4
DANI 19. 6. 2015. 60 feljton Putopis po sećanju, Beograd 2014. (I) Put po novom veku Čovek koji poživi dovoljno dugo, u jednom trenutku može da oseti neodređenu potrebu da ponešto od onoga što je doživeo stavi na papir, kako bi o tome ostao neki trag; za razliku od ciljano pisanih memoara ili autobiografija, ovako nastale zabeleške obično nisu nikome posebno namenjene, pa čak prvobitno ne mora postojati ni namera da se one štampaju u obliku knjige, piše poznati lingvista u predgovoru svoje knjige iz koje Dani u narednih nekoliko brojeva objavljuju sedmo poglavlje, posvećeno putovanjima po svijetu polovinom prošle i tokom ove decenije Piše: Ranko Bugarski 201. Godine 2004. imao sam predavačku turneju na šest ame- ri čkih uni ver zi te ta, izme đu Nju jor - ka i Kalifornije, o kojoj sam sa aka - demske strane dovoljno pisao u prethodnim knjigama, a ponešto sam iz tog konteksta usput pome- nuo i ranije; stoga ovde samo još dve-tri crtice sa oba kraja konti- nenta. Boravak u Njujorku po- čeo mi je prilično neslavno, jer sam se već prvog jutra, čežnjivo zagledan u panoramu gornjeg Brodveja, i pored vidno istaknutog upozorenja pešacima sapleo i pao preko nekakve žice koju su radni- ci postavili preko trotoara. Prvi mi je priskočio u pomoć jedan sredo - večan par prolaznika, ljubazno pitajući da li sam se povredio. Srećom samo malo ugruvan, za- hvalio sam im na pažnji, ali nisam započeo razgovor s njima, u ma- gnovenju zamislivši kako bi on mogao teći: - “Eto, tek što preleteh okean, a već na prvom koraku po zemlji padoh.” - “Ma nemojte, a odakle ste to stigli?” - “Iz Beogra - da... Sutra imam predavanje tu na Kolumbiji.” - “A Vi ste na Kolum- biji, je li?” ... I tako dalje, a mene sve - udilj obliva hladan znoj pri seća- nju na dijalog sa sličnim ubojitim pitanjem od bezmalo četiri dece- nije ranije (kojeg će se i čitalac mo - žda pri se ti ti), kad sam ta ko đe mo - rao ispasti poprilična budala u očima dobronamernog neznanca. E nećeš se majci ponovo brukati, pomislih i uz širok ali gorak osmeh nastavih put. 202. Narednih dana posetio sam veliku izložbu vizantijske umetnosti u Metropoliten muze- ju, na kojoj su se mogle videti i freske iz naših manastira i drugi predmeti iz ovih krajeva. Takođe sam obišao zgarište Svetskog trgo- vinskog centra, tri godine posle crnog 11. septembra. Izašavši iz podzemne železnice nadomak tog mesta, a nesiguran kuda da krenem u spletu ulica na samom južnom špicu Menhetna, upitao sam ogromnog policajca pod pu- nom ratnom opremom gde se nalazi World Trade Center. Na to će me on popreko pogledati i od- sečno me ispraviti: “Mislite, gde se nalazio?” Da, rekoh, i objasnih da sam stranac koji želi da oda po - štu nevinim žrtvama terorističkog napada. To ga je odobrovoljilo, pa mi je pokazao put. Na samoj loka - ciji tek je, po uklanjanju ruševina, bila započeta izgradnja novih tor- njeva i pratećih zdanja budućeg kompleksa, tako da nije imalo mnogo šta da se vidi na velikom ograđenom prostoru, ali mi je nešto značilo to što sam ipak za tre nu tak na stra šno me mes tu pos - tojao; inače, dve srušene kule ni- sam nikada video iz blizine, jer to- kom mojih ranijih boravaka one ili još nisu bile izgrađene, ili ja nisam nalazio vremena da ih obiđem. 203. Prijatnu novost predstav- ljalo mi je delimično upoznava- nje sa Long Ajlendom, duga- čkim ostrvom koje se opružilo na istok od grada Njujorka, čije op- štine Kvinz i Bruklin već leže na njegovoj teritoriji. Tu ima više eli- tnih naselja, sa ogromnim boga- taškim porodičnim kućama po- znatim iz epohe “ludih dvadese- tih godina” i pisca Skota Ficdže- ralda, u nekima od kojih su sni- mane scene za filmove o tom do- bu. Ovako prestižne adrese daju poseban zvuk inače običnom geografskom nazivu ostrva, ka- kvim se ne može pohvaliti, na primer, njegov doslovni jadran- ski imenjak, Dugi otok. Tom gla- muru doprinose i u teniskom svetu čuveni tereni na Flašing Medouzu (Flushing Meadows), gde je poslednjih godina na “Ju- es openu” uspešno nastupao i Novak Đoković. (Ovim povo- dom sam zapazio da beogradski reporteri, boraveći danima na licu mesta, uspevaju da ne pri- mete kako se ono zove, pa kažu Flešing; ako ima neke moguće asocijacije na živo meso, ili pak na poker, meni ona izmiče). Ja sam odseo u kući koleginice Ra- dmile Gorup, koja je organizova- la moje predavanje na Kolumbi- ji, i njenog supruga Ivana, u na- selju koloritnog imena Great Ne- ek (Veliki vrat), ali će biti da je po- sredi narodna etimologizacija prvobitnog indijanskog naziva. Do i od Menhetna sam se preba- civao lokalnim vozom sa ranije Njujork: Neuhvatljiva asocijacija na meso?

Putopis po sećanju, Beograd 2014. (I) Put po novom · PDF file60 19. 6. 2015. DANI feljton Putopis po sećanju, Beograd 2014. (I) Put po novom veku Čovek koji poživi dovoljno dugo,

Embed Size (px)

Citation preview

DANI19. 6. 2015.60

feljton

Putopis po sećanju, Beograd 2014. (I)

Put po novom vekuČovek koji poživi dovoljno dugo, u jednom trenutku može da oseti neodređenu potrebu daponešto od onoga što je doživeo stavi na papir, kako bi o tome ostao neki trag; za razliku od ciljanopisanih memoara ili autobiografija, ovako nastale zabeleške obično nisu nikome posebnonamenjene, pa čak prvobitno ne mora postojati ni namera da se one štampaju u obliku knjige, pišepoznati lingvista u predgovoru svoje knjige iz koje Dani u narednih nekoliko brojeva objavljujusedmo poglavlje, posvećeno putovanjima po svijetu polovinom prošle i tokom ove decenije

Piše: Ranko Bugarski

201. Go di ne 2004. imao sampre da va čku tur ne ju na šest ame -ri čkih uni ver zi te ta, izme đu Nju jor -ka i Ka li for ni je, o ko joj sam sa aka -dem ske stra ne do vo ljno pi sao upret ho dnim knji ga ma, a po ne štosam iz tog kon tek sta usput po me -nuo i ra ni je; sto ga ov de sa mo jošdve-tri crti ce sa oba kra ja kon ti -nen ta. Bo ra vak u Nju jor ku po -čeo mi je pri li čno ne sla vno, jersam se već prvog ju tra, čež nji voza gle dan u pa no ra mu gor njegBro dve ja, i po red vi dno is ta knu togupo zo re nja pe ša ci ma sa pleo i paopre ko ne ka kve ži ce ko ju su ra dni -ci pos ta vi li pre ko tro to ara. Prvi mije pris ko čio u po moć je dan sre do -ve čan par pro la zni ka, lju ba znopi ta ju ći da li sam se po vre dio.Sre ćom sa mo ma lo ugru van, za -hva lio sam im na paž nji, ali ni samza po čeo raz go vor s nji ma, u ma -gno ve nju za mi sliv ši ka ko bi onmo gao te ći: - “Eto, tek što pre le tehoke an, a već na prvom ko ra kupo ze mlji pa doh.” - “Ma ne moj te,a oda kle ste to sti gli?” - “Iz Beo gra -da... Su tra imam pre da va nje tu naKo lum bi ji.” - “A Vi ste na Ko lum -bi ji, je li?”... I ta ko da lje, a me ne sve -udilj obli va hla dan znoj pri se ća -nju na di ja log sa sli čnim ubo ji timpi ta njem od be zma lo če ti ri de ce -ni je ra ni je (ko jeg će se i či ta lac mo -žda pri se ti ti), kad sam ta ko đe mo -rao ispas ti po pri li čna bu da la uoči ma do bro na mer nog ne znan ca.E ne ćeš se maj ci po no vo bru ka ti,po mi slih i uz ši rok ali go rak osmehnas ta vih put.

202. Na re dnih da na po se tiosam ve li ku izlo žbu vi zan tij skeume tnos ti u Me tro po li ten mu ze -ju, na ko joj su se mo gle vi de ti ifres ke iz na ših ma nas ti ra i dru gi

pre dme ti iz ovih kra je va. Ta ko đesam obi šao zga ri šte Svet skog trgo -vin skog cen tra, tri go di ne po slecrnog 11. sep tem bra. Iza šav ši izpod ze mne že le zni ce na do maktog mes ta, a ne si gu ran ku da dakre nem u sple tu uli ca na sa momju žnom špi cu Men he tna, upi taosam ogro mnog po li caj ca pod pu -nom ra tnom opre mom gde sena la zi Wor ld Tra de Cen ter. Na toće me on po pre ko po gle da ti i od -se čno me is pra vi ti: “Mi sli te, gde sena la zio?” Da, re koh, i obja snihda sam stra nac ko ji že li da oda po -štu ne vi nim žrtva ma te ro ris ti čkogna pa da. To ga je odo bro vo lji lo, pami je po ka zao put. Na sa moj lo ka -ci ji tek je, po ukla njanju ru še vi na,bi la za po če ta iz gra dnja no vih tor -nje va i pra te ćih zda nja bu du ćegkom ple ksa, ta ko da ni je ima lomno go šta da se vi di na ve li komogra đe nom pros to ru, ali mi jene što zna či lo to što sam ipak zatre nu tak na stra šno me mes tu pos -to jao; ina če, dve sru še ne ku le ni -sam ni ka da vi deo iz bli zi ne, jer to -kom mo jih ra ni jih bo ra va ka one ilijoš ni su bi le iz gra đe ne, ili ja ni samna la zio vre me na da ih obi đem.

203. Pri ja tnu no vost pred stav -lja lo mi je de li mi čno upo zna va -nje sa Long Aj len dom, du ga -čkim os trvom ko je se opru ži lo nais tok od gra da Nju jor ka, či je op -šti ne Kvinz i Bru klin već le že nanje go voj te ri to ri ji. Tu ima vi še eli -tnih na se lja, sa ogro mnim bo ga -ta škim po ro di čnim ku ća ma po -zna tim iz epo he “lu dih dva de se -tih go di na” i pis ca Sko ta Fi cdže -ral da, u ne ki ma od ko jih su sni -ma ne sce ne za fil mo ve o tom do -bu. Ova ko pres ti žne adre se da jupo se ban zvuk ina če obi čnomgeo graf skom na zi vu os trva, ka -kvim se ne mo že po hva li ti, na

pri mer, nje gov do slo vni ja dran -ski ime njak, Du gi otok. Tom gla -mu ru do pri no se i u te nis komsve tu ču ve ni te re ni na Fla šingMe do uzu (Flus hing Me adows),gde je po sle dnjih go di na na “Ju-es ope nu” uspe šno nas tu pao iNo vak Đo ko vić. (Ovim po vo -dom sam za pa zio da beo grad skire por te ri, bo ra ve ći da ni ma nali cu mes ta, uspe va ju da ne pri -me te ka ko se ono zo ve, pa ka žuFle šing; ako ima ne ke mo gu ćeaso ci ja ci je na ži vo me so, ili pakna po ker, me ni ona izmi če). Jasam od seo u ku ći ko le gi ni ce Ra -dmi le Go rup, ko ja je or ga ni zo va -la mo je pre da va nje na Ko lum bi -ji, i nje nog su pru ga Iva na, u na -se lju ko lo ri tnog ime na Gre at Ne -ek (Ve li ki vrat), ali će bi ti da je po -sre di na ro dna eti mo lo gi za ci japrvo bi tnog in di jan skog na zi va.Do i od Men he tna sam se pre ba -ci vao lo kal nim vo zom sa ra ni je

Njujork: Neuhvatljivaasocijacija na meso?

6119. 6. 2015.DANI

po me nu te Pen sil va nij ske sta ni -ce, što mi je ta ko đe bio nov do -živ ljaj.

204. Na dru goj oba li, u SanFran cis ku, sa le ta iz Pit sbur ga do -če kao me je po zna nik sa Ko lum -bi je iz da vnih da na, Karl Zi mer, i

dok smo raz go va ra li u vož nji zaBer kli, po me nuo je je dnog ko le guko ga sam ja iz tog vre me na za pam -tio po dve stva ri. Prva je ta što je on,ko ji je du vao ma ri hu anu, je dne ve -če ri u druš tvu u ko me smo obo ji -ca bi li na va lio na me ne da pro bamto bla žen stvo. Ja sam odlu čnoodbio, re kav ši da me to ni ma lo neza ni ma, ali je on to li ko na va lji vaoda sam na kra ju po vu kao je dandim ne bih li ga se ota ra sio. U to -me sam i uspeo, a dru gi dim ni sampo vu kao ni tom pri li kom ni ti ika -da ka sni je; ipak, mo gu da ka žemda sam svo je vre me no u Nju jor kupro bao “vu tru”. A dru ga stvar,mno go po vo ljni ja za do ti čnog ko -le gu, bi la je či nje ni ca da se onspe ci ja li zo vao za ti be tan ske je zi -ke i ka sni je pos tao vo de ći struč njakza je dan od njih, la hu. To mi je bi -lo po zna to iz li te ra tu re, a kad samna po men nje go vog ime na re kaoto Kar lu, on mi je sa mo od vra tio dase ma lo strpim, pa kad smo sti gliu Ber kli, pro ve zao me je po red ku -će is pred ko je su bi la par ki ra na ko -la sa re gis tra ci jom LA HU i tri bro -ja, na ra vno ne va žna; va žno je bi -lo da je vla snik iza brao, i ve ro va tnodo da tno pla tio, upra vo če ti ri slo -va ko ja sim bo li zu ju nje go vu gla vnunau čnu pre oku pa ci ju! Ni smo, na -ža lost, ima li vre me na da se ja vi modo ma ći nu, ali mi je ova epi zo da ibez to ga bi la za ba vna.

205. A uz reč o za ba vnim zgo -da ma pri se tih se još je dne, sa po -vrat ka u Evro pu. Le teo sam izNju jor ka za Beo grad pre ko Lon do -na, i po ulas ku u avi on na aero dro -mu Hi trou su sreo sam se sa je -dnom svo jom biv šom stu den tki -njom, ko ja je u to vre me ra di la kaotu ris ti čki vo dič po sve tu. Na nje -no pi ta nje da li se to vra ćam izLon do na ili odne kud po iz da lje,va žno sam od go vo rio “Iz Nju jor -

ka!”, mi sle ći da će je to im pre si oni -ra ti, i do dao “A Vi?”, da bi me njenod go vor “Ja sa Hi ma la ja!” smes taspus tio na ze mlju, jer sam mo raoda pri znam da je nje na kar ta uovoj krat koj ra zme ni ne upo re di -vo re đa i uto li ko ja ča. Sli čno, sa dado da jem, kao u onom ra ni je opi -sa nom su sre tu sa To mom La da -nom na Lo kru mu, kad je nje go vadvo je zi čna Bi bli ja na dja ča la mogdvo je zi čnog Vit gen štaj na. Obapu ta sam se na šao u po dre đe nompo lo ža ju, na na čin ko ji me je pod -se tio na ne pre vo di vi en gles ki po -jam One-up man ship, ko ji je po -lo vi nom pro šlog ve ka po pu la ri -sao pi sac Sti ven Po ter, či ju samve oma sme šnu knji gu is tog na slo -va pro či tao kao stu dent. Reč je ostra te gi ji i ve šti ni su pe ri or nog iko ba ja gi ne haj nog “pre la že nja”ne kog ta kma ca, re čju ili de lom,ta ko da se on ose ti na di gra nim iotu da in fe ri or nim. Is ti na, u ovadva slu ča ja ta kve na me re ni je bi -lo, ali je gu bi tni čko ose ća nje na dru -goj stra ni sve je dno proi zve de no, sa -mim tim što sam bio “pre đen”.

206. I u go di na ma po sle ame -ri čke tur ne je dos ta sam pu to vao,prem da ne što ma nje ne go ra ni je;iz tog pe ri oda ov de sa mo dva-trido dat ka ono me što sam već po -me nuo dru gim po vo di ma. Po -čev od 2006. go di ne, ka da samiza bran za čla na Ko mi te ta ek -spe ra ta za Evrop sku po ve lju ore gi onal nim ili ma njin skim je zi -ci ma pri Sa ve tu Evro pe, da le konaj češ ća des ti na ci ja bio mi jeStra zbur, u ko ji sam odla zio naj -ma nje tri pu ta sva ke go di ne -uku pno oko 25 pu ta do sa da. (Opri ro di mog an ga žma na ta mo, usklo pu nas to ja nja oko oču va njaje zi čke i kul tur ne ra zno li kos ti na -šeg kon ti nen ta, mo že se či ta ti umo joj knji zi Evro pa u je zi ku,2009). Stra zbur je pri ja tan grad, saim pre si vnom ne do vrše nom ka te -dra lom usred ljup kog sta rog grad -skog jez gra, is pre se can vo de nimto ko vi ma. Na sa moj gra ni ci Fran -cus ke i Ne ma čke, kroz ve ko ve jepre la zio iz je dnih ru ku u dru ge.Za hva lju ju ći sim bo li ci ova kvogpo lo ža ja, iza bran za je dnu od“pres to ni ca Evro pe” (uz Bri sel i, uma njoj me ri, Lu ksem burg), ovajis to rij ski po ma lo uspa van grad upro vin cij skoj za bi ti ni je se u sve -mu pri la go dio ulo zi mo der neme tro po le. Tu su, ra zu me se, ve -li ka no va zda nja evrop skih in sti -tu ci ja (Sa vet Evro pe, Evrop skipar la ment, Evrop ski sud za ljud -

O autoruDr. Ran ko Bu gar ski, re do vni

pro fe sor Fi lo lo škog fa kul te ta uBeo gra du, obja vio je ve li ki broj ra -do va iz an glis ti ke, op šte i pri mi je -nje ne lin gvis ti ke i so ci olin gvis ti ke.Pre da vao je na mno gim inos tra -nim uni ver zi te ti ma, bio je pot -pred sje dnik Me đu na ro dnogudru že nja za pri mi je nje nu lin -gvis ti ku i pred sje dnik Evrop skoglin gvis ti čkog druš tva. Član jeEvrop ske aka de mi je na uka i umje -tnos ti i ek spert Vi je ća Evro pe za re -gi onal ne i ma njin ske je zi ke.

Prvi mi jepris ko čio upo moć je dansre do ve čan parpro la zni ka,lju ba znopi ta ju ći da li samse po vre dio.Sre ćom, sa moma lo ugru van,za hva lio sam imna paž nji, alini sam za po čeoraz go vor snji ma, uma gno ve njuza mi sliv ši ka kobi on mo gao te ći Dobro je dok su naoružani slikama

DANI19. 6. 2015.62

ska pra va itd.), uz pra te će slu žbei od go va ra ju ću in fras tru ktu ru, alije Stra zbur i po red pos to je ćegaero dro ma sla bo po ve zan saEvro pom, že le zni čka ve za odli čnofun kci oni še sa mo sa Pa ri zom, ama lo broj ni ta ksi ji ne mo gu seza us ta vi ti na uli ci, ne go sa mopo du že če ka ti na ret kim sta ja li šti -ma, ili zva ti te le fo nom bez ika kvega ran ci je za brzu uslu gu.

207. A ne da vno mi je u je dnojpri li ci ta ksi uis ti nu za tre bao, ali seni ka ko ni je mo gao do bi ti. Odkom ple ksa evrop skih in sti tu ci ja,sme šte nog izvan cen tra gra da, dosvog ho te la imam zgo dan auto -bus ki pre voz, ali je je dne ve če risao bra ćaj bio obus tav ljen zbogne kog štraj ka u gra du. Sto ga sampo sle je dno ča so vnog če ka nja za -je dno sa je dnim ko le gom bio pri -si ljen da se pre ve zem tram va jem,mno go du žim okol nim pu tem ijoš sa pre se da njem (što mi je,tre ba li da ka žem, baš pre se lo!).Sti gao sam u ho tel ka sno uve če, is -crpljen od ce lo dne vnog ra da ipo tom ner vi ra nja oko pre vo za.Ali ovo ga se mo žda ne bih sa da nise tio da već sle de ćeg da na ni samdo ži veo ne što zna tno dra ma ti -čni je. Na ime, usred po po dne va jeu oči to ne do vo ljno obe zbe đe nuzgra du Sa ve ta Evro pe u ko joj je za -se dao moj ko mi tet pro va li la gru -pa od dva de se tak Kur da, sre ćomna oru ža nih sa mo ve li kom sli komne kog svog li de ra ko ji je ča mio uje dnom evrop skom za tvo ru, za -hte va ju ći nje go vo hi tno oslo ba đa -nje. Ne ki od njih su na ju riš za uze -li ne ko li ko kan ce la ri ja na spra to -vi ma, a os ta li su se za drža li u pri -

ze mlju, gde smo i mi za se da li u je -dnoj od sa la, ta ko da smo ih krozve li ki pro zor po sma tra li kao pos -ka ku ju i skan di ra ju ma šu ći sli -kom. Obe zbe đe nje je smes ta za -klju ča lo sve os ta le pros to ri je, pa susvi ne ko vre me os ta li za ro blje ni ta -mo gde su se za te kli. U toj si tu aci -ji mi smo nas ta vi li da ra di mo,po vre me no ba ca ju ći po gled da vi -di mo ka ko se stvar ra zvi ja, a ja samse se tio ka ko sam pre ne kih če -

trde set go di na na je dnom ame ri -čkom uni ver zi te tu držao pre da va -nje po po zi vu dok su se ispod sa -mih pro zo ra odvi ja le bu čne de -mon stra ci je stu de na ta pro tiv ra -ta u Vi je tna mu. Pa ne ka mi sa dane ko pri ča o je dno li čnom i spo -koj nom aka dem skom ži vo tu uku la ma od slo no va če...

208. Ubrzo su se po ja vi li i po -li caj ci, bez vi dlji vog na oru ža nja iu tra di ci onal nim crnim to ga ma;ne ki od njih su sti gli na bi ci kli ma,iza zi va ju ći u me ni no vu i, za pro -me nu, pri ja tnu aso ci ja ci ju - ovogpu ta na di vne sta re fran cus ke fil -mo ve sa ču ve nim ko mi ča remFer nan de lom. Ne ko vre me supre go va ra li sa ne zva nim gos ti -ma, a on da je sti glo na re đe nje dase ce lo ve li ko zda nje mo ra smes -ta is pra zni ti, pa smo i mi izve de -ni kroz bo čni pro tiv po žar ni izlazna uli cu, oda kle smo se ra zi šli sva -ki u svom prav cu. Tek su tra dansmo sa zna li šta se za pra vo de si lo:je dan Kurd je za pre tio da će da seba ci sa naj vi šeg spra ta, pa su mu- sre ćom bez po tre be, jer taj na umni je os tva rio - na mes ti li ogro -man ma drac ko ji nas je do če kaou pre dvor ju, gde su ga ra dni ci čis -ti li usi si va čem dok smo se mioku plja li za nas ta vak ra da. Šta jeda lje bi lo ne znam, ali pri li komka sni jih do la za ka ni sam pri me tioda je obe zbe đe nje po ja ča no. Va -ljda su ta mo na vi kli na ova kvestva ri, jer su evrop ske in sti tu ci jeu Stra zbu ru ve oma po pu lar nomes to za po li ti čke de mon stra ci -je ra zli či tih ugnje te nih ili ina če ne -za do vo ljnih gru pa, naj češ će Kur -da i Pa les ti na ca, ko ji tu sko ro sva -

feljton

Usred po po dne va je u oči to ne do vo ljnoobe zbe đe nu zgra du Sa ve ta Evro pe u ko jojje za se dao moj ko mi tet pro va li la gru pa oddva de se tak Kur da, sre ćom na oru ža nihsa mo ve li kom sli kom ne kog svog li de rako ji je ča mio u je dnom evrop skom za tvo ru

Haški tribunal nemaalternativu

DANI 6319. 6. 2015.

ko dne vno drže mi tin ge, is ti ču ćipo ru ke na pa no ima i de le ći pro -la zni ci ma pro pa gan dni ma te ri jalsa svo jim za hte vi ma. Ima i po je -di na čnih akte ra, me đu ko ji masam za pa zio je dnog “pro tes tan ta”ko ji već go di na ma ne sme ta nobo ra vi u ša to ru po di gnu tom na -do mak ula za u na šu zgra du i iša -ra nom ra znim ja di kov ka ma.Usred sve ga to ga po sma trač sastra ne mo že ste ći uti sak da su ta -mo ma nje-vi še svi već na vi kli naova kva de ša va nja, ko ja otu da ma -lo ko ga uzbu đu ju: to mu do đe kaone ka kva re pre zen ta ti vna evrop skasva ko dne vi ca.

209. Kad sam već po me nuone ke naj va žni je evrop ske in sti tu -ci je, mo žda ne će bi ti nao dmet

ma la di gre si ja na tu te mu. Kodnas, a i u sve tu, čes to se ču ju kri -ti čki os vrti na nji hov pro fil i rad- po čev od glo ma znos ti nji ho vebi ro krat ske (ili ti “evro krat ske”)stru ktu re, ogro mnih tro ško va,ka drov ske vrte ške u nji ho vimvrho vi ma i po li ti ke na ni žim ni -vo ima, do do gmat ske za oku plje -nos ti pi ta nji ma na ci onal ne zas -tu plje nos ti, te po li ti čke i ro dneko rek tnos ti, ko je ne ret ko idu na -uš trb pro fe si onal ne kom pe ten ci -je. Na osno vu li čnog is kus tva,ko je u zna čaj noj me ri po se du jemkad je reč o Sa ve tu Evro pe i, ne -što ma nje, Or ga ni za ci ji za evrop -sku be zbe dnost i sa ra dnju, mo -gu da ka žem da su za mer ke tepri ro de u mno gim slu ča je vi maoprav da ne, a ve ru jem da ne štosli čno u glo ba lu va ži i za Evrop -sku uni ju. Tu za ce lo ima mes ta zapro me ne i po prav ke, ali ni ka kone de lim je dnos tra ne i bes kom -pro mi sne sta vo ve onih ko ji bi sveto ona ko đu tu re otpi sa li kao ne -ko ris tan ba last na me tnut sla bi -ji ma od stra ne mo ćnih kru go vau vo de ćim za pa dnim ze mlja ma.Na ime, ve ru jem da je pri pro ce -nji vanju vre dnos ti i ulo ge ovih in -sti tu ci ja ne op ho dno pos ta vi ti pi -ta nje al ter na ti ve: šta bi bi lo danjih uop šte ne ma? I od go vor sesam po se bi na me će: ima li bi smopo no vo Evro pu kao ana hronskup čes to me đu so bno su ko -blje nih na ci onal nih drža va, sper spe kti vom po li ti čke, pri vre -dne i kul tur ne izo la ci je, tvrdihgra ni ca i mo gu ćih no vih ra to va.Po me ni se is to pi ta nje mo rapos ta vi ti i kad je reč o to li ko - i ve -

ro va tno s ra zlo gom - kri ti ko va -nom Ha škom tri bu na lu: OK, ne -ka da je ne do sle dan, pa i kriv zaovo ili ono, ali šta je al ter na ti va?Pra kti čno, slo bo da za od go vor neza ra tne zlo či ne i dru ga ne de la,ko ji u svo jim ze mlja ma naj češ ćene bi bi li osu đe ni ne go čak slav -lje ni kao na ci onal ni he ro ji. Pa dali bi to bi lo bo lje za iko ga osim zanjih sa me, o pra vu i prav di da i nego vo ri mo? Da kle, moj za klju čakje da ov de, kao i dru gde, stva ritre ba po prav lja ti, a ne ru ši ti.

210. Ali da se po no vo uklju čimu gla vni tok pri če. Izvan po slo vnihza du že nja me ne je po se bno za ni -ma la je zi čka si tu aci ja upra vo naovom po dru čju, gde je is to rij skiosno vni je zik al za ški, va ri je tet ne -ma čkog da nas u po vla če nju i pre -te žno ve zan za sta ri je grad sko i pri -grad sko ru ral no sta no vnis tvo, dokod Dru gog svet skog ra ta pre vlastsve vi še pri pa da fran cus kom, je zi -ku mo der nog gra da. Pri to me se lo -kal ni fran cus ki i al za ški pri li čno ra -zli ku ju od stan dar dnog fran cus -kog, odno sno ne ma čkog, ta ko daja, oslu šku ju ći u pro la zu ka ko lju -di go vo re, na osno vu ne ko li kouhva će nih re če ni ca ni sam uvekmo gao da odre dim ni ko ji je idi omu pi ta nju - al za ški ili pak fran cus -ki di ja lekt. In di vi du al na dvo je zi -čnost je ra ši re na, ali sam pri me tioda se Al za ša ni čes to us te žu da sena ja vnim mes ti ma slu že svo jimro dnim idi omom, čak i u ko mu ni -ka ci ji sa stran ci ma ko ji go vo re ne -ma čki, pa ra di je pre la ze na pres ti -žni ji fran cus ki. Sli čnu po ja vu jošda vno sam za pa zio u Ber nu, gdesu ne ki go vor ni ci švaj car skog va -ri je te ta ne ma čkog (“švi cer tič”)odbi ja li raz go vor na stan dar dnomne ma čkom, ko jim su sla bo vla da -li, dok im ni je sme ta lo da sa stran -ci ma opro ba ju svoj en gles ki, ma -kar i loš. Je dan pro da vac u svo jojra dnji se pra vio da ne ra zu me nireč ne ma čkog, a je dna kel ne ri ca sečak to li ko zbu ni la kad sam joj seobra tio na “ho hdoj ču” da je ispus -ti la ta njir! U pi ta nju su, da ka ko,kom ple ksi ko je go vor ni ci di ja le ka -ta ose ća ju pre ma stan dar dnomobli ku da tog je zi ka, od ko ga otu daza zi ru. Sa svim ne po tre bno, re ći ćesva ki lin gvist, ali to je na li čje vre -dno snih su do va na ko ji ma većve ko vi ma po či va ju nor ma ti vnagra ma ti ka i škol ska nas ta va je zi ka.

(Nastaviće se; Knjiga Putopisi po sećanju objavljena je u biblioteci XX vek)

In di vi du al nadvo je zi čnost jera ši re na, ali sampri me tio da seAl za ša ni čes tous te žu da se naja vnim mes ti maslu že svo jimro dnimidi omom, čak i uko mu ni ka ci ji sastran ci ma ko jigo vo re ne ma čki,pa ra di je pre la zena pres ti žni jifran cus ki