje donose rezultate

Legitimna snaga – polazi iz naše pozicijehttp://www.youtube.com/watch?v=qgVjCM5pWUA

Snaga informiranosti (informacijska snaga) -nosač informacije nije bitan, jer je samainformacija toliko jaka i važna

13French i Raven, 1959

Psihologija sporta

Upute za trenere:

- Sa sportašima treba dosta razgovarati- Sportaši trebaju dosta informacija- trener mora biti uzor sportašu- trener mora nagraditi dobro i kažnjavati u vezi pravilima


- trener mora nagraditi dobro i kažnjavati u vezi pravilima- trener mora ispuniti obećanja- trener se treba uvijek dodatno obrazovati, da je “u korak s vremenom”

Početak razmišljanja o vođenju (1939)


Laissez – faire vođenje…..možemo li ga upotrebiti u sportu?

Chelladurai (1990):Trening i poučavanje – poboljšavanje kvalitete sportaša, primjena

uputa, praćenje tehnike, taktike, usklađivanje ekipe….

Demokratsko ponašanje – ponašanje, koje uključuje sportaše uvođenje, koje primjeni njihovu povratnu informaciju i dozvoljava im,da do neke mjere sufdjeluju u primanju odluka

Avtokratično vedenje – ponašanje, gdje sportašu nije dozvoljenoodlućivanje, iskazivanje autoritete trenera


Avtokratično vedenje – ponašanje, gdje sportašu nije dozvoljenoodlućivanje, iskazivanje autoritete trenera

Socialna podpora – trener pomogne sportašu, da se dobro osjeća,pomogne mu kod primanja pravilnih osobnih odluka, osiguravanjeklime u ekipi…

Pozitivna povratna informacija – pružanje pohvale, nagrađivanjedobre i kvalitetne igre ili rada

Šta radi sportski psiholog:

Psihologija športa17

• Predstavljanje (vizualizacija)• Tehnike relaksacije i aktiviranja• “Self- talk” • Postavljanje ciljeva • Plani takmičenja i rutine pred nastupom

KOJE METODE I TEHNIKE se upotrebljavaju?

• Plani takmičenja i rutine pred nastupom• Prilagođenja treninga• Team - building• Usmjeren intervju - razgovor


Anksioznost


Strah i anksioznost?

strah – konkretna suština, susret s objektom straha može imatnegativne fizičke posljedice

anksioznost – nedefiniran strah, napetost, moguće su samopsihičke konsekvencije (gubitak samopoštovanja, loše


psihičke konsekvencije (gubitak samopoštovanja, lošeosjećanje...), dolazi s razvojem

Riječ anksioznost se u razgovoru ne upotrebljava – kažemo“nervozan sam, živčan, bojim se…” – u sportu “imam tremu”

FIZIČKI ZNAKI

PSIHOLOŠKI ZNAKI

(Ponašajski znaki)

glavobolja živčnost kritika drugih

slabost prisutnost negativnih misli problemi s pričanjem

bolovi u tijelu uznemirenost, razdraženost malo interesa za štogod

probavne motnje nedostatak energije problemi sa spavanjem


probavne motnje nedostatak energije problemi sa spavanjem

povećano znojenje depresivnost više – manje apetita

visok pulz osjećaj zarobljenosti neodlučnost

problemi disanja ljutnja udaljavanjeod društva

bolovi u trbuhu strah problemi s koncentracijom

nisko poštovanje Osjećaj kao “nema nade…”

Kod nekih više fizičkih, kod drugih više psihičkih znakova…

U vremenu: – fizički dan ili dva prije takmićenja, mentalni dostaprije…

Trošnja energije – na ispitu, takmičenju, uz neki važan događajmi se probamo iskazati – razmišljanje o konsekvencijama


mi se probamo iskazati – razmišljanje o konsekvencijamadovede do toga, da se odziva i tijelo.

Visoka anksioznost zavisi od:

psihičke in fizičke pripremljenosti (psihička: ne samo rad spsihologom – poznavanje situacije, dobri ciljevi,motivi…koliko smo dobro napravili treninge tokom sezone)

ličnosti – anksioznost postoji kao kvaliteta ličnosti i kao stanje(kvaliteta ličnosti je spremnost, da situaciju prepoznamo kao


(kvaliteta ličnosti je spremnost, da situaciju prepoznamo kaougrožavajuću; stanje je trenutna reakcija na takmičenje)

od situacije – velikost takmičenja, očekivanja (naša i od drugih)koliki STRES predstavlja situacija (faze stresa,pretreniranost…)

LAZARUS (grožnja, izguba, izazov)


Koliko aktivacije trebamo?

Trebamo pronaći pravi nivoaktivacije – dvije zadaće:

Brzo ugotoviti, da smo previše aktivirani…


previše aktivirani…

Aktivirati se, kad smo previše opušteni…

LjutnjaDali je ljutnja štetljiva?Kako je možemo kontrolirati?


Vježbe disanja, autogeni trening…tehnike relaksacije


Koncentracija


Koncentracija je:Definicija:

»Koncentracija je jasna svijest o objektu i isključivanje svih ostalihobjekata« (Syer & Connoly, 1998).

U sportu se upotrebljava usporedba s REFLEKTOROM!!!!

Kod toga trebamo pronaći stimuluse, koji su bitni i isključiti one, kojinisu…


A šta je bitno?

Glavne funkcije koncentracije u sportu:Ø omogući brzo reagiranje s velikom silomØ pomogne, da razmišljamo na to, na što imamo utjecaj, umjesto o

stvarima, koje ne možemo konroliratØ pomogne ispravljanje grešaka

Opseg pažnje: 7 plus minus 2

Trajanje pažnje…. najviše 2 minute na jedan objekt – umor!!

Pažnja je sposobnost, koju znamo dobro ili loše iskoristiti.

Preusmjeravanje pažnje među objektima.Preusmjeravanje pažnje među objektima.

Kako produžiti pažnju na nastup (primjer skijaša)?

Uženje pažnje prije nastupa…


Distraktori

Delimo ih na:

unutrašnje - razmišljanje o prošlosti ili o budućnosti, nizkamotivacija, umorenost, anksioznost, fokusiranje nakonkurenciju…


vanjske – stvari ili događaji iz okoline, koji sportaševu pažnjuobrate od objekta – buka, publika, protivnikovo ponašanje(engl. gamesmanship), vremenski uvjeti, plan takmičenja,prekidanje takmičenja…

Tehnike koncentracije

1. Stavljanje ciljeva2. Procedure prije nastupa

Pet efekata (Boucher, 1990, u Moran, 1996):Ø poboljšanje koncentracije – usmjere pažnju na ono, šta je bitnoØ usmjere razmišljanje na ovdje i sada, umjesto na prošle loše nastupeØ djeluju kao “trigger” za pravo ponašanje (automatizam)Ø upotrebljavaju se kao zagrijavanje prije nastupaØ izbjegnemo “paralizu zbog analize”


Ø izbjegnemo “paralizu zbog analize”dilema prijenastupna rutina – vraževera

3. Kontrola nivoa uzbuđenjaRelaksacija sprijeći pretjerano suženje sportaševe pažnje (tunnel vision…)

4. SamopričaVodi do usmjeravanja pažnje na bitne stvari.

5. Mentalni trening ili vizualizacija/imaginacija

Je sistematična upotreba mentalne predstavljivosti s namjenom treniranja fizičkih akcija – mentalna simulacija tjelesnog događanja s uključivanjem mentalnih faktora.



Mentalni trening možemo upotrebiti za:

• učenje (novih) spretnosti i strategija – za početnike• vježba i trening več postojećih spretnosti i strategija – viši nivo• mentalno zagrijavanje• pripremu na takmičenje i analizu takmićenja• rješavanje problema


• rješavanje problema• spremanje na stresne događaje• razvijanje psihičkih kvaliteta (koncentracija, relaksacija)• povišavanje samopouzdanja• rehabilitaciju poslije ozljede in teškog treninga (s predstavljanjem

opuštenosti, topline, pravilne i bezbolne izvedbe)

Kako upotrebljavati mentalni trening:

• uvijek uz realni trening, vježbamo redovito i uživamo uzpredstavljanje

• više efekta kod teških zadaća, kada je potrebnopuno razmišljanja– umjesto razmišljanja u riječima možemo razmišljat u slici

• svi možemo zamišljati, neki to nauče malo brže, ali svi mogu• iskusni sportaši mogu napraviti realniju sliku, pa mogu biti

uspješniji kod mentalnog treninga


uspješniji kod mentalnog treninga• dvije peraspektive: unutrašnja (asocijacija) i vanjska

(disocijacija)• prije mentalnog treninga uvijek napravimo vježbe disanja ili se

drugačije opustimo• uključimo sve osjete – vid, sluh, ukus, kinestetiku…SNOVI!!• realno vrijeme (u specifičnim situacijama usporeno)• realistična predstava – šta ja realno mogu?• uvijek pozitivno!!

Predstavljanje različitih modaliteta.

Vizualizacija kao relaksacijska tehnika –posebno efikasno kod djece – fantazijskiizleti…


izleti…

• Kaj lahko športni psiholog naredi pri mladih?Anksioznost, kontrola čustev, napetosti, kontrola jeze in

agresivnosti OMEJITVE

Koncentracija OMEJITVE

Razmišljanje, samogovor OMEJITVE


Izobraževanje OMEJITVE

“Klasični” športno-psihološki pristopi oteženi, zato redko neka standardna oblika sodelovanja pri otrocih pod 12 leti.

Izjema: konkretne situacije (npr. izjemno visoka “trema”). MOTIVACIJA, TRENER, STARŠI

Motivacija



Hvala za pozornost.

[email protected]

Documents

Psihologija sporta - tanjinastran.yolasite.com