4
DANI 3. 7. 2015. 60 feljton Putopis po sećanju, Beograd 2014. (III) Piše: Ranko Bugarski 216. Starijim žiteljima Beo- grada iz prve ruke je poznato šta se sve u tom razdoblju deša- valo u kulturi i umetnosti ovog grada, a ja se u ovom trenutku prisećam i jedne sasvim apartne manifestacije, zapravo nesvaki- dašnje institucije zvane Utorni- čka akademija. Reč je o original- noj zamisli poznatog muzikolo- ga, kompozitora i erudite Dragu- tina Gostuškog, koji je u vreme- nu od 1974. do 1980. godine utorkom okupljao (u zgradi SA- NU, a potom i na drugim adresa- ma) nekih 30 - 40 lično odabra- nih istaknutih delatnika nauke i umetnosti, većinom iz Beograda, ali i uz povremena gostovanja iz drugih kulturnih centara. Među njima su bili, na primer, psiholog Vojin Matić i psihijatar Vladeta Jerotić, istoričar umetnosti Žar- ko Vidović, fizičari Branko Lalo- vić i Vladimir Ajdačić, biolog Vladimir Glišin, ekonomista Branko Horvat, arhitekta Pre- drag Ristić, slikari Mića Popović i Mladen Srbinović, pisac i pre- vodilac Dragoslav Andrić, filolog Franjo Barišić, sociolog Miloš Nemanjić, kompozitor Vlastimir Trajković, te pisac ove hronike kao predstavnik lingvistike. Sva- ki put, u dogovoru sa voditeljem tribine Gostuškim, koji je svim “akademicima” redovno slao pažljivo sročena i duhovita pozi- vna pisma, danas svojevrsnu le- gendu neformalne epistolarne književnosti Beograda toga vre- mena, jedan od članova bi održao uvodno izlaganje o nekoj temi iz svoje oblasti a od šireg in- telektualnog interesa, posle čega bi se razvila diskusija. Te teme obično su se uklapale u šire ciklu- se sa naslovima kao što su Ništa kao konstitutivni element realnog sveta ili Čovek u sadašnjosti i budućnosti (ova dva sam zapam- tio jer sam u njima bio jedan od uvodničara). A sećanje mi je osveženo skorašnjom najavom da će RTS posvetiti ovoj institu- ciji dve emisije, uz učešće je- dnog broja njenih još živih člano- va. Odličan način da se ona spa- se od nezasluženog zaborava, tim pre što bi nešto slično u da- našnjim uslovima bilo teško za- misliti! 217. A uz pomen Jugoslavije prisećam se koliko je to bila veli- ka, raznovrsna, lepa i bogata ze- mlja, i u svetu poštovana - u po- ređenju sa skupom nacionalnih državica koje sada naseljavaju njeno područje. Doduše, to sra- zmerno blagostanje imalo je svo- ju cenu, u vidu vladavine rigidnog sistema nazvanog komunisti- čkim jednoumljem, ali nešto ne vidim da je prelazak na separatno nacionalističko višeumlje doneo neki opipljiv boljitak; naprotiv, izvesno je da je, kad se sve uzme u obzir, za najveći deo ukupnog stanovništva život u toj navo- dnoj tamnici naroda, grobnici Valle de los Caidos: Obe strane s jedne strane Nezasluženi zaboravi Čovek koji poživi dovoljno dugo, u jednom trenutku može da oseti neodređenu potrebu da ponešto od onoga što je doživeo stavi na papir, kako bi o tome ostao neki trag; za razliku od ciljano pisanih memoara ili autobiografija, ovako nastale zabeleške obično nisu nikome posebno namenjene, pa čak prvobitno ne mora postojati ni namera da se one štampaju u obliku knjige, piše poznati lingvista u predgovoru svoje knjige iz koje Dani objavljuju sedmo poglavlje, posvećeno putovanjima po svijetu polovinom prošle i tokom ove decenije

Putopis po sećanju, Beograd 2014. (III) Nezasluženi zaboravi

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Putopis po sećanju, Beograd 2014. (III) Nezasluženi zaboravi

DANI3. 7. 2015.60

feljton

Putopis po sećanju, Beograd 2014. (III)

Piše: Ranko Bugarski

216. Sta ri jim ži te lji ma Beo -gra da iz prve ru ke je po zna tošta se sve u tom raz do blju de ša -va lo u kul tu ri i ume tnos ti ovoggra da, a ja se u ovom tre nut kupri se ćam i je dne sa svim apar tnema ni fes ta ci je, za pra vo ne sva ki -daš nje in sti tu ci je zva ne Utor ni -čka aka de mi ja. Reč je o ori gi nal -noj za mi sli po zna tog mu zi ko lo -ga, kom po zi to ra i eru di te Dra gu -ti na Gos tu škog, ko ji je u vre me -nu od 1974. do 1980. go di neutor kom oku pljao (u zgra di SA -NU, a po tom i na dru gim adre sa -ma) ne kih 30 - 40 li čno oda bra -nih is ta knu tih de la tni ka na uke iume tnos ti, ve ći nom iz Beo gra da,ali i uz po vre me na gos to va nja izdru gih kul tur nih cen ta ra. Me đunji ma su bi li, na pri mer, psi ho logVo jin Ma tić i psi hi ja tar Vla de taJe ro tić, is to ri čar ume tnos ti Žar -ko Vi do vić, fi zi ča ri Bran ko La lo -vić i Vla di mir Aj da čić, bi ologVla di mir Gli šin, eko no mis taBran ko Hor vat, ar hi te kta Pre -drag Ris tić, sli ka ri Mi ća Po po vići Mla den Srbi no vić, pi sac i pre -vo di lac Dra go slav An drić, fi lo log

Fra njo Ba ri šić, so ci olog Mi lošNe ma njić, kom po zi tor Vlas ti mirTraj ko vić, te pi sac ove hro ni kekao pred sta vnik lin gvis ti ke. Sva -ki put, u do go vo ru sa vo di te ljemtri bi ne Gos tu škim, ko ji je svim“aka de mi ci ma” re do vno slaopaž lji vo sro če na i du ho vi ta po zi -vna pi sma, da nas svo je vrsnu le -gen du ne for mal ne epis to lar neknji že vnos ti Beo gra da to ga vre -me na, je dan od čla no va biodržao uvo dno izla ga nje o ne kojte mi iz svo je oblas ti a od ši reg in -te le ktu al nog in te re sa, po sle če gabi se ra zvi la dis ku si ja. Te te meobi čno su se ukla pa le u ši re ci klu -se sa na slo vi ma kao što su Ni štakao kon sti tu ti vni ele ment re al nogsve ta ili Čo vek u sa daš njos ti ibu du ćnos ti (ova dva sam za pam -tio jer sam u nji ma bio je dan oduvo dni ča ra). A se ća nje mi jeosve že no sko raš njom na ja vomda će RTS po sve ti ti ovoj in sti tu -ci ji dve emi si je, uz učeš će je -dnog bro ja nje nih još ži vih čla no -va. Odli čan na čin da se ona spa -se od ne za slu že nog za bo ra va,tim pre što bi ne što sli čno u da -naš njim uslo vi ma bi lo te ško za -mi sli ti!

217. A uz po men Ju go sla vi jepri se ćam se ko li ko je to bi la ve li -ka, ra zno vrsna, le pa i bo ga ta ze -mlja, i u sve tu po što va na - u po -re đe nju sa sku pom na ci onal nihdrža vi ca ko je sa da na se lja va junje no po dru čje. Do du še, to sra -zmer no bla gos ta nje ima lo je svo -ju ce nu, u vi du vla da vi ne ri gi dnogsis te ma na zva nog ko mu nis ti -čkim je dnou mljem, ali ne što nevi dim da je pre la zak na se pa ra tnona ci ona lis ti čko vi šeu mlje do neone ki opi pljiv bo lji tak; na pro tiv,izve sno je da je, kad se sve uzmeu ob zir, za naj ve ći deo uku pnogsta no vniš tva ži vot u toj na vo -dnoj ta mni ci na ro da, gro bni ci

Valle de los Caidos: Obestrane s jedne strane

NezasluženizaboraviČovek koji poživi dovoljno dugo, u jednomtrenutku može da oseti neodređenu potrebu daponešto od onoga što je doživeo stavi na papir,kako bi o tome ostao neki trag; za razliku odciljano pisanih memoara ili autobiografija, ovakonastale zabeleške obično nisu nikome posebnonamenjene, pa čak prvobitno ne mora postojatini namera da se one štampaju u obliku knjige,piše poznati lingvista u predgovoru svoje knjigeiz koje Dani objavljuju sedmo poglavlje,posvećeno putovanjima po svijetu polovinomprošle i tokom ove decenije

Page 2: Putopis po sećanju, Beograd 2014. (III) Nezasluženi zaboravi

613. 7. 2015.DANI

ovog ili onog na ro da, biobo lji ne go da nas. Uos ta -lom, i ne ka sko raš nja em pi -rij ska is tra ži va nja po ka zu juda pri pa dni ci ju go slo ven -

skih na ro da, na su prot in du -ko va noj sli ci o ve ko vno za va đe -

nim bal kan skim ple me ni ma ko -ja su je dva če ka la pri li ku da se ko -na čno ra zra ču na ju i ra zi đu, čak ni1990. go di ne u ve li koj ve ći ni ni -su že le li ra spad fe de ra ci je. Ova -kvom is ho du za pra vo su te ži lisa mo klju čni de lo vi po li ti čkih i in -te le ktu al nih eli ta u nje nim re pu -bli ka ma, odlu čni da po odlas kuTi ta i slo mu so ci ja li zma u is to čnojEvro pi obe zbe de op sta nak navlas ti okre ta njem ka na ci ona li -zmu, kao je di nom pre os ta lomsred stvu ma ni pu la ci ja i izvo rumo ći. Ta ko su umes to da lje de -mo kra ti za ci je iza zva ni oru ža niobra ču ni i ze mlja je oti šla u su no -vrat. Dru gim re či ma, Ju go sla vi ja,kao os tva re nje je dne ve li ke ide -je, ni je se mo ra la ra spas ti usledne ka kve is to rij ske nu žde, ne go jedo to ga do šlo ra zbi ja čkom de la -tnoš ću ne spo so bnih po li ti čkihmo ćni ka i za bri nu tih na ci onal nihin te le ktu ala ca u re pu bli ka maSFRJ, uz izve snu po moć izva na.Naj kra ći re zi me mo gao bi bi tida su Ju go sla vi ju stvo ri li naj bo lji,a uni šti li naj go ri... Me đu tim, kraj -nje je vre me da pre ki nem la nacaso ci ja ci ja i da se po no vo vra timsre diš njem to ku ove hro ni ke.

218. Ma lo pre đaš nje po mi -njanje stra zbur ških ka na la na vo -di me na kra ću re fle ksi ju o gra do -vi ma i vo di. Ve će vo de ne po vrši -ne odvaj ka da su pri vla či le lju deu po tra zi za stal nim sta ni štem, pasu pre is to rij ske na se obi ne, kao isre di šta sta rih ci vi li za ci ja, ve ći -nom nas ta ja li na oba la ma mo raili ve li kih re ka. Ta tra di ci ja pro vu -kla se kroz is to ri ju sve do mo der -nog do ba i njoj du gu je mo sre ćnuokol nost da je naj ve ći broj naj va -žni jih evrop skih gra do va (da os -ta nem na na šem kon ti nen tu i ukru gu onih ko je sam li čno upo -znao) po ve zan sa vo dom, ko ja impo red pra kti čnih pre imuć sta vada je i na ro či tu pri vla čnost, ko june ret ko du gu ju i ve li čan stve nimmos to vi ma. Mno gi od tih gra -do va su na re ka ma (Beo grad,Bu dim pe šta, Bra ti sla va i Beč naDu na vu, Prag na Vlta vi, Var ša vana Vis tu li, Rim na Ti bru, Fi ren cana Amu, Ber lin na Spre ji, Pa riz naSe ni, Lon don na Tem zi, Da blinna Li fi...) ili ka na li ma (Ve ne ci ja,Am ster dam, Stok holm, Stra -zbur...), dok su dru gi na oba limo ra ili fjor da (Bar se lo na, Bil bao,So lun, Ro ter dam, An tver pen,Ham burg, Edin burg, Ko pen ha -gen, Hel sin ki, Oslo...), uz po ne kina je ze ru (Že ne va, Ci rih...). Od -sus tvo ve će vo de ume lo je da mido ne kle po kva ri uti sak o po je di -nim me tro po la ma (Ma drid, Bri -sel, Mi la no, Bu ku rešt, Ati na...).Na ro či to mi je to sme ta lo u Ma -dri du, kra ljev skom gra du pu nomza div lju ju ćih pa la ta, mu ze ja ispo me ni ka, ali okru že nom ši ro -kim po ja som sprže ne ze mlje, bezda ška ve tra ko ji bi po kre nuo izu -ze tno su vi vaz duh; je dnom samta mo do ži veo 39 ste pe ni Cel zi ju -so vih usred no ći, pri če mu seni sam ni ma lo ozno jio i po red

pi va ko jim sam svom is crplje -nom or ga ni zmu obe zbe đi vaoma lo dra go ce ne vla ge...

219. Uz upra vo po me nu ti Ma -drid, još je dan fle šbek iz is te da -vne 1985. go di ne, kad sam prviput bio ta mo. Tom pri li kom sampo se tio i ču ve nu obliž nju Do li nupa lih (Val le de los Ca idos), mo nu -men tal ni ali i zbu nju ju ći spo -me nik ko ji je Fran ko po di gaokao sim bol izmi re nja svih po gi -nu lih u gra đan skom ra tu, ali ta -ko kon ci pi ran da se po čast za pra -vo oda je sa mo je dnoj, nje go vojstra ni (Both si des from the sa meban da, ka ko je to sa že to izra ziomoj po zna nik i vo dič Ra mon:obe stra ne sa is te stra ne). Ma -uzo lej su ve li kim de lom gra di liza ro blje ni re pu bli kan ci, od ko jihsu mno gi tu os ta vi li i svo je kos ti,a je di na dva ime nom obe le že nagro ba su sa mog Ka udi lja i Pri made Ri ve re, osni va ča Fa lan ge. Sveje to do da na da naš njeg os ta lopre dmet žes to kog spo re nja. Apo sle to ga, u To le du, osim iz du -že nih ljud skih fi gu ra u mu ze ju ElGre ka ve oma me je im pre si oni -ra la tvrđa va Al ka zar, je dan odgla vnih sim bo la ra ta izme đu na -ci ona lis ta i re pu bli ka na ca, u ko -joj su to kom du že op sa de 1936.go di ne iz gi nu li mno gi bra ni oci, saupe ča tlji vom pos tav kom u pra kti -čno ne ta knu tom am bi jen tu. Ta -da ni sam ni slu tio da će mi se su -ro va stvar nost gra đan skog ra takroz ko ju go di nu sru či ti na gla vuu sop stve noj ze mlji, Ju go sla vi ji...

220. Još uvek u Špa ni ji, pri me -ću jem da sam u gor nji spi sakgra do va uneo i Bil bao, pa evo ne -kih mo jih za pa ža nja sa za ni mlji -vog bo rav ka ta mo 2009. go di ne,na nau čnom sku pu o vi še je zi -čnos ti i una pre đe nju je zi čkihpra va. Je dno od za se da nja održa -no je u ši rom sve ta raz gla še nomno vom Gu gen haj mo vom mu ze -ju, fu tu ris ti čkoj grdo si ji ko ja me -ni do ča ra va pri zor pa ro bro da odbe to na i če li ka u ra spa da nju, i topo na crtu je dnog Pi ka sa; ni sambio fas ci ni ran ta kvim ek ste ri je -rom, a ni onim što sam vi deo odpos tav ki - sve mi je ne ka ko bi lopre di men zi oni ra no i pre ten cio -zno. Ipak, po što je reč o na gra da -ma oven ča nom egzem pla ru mo -der ne ar hi te ktu re, os ta je mi da sepo kri jem uši ma, te da či nje ni cuda mi se još uvek vi še svi đa ori gi -nal ni Gu gen hajm na Pe toj ave ni -ji u Nju jor ku pri pi šem svom sta -

Iako ne ve ru jem da je bi lo ko jina ci ona li zam sve tao, onaj bas kij ski mi jeti po lo ški po se bno mra čan, bu du ćiza sno van na mu tnim pred sta va ma ora snoj dis tin kti vnos ti, za ra zli ku od“stan dar dne” etno na ci onal ne po se bnos tikod dru gih na ci ona li za ma

O autoruDr. Ran ko Bu gar ski, re do vni

pro fe sor Fi lo lo škog fa kul te ta uBeo gra du, obja vio je ve li ki broj ra -do va iz an glis ti ke, op šte i pri mi je -nje ne lin gvis ti ke i so ci olin gvis ti ke.Pre da vao je na mno gim inos tra -nim uni ver zi te ti ma, bio je pot -pred sje dnik Me đu na ro dnog ud -ru že nja za pri mi je nje nu lin gvis ti -ku i pred sje dnik Evrop skog lin gvis -ti čkog druš tva. Član je Evrop skeaka de mi je na uka i umje tnos ti i ek -spert Vi je ća Evro pe za re gi onal nei ma njin ske je zi ke.

Page 3: Putopis po sećanju, Beograd 2014. (III) Nezasluženi zaboravi

DANI3. 7. 2015.62

ro mo dnom uku su. (Za is ti tajukus bi la je odboj na i sta kle na pi -ra mi da po di gnu ta na pla cu usredLu vra, a “vi so ko te hno lo ški” cen -tar Bo bur, sa onom pos tmo der -nis ti čkom ska la me ri jom od fa sa -de, ni sam že leo ni da po gle dam).

221. Ne go da se ja vra tim stva -ri ma u ko je se bo lje ra zu mem.Ka ko je ov de reč o Bas ki ji, po redzva ni čnog an ga žma na oko je -dnog ugro že nog je zi ka i pri va tnome je in te re so va la sva ko dne vnaje zi čka pra ksa u Bil bau. Prvo štosam pri me tio bi lo je da se bas kij -ski, pre te žno zas tu pljen me đusta ri jim sta no vniš tvom u ru ral -nim pre de li ma, vrlo ret ko mo žeču ti na grad skim uli ca ma. Dabih pro ve rio svo je po zna va njelo kal ne si tu aci je, je dnog da nasam po tra žio Aka de mi ju bas kij -skog je zi ka, za ko ju sam znao izli te ra tu re, na gla vnom trgu u sta -rom de lu gra da. Iako ne na jav ljen,srda čno sam do če kan - što je ka -ra kte ris ti čno za ču va re ma njih je -zi ka, ko ji ra do ko ris te sva ku pri -li ku da za in te re so va nog inos tra -nog po se ti oca upo zna ju sa nji ho -vim po lo ža jem. (I ne sa mo po se -ti oca. Pre vi še go di na sam nane koj kon fe ren ci ji, vi še se ne se -ćam gde, po sle kra ćeg raz go vo rara zme nio pod se tni ce sa je dnimBas kom, da bi mi us ko ro po tomna mo je ve li ko izne na đe nje sti gaove li ki pa ket sa knji ga ma o is to ri -ji Bas ki je, o bor bi Bas ka za oču -va nje iden ti te ta, o nji ho vom je zi -ku i kul tu ri - i to još ve ći nom natom is tom je zi ku, to tal no ne pro -zir nom za sve ko ji ga ni su po se -bno izu ča va li! Kud ću, šta ću,ne ko li ko pu bli ka ci ja, dvo je zi čnihsa špan skim, po klo nio sam Ka te -dri za hi spa nis ti ku na mom fa kul -te tu, a pre os ta le još ku pe pra ši nune gde po mo jim po li ca ma...).Moj pre du sre tlji vi tre nu tni do ma -ćin ažu ri rao je mo ja zna nja opro ce nje nom bro ju, te geo graf -skoj i ge ne ra cij skoj dis tri bu ci ji go -vor ni ka bas kij skog, pot vrdio uti -sak da taj je zik, za ra zli ku odmno go ja čeg ka ta lon skog, uis ti -nu jes te ugro žen, ali i do dao dano ve ge ne ra ci je grad ske omla di -ne sa da po ka zu ju ne što ve će in -te re so va nje za nje ga ne go ra ni je.

222. Po red po lo ža ja sa mog je -zi ka, me ne je toj pro ble ma ti cipri vla čio i je din stve ni ka ra kterbas kij skog na ci ona li zma. Iako neve ru jem da je bi lo ko ji na ci ona li -zam sve tao, onaj bas kij ski mi je ti -

po lo ški po se bno mra čan, bu du -ći za sno van na mu tnim pred sta -va ma o ra snoj dis tin kti vnos ti, zara zli ku od “stan dar dne” etno na -ci onal ne po se bnos ti kod dru gihna ci ona li za ma. Na ime, to što bas -kij ski je zik ne ma po zna tih sro dni -ka i što ga ne ki sma tra ju naj sta ri -jim u Evro pi, uze to je kao do kazda su Bas ki pras ta ri na rod, od is -ko na tu nas ta njen, ko me otu dapri pa da ju na ro či ta pra va, a naprvom mes tu to da bu du u sve mura zli či ti od omra že nih okol nih“ulje za” Špa na ca. Ova ra sis ti čkaide olo ška ma tri ca ja ča la je upo -re do sa stal nim sla bljenjem stvar -ne go vor ne ba ze usled poo dma -kle asi mi la ci je: da nas mo žda sa -mo je dna pe ti na svih etni čkihBas ka go vo ri bas kij ski, pa i li de -ri ETA me đu so bno ko mu ni ci ra juna špan skom. Da kle, ako ra zli kene ma vi še do vo ljno u je zi ku, bi -će je u ra si. (Ov de se na me će ti po -lo ška pa ra le la sa ide olo gi jom na -ci zma: ne ma čke Je vre je je po je -zi ku bi lo te ško ra zli ko va ti od “čis -

tih ari je va ca”, pa im je žu ta tra kastav lja na oko ru ke na osno vu“krvne” ra zli ke). Do du še, vre meek splo zi vnog, bom ba škog se pa -ra ti zma iz gle da da je mi nu lo, alitra go vi os ta ju. Me đu nji ma jene obi čan, i dru gde u na še do bapro fe si ona li za ci je u spor tu na -pros to ne za mi sliv, pro pis po ko -me za po zna ti fu dbal ski klubAtle ti ko Bil bao mo gu da igra ju sa -mo auten ti čni Bas ki, ko ji svo ju ra -snu čis to tu do ka zu ju pre zi me ni -ma! Na ra vno, ne ki će ovo me daapla udi ra ju (bra vo, to je pra vipo vra tak ko re ni ma, ta ko se ču vaiden ti tet i na ci onal no dos to jan -stvo, tu đe ne će mo, svo je ne da -mo), ali ta kvi sre ćom ni su pre -dmet ovog os vrta.

223. I još sa mo ne što o bas kij -skom, ovog pu ta li čni je pri ro de.Spe ci ja lis ta za ovaj je zik me đulin gvis ti ma u sve tu ima ma lo, popra vi lu se svi me đu so bno po zna -ju, i svi su po pu lar ni i hva lje ni u sa -moj Bas ki ji, gde - tre ba li re ći - ži -ve i mno gi Bas ki ko ji vo le i ne gu -ju svoj je zik a da pri to me ni su za -gri že ni na ci ona lis ti ni ti se pa ra -tis ti. Je dnog ta kvog lin gvis tu po -zna vao sam još iz svo jih da vnih či -ka ških da na; bio je to Ho lan đa ninRu dolf de Rajk, ta daš nji “mi tnik”(obra zo van na sla vnom Ma sa ču -set skom in sti tu tu za te hno lo gi ju,skra će no MIT, a po ana lo gi ji sa uto vre me aktu el nom tvo re ni com“bi tnik”). Ru di je gla vni nu svog ži -vo ta u na uci po sve tio pro uča va njuu mno go če mu za go ne tnog bas -kij skog je zi ka i nje go vih di ja le ka -ta, sti ču ći ugled je dnog od naj ve -ćih po zna va la ca te ma te ri je. Jasam se ka sni je s njim po vre me nosre tao na nau čnim sku po vi ma, akad se je dnom pri li kom spre maoda po se ti Sa ra je vo dao sam muadre su svo je ses tre Ve sne, ko ju jepo se tio i ko joj je go di na ma po sle

feljton

Gugenhajm: Bilbao iNjujork su dva svetarazličita

I sam odu vekve ru jem da jeiden ti tetslo je vi ta ipro men lji vaka te go ri ja, pa dase ta ko, pre ne tou na še uslo ve,ne ko sa svimko mo tno mo žeose ća ti Srbi nom,Hrva tom itd. aliis to vre me no iJu go slo ve nom

Baski vole ETA, ali i“etijanci” pričaju španski

Page 4: Putopis po sećanju, Beograd 2014. (III) Nezasluženi zaboravi

DANI 633. 7. 2015.

to ga slao pa ke te sa bri tan skim iame ri čkim kri mi ći ma, ko je suobo je ra do či ta li; vre me nom su tabro ši ra na iz da nja, ure dno pos -tro je na, za uze la či tav red u nje nojdu ga čkoj po li ci. Mno go go di napo tom sa znao sam da ko na čnopri vo di kra ju svo je ži vo tno de lo,du go pi sa nu gra ma ti ku bas kij -skog je zi ka, ali i da je ozbi ljnoobo leo. Na ža lost, ni je sti gao daknji gu sam pri re di za štam pu, paje to uči ni la nje go va udo vi ca -što sam sa znao pre ko ju go di nu,se tno pre lis ta va ju ći u svo joj omi -lje noj lon don skoj knji ža ri tek iza -šlu ma si vnu pu bli ka ci ju skro -

mnog na slo va Bas kij ska gra ma ti -ka. O nje nom pri je mu u sa mojBas ki ji do vo ljno go vo ri po da tak dami ju je is te go di ne, ne bez po no -sa, po me nuo je dan špan ski ko le -ga u Stra zbu ru, etni čki Bask ipo zna ti pro fe sor me đu na ro dnogpra va na Uni ver zi te tu u Bil bau,ko ji ina če ne ma ni ka kve ve ze slin gvis ti kom.

224. A kad već po me nuh Al ber -ta, ka ko se ovaj pra vnik zo ve, sa moću da do me tnem da sam ga je -dnom pri go dom upi tao ko ja mu jepri ma rna na ci onal nost, na što mije od go vo rio da se pri va tno (u ku -ći) ose ća Bas kom, a ja vno (na po -slu) Špan cem, i da ne ma ni ka kvihpro ble ma sa tim dvos tru kim iden -ti te tom; pri to me špan ski ipak go -vo ri bo lje ne go bas kij ski. Ovaj od -go vor me je ohra brio, jer i sam odu -vek ve ru jem da je iden ti tet slo je vi -ta i pro men lji va ka te go ri ja, pa da seta ko, pre ne to u na še uslo ve, ne kosa svim ko mo tno mo že ose ća tiSrbi nom, Hrva tom itd. ali is to vre -me no i Ju go slo ve nom. To što je ovajdru gi, na dna ci onal ni iden ti tet u po -sle dnje vre me usled ra to va i ra zbi -ja nja za je dni čke do mo vi ne iz gu biona sna zi dru ga je pri ča, jer se ti čepo li ti čkih pro me na vi še ne go izvor -nog na ci onal nog ose ća nja. (Akosmem do da ti, prem da moj slu čajsi gur no ni je ti pi čan, ja sam se ce -log ži vo ta ose ćao Ju go slo ve nom vi -še ne go Srbi nom, i tu se ni šta ni jepro me ni lo sa nes tan kom Ju go sla -vi je; ne ka je to sa da sa mo nos tal -gi ja, ali ta ko je).

(Nastaviće se; knjiga Putopisi posećanju objavljena je u biblioteci

XX vek)

Ve će vo de ne po vrši ne odvaj ka da supri vla či le lju de u po tra zi za stal nimsta ni štem, pa su pre is to rij ske na se obi ne,kao i sre di šta sta rih ci vi li za ci ja, ve ći nomnas ta ja li na oba la ma mo ra ili ve li kih re ka