Radio HRS 2/10

CIJENA 15 KN

godište 19. broj 2 (139) ožujak/travanj 2010.

časopis Hrvatskoga radioamaterskog saveza

• Kraljevica 2010.

• Univerzalni interface za FT 817

• Oscilator s PLL-om

• GP antena EVA-DX 80

• 9A5AN QRQ keyer

• Croatian CW Contest 2009

• Hrvatski zimski UKV kup 2010.

• Istarska „lisica“ 2010.

• Intervju s Gastonom, ON4WF

U ovom broju:

ICOMO

ELEKTRONIKA d.o.o.

HR-52452 FuntanaKamenarija 12, CroatiaTel/fax: +385 52 445 038E-mail: [email protected]: www.mar-elektronika.hr

OVLAŠTENI DISTRIBUTER

IC-7600 HF + 50MHz 100W

ID-E880 VHF/UHF Digital

3.744,12 Kn

3.369,70 Kn

Akcija:

• cjena sa PDV-om• do isteka zaliha

Uz radioamaterske radijske postaje nudimo Vam:

• profesionalne radijske postaje i pribor• pomorske radijske postaje i pribor• antene raznih vrsta i bandova• razne kablove, konektore, ispravljaèe, SWR- metre i drugo

IC-E92D VHF/UHF Digital

FT-857DFT-8900R

FT-7800R

VX-170

VX-3R

VX-7R

VX-6R

VX-8R

Authorized DISTRIBUTOR

www.almar.hr tel.052/445-005

FT-817nd

Uvodnik

Poštovani čitatelji!

Recesija i kriza su riječi kojima nas ovih dana bombardiraju s naslovnica tiskanih i internetskih izdanja dnevnih novina, kao i s TV ekrana. Novaca za tehničku kulturu je sve manje, ali naš Radio HRS ide dalje. Pred vama je broj 139 (drugi u ovoj godini). Uredništvo časopisa trudi se svim snagama dostići termin izlaženja (svaki parni mjesec) i nadamo se da ćemo već u lipnju izdati broj 140 (treći u tekućoj godini).

Iduće, 2011. godine očekuje nas veliki jubilej časopisa – 20-a godišnjica izlaženja. Taj ćemo veliki jubilej dostojno obilježiti posebno imajući u vidu da su mnogi specijalizirani časopisi s puno većim proračunom od našeg prestali izlaziti zbog problema s financijama puno prije njihove 20-e godišnjice. Naš prvi glavni urednik, Zvonimir Jakobović, 9A2RQ pripremit će seriju članaka u povodu ove značajne obljetnice.

U ovom broju možete čitati o susretima u Kraljevici u riječi i slici. KV menadžer je pripremio rezultate našega jedinog međunarodnog KV natjecanja, Croatian CW Contesta, koje iz godine u godinu ima sve više sudionika. U rubrici Elektronika, teorija, gradnje objavljujemočetiri zanimljive samogradnje. KV i UKV rubrika donose rezultate i najave natjecanja. Reportažu s prvoga ovogodišnjeg ARG natjecanja, Istarska „lisica“, možete naći u ARG rubrici. Rubrika QSL, DX, Diplome donosi sažetak dvočlane DX-ekspedicije TX3A, najnovije DX vijesti i pravila za osvajanje diploma koje izdaje Poljski savez radioamatera. Zadnje stranice časopisa uobičajeno su rezervirane za vijesti iz radioklubova i zanimljivosti iz zemlje i svijeta.

I dalje vrijedi podsjetnik pri dnu ove stranice za sve sadašnje i buduće suradnike časopisa.

Ugodno čitanje i prelistavanje želi vam Zlatko Matičić, 9A2EU glavni urednik

Časopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Sva prava pridržava – copyright by

© Hrvatski radioamaterski savezČasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike

Hrvatske 19. ožujka 2004. god, pod brojem 532-03-3/04-02.

Priprema za tisak: Infogr@f, Vela LukaTisak: Printera grupa d.o.o., Dr. F. Tuđmana 14/A,

10 431 Sveta NedeljaNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata s članarinom HRS-a (za starije od 21. god.): 150 kunaCijena pojedinog primjerka: 25 kunaGodišnja pretplata (bez članarine HRS-a): 120 kunaCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: 4 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: 22 eura

Prosječna naklada – 1 100 primjerakaPrihod ostvaren prodajom u 2008. godini – 0,00 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2008. godini

– 40 340,25 kunaPretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski radioamaterski savez, Zagreb2360000-1101561569; poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kodZAGREBAČKA BANKA d.d., Paromlinska 2, 10 000 Zagrebdevizni račun broj: 70300-978-2100057879IBAN: HR4323600001101561569 (2100057879)SWIFT: ZABAHR2X (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2007 – 2011.)Predsjednik HRS-a:Zdenko Blažičević, 9A2HIDopredsjednik HRS-a:Krešimir Kovarik, 9A5K

Tajnica HRS-a:Marina Sirovica, 9A3AYM

Administrativna tajnica:Ljiljana Božak, 9A5BL

Članovi Izvršnog odbora HRS-a:Stjepan Đurin – Mark, 9A8ARolando Milin, 9A3MRMate Botica, 9A4MMarijan Kucelin, 9A2RDMarijan Rečić, 9A2C

Nadzorni odbor HRS-a:Dubavko Rogale, 9A9DRŽeljko Vida, 9A3ZVZvonko Horvat, 9A3TR

Nakladnik:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEz

Uredništvo i administracija:

Dalmatinska 12, p. p. 149 HR – 10 002 ZAGREBHrvatska/CroatiaTelefon + 385 (0)1 48 48 759 Telefax + 385 (0)1 48 48 763e-mail [email protected] [email protected]

Glavni urednikzlatko Matičić, 9A2EU,[email protected]

zamjenik glavnog urednikaMate Botica, 9A4M,[email protected]

Urednički kolegij:Krešimir Kovarik, 9A5K,[email protected] Damir Šimunić, 9A2RK,[email protected] Novak, 9A1AA,[email protected]Željko Belaj, 9A2QU,[email protected]

Urednici rubrika:Vijesti iz HRS-a: Krešimir Kovarik, 9A5KElektronika, teorija, gradnje: Damir Šimunić, 9A2RKKV: Ivo Novak, 9A1AAUKV: Mate Botica, 9A4MDX, Diplome: zlatko Matičić, 9A2EUARG: Željko Belaj, 9A2QU

Iz zemlje i svijeta: zlatko Matičić, 9A2EU

LektoricaTihana Nakomčić, [email protected]

Tehnički urednikRomildo Vučetić, [email protected]

UPUTE SURADNICIMAPriloge slati u elektroničkom zapisu (.odf, .doc, .rtf, .txt), iznimno crteže i sheme na papiru. Pisati u Wordu, Arial font 10, lijeva orijentacija. Formule pisati u programu za pisanje formula uz objašnjenje znakova i kratica. Slike, sheme i crteže ne unositi u tekst i slati odvojeno, ali naznačiti gdje spadaju u tekst. Priloge uz tekst obavezno numerirati i napisati popratni tekst (legendu). Tablice kreirati u Wordu, a crteže u CorelDraw. Fotografije slati odvojeno u *.jpg ili *.tif formatu uz cca 300 dpi. Obavezno navesti sve izvore za tekst i priloge. Tiskane pločice slati u elektronskom formatu uz obaveznu naznaku izmjera ili kopirane bez savijanja papira. Ako rad sadrži više od tri dokumenta slati ih u zajedničkoj mapi. Obavezno navesti ime i prezime autora, adresu i sve kontakt telefone i e-adrese te žiro račun. Priloge slati na CD-u ili elektroničkom poštom na adresu HRS-a ([email protected]) s naznakom Za Radio HRS.

NAKNADE SURADNICIMAVrsta priloga Naknada po kartici (kn) brutoAutorski stručni tekstovi, gradnje i radovi 80,00Autorske reporaže 50,00Autorska izvješća o radu HRS-a, tekstovi menadžera i voditelja stručnih tijela 50,00Vijesti s područja primjenjene elektronike i sl. 50,00Analiza natjecanja 45,00Opis strukovnih organizacija, diploma, informacije o radu udruga HRS-a 45,00Predstavljanje rezultata natjecanja 30,00

www.hamradio.hrRADIO HRS - 2 | 2010 OŽUJAK/TRAVANJ 2010 3

Sadržaj

www.hamradio.hr4 OŽUJAK/TRAVANJ 2010 RADIO HRS - 2 | 2010

6

11

15

23

33

37

47

5

Zastupnici Skupštine jednoglasno su podržali sve zaključke.

5 Održani Radioamaterski susreti Kraljevica 2010.

6 Univerzalni interface za FT 8177 Oscilator s PLL-om od

5,5 MHz do 6 MHz11 GP antena EVA-DX 8015 9A5AN QRQ keyer23 Croatian CW Contest 2009.26 Croatian Contest Club

– 730 dana poslije27 IARU HF World Championship

2009.28 Rezultati

CQ WW WPX CW 2009.30 CQ WW WPX Contest 2010.

– CW31 Najave KV natjecanja32 Croatian 50/70 MHz contest Pravila natjecanja

Croatian 50/70 MHz33 Hrvatski zimski UKV kup 2010.35 UKV natjecanje Vidovo 2010.36 Prvi 9A beacon na

3-centimetarskom području36 Rekonstrukcija RV60 (R6)

na Pelješcu37 Istarska „lisica“ 2010.42 TX3A DX-ekspedicija

na otoke iz Chesterfield grupe43 DX vijesti44 Diplome koje izdaje PzK 45 Gaston Bertels – ON4WF47 Uspješno završen projekt –

radioamaterska kućica na „krovu“ Brača

Vijesti iz HRS-aUREĐUJE: Krešimir Kovarik, 9A5K

Unatoč kriznoj i teškoj godini, po peti puta za redom u već tradicionalnom

terminu, drugog vikenda u travnju, održani su Radioamaterski susreti u Kraljevici. Iako se utjecaj krize osjeća i u radioamaterskom svijetu, ipak je želja za okupljanjem i ugodnim subotnjim druženjem u Kraljevicu privukla preko stotinu radioamatera iz svih dijelova lijepe naše, ali i susjedne nam Bosne i Hercegovine.

Susreti su službeno započeli s redovitom izvještajnom Skupštinom Hrvatskoga radioamaterskog saveza, koja je sukladno Statutu s radom započela s pomakom od 30 minuta u odnosu na zakazano vrijeme uslijed nedovoljnog broja nazočnih zastupnika. Kako i Poslovnik nalaže, Skupštinom je predsjedavao predsjednik HRS-a, Zdenko Blažičević, 9A2HI. Na samom otvaranju, sve članove Saveza uvodnim je govorom pozdravio i naš uvijek dragi gost, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture, prof. dr. Ante Markotić. Treba naglasiti je da je govor gosp. Markotića i ovaj puta bio apsolutno sadržajan i iznimno srdačan uz punu potporu radu Hrvatskom radioamaterskom savezu. Uz podnošenje izvješća o radu za 2009. godinu i planova za 2010. godinu koje je podnio predsjednik HRS-a, te pozitivnu ocjenu radu Saveza prema izvješću predsjednika Nadzornog odbora Željka Vide, 9A3ZV, uslijedila je i kraća rasprava po izvješćima od strane nekoliko zastupnika, nakon čega su sva izvješća i planovi jednoglasno prihvaćeni od strane Skupštine. Dodatno, valja istaknuti i odluku o prestanku financiranja i prenamjeni opreme naše paket radio-mreže koja je prihvaćena većinom glasova zastupnika. Iako i sam ima mandat za donijeti ovakvu odluku, želja Izvršnog odbora bila je da se za njezino donošenje zatraži mišljenje Skupštine te da se daljnji koraci i planovi usklade u ovisnosti o toj odluci. Također, na samoj je Skupštini prihvaćena i odluka o brisanju iz članstva tri kluba zbog prestanka djelovanja, a u članstvo su primljena dva nova kluba, Radioklub Virovitica, 9A1EJK, i Radioklub Slavča-Nova Gradiška, 9A1SNG.

Skupština je završena sukladno planiranom terminu i susreti su, nakon dvosatne pauze, nastavljeni s predavanjima prema planiranom rasporedu:

Održani Radioamaterski susreti Kraljevica 2010.

TEKST: Krešimir Kovarik, 9A5K

14.00 – 15.00 HRSVKS i ALE prezentacija (9A5EX),

15.15 – 15.45 Haiti misija Crvenog križa (9A7GAE),

16.00 – 16.30 Rad 9A QSL biroa (9A3JB),

16.45 – 17.30 CRO CC i domaća KV natjecanja (9A1AA, 9A5K),

17.45 – 18.45 Vanuatu DX-ekspedicija (9A6XX, 9A8MM).

Iako je susretima nazočilo ipak nešto manje radioamatera nego proteklih godina, dojam je da su predavanja bila posjećenija nego ranije. To se posebno vidjelo na posljednjem predavanju gdje je velika dvorana za predavanje Nacionalnog centra za tehničku kulturu u Kraljevici bila ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta.

Završni dio susreta rezerviran je, kao i uvijek, za nezaobilazni hamfest koji je započeo s podjelom nagrada za KV i UKV natjecanja u protekloj godini. Sve nagrade uručio je predsjednik HRS-a, Zdenko Blažičević, 9A2HI, uz pomoć KV i UKV menadžera. Iako je sam zadatak bio prilično ugodan, nije bio nimalo lak, jer je preko 200 pehara

i plaketa valjalo uručiti svim vrijednim natjecateljima.

S obzirom na veliko zanimanje svih članova za ove Susrete, a zbog problema oko smještajnih kapaciteta u Kraljevici, Izvršni će odbor tijekom godine razmotriti moguće alternativne lokacije i donijeti odluku o vremenu i održavanju susreta za 2011. godinu.

Predsjedništvo Skupštine u radu

Željko, 9A3ZV, iznosi pozitivno mišljenje NO


Primopredajnik FT 817 nesumnjivo jenajviše vlasnika pronašao među

ljubiteljima QRP rada. Međutim, radi se i o uređaju koji će u nadgradnji s transverterom omogućiti rad na onim frekvencijskim opsezima koje on ne posjeduje. Treba naglasiti da je malo tvorničkih primopredajnika koje će se s transverterom moći povezati bez dodatnih zahvata na njima samima (kao što su ugradnja oslabljivača zbog dobivanja najniže razine signala potrebne za pobudu transvertera, omogućavanja PTT preklapanja, itd.).

Sklop koji će biti opisan namijenjen je u prvom redu korisnicima uređaja FT 817 koji do sada nisu pronašli opis ili nacrt sličnog sklopa na internetu, a namjeravaju svom uređaju dodati transverter, pojačalo snage ili antensko pretpojačalo.

Osnovni ciljevi koje se pri razradi sklopa željelo postići su:- ostvarivanje zaštite primopredajnika

pri povezivanju s drugim uređajem,- jednostavnost izrade i uporaba lako

dostupnih komponenti,- univerzalnost primjene.

Potreba za konkretnim sklopom, a time i ideja za njegovim osmišljavanjem i izradom, pojavila se istovremeno s razradom transvertera koji bi frekvencijsko područje 70 MHz „preselio“ u 6-metarski opseg primopredajnika FT 817.

Uvjeti postavljeni pri zasnivanju transvertera odredili su „zadaće“ interfacea. To su:- razdvajanje antenske „grane“

kako bi se u transverteru prijamni i predajni dio zasnovali nezavisno, dakle uz uporabu zasebnih mješača (time i izbjegavanje releja),

- slabljenje razine VF signala primopredajnika na razinu potrebnu za miješanje u diodnom mješaču,

- upravljanje transverterom (preklapanje prijam/predaja) PTT signalom,

- uporabom releja s dva radna kontakta, osim PTT signala omogućiti prisutnost napona +12 V na zasebnim utičnicama pri prijamu, odnosno predaji, za druge namjene.

OPIS I IzVEDBA SKLOPAIako ima rješenja koja relejem (relejima) interfacea upravljaju direktno signalomTX GND raspoloživom na utičnici ACC primopredajnika, za izradu predmetnog

Univerzalni interface za FT 817Piše: Damir Šimunić, 9A2RK

sklopa, a u prvom redu zbog zaštite sklopovlja primopredajnika predlaže se utrošiti nekoliko kuna na nabavku (ili utrošiti nešto vremena za pronalazak u furdi) PNP tranzistora, koji će uz dosta zalihosti osigurati dovoljno struje za pogon dvaju releja. Izbor tranzistora za predmetnu namjenu doista je velik, a u potpunosti će zadovoljiti jedan od sljedećih: BD136, BD138, TIP30.Relej REL 1 upravlja VF signalom i u stanju prijama antenska utičnica primopredajnika je prespojena na utičnicu IN interfacea. Prelaskom na predaju, signal TX GND prelazi u nisku razinu, čime PNP tranzistor provodi i aktivira releje. U ovom stanju kontakt releja zaključuje antenu primopredajnika paralelnom kombinacijom četiriju otpornika od po 220 oma (dakle rezultantnim otporom oko 50 oma). VF signal se na ovom teretu oslabljuje pi-atenuatorom i odvodi na utičnicu OUT. U konkretnom slučaju, kombinacija otpora atenuatora odabrana

je da se izlazni signal primopredajnika (500 mW) oslabi oko 100 puta (20 dB). Tada će na utičnici OUT biti raspoloživo 5 mW snage, što je sasvim dovoljno za pobudu mješača u transverteru. Atenuator je drugačijom kombinacijom otpora moguće zasnovati prema konkretnim potrebama, a za nekoliko razina slabljenja vrijednosti otpora prikazane su tablicom. Za relej REL 1 preporučljivo je koristiti onaj koji za VF signal neće unijeti preveliko gušenje. REL 2 vrši preklapanje istosmjernog napona te odabir tipa releja na ovom mjestu nije kritičan. Autor je na mjestu REL 1 upotrijebio SDS RS od 12 V (jer je bio raspoloživ u furdi), a za REL 2 AXICOM D2n.Relej AXICOM D2n se može koristiti i na mjestu REL 1 jer ima odlične karakteristike pri preklapanju VF-a i raspoloživ je u domaćim trgovinama. Upotrijebljeni otpori su snage 0,25 W.

Pri odabiru komponenti za izradu ovog

Slika 1. Primopredajnik, interface i pribor za povezivanje

Tablica 1. Vrijednosti otpora atenuatora za slabljenje 7, 10 i 17 dB

Pin (mW) Pout (mW) A (dB) R1, R3 (om) R2 (om)

500 100 7 120 47

500 50 10 100 68

500 10 17 68 180

Vijesti iz HRS-aElektronika, teorija, gradnje UREĐUJE: Damir Šimunić, 9A2RK


sklopa graditelji imaju dosta slobode, a i izrada je jednostavna. Iz tog je razloga izostavljen prikaz tiskane pločice. Osim toga, i u konkretnom slučaju sklop je izveden na univerzalnoj pločici sa standardnim rasterom rupa i smješten u kutiju izrađenu od vitroplasta.

Shema 1. Slika 2. Stražnja strana interfacea

Kao što je vidljivo na fotografijama, na prednju stranu kutije smještene su svjetleće diode. Prva signalizira prisustvo napona napajanja (LED 1), a druga (LED 2) ispravno preklapanje releja, odnosno prisustvo napona na utičnici + 12 V TX. Na stražnjoj strani kutije su sve utičnice, uključujući i dva para paralelno vezanih „banana“ utičnica. Jedan je par predviđen za dovod napajanja iz izvora, a drugi za napajanje primopredajnika.

Koaksijalne utičnice su tipa SMA, a ostale činč.

Kako bi se izbjegla uporaba koaksijalnog kabela s BNC antenske utičnice na prednjoj strani uređaja, a i zbog posjedovanja SMA/SMA „patch“ kabela, na stražnjoj antenskoj utičnici koristi se adapter UHF/SMA (veze primopredajnika i interfacea se ostvaruju na stražnjim stranama).

U Radioklubu Đurđevac još uvijek koristimo radio uređaj Kenwod TS – 530 S.

Iako veteran s mnogo sati rada, potpuno je ispravan i osim povremenog održavanja, na njemu nije bilo većih servisnih zahvata. Da ne bi sve bilo idealno, od trenutka prvog uključenja pratio ga je problem loše stabilnosti izabrane frekvencije. Isti problem se javlja i kod vanjskog oscilatora promjenjive frekvencije (VFO) pa smo zaključili da se ne radi o kvaru, već o nestabilnosti koja se javlja zbog loše temperaturne kompenzacije i ne baš najsretnije mehaničke izvedbe sklopa. Nakon uključenja, u prvih 10 minuta rada, frekvencija „odšeta“ i do 500 Hz, da bi nakon toga varirala stotinjak Hz oko neke srednje frekvencije. Ovo su primijetili i drugi korisnici ovog uređaja pa se time više nismo zamarali i to smo držali njegovom „karakternom“ osobinom. S pojavom digitalnih načina rada, pojavio se i zahtjev za izvanrednom stabilnošću radne frekvencije što nije nikakav problem kod novih uređaja. Ipak, za našeg „veterana“ to je bilo nedostiživo. Kako bismo ga mogli koristiti i za ovakve vrste rada, odlučio sam

Oscilator s PLL-om od 5,5 MHz do 6 MHzPiše: Zvonko Bocak, 9A6KGG

napraviti novi sklop VFO-a s PLL kontrolom frekvencije. Minimalni zahtjev je bio korak promjene frekvencije od 100 Hz i stabilnost bolja od +/- 2 Hz po stupnju celzija.

Stabilnost me nije zabrinjavala i u krajnjem bih slučaju koristio sklop termostata za zagrijavanje i održavanje stalne temperature kristala kvarca. Veći problem je korak promjene frekvencije od 100 Hz. Za to bi trebala barem dva oscilatora s PLL kontrolom frekvencije. Jednome bi se frekvencija mijenjala u koracima po 1 000 Hz, a drugome po 900 Hz te bi se miješanjem njihovih frekvencija dobio traženi korak promjene frekvencije. To bi u znatnoj mjeri zakompliciralo i poskupjelo izvedbu pa sam pribjegao kompromisnom rješenju „povlačenja“ frekvencije oscilatora s kvarcom u PLL integriranom krugu, koji daje usporedbenu frekvenciju za sklop PLL-a (Phase Locked Loop, fazno zatvorena petlja).

Takva promjena frekvencije nije točno 100 Hz i odstupa na početku i kraju opsega. Kako se radna frekvencija u uređaju

mjeri sklopom digitalnog mjerača, a ne preračunava iz omjera dijeljenja PLL-a, na displeju je prikazana stvarna frekvencija te ovo i nije nikakav problem. Bitno je to da jednom izabrana frekvencija ostane vrlo stabilna. Nakon dosta vremena provedenog u potrazi za odgovarajućim PLL sklopom, izbor je pao na IC TDA8735 u plastičnom kućištu sa 16 izvoda, koji je lako nabavljiv i niske cijene. Dodatni plus je bio i taj, što se svi podaci potrebni za njegov rad upisuju pomoću I²C protokola, koji koristi sabirnicu sa samo dva voda. Jedan je označen kao SCL i po njemu se prenose takt impulsi za sinkronizaciju prijenosa, a drugi je označen kao SDA i po njemu se serijski prenose podaci. Ovaj protokol je razvila kompanija Philips početkom 80-ih godina prošlog stoljeća kako bi omogućili što jednostavnije povezivanje većeg broja sklopova koji se koriste u audio i video tehnici. Svaki sklop priključen na ovu sabirnicu ima jedinstvenu adresu pomoću koje se proziva kada se u njega upisuju ili iz njega čitaju podaci. U ovome se sklopu podaci samo šalju iz IC1 u IC2. Za upis podataka je zadužen mikrokontroler

Elektronika, teorija, gradnje


AT89C2051, koji ima i dodatni zadatak očitavanja smjera zakretanja okretnog davača impulsa (Rotary Encoder),kojim se povećava ili smanjuje frekvencija i mijenjanje napona „povlačenja“ oscilatora s kvarcom u PLL IC TDA8735.

Oscilator VFO-a je izveden s FET-om J310 (T1), koji se pokazao najboljim od nekoliko isprobanih tipova. Sigurno oscilira, a amplituda je vrlo stabilna i s malim izobličenjima. Frekvencija se mijenja promjenom napona na kapacitivnim diodama D1 i D2 koje se nalaze u zajedničkom kućištu. Tranzistor T2 ima naponsko pojačanje manje od jedan, ali njegova namjena i nije pojačanje signala, već odvajanje oscilatora od ostalog dijela sklopa, kako bi promjene opterećenja što manje utjecale na frekvenciju i amplitudu oscilatora. S njegovog emitera signal odlazi na ulaz u PLL sklop IC2 i izlazni niskopropusni filtar. Signal se uzima s izvora (Source) FET-a T3, koji dodatno spušta impedanciju i istovremeno služi kao prekidač kojim se prekida dovođenje signala na ulaz mješača u sklopu radiouređaja. Ovo je prijeko potrebno jer oscilatori u ugrađenom i vanjskom VFO-u ne mogu raditi istovremeno.

Razmotrimo sada što se događa u IC2, TDA8735. Ovaj integrirani sklop je kompletan PLL, a sastoji se od više podsklopova. To su oscilator usporedbenih impulsa s pripadajućim djeliteljem, fazni komparator, pojačalo signala VFO-a, programibilni djelitelj s promjenjivim omjerom dijeljenja, filtar niski propust, na čijem se izlazu dobiva napon za korekciju frekvencije, i digitalni sklopovi za komunikaciju po I²C protokolu.

Sinusni signal VFO-a se pojačava i uobličuje u pravokutni, kako bi ga mogao prihvatiti sklop djelitelja kojem se mijenja omjer dijeljenja od 5 500 (za najnižu frekvenciju) pa sve do 6 000 (za najvišu frekvenciju VFO-a). Iz ovoga je vidljivo da je najmanji Slika 1. Shema

Slika 2. Tiskana pločica Slika 3. Raspored elemenata

Vijesti iz HRS-aElektronika, teorija, gradnje


korak promjene frekvencije 1 kHz pa je zapravo to frekvencija koja je uvijek prisutna na izlazu iz djelitelja ako je frekvencija točna traženoj i koja se dovodi na jedan od ulaza faznog komparatora. Na drugi se ulaz dovodi usporedbena frekvencija koja se dobije dijeljenjem frekvencije internog oscilatora s 4 000, a stabilnost osigurava kristal kvarca frekvencije 4 MHz ili 4 000 kHz. U seriju s kristalom je spojen trimerski kondenzator C5 i kapacitivne diode D1 i D2. Promjenom napona na diodama mijenja se njihov kapacitet i na taj način „povlači“ frekvencija oscilatora. To rezultira finijim promjenama frekvencije od 100 Hz. Ovaj se napon dobiva iz digitalno-analognog pretvarača koji čini otporna mreža R2R spojena na port P1 mikrokontrolera IC1. Nakon uključenja na ovome se izlazu nalazi broj 25 u binarnom obliku (00011001). On se nalazi u tablici koja ima upisanih 10 vrijednosti koje pretvorene u napon daju isto toliko koraka promjene napona. To odgovara promjenama frekvencije VFO-a za 100 Hz. Otporna mreža ovaj broj pretvara u napon nešto niži od 0,5 V. Zakretanjem okretnog davača impulsa (Rotary Encoder) u smjeru kazaljki sata povećava se broj upisan na portu P1 za sljedeći korak i to rezultira promjenom frekvencije za oko 100 Hz. Deseti korak promjene frekvencije vraća napon na kapacitivnim diodama na početnih 0,5 V i povećava broj upisan u programibilni djelitelj za 1. Time je frekvencija promijenjena za 1 kHz. Ako je frekvencija VFO-a niža od upisane u djelitelj, na ulazu u fazni komparator je frekvencija neznatno niža od 1 kHz te se na izlazu javljaju pozitivni impulsi. Oni nakon prolaska kroz filtar daju viši napon za korekciju frekvencije oscilatora. U slučaju da je frekvencija VFO-a viša, na ulazu u fazni komparator je frekvencija neznatno viša od 1 kHz pa se na izlazu javljaju negativni impulsi, odnosno izlaz komparatora se spaja prema masi. To rezultira smanjenjem napona na izlazu filtra i time smanjenjem frekvencije.

Nakon uključenja napajanja od 12 V mikrokontroler (IC1) šalje u PLL sklop IC2 podatke o konfiguraciji. Njima se postavljaju radni parametri i potom podatak o traženoj frekvenciji. Ovaj upis traje manje od 2 ms, a nakon toga se potrebno vrijeme za upis još smanjuje jer se naknadno samo šalju podaci o novoj radnoj frekvenciji.

Napajanje digitalnog dijela PLL sklopa IC2 je stabilnih 5 V, dok se izlazni filtar napaja s 12 V (izvod 16). Napon od 5 V osigurava stabilizator napona u TO220 kućištu (IC3), a tim se naponom napaja i mikrokontroler (IC1). Na kraju ovog kratkog opisa rada objasnit ću i funkciju MOS FET-a T3. Prilikom uključenja mikrokontrolera IC1 na njegovim se izlazima kratkotrajno javlja napon logičke jedinice (oko 5 V). Taj napon se preko otpornika R1 i R2 nalazi i na kapacitivnim diodama D1 i D2. Zbog toga je njihov kapacitet smanjen pa oscilator teško „zaoscilira“, a često se zna dogoditi da uopće ne proradi. Kako je jedan od izlaza IC1 spojen neposredno na vrata (Gate) T3, on se ponaša kao prekidač koji je tada uključen te spaja točku u kojoj se spajaju R2, R3 i R11 prema masi. Napon na diodama D1 i D2 je zbog toga 0 volta pa je njihov kapacitet maksimalan. Ovo traje kratko vrijeme jer nakon upisa podataka u IC2, program mijenja napon vrata T3 na 0 volta i on više nema nikakav utjecaj na rad digitalno-analognog pretvarača. Kad oscilator jednom proradi, smanjenje kapaciteta ne prekida osciliranje, već samo „povlači“ njegovu frekvenciju.

Tiskana pločica je izrađena iz jednostranog vitroplasta dimenzija 61 × 93 mm. Montažu započnite s najnižim elementima – to su kratkospojnici (ima ih 5).

Pazite, ispod zavojnice L3 nalazi se jedan od njih! Nakon kratkospojnika slijede otpornici, podnožja za integrirane krugove i nakon toga svi viši elementi. Oklop je izrađen iz bijelog lima debljine 0,5 mm i zalemljen na 4 kontaktna stupića promjera 1,3 mm, koji se nalaze u njegovim kutovima. Zavojnice niskopropusnog filtra L3 i L4 su namotane na feritne štapiće promjera 3 mm i duljine 15 mm. Izvađeni su iz međufrekventnog filtra za 10,7 MHz i na njih je namotano 40 zavoja bakrene lakom izolirane žice promjera 0,28 mm, a induktivitet im je 21,3 µH. Ovo se obavezno mora mjeriti jer kada bismo i poznavali Al faktor jezgri, odstupanje stvarnog faktora od nazivnog je i do +/- 10 % što može rezultirati induktivitetom koji znatno odstupa od traženog. Potiskivanje drugog harmonika je oko 15 dB, a trećeg oko 25 dB. Filtar je zaključen otporom 430 Ω, kojeg čini paralelna veza otpornika R28 i R31. Zavojnica L1 je namotana na plastično tijelo promjera 5 mm u koje je umetnut isti feritni štapić kao i za zavojnice L3 i L4. Induktivitet se može namještati u rasponu od 5 µH do 10 µH. Zavojnica L2 može biti bilo koja induktiviteta oko 100 µH, a u opisanom sklopu je iskorištena zavojnica proizvođača Unitra s oznakom 303. Nakon što su svi elementi zalemljeni, preostalo je što kraćim vodovima još zalemiti izvod 7 IC1 s izvodom 10 IC2 i

Slika 7. Gotova tiskana pločica s elementima

Slika 5. Tiskana pločica encodera Slika 6. Montažna shema encodera


Slika 4. Shema encodera


POPIS MATERIJALA

Otpornici 1/4 W 5 % tol.R1, R20 47 kΩR2, R10...R18, R21, R22 10 KΩR3...R9 5,1 kΩR19 SIL s 9 izvoda 8 × 2,2 kΩR23 100 kΩR24 680 ΩR25, R26 22 kΩR27, R28 470 ΩR29 220 ΩR30 100 ΩR31 3,9 kΩR32 470 kΩ

KondenzatoriC1, C3, C7, C11, C14...C16, C25 keramički 50 V 100 nFC2, C4, C8 elektrolitski 25 V 10 μFC5 keramički 50 V 10 nFC6 trimerski fi 7,5 mm 3...10 pFC9 keramički 50 V 1 μFC10 keramički 50 V 3,9 nFC12, C13 keramički NP0 50V 39 pFC17 keramički NP0 50V 47 pFC18, C19, C23 keramički NP0 50V 56 pFC20 keramički 50V 1 nFC21, C22, C24 keramički 50 V 4,7 nF

PoluvodičiD1, D2 BB104D3 1N4148D4 kapacitivna dioda BB113T1 FET BS170T2, T4 J310T3 BF317IC1 mikrokontroler AT89C2051IC2 DIL16 TDA8735IC3 kućište TO220 7805

OstaloQ1 kvarc 4 MHz, HC 49 Q2 kvarc 11,059 MHz, HC 49 (ili bilo koji od 10 MHz do 12 MHz)L1 zavojnica 5...10 μHL2 zavojnica 100 μHL3, L4 zavojnice 21,3 μH podnožje DIL16 podnožje DIL20 kontaktni stupići 1,3 mm – 14 kom.RE1 okretni davač impulsaBourns EPS1D-F19-AE0024L

izvod 8 IC1 s izvodom 11 IC2 (što se vidi i sa sheme sklopa). U podnožja nemojte utaknuti integrirane krugove. Priključite napon napajanja 12 V i provjerite voltmetrom napon na izvodu 20 IC1. On mora biti u rasponu od 4,8 V do 5,2 V. Ako je ovo u redu, isključite napajanje i umetnite integrirane krugove u podnožja. Spojite okretni davač impulsa i samo za mjerenja, točke napajanja +12 V i +12 VA. U mikrokontroler AT89C2051 prije toga mora biti upisan program (besplatan je i na zahtjev ga šaljem svima koji se odluče na izradu ovog sklopa).

Za završna mjerenja nam je potreban mjerač frekvencije minimalne razlučivosti barem 10 Hz, digitalni voltmetar unutarnjeg otpora 1 MΩ i po mogućnosti osciloskop s gornjom graničnom frekvencijom od barem 10 MHz. Mjerač frekvencije i osciloskop priključite na izlaz iz sklopa i priključite napajanje. Na osciloskopu bi se morao prikazati sinusni signal amplitude oko 2,5 V od vrha do vrha, a mjerač frekvencije bi morao pokazivati frekvenciju oko 5 750 KHz koja je vrlo stabilna i kojoj se frekvencija promijeni u prvoj minuti rada za oko 5 Hz. Priključite voltmetar na otpornik R21 (svejedno koji izvod) i zakretanjem jezgrice zavojnice L1 namjestite napon na 5 V. Frekvencija se pri tome neće promijeniti. To je znak da PLL kontrola frekvencije radi i da održava stalnu frekvenciju bez obzira na promijenjenu vrijednost induktiviteta zavojnice. Pritisnite tipku STEP i zakretanjem osovine okretnog davača impulsa mijenjajte frekvenciju. Ona se mora povećavati u koracima po jedan kHz ako osovinu zakrećete u smjeru kazaljke sata. Ako frekvencija pada zamijenite izvode spojene na kontaktne stupiće označene kao DECR i INCR. Nakon toga voltmetar priključite na otpornik R2. Isključite i uključite ponovno sklop oscilatora. Napon na R2 bi sada morao biti oko 0,5 V. Provjerite frekvenciju i nakon toga zakrenite davač impulsa za jedan korak u smjeru suprotnom od kazaljke sata. Napon na otporniku bi sada morao biti oko 4,5 volta, a frekvencija bi se morala smanjiti za 100-injak Hz. Ako je razlika frekvencija veća, potrebno je smanjiti kapacitet trimerskog kondenzatora C6. Ponovno zakrenite davač impulsa za jedan korak u smjeru kazaljke sata i provjerite napon na R2, koji mora biti oko već spomenutih 0,5 V. Ponovno provjerite frekvenciju i nakon toga zakrenite davač impulsa u smjeru suprotnom od kazaljki sata. Frekvencija je sada puno bliže promjeni od 100 Hz. Nakon nekoliko ponovljenih postupaka, postići ćete da se frekvencija promjeni za točno 100 Hz. Ako to nije moguće postići (razlika je veća) potrebno je potražiti drugi kvarc kristal frekvencije 4 000 kHz.

Primijetio sam da se starijim kvarčevima u kućištu HC49/U lakše povlači frekvencija. Niti jedan novi kvarc u niskom HC49/S kućištu nije zadovoljio u ovom sklopu jer se frekvencija ukupno mogla povlačiti za svega 600-injak Hz.

Kao finale ostaje ugradnja sklopa u kućište vanjskog VFO-a. Postojeći sklop oscilatora je izvađen i na njegovo je mjesto ugrađena aluminijska pločica. Na nju je pričvršćen okretni davač impulsa i tipka za promjenu koraka frekvencije. S postojećeg konektora su izdvojeni plavi, narančasti i sivi oklopni vod. Plavi vod zalemite na kontakt +12 V, narančasti na kontakt +12 VA i oplet oklopnog voda na GND, a srednji vod na OUT kontakt. Dodatni sklop za bazni uređaj nisam ugrađivao jer nas je zadovoljio i način rada samo s vanjskim VFO-om. Ovaj je sklop moguće prilagoditi i za uređaje drugih proizvođača (potrebno je pri tome samo promijeniti nekoliko naredbi u samom programu mikrokontrolera i možda promijeniti vrijednosti elemenata oscilatora kako bi se dobio neki drugi raspon frekvencija).

Na kraju želim skrenuti pažnju na okretni davač impulsa koji je naveden u specifikaciji elemenata. Kod ispitivanja sklopa isprobao sam nekoliko različitih tipova. Kod većine, osobito onih niske cijene, javljao se problem u registriranju zakretanja osovine, a time i promjene frekvencije koja je bila nepouzdana. Navedeni tip davača nema ovih problema čak ni kod vrlo sporih promjena, odnosno vrlo sporog zakretanja osovine. Jedina mana mu je tanka i kratka osovina na koju je potrebno ugraditi adapter da bi se mogao koristiti postojeći gumb kojim se mijenja frekvencija. Zbog toga nije bilo moguće iskoristiti tipku na samom davaču kojom bi se mogao mijenjati korak promjene frekvencije. Izabrana frekvencija se isključenjem sklopa gubi jer ovaj tip mikrokontrolera nema trajnu memoriju u koju bi se mogao upisati ovaj podatak iz samog programa. Ako se za ovaj sklop pokaže veće zanimanje spreman sam prilagoditi postojeći program za mikrokontroler Attiny 2313 koji bi omogućio i ovu funkciju. On je po rasporedu izvoda identičan korištenom pa ne bi trebale nikakve izmjene na tiskanoj pločici, ali je više od dvostruko skuplji!

Osnovni tehnički podaci- napon napajanja: 12 V- potrošnja: 65 mA- frekvencijsko područje:

5 500 kHz...6 000 kHz- stabilnost: bolja od +/- 2 Hz /°C- izlazni napon: > 800 mV efektivno- izlazna impedancija: < 200 Ω

Nacrte u mjerilu 1:1 možete naći na adresi:

www.hamradio.hr/ radiohrs/RadioHRS_2010_2

HRS



Uobičajeno je da se vertikalne antene visine reda λ/4 i više, za donje opsege

40 m, 80 m i 160 m postavljaju neposredno iznad tla. Montiraju se na antenski izolator, a kao antenski protuteg se postavljaju radijali po tlu ili ukopavaju u tlo. Napravljena su mnoga mjerenja i analize, optimalizacija broja i dužine ukopanih radijala (prije svega zbog postavljanja AM radio-difuznih antena još tridesetih godina u Americi). Ti su podaci kasnije korišteni i kod konstrukcije radioamaterskih vertikalnih antena za opsege 160 m i 80 m.

GP antena je već dugo vremena poznata kao konstrukcija antene, ali se uglavnom primjenjivala samo za VHF i više HF opsege iz praktičkih i mehaničkih razloga. Iz razloga što se cijela antena s radijalima mora znatno podići od tla ovakvo rješenje se nije koristilo za niže opsege 80 m, 160 m, a i polazilo se od toga da je vertikalna antena sa 120 ukopanih radijala efikasnija od GP antene za niže opsege.

No, mjerenjima i izračunima s novim računalnim programima ustanovljeno je da pod određenim uvjetima antena s podignutim radijalima, ground plane antenna, ima istu ili veću efikasnost od klasičnih rješenja s ukopanim radijalima. Stoga su ground plane antene za AM radio-difuziju izjednačene u tretmanu s vertikalnim antenama s ukopanim radijalima prema propisima FCC- a. Tako su mnoge AM radio-difuzne antene u Americi rekostruirane u GP antene s podignutim radijalima. Također, otvaraju se i nove mogućnosti konstrukcije vertikalnih KV antena za niže opsege.Lit [1]

Odgovor na pitanje je li bolje ukopati radijale za vertikalnu antenu ili ih podići od tla nije jednoznačan, već složen i ovisi o više faktora: broja i duljine radijala, visine od tla i električnih karakteristika tla. Znajući ove podatke možemo izračunati i napraviti vertikalnu antenu s optimalnim antenskim protutegom za određenu lokaciju. Analizirao sam karakteristike GP vertikalne antene na visini λ/4 iznad tla u odnosu na vertikalnu antenu na tlu s ukopanim radijalima. Lit [4] U prvom su redu analizirani dobitak i kut zračenja kao parametri od najveće važnosti za DX rad. Pokazalo se da je kod tla dobre vodljivosti prednost na strani podignute antene od tla – veći dobitak i niži kut maksimuma zračenja,

GP antena EVA-DX 80Piše: Mladen Petrović, 9A4ZZ

Ground plane antenna EVA-DX 80

ispod 20°, što joj daje odlike izvrsne antene za DX rad na 80 m opsegu gdje je optimalni elevacijski kut od 15° do 20°.

Ovu sam antenu nazvao skraćeno EVA-DX 80(Elevated Vertical Antenna) podignuta vertikalna antena, kako bi se razlikovala od drugih GP antena, a visina montaže od tla i kut radijala je ono što je razlikuje od drugih GP antena.Ova antena ima podignute, vodoravne ground plane radijale. Već s malim nagibom prema tlu od 10° postiže se ulazna impedancija pogodna za prilagođenje ili direktno napajanje 50 omskim koaksijalnim kabelom. To je stoga što su antena i radijali podignuti od tla 0,05 λ…0,1 λ. Budući da se radi o valnoj duljini 80 m, visina vertikalne antene je λ/4 @ 20m, a podignuta je od zemlje 4 m do 8 m (što je još uvijek prihvatljivo za izvedbu većini radioamatera). Kako nemam odgovarajuće uvjete za postavljanje takve antene, dogovorio sam s Franjom, 9A6M, da prema mojim izračunima i uputama napravi i montira EVA-DX80 antenu.

PRINCIP RADA EVA-DX80 ANTENEVertikalna antena postavljena iznad tla zahtjeva antenski protuteg kako bi se preko

njega zatvorio tok antenske struje koju čine: struje dielektričnog pomaka, struje koje prolaze kroz prututeg i struje koje prolaze kroz tlo (slika 1.). Od odnosa ovih strujaovisi efikasnost vertikalne antene. Antenski protuteg se sastoji od radijala podignutih (elevated) iznad tla.

Ovdje ću razmatrati vertikalnu antenu koja je podignuta od tla s radijalima podignutim od tla koji su rezonantni, a koje sam izabrao zbog veće efikasnosti i ostalih prednosti.Lit [2] Lit [3]

Efikasnost η vertikalne antene ovisi o sustavu radijala, kao i vrsti tla ispod antene.

Slika 1. Princip rada vertikalne antene podignute od tla

η = = 100%Rr Rr

Rr + Rg Ri×

gdje je:Rr = 36 Ω, otpor zračenja λ/4 rezonantne

vertikalne antene,Rg = otpor gubitaka tla, on je manji što je

vodljivost tla veća,Ri = ukupni ulazni otpor λ/4 rezonantne

vertikalne antene.

Budući da su radijali podignuti od tla, mali su i gubici Rg. Gubici antenskog i radijalnih vodiča su također zanemarivi pa možemo reći da je efikasnost ovakve antene veća



radijala koji u ovom slučaju dovode antenu u rezonanciju. Radijali također imaju utjecaja na dijagram zračenja i stoga moraju biti iste duljine kako ne bi došlo do značajnog odstupanja od kružnog dijagrama zračenja.

Na slici 1. se vidi da je na krajevima radijala napon maksimalan pa radijale treba završiti izolatorima. Da bismo spriječili povrat antenskih struja po koaksijalnom kabelu, na mjestu priključka koaksijalnog kabela s antenom, odnosno antenskim prilagođenjem, montira se strujni balun 1:1. Također, ako sa spuštanjem radijala prema tlu i promjenom visine antene nije moguće postići impedanciju od 50 oma s prihvatljivim SWR-om, potrebno je napraviti prilagođenje antene. Treba napomenuti da se s povećanjem kuta radijala prema horizontu povećava elevacijski kut i smanjuje dobitak antene i tu treba naći optimum.

Vrlo je važna vodljivost i dielektrična konstantna tla ispod antene pošto se dijagram stvara kombiniranjem direktnog i reflektiranog vala od tla. Što je veća vodljivost i dielektrična konstanta tla, dobitak antene je veći i kut maksimuma zračenja je manji, što su dobre karakteristike antene za DX rad. I obrnuto, kod manje vodljivog tla i manje dielektrične konstante tla, manji je dobitak antene i kut maksimuma zračenja je veći. Također, s podizanjem antene i radijala, raste dobitak antene i smanjuje se kut maksimalnog zračenja. U našem slučaju vodljivost i dielektrična konstanta tla, (tablica 1.) u promjeru λ/2 je vrlo bitna za formiranje dijagrama zračenja. Stoga je bitno izabrati teren dobre vodljivosti za montiranje vertikalne antene. Karakteristike antene na tlu manje vodljivosti i dielektrične konstante mogu se poboljšati i radijalima ukopanima u tlo oko antene, ali oni ne smiju biti spojeni s podignutim radijalima (ipak, ovo se radi samo u izuzetnim slučajevima).

IzRAČUN EVA-DX80 ANTENEZa izračun ove antene, osim ostalog, treba znati vodljivost tla i dielektričnu konstantu na mikro-lokaciji. Ona se određuje procjenom ili mjerenjima. Ovo su bitni elementi koji određuju efikasnost, dijagram zračenja i ulaznu impedanciju.

Prema grubim kartama vodljivosti tla (ITU), za konkretni slučaj – ona na širem prostoru lokacije antene iznosi 10 mS/m, što je na mikro-lokaciji sigurno i više jer se radi o plodnom tlu, odnosno oranici. Prema ovim podacima uzeo sam za izračun vrijednosti za vodljivost 15 mS/m i dielektričnu konstantu εr = 15.

Budući da se radi o DX anteni najbolje karakteristike mora imati na 3 510 kHz (CW dio) i na 3 790 kHz (SSB dio). Treba izračunati takvu duljinu vertikalnog dijela antene i radijala da ulazna impedancija antene na 3 510 kHz bude Z = R ± jX = R ± j0 Ω, tj. rezonantna na CW dijelu banda, a na 3 790 kHz će biti električki duža.

Ovdje neću razrađivati određivanje elemenata antene da bi se dobila ulazna impedancija 50 Ω, već izračunati elemente antene da maksimum zračenja bude pod što nižim kutom, a ulaznu impedanciju antene ću prilagoditi na radnim frekvencijama.

Visina montiranja je određena mehaničkim mogućnostima pa je točka napajanja antene 3,3 m iznad tla te je za izračun uzeta ta vrijednost.

Srednja vrijednost promjera vertikalnog dijela antene je Ф = 40 mm. Radijali su promjera Ф = 2 mm. Broj radijala može biti od 2 do 8, što određujemo s obzirom na vodljivost tla i mogućnost kružnog deformiranja dijagrama. Odabrao sam 8 radijala jer se na taj način smanjuje Q-faktor te je antena većeg bandwitha.Lit [4]

Xc = (Ω); Xc = kapacitivni otpor.1

ωC

od 90%. Time je osigurano da se privedena snaga efikasno izrači iz antene i formira blisko polje, a zatim i izrači kao daleko polje pod niskim kutom maksimuma zračenja.

Na slici 1. vidimo da antenska struja Ia teče kroz vertikalni dio antene i zatim strujom dielektričnog pomaka Id preko kapaciteta Car između antene i radijala vraća se prema koaksijalnom kabelu odnosno predajniku. Dio antenske struje Id , preko kapaciteta Cag između antene i tla ulazi u tlo i kao Ig prolazi kroz otpor gubitaka tla Rg. Zatim se preko kapaciteta Cgr između tla i radijala vraća u koaksijalni kabel prema predajniku.

U ovom su slučaju gubici smanjeni time što je antena dignuta 0,04 λ od tla tako da je kapacitet Cgr između tla i radijala smanjen. Time je povećan kapacitivni otpor i smanjena struja gubitaka Ig, a ujedno i gubici. Također, serijska veza Cag (kapaciteta između antene i tla) i Cgr (kapaciteta između tla i radijala) smanjuje ukupni kapacitet. Time se povećava kapacitivni otpor pa je struja Ig manja i manji su gubici.

η = Ga = gdje jePr

Pi

Bitno je da povrat antenske struje ide što više strujama dielektričnog pomaka, a što manje kroz tlo. Potrebno je minimizirati tok antenske struje prema zemlji, odnosno anteni pa radijali i koaksijalni kabel moraju biti za VF izolirani od zemlje.

Efikasnost antene preko gain (Ga) antene.

Ga = 10 log (dBi).Pr

Pi

Ga = dio ulazne snage koji je izračen kao prostorni val,

Pr = izračena snaga,Pi = ulazna snaga u antenu,

Kod proračuna uzima se da je Ga iznad idealno vodljivog tla bez gubitaka;

Ga = 1,

odnosno 0 dBi.Dobitak

Ga se računa u dBi (u odnosu na

izotropni radijator) jer je dobit ovakve antene mala u odnosu na dipol, gdje je 2,15 dBi = 0 dBd.

Antena je od tla podignuta na visinu λ/4 pa se maksimum struje nalazi u podnožju antene i podignut je od tla. Time su struje koje teku kroz tlo smanjene i smanjeni su gubici. Treba ponoviti da gubici u tlu kod vertikalne antene predstavljaju glavne gubitke, a ostali se gubici mogu zanemariti ako je antena ispravno prilagođena. Vidi se da je antena rezonantna što se postiže određenom duljinom vertikalnog dijela antene ≈ λ/4, kao i rezonantnih

Opis tla Vodljivost u mS/m Dielektrična konstanta εr

gradovi, industrijske zone 1 5

suho tlo, pijesak, morsko priobalje 1 10

slatka voda 1 80

stjenovite planine, do 1000 m 2 5

pješčane ravnice, suho tlo 2 10

šumovita brda 4 13

srednja brda, šumarci 5 13

brežuljci, plodna tla 7 17

močvarna tla, pošumljena ravnica 8 12

oranice, masna tla 10 15

bogata, plodna zemlja 30 20

morska voda 5 000 81

Tablica 1. Vodljivost i dielektrična konstanta uobičajenih tipova tla



Temeljem tih podataka napravljen je izračun antene. Izračunata visina vertikalnog dijela antene je 21,1 m. Izračunata duljina radijala je 20 m. Kut radijala u odnosu na horizont je - 7°. Na kraju radijala visina od tla je 2,3 m.

Na slici 2. je prikazan izračunati dijagram zračenja za frekvenciju 3 510 kHz. Vidi se da je maksimalna dobit antene pod elevacijski kutom 19,5°. Ulazna impedancija antene je Z @ 39 ± j0 Ω. SWR = 1:1,3

Na slici 3. je prikazan dijagram zračenja za frekvenciju 3 790 kHz. Maksimalna dobit antene je pod elevacijskim kutom 19,2°. Ulazna impedancija antene je Z @ 49 + j54 Ω. SWR = 1: 2,8

U tablici 2. su prikazani rezultati izračuna ulazne impedancije i SWR podignute antene od tla u rasponu frekvencija od 3 500 kHz do 3 800 kHz.

Na slici 4. su prikazane low pass sheme s vrijednostima prilagodnih elemenata i shema preklapanja rada na CW i SSB dijelu opsega.

Prikazana je inačica za SSB prilagođenje s kondenzatorom od 955 pF u seriji.

Naponi na elementima ne prelaze 500 V kod snage 1 500 W.

U fazi ugađanja poželjno je koristiti promjenljive kondenzatore i zavojnice koje po završetku ugađanja treba zamijeniti fiksnim vrijednostima. Zavojnice namotati od Cu cijevi Ф = 6 mm, na tijelu promjera d = 70 mm.

Zavojnica za prilagođenje za 3 510 kHz ima 4 zavoja @ 1 μH, a za frekvenciju 3 790 kHz, 6 zavoja @ 1,8 μH.

Slika 4. Shema antenskog prilagođenja za EVA-DX80

Tablica 2.

Frekvencija f (kHz)

Impedancija Z (Ω)

SWR

3 500 38 - j2 1,3

3 510 39 ± j0 1,3

3 525 39 + j3 1,3

3 550 40 + j8 1,3

3 575 41 + j12 1,4

3 600 42 + j17 1,5

3 625 43 + j22 1,6

3 650 44 + j27 1,8

3 675 45 + j31 1,9

3 700 46 + j36 2,1

3 725 47 + j41 2,3

3 750 48 + j46 2,5

3 775 49 + j51 2,7

3 790 49 + j53 2,8

3 800 50 + j56 2,9

Slika 2. Vertikalni dijagram zračenja i izračunati podaci na 3 510 kHz

Slika 3. Vertikalni dijagram zračenja i izračunati podaci na 3 790 kHz

Nakon montaže antene izvršena su mjerenja ulazne impedancije i SWR-a. Realizacija antene potvrdila je izračune antene podignute od tla.

Kad se usporede rezultati mjerenja na radnim frekvencijama za koje ćemo raditi prilagođenje, s rezultatima izračuna, razlika je mala i prihvatljiva.

Izmjereno na anteni na frekvenciji 3 510 kHz: ulazna impedancija je Z = 40 - j4 Ω, SWR = 1:1,3.Izmjereno na anteni na frekvenciji 3 790 kHz: ulazna impedancija je Z= 48 + j44 Ω, SWR = 1:2,4.

IzRAČUN PRILAGOđENJAPrema izmjerenim rezultatima ulazne impedancije antene izračunati su elementi prilagođenja na 50 Ω.

Izmjerena ulazna impedancija antene na frekvenciji 3 510 kHz je Z = 40 - j4 Ω.

Antena bi mogla raditi bez dodatnog prilagođenja na 3 510 kHz jer je SWR = 1:1,3 no zbog veće efikasnosti prilagodit ću je na 50 Ω.

Također, izračunat ću elemente prilagođenja za frekvenciju 3 790 kHz, gdje je ulazna impedancija Z = 48 + j44 Ω. Dovoljno je kompenzirati induktanciju antene kapacitivnim otporom – kondenzatorom od 955 pF.

Izabrat ću varijante low pass prilagođenja(za oba slučaja L mrežu), da se oslabi prolaz viših frekvencija od radne i time smanje moguće smetnje.

Prilagodne elemente ću izračunati grafičkom metodom.Lit [5]



KONSTRUKCIJA EVA-DX80 ANTENEAntena je napravljena od četiri komada Al cijevi dimenzija l = 11 m, Ф = 50 mm;l = 4 m, Ф = 40 mm; l = 3 m, Ф = 30 mm;l = 3 m, Ф = 20 mm.

Na drvenom stupu na visini 3,3 m od tla počinju antenske cijevi montirane jedna na drugu (slika 5.).

Antenska je cijev na dijelu gdje je fiksirana za drveni stup uvučena u PVC cijev i izolirana od stupa i stegnuta obujmicama u dvije razine po visini.

Na 2/3 visine, antena je usidrena na tri strane pod horizontalnim kutom 120° pomoću najlonskih užadi. Način sidrenja antene može se izvesti i na druge načine, no bitno je da se koriste najlonska ili druga izolacijska užad.

Neposredno ispod donjeg kraja antene, na visini 3,3 m montirani su radijali duljine 20 m – ukupno 8 komada, od Cu žice 2,5 mm2

u PVC izolaciji. Radijali su pričvršćeni na izolator koji ih izolira i distancira od stupa (pravilno su raspoređeni jedan nasuprot drugog oko podnožja antene). Radijali moraju biti postavljeni točno jedan nasuprot drugoga iste duljine kako ne bi došlo do deformacije dijagrama zračenja. Na kraju su svi radijali spojeni preko izolatora na ukopane drvene kolce koji osiguravaju istu visinu kraja radijala iznad tla 2,3 m kako ne bi došlo do deformacije dijagrama zračenja.

Ako bi došlo do znatnog odstupanja od dimenzija antenske cijevi ili radijala, promjene visine antene i radijala od tla, kao i broja radijala, potrebno bi bilo izvršiti novi proračun i mjerenja te korekciju elemenata antenskog prilagođenja.

Antenska kutija s instaliranim elementima prilagođenja montira se ispod podnožja antene na stup i sa što kraćim spojnim vodičima do antene i radijala.

Antena se napaja koaksijalnim kabelom RG 213, koji se pod pravim kutom prema radijalima uz stup dovodi do antenske kutije u kojoj su prilagodni elementi i balun 1:1.Lit [3]

Strujni balun ugly choke 1:1 mora imati induktivni otpor bar XL = 1 000 Ω nanajnižoj radnoj frekvenciji. Balun se namota koaksijalnim kabelom RG 213 s 20 zavoja na PVC cijevi Ф = 11 cm.

Antenu treba osigurati od udara groma, a time zaštiti i opremu. Treba napraviti adekvatno gromobransko uzemljenje ispod antene na koje ćemo se spojiti jer je antena izolirana od zemlje. Za konstantno odvođenje statike s antene prema zemlji

treba koristiti RF choke tako da ne dolazido naglog pražnjenja. Antena je na ovaj način VF izolirana od zemlje, a galvanski je spojena sa zemljom.

RF choke je zavojnica velikog induktivnog otpora XL = 44 kΩ na 3 510 kHz, što odgovara induktivitetu 2 mH. Ova se zavojnica mota s 250 zavoja lak žice d=1 mm na plastičnu cijev D = 100 mm. Umjesto zavojnice može se koristiti otpor od 1 MΩ za statičko pražnjenje, ali je bolje staviti zavojnicu jer je efikasnija, a i možemo je vizualno kontrolirati. Paralelno s RF chokepotrebno je montirati i iskrište u podnožju antene ako dođe do jakog i naglog pražnjenja koje ne može provesti RF choke (da se elektricitet provede u zemlju).

Slika 5. Konstrukcija EVA-DX80

Slika 7. Konstrukcija EVA-DX80 kod 9A6MSlika 6. Konstrukcija EVA-DX80 kod 9A6M

Slika 6. i 7. EVA-DX80, koju je montirao 9A6M.



zAKLJUČAKJačina signala antene EVA-DX80 je uspoređivana s klasičnim vertikalnim antenama s ukopanih 120 radijala postaja iz 9A i S5 koje imaju istu snagu predajnika. Uspoređivale su se jačine signala preko interneta, na mreži Reverse beacon network koju čine skimmer postaje na svim kontinentima. Signal antene EVA-DX80 je bio podjednak, a često i jači u najudaljenijim točkama.

Kod vrlo dobrog tla EVA-DX80 je efikasnija jer su manji gubici nego kod antene sa 120 ukopanih radijala. Najveća prednost je manji elevacijski kut maksimalnog zračenja i do 15° koji se ne može postići kod antene s ukopanim radijalima, što je pogodno za DX veze. Ova antena efikasna je u predaji zaDX veze pa se za prijam mora koristiti

posebna prijamna antena jer se može dogoditi da nećete čuti korespondenta koji vas čuje.

EVA-DX80 antena s radijalima je napravljena na visini 3,3 m, što je trenutačno bilo moguće izvesti. Ako se poveća visina ili vodljivost tla ispod antene, smanjit će se gubici, povećat će se dobit i smanjiti elevacijski kut maksimalnog zračenja.

Možemo reći da je ovo minimalno prihvatljiva visina montiranja za opseg 80 m jer se na manjim visinama gube prednosti ove antene.

Prednosti ove antene pored tehničkih karakteristika su: EVA-DX80 antena podignuta je zajedno s radijalima na visinu koja onemogućuje fizički doticaj radijala koji na krajevima imaju visoki napon, radijale

možemo lako vizualno kontrolirati kao i antenu, jeftinija je od vertikalne antene sa 120 ukopanih radijala, zahtjeva manje rada i materijala i ne zauzima se prostor ispod radijala.

Konačni zaključak nakon testiranja i više mjesečnog rada je da je EVA-DX80efikasna DX antena.

Literatura[1] SteppIR Antennas, Radial Systems

for Elevated and Ground mounted Vertical Antennas.

[2] The ARRL, Antenna Book,19th edition.[3] ON4UN, Low-Band DXing,

fourth edition.[4] 9A4ZZ, Radijali za vertikalne antene,

1. dio, 2. dio, Radio HRS 5/2009 i 1/2010.[5] 9A4ZZ, Prilagođenje antena grafičkom

metodom, Radio HRS 5/2005.

Ideja o razvoju ovog elektroncarodila se poslije nekoliko diskusija

koje je autor vodio s Berom, 9A5KR, i Dakijem, 9A2WJ, o elektroncima prisutnim na tržištu. Zaključili smo da dobar elektronac, kako za početnike tako i za QRQ telegrafiste, treba zadovoljiti slijedeće kriterije:

9A5AN QRQ keyerTekst i slike: Nenad Rotter, 9A5AN

- ultimatic algoritam generiranja CW koda u slučaju „squeeze“ tehnike kucanja,

- brzina kucanja 5 do 100 WPM,- monitor visoke kvalitete,- da sve funkcije ispravno rade.

Sve ostalo prepušteno je autoru da napravi po svojoj želji!

Prije nego nastavite čitanje članka, donosimo nekoliko objašnjenja vezano uz korištenu terminologiju:- crta i točka = elementi,- slova, brojke i znakovi = karakteri.

Kako se neki engleski izrazi ne mogu prevesti na hrvatski, za njih autor u članku koristi izraze uvriježene među radioamaterima:- el. keyer = elektronac,- paddle = ručka,- lever = ručica.

OSNOVNE KARAKTERISTIKEGlavni su zahtjevi bili strogo definirani od strane Bere i Dakija, a ostalo je autor razradio prema standardima za telegrafiju.

Korištenje elektroncem treba biti krajnje jednostavno, bez puno mogućnosti koje drugi elektronci imaju, a koje jednom QRQ telegrafistu jednostavno nisu potrebne. Zbog toga su svi parametri CW koda definirani prema standardu i ne mogu se mijenjati.Nisu implementirane nikakve funkcije za CW natjecanja jer se danas za tu svrhu koriste odgovarajući programi na PC računalima.

Elektronac treba omogućiti vježbe kucanja, vježbe korektnih pauza između karaktera i riječi te potaknuti telegrafiste da koriste „squeeze“ tehniku kucanja.Slika 1. QRQ keyer u „akciji“



Osnovne karakteristika razvijenog elektronca:- mod rada: standardni ili ultimatic

ako se kuca „squeeze“ tehnikom,- brzina kucanja: 5...100 WPM

(riječi u minuti), podesiva vanjskim potenciometrom u koracima od 1 WPM do brzine od 36 WPM, a nakon toga u koracima po 2 WPM,

- odnos točka – crta: 1:3,- pauza između dva elementa: 1 točka,- automatsko generiranje pauze između

karaktera/riječi (auto spacing):da, može se onemogućiti,

- automatska pauza između karaktera: 3 točke,

- automatska pauza između riječi: 7 točaka,- frekvencija tona za „monitoriranje“:

600...2 000 Hz, podesiva u koracima od 5%,- valni oblik tona za „monitoriranje“:

sinus, amplitudno moduliran,- audio pojačalo: 1 W (zvučnik 8 Ω),

vanjski potenciometar za glasnoću,- priključak za slušalice: 2, mogućnost

povezivanja s audio-izlazom radio-stanice,- memorija: jedna, kapacitet oko 16 riječi,- TX izlaz: tranzistorski ili reed relej,- minimalno trajanje impulsa na ulazima

za točku/crtu: 3 μs,- vrijeme propagacije impulsa crta/točka

na CW izlaz: tranzistorski izlaz – 20 μs, reed relej izlaz – oko 1,5 ms(ovisno o tipu releja),

- maksimalna greška brzine kucanja: < 0,5% ako je podešena frekvencija oscilatora,

- napajanje: 220 VAC ili 13,8 VDC,- potrošnja: tipično 0,3 W, maksimalno 2 W

pri punoj glasnoći monitora.

UltimAtic ALGORITAMPrvo donosimo nekoliko uvodnih riječi o ultimatic algoritmu, koji je radioamaterima uglavnom nepoznat.

Ultimatic algoritam, kao i kasnije razvijen iambic algoritam, podržavaju „squeeze“ (u prijevodu – stiskanje) tehniku kucanja. Osnovna ideja „squeeze“ tehnike kucanja je mogućnost istovremenog stiskanja ručice za crte i ručice za točke kako bi se smanjio broj pritiskanja ručica potrebnih za generiranje CW koda nekog karaktera. Smanjenjem pokreta ruke smanjuje se umor nakon dužeg kucanja i može se lakše postići veća brzina kucanja.

„Squeeze“ tehniku kucanja i ultimatic algoritam generiranja CW koda razradio je John Kaye, W6SRY. Davne je 1953. godine objavio u QST magazinu relejni sklop The „Ultimatic“ – a key with a Memory, a 1955. godine cijevni elektronac The All-Electronic „Ultimatic“ Keyer, koji je u sebi imao integriranu ručku s dvije ručice. Ručka s dvije ručice,kao zasebni element, pojavila se tek 1964. godine.

Iambic algoritam, koji je svima poznat, razradio je John Curtis, K6KU. 1968. godine izradio je poluvodički elektronac TK-38. Kasnije je John čak razvio nekoliko tipova integriranih krugova za iambic algoritam. To je najvjerojatnije i razlog zašto se iambic algoritam toliko raširio i zašto danas sve radiostanice imaju interni elektronac koji se koristi iambic algoritmom. Ali to je i glavni razlog zbog čega vrlo malo radioamatera koristi „squeeze“ tehniku kucanja jer iambic algoritam zapravo ne omogućuje kucanje svih karaktera tom tehnikom.

Kako ultimatic algoritam generira CW kod? Za razliku od iambic algoritma, koji u slučaju istovremenog pritiska ručice za točke i ručice za crte naizmjence generira točke i crte, ultimatic algoritam će generirati jednu točku i niz crta. Moguće kombinacije:- U slučaju stiskanja obje ručice generirat će

se element za koji je ručica prva pritisnuta, a zatim će se kontinuirano generirati suprotni element tako dugo dok se ručica tog elementa ne otpusti. Nakon toga nastavit će se ponovno generirati prvi element do trenutka otpuštanja i te ručice.

- Sa jednom ručicom kontinuirano stisnutom, može se ubaciti jedan ili više suprotnih elemenata pritiskom i druge ručice u bilo kojem trenutku.

- Kada se obje ručice otpuštaju zajedno, zadnji element koji će se generirati definiran je s ručicom koja je bila zadnja pritisnuta.

Kako bi princip bio što lakše razumljiv evo nekoliko primjera generiranja CW koda ultimatic algoritmom:? - Prvo smo pritisnuli ručicu za točke i

elektronac je počeo generirati točke. Za vrijeme generiranja druge točke pritišćemo i ručicu za crte – počinju se generirati crte. Obje ručice su stisnute. Za vrijeme generiranja druge crte otpuštamo ručicu za crte i elektronac ponovno generira točke. Za vrijeme generiranja druge točke otpuštamo i ručicu za točke.

1 - Pritišćemo ručicu za točke i odmah zatim ručicu za crte. Elektronac počinje s generiranjem točke i nastavlja s generiranjem crta. Ručice možemo držati stisnute do trenutka generiranja četvrte crte i istovremeno otpuštamo obje. Ili, ručicu za točke možemo otpustiti u bilo kojem trenutku i držati pritisnutu samo ručicu za crte do trenutka generiranja četvrte crte kada i nju otpuštamo.

Q - Pritisnuli smo ručicu za crte. U toku generiranja druge crte, na trenutak pritisnemo i ručicu za točke. Po završetku druge crte generira se jedna točka i nastavlja se s generiranjem treće crte. U tom trenutku otpuštamo i ručicu za crte.

Kako ručica jednog elementa ne treba biti otpuštana da se omogući generiranje suprotnog elementa, pritiskanje ručica može biti puno opuštenije sa svim vrstama preklapanja koje nisu vremenski kritične. Postoji jedan i samo jedan zahtjev, a to je da slijed pritiskanja obje ručice mora biti ispravan kako bi se ispravno generirao CW kod svakog karaktera.

PREDNOSTI UltimAtic ALGORITMAKako bi prednosti Ultimatic algoritma bile što jasnije autor je napravio malu analizu kucanja svih karaktera. Slova E, H, I, M, O, S i T te brojke 0 i 5 uvijek se kucaju pritiskom samo jedne ručice i nije ih potrebo razmatrati.- Jedan „squeeze“ (istovremeno stiskanje

i otpuštanje obje ručice) dovoljan je za kucanje slova A, B, D, J, N i W te brojke 1 i 6. Kod iambic algoritma to su samo slova A, C i N te znakovi točka, zarez, točka-zarez, plus).

- Svi ostali, ranije nenavedeni karakteri mogu se otkucati s kontinuirano pritisnutom ručicom početnog elementa u CW kodu. Kod iambic algoritma to je moguće samo za slova F, G, K, L, Q, R, U, V i Y te brojke 4 i 9.

- više od dva pritiska na ručice potrebna su samo za slovo C te znakove zagrade, točka, točka-zarez, kroz, plus, zarez.

Po broju pritisaka na ručice ultimatic algoritam je efikasniji od iambic algoritma, osim za slovo C i znakove „.“, „;“ i „+“ (točka, točka-zarez, plus). Osim toga, ultimatic algoritam omogućuje kucanjesvih karaktera „squeeze“ tehnikom, dok se kod iambic algoritma slova B, D, J, P, W, X i Z, brojke 1, 2, 3, 6, 7 i 8 te znakovi crtica, upitnik, zagrade, jednako, kroz, uskličnik, zarez uopće se ne mogu otkucati „squeeze“ tehnikom jer je prilikom kucanje potrebno otpustiti ručicu suprotnog elementa, tj. mora ih se otkucati standardnim načinom.

Iz svega navedenog lako se može zaključiti zašto vrlo malo radioamatera koristi „squeeze“ tehniku kucanja kada iambic algoritam koji koristi većina elektronaca ne omogućuje kucanje svih karaktera istom tehnikom.

SHEMANa slici 1. je prikazana shema elektronca, inačica 2. Inačica 1 nema konektor za eksterno napajanje 13,8 VDC.

Na prvi pogled shema izgleda složeno jer 2/3 elemenata na shemi pripada monitoru kucanja. Ipak, sklop nema teško nabavljivih komponenata tako da ga nije problem izraditi.



Slika 2. Shema



„Srce“ elektronca je mikrokontroler Microchip PIC 16F688. Ovaj mikrokontroler je odabran iz nekoliko razloga:- interni oscilator frekvencije 8 MHz,- 10-bitni A/D pretvarač,- 14-pinsko kućište,- niska cijena,- autor ga je imao na „lageru“, hi.

12 ulazno/izlaznih linija, koliko ima 16F688, sasvim je dovoljno da se mikrokontroler poveže s ulaznim i izlaznim signalima te R2R mrežom za generiranje sinusnog signala monitora.

Ručka se priključuje na elektronac preko konektora CONN5 (Ø 6,3 mm). Signali za crte i točke vode se na ulazne linije mikrokontrolera preko RF filtara L1/C10 i L2/C11, koji će eliminirati moguće RF smetnje inducirane u kabelu ručke. Brzina kucanja podešava se potenciometrom P1 kojim se mijenja napona na analognom ulazu AN0. Pomoću 64 naponske razine definirane su 64 brzine kucanja u rasponu od 5 do 100 WPM. Otpornici R7 do R16 tolerancije 1% formiraju 5-bitnu R2R mrežu pomoću koje se generira sinusni valni oblik signala monitora kucanja. Kondenzatori C12 i C13 imaju funkciju filtra niskog propusta kojim se eliminira frekvencija diskretizacije sinusnog signala. C15 je filtar visokog propusta koji umanjuje udio same frekvencije CW koda u monitorskom signalu i smanjuje amplitudu sinusnog signala.

Potenciometrom P2 regulira se glasnoća monitora. Kao NF pojačalo upotrebljen je integrirani krug TDA2822 koji se uglavnom koristi u Soundblaster zvučnicima za PC računala. Ovaj integrirani krug je odabran iz razloga što je lako nabavljiv, ne zahtjeva simetrično napajanje i u sebi ima dva NF pojačala, koja su u ovom slučaju spojena u most kako bi se uz relativno nizak napon napajanja od 10 V dobila što veća izlazna snaga za pogon internog zvučnika od 8 Ω.

Preklopom S3 interni zvučnik se može isključiti i slušati monitor kucanja u

slušalicama koje se priključuju u jedan od dva konektora CONN3 ili CONN4 (Ø 3,5 mm). Konektori su spojeni paralelno kako bi se omogućilo povezivanje priključka za slušalice na radiostanici s elektroncem. Time je omogućeno da se u istim slušalicama može slušati CW signal iz prijamnika, a prilikom predaje CW signal monitora iz elektronca, a ne onoga u radiouređaju koji je u većini slučajeva lošije kvalitete.

CW izlaz koji može biti tranzistorski ili reed relej dostupan je na konektoru CONN2 (Ø 3,5 mm). Obratite pažnju na „ili“. Odabir tipa CW izlaza vrši se promjenom položaja kratkospojnika na mostiću J1 koji ima 3 pina. Ako se koristi tranzistorski izlaz, kratkospojnikom treba spojiti pinove 1 i 2, a u slučaju reed relej izlaza, pinove 2 i 3. Korištenjem reed releja može se osigurati galvansko odvajanje radiostanice i elektronca, odnosno dobiti beznaponski kontakt koji može biti potreban u nekim nestandardnim slučajevima. Reed relej skraćuje CW impulse za približno 0,5 ms i unosi vremensko kašnjenje od približno 1,5 ms, ovisno o tipu korištenog reed releja. Vremensko kašnjenje posljedica je vremena potrebno za zatvaranje kontakta, a skraćenje posljedica kraćeg vremena potrebnog za otvaranje nego zatvaranje kontakta reed releja. Skraćenje impulsa značajnije utječe na pravilno trajanje elementa CW koda tek pri velikim brzinama kucanja (točka će biti kraća oko 4% kod 100 WPM), dok vremensko kašnjenje nema nikakvog utjecaja. Možda bi posebno osjetljivo uho moglo primijetiti kašnjenje i to samo ako se koristi monitor u radiostanici.

Predviđeno je da se elektronac primarno napaja s 220 VAC. Međutim, elektronac se može preko konektora CONN1 napajati iz radiostanice ili izvora kojim se ista napaja.

Tranzistor Q1 stabilizira i filtrira napon napajanja NF pojačala, a 5 V za napajanje

PIC-a dobiva se iz integriranog stabilizatora 7805 koji može biti zamijenjen sa 78L05 (ako ga imate na svom „lageru“). Potrošnja PIC-a je svega nekoliko mA. Zelena LED dioda služi za indikaciju uključenja jer je prekidač napajanja smješten na stražnjoj strani kutije.

Elektronac ima samo dva tipkala, S1 - [PLAY] i S2 - [REC], a njihova će funkcija biti opisana u daljnjem tekstu (kao i funkcija mostića J2).

Na shemi elektronca mogli ste primijetiti i tipkalo S5 - [TX REQ]. Tipkalo je opcija, nije prijeko potrebno za rad elektronca, ne utječe na njegov rad i korisnik ga može dodati ako želi. Tipkalo služi za ručno zatvaranje CW izlaza čime će se radiostanica prebaciti u predaju i dobiti stalni val nosilac za podešavanje linearnog pojačala. Tipkalo se može pritisnuti u bilo kojem trenutku i držati stisnuto koliko dugo telegrafistu treba.

IzRADATiskana pločica dimenzija 96,5 × 141 mm dizajnirana je za ugradnju u metalne kutije „Economica E“ dimenzija 100 × 150 × 55 mm talijanskog poduzeća hifi-2000 (www.hifi-2000.com) i može se naručiti izravno od proizvođača. Ako se na domaćem tržištu pronađe metalna kutija sličnih dimenzija i konstrukcije, autor će tiskanu pločicu drage volje redizajnirati. Da bi izrada u „kućnoj radinosti“ bila što lakša, tiskana pločica je jednostrana. Sve komponente, osim internog zvučnika i prekidača mrežnog napajanja, smještene su na tiskanu pločicu i time je broj žica za povezivanje sveden na minimum. Prilikom izrade tiskane pločice treba voditi računa o točnim dimenzijama kako bi se, nakon učvršćivanja pločica na prednju i stražnju ploču kutije, kutija mogla zatvoriti poklopcima. Svi elementi leme se direktno na pločicu, osim PIC-a. Na njegovo mjesto treba zalemiti 14-pinsko podnožje da se po potrebi PIC može lako izvaditi i po potrebi preprogramirati. Svi elementi leme

Slika 3. Tiskana pločica Slika 4. Raspored elemenata



se s gornje strane tiskane pločice počevši od najnižih (podnožje za PIC, NF pojačalo, otpornici, diode, itd.) do najviših (konektori, elektroliti, potenciometri, transformator). Samo se LED dioda lemi s donje strane pločice i to tek nakon montaže na prednju ploču kutije. Ako elektronac planirate napajati samo iz nekog eksternog izvora 13,8 VDC transformator, Gretz i osigurač izostavite. Također, nećete trebati prekidač i kabel za mrežno napajanje.

Rupe na prednjoj i stražnjoj ploči kutije buše se prema priloženim nacrtima koji se ispišu na papir, izrežu i umetnu s unutarnje strane svake ploče. Točkalom označite mjesta bušenja, izbušite rupe odgovarajuće veličine, a rupu za prekidač i kabel za mrežno napajanje izrežite rezbarskim lukom. Ako ste odlučili ugraditi tipkalo S5, izbušite odgovarajuću rupu na mjestu koje ste sami odabrali.

Isti nacrti ispisani na transparentnu foliju koriste se kao prednja i stražnja maska. Na nacrtima su prikazane zrcalne slike kako bi se nakon učvršćenja folije tekstovi nalazili sa strane aluminija te se ne bi mogli obrisati dodirivanjem prstiju. Foliju nije potrebno lijepiti na aluminij, već samo privremeno učvrstiti komadićima ljepljive trake (dok se nožićem ne izrežu rupe). Foliju će držati matice konektora i prekidač na stražnjoj strani, odnosno matice potenciometara i plastični držač LED diode na prednjoj strani kutije.

Nakon bušenja i rezanja rupa na aluminiju i folijama, možete započeti montažu. Prvo se montiraju LED dioda na prednju i prekidač za mrežno napajanje na stražnju ploču. Nakon toga na tiskanu pločicu učvršćujemo prednju i stražnju ploču. Matice konektora i potenciometara ne zatežite prejako da se folije ne počnu deformirati. Zatim učvrstite prekidač S3 i njegove nožice povežite s tiskanom pločicom komadićima žice koji su vam ostali nakon rezanja nožica otpornika. Sada se može montirati i opcijsko tipkalo S5 i žicama spojiti na priključne točke I6 i I7 na tiskanoj pločici.

Mrežni kabel na koji je navučen komadić termo bužira koji će pojačati izolaciju na mjestu prolaska kroz aluminij, provucite kroz stražnju ploču i rupu na tiskanoj pločici. Kabel na mjestu prolaska kroz tiskanu pločicu vezicom osigurajte od izvlačenja. Korištenje trožilnog kabela za napajanje kojim bi se masa elektronca povezala sa zaštitnim vodičem mreže se ne preporuča! Objašnjenje slijedi u poglavlju Povezivanje s radiostanicom. Jednu žicu, na koju ste navukli komadić termo bužira, zalemite na kontakt prekidač, a drugu na priključnu točku I1 na tiskanoj pločici. Drugi kontakt prekidača spojite komadićem žice, na koji ste također navukli termo bužir,

s priključnom točkom I2. Termo bužire navucite na kontakte prekidača čime će biti zaštićeni od slučajnog dodira. Ako nemate prikladnog termo bužira, kontakte zaštitite na neki drugi način jer su direktno izloženi dodiru dok je kutija otvorena.

Sad još ostaje montaža i spajanje zvučnika. Ovisno o obliku i visini zvučnik se može učvrstiti na poklopac kutije ili na tiskanu pločicu (na njoj je ostavljeno dovoljno slobodnog prostora upravo za to). Prilikom učvršćivanja treba voditi računa da zvučnik „legne“ na poklopac kutije. Tako će se dobiti najveća glasnoća, a kutija elektronca će ujedno biti i zvučna kutija. Zvučnik pravokutnog oblika visine do 4 cm iz nekoga starog zvučnika za PC otpora 8 Ω je najbolji odabir. Ako je visina zvučnika manja od 4 cm na tiskanu pločicu prvo zalijepite tvrđu spužvu odgovarajuće visine pa zatim na nju zalijepite zvučnik (time ćete dobiti potrebnu visinu). Prilikom lijepljenja pazite da magnet zvučnika ne dodiruje niti jednu komponentu na tiskanoj pločici – posebno pazite da to ne bude osigurač za 220 V. Zvučnik ne mora biti na sredini kutije. Ovisno o obliku, veličini i položaju zvučnika na poklopcu kutije izbušite nizove rupa Ø 6 mm u razmaku od 10 mm. Plus pol zvučnika spaja se na priključnu točku I4, a minus na I5. Prema podacima proizvođača integriranog kruga TDA 2822 zvučnici otpora manjeg od 8 Ω se ne preporučaju u slučaju mosnog spoja i mogu izazvati povećanu potrošnju, odnosno oscilacije NF pojačala.

PROGRAMSKA PODRŠKAProgramski paket kojim je definiran rad elektronca prilično je kompleksan i podijeljen je u nekoliko programa i potprograma:- program za inicijalizaciju,- program za obradu prekida (interrupt),- glavna programska petlja za izvođenje

ultimatic algoritma,- potprogram za generiranje točke,- potprogram za generiranje crte,- potprogram za generiranje pauza,- potprogram za promjenu brzine kucanja,- program za upis poruke u RAM memoriju,- program za kucanje poruke upisane u

RAM memoriji,- program za podešavanje frekvencije

signala monitora,- program za kucanje trenutačno

namještene brzine,- potprogram za generiranje sinusnog oblika

i amplitude monitorskog signala,- program SETUP.

Prilikom uključenja elektronca i dovođenjem napajanja na PIC prvo se pokreće program za inicijalizaciju kontrolnih registara PIC-a. Time se mikrokontroler priprema za rad u određenom hardverskom okruženju. Kako bi se postigla što veća brzina izvođenja

programa koristi se maksimalna frekvencija internog takt oscilatora od 8 MHz. Program za inicijalizaciju upisuje u RAM memoriju i podatke spremljene u EEPROM memoriji PIC-a. Po završetku inicijalizacije i vremenske zadrške od približno 1 s elektronac će brzinom od 20 WPM otkucati pozivni znak korisnika koji je PIC naručio i na taj način javiti da je spreman za rad.

Program za obradu prekida detektira promjene stanja na ulazima za točku i crtu. Minimalno trajanje impulsa na ovim ulazima koje mikrokontroler može ispravno detektirati iznosi 3 μs, što je dovoljno kratko da se detektira svaka promjena stanja mehaničkih kontakata ručica koji zbog svoje inercije ne mogu proizvesti tako kratke impulse. Program također ima vrlo važnu funkciju eliminacije „istitravanja“ koje se javlja kod zatvaranja mehaničkih kontakata ručica. Da bi program mogao točno detektirati koji impuls (za točke ili crte) je došao prvi, vremenski razmak između impulsa mora biti veći od 20 μs. I ovo vrijeme je toliko kratko da je praktički nemoguće prstima istovremeno pritisnuti obje ručice s takvom preciznošću.

Glavna programska petlja na temelju podataka primljenih od programa za prekide poziva potprograma za generiranje točki, crta i pauza u skladu s ultimatic algoritmom generiranja CW koda. U vremenskim periodima kada niti jedna ručica nije pritisnuta, glavna programska petlja svakih 100 ms poziva potprogram za promjenu brzine kucanja i omogućava telegrafistu da u pauzi između dvije poruke promijeni brzinu kucanja i slijedeću poruku započne kucati većom ili manjom brzinom. Brzina kucanja može se mijenjati i u toku kucanja, ali to nema smisla raditi.

Slika 5. Izgled sastavljenog QRQ keyera



AUTOMATSKO GENERIRANJE PAUzA – AUto spAcinGU glavnoj petlji također je potprogram za generiranje pauze između karaktera i riječi, ovisno u stanju mostića J2. Ako je J2 otvoren, program ubacuje pauze između karaktera i riječi točnoga vremenskog trajanja. Korištenje ove funkcije može bitno popraviti kvalitetu kucanja i pomoći telegrafistu da stekne osjećaj o pravilnom vremenskom trajanju određene pauze. Pravilne pauze između karaktera i riječi najveći su problem prilikom kucanja. Svaki elektronac osigurat će pravilan vremenski oblik CW koda, dok je vremensko trajanje pauza prepušteno telegrafistu (on obično pauze nepotrebno produžuje).

Da bi program generirao pravilnu pauzu između karaktera, telegrafist tu pauzu treba samo „naznačiti“, tj. ručice za točku i crtu ne smiju biti pritisnute u vremenskom intervalu dužem od jedne, ali kraćem od 3 točke. Svaka pauza kraća od 3 točke biti će vremenski produžena na točno 3 točke i potom će početi generiranje CW koda slijedećeg karaktera. Ako telegrafist napravi vremensku pauzu dužu od 3 točke, program će generirati pauzu između riječi dužine 7 točaka i zatim će početi generiranje CW koda prvog karaktera u slijedećoj riječi. Uz malo vježbe, počevši s kraćim pauzama od standardnih, telegrafist može brzo savladati korištenje auto spacing funkcije i podići kvalitetu svog kucanja.

Ova programska funkcija može se onemogućiti premošćivanjem mostića J2 kratkospojnikom. Tada će pauze između karaktera i riječi ovisiti o stilu kucanja telegrafista.

Mostić J2 se nalazi na tiskanoj pločici i za promjenu njegovog stanja treba skinuti poklopac kućište elektronca.

UPISI PORUKE U RAM MEMORIJUProgram za upisivanje poruke u RAM memoriju aktivira se pritiskom tipkala [REC] u trajanju od približno 1 s. Aktivaciju programa elektronac će javiti kucanjem slova „S“. Prije upisana poruka će biti obrisana i memorija je spremna za upis nove poruke. Za vrijeme upisa CW izlaz nije aktivan! Kapacitet memorije je 320 elemenata. Točka, crta i pauza između karaktera zauzimaju jednu, a pauza između riječi tri memorijske lokacije. U prosjeku, kapacitet je oko 16 riječi, što bi trebalo zadovoljiti većinu potreba. U memoriju se upisuje sve što telegrafist kuca i ne vrši se nikakva provjera ispravnosti CW koda kako bi se omogućilo spremanje poruka u kojima se koriste specijalni znakovi bilo koje abecede ili alfabeta. Za vrijeme upisa funkcija auto spacing je uvijek aktivna i pauze između karaktera treba samo kratko „naznačiti“, a pauze između riječi slobodno

produžiti jer u zapisu neće biti duže od 7 točaka. Telegrafisti koji kucaju stilom dužih pauza između karaktera imat će problema prilikom upisa jer će program te pauze shvaćati kao pauze između riječi. Uz malo vježbe problem bi trebao biti brzo riješen.

Iz programa za upis poruke izlazi se kratim pritiskom tipkala [REC]. Elektronac će otkucati slovo „R“ i spreman je za rad. Brzina kojom se poruka upisuje nije bitna i preporuča se upis manjom brzinom da se smanji mogućnost pogreške. Krivo upisana poruka ne može se popravljati, mora se obrisati i upisati ponovno!

Iskorištenje cijelog kapaciteta memorije elektronac javlja kucanjem slova „R“ i automatski prekida upis. Sve što je upisano do tog trenutka ostat će memorirano. Gašenjem elektronca upisana poruka se briše i prilikom ponovnog uključenja u memoriji će biti poruka spremljena u EEPROM-u. Poruka iz EEPROM-a može se bez gašenja elektronca ponovno prebaciti u RAM tako da se nakon aktivacije programa za upis kratko pritisne tipkalo [PLAY]. Elektronac će otkucati slovo „R“ i sam izaći iz programa za upis.

KUCANJE PORUKE UPISANE U RAM MEMORIJIProgram za kucanje poruke upisane u memoriju aktivira se kratkim pritiskom na tipkala [PLAY]. Upisana poruka kucat će se brzinom odabranom potenciometrom za brzinu. Kucanje poruke može se prekinuti u pauzama između karaktera ili riječi kratkim pritiskom ručice za crtu ili točku.

PODEŠAVANJE FREKVENCIJE SIGNALA MONITORAProgram za podešavanje frekvencije signala monitora aktivira se istovremenim pritiskom tipkala [REC] i [PLAY]. Tipkalo [REC] treba stisnuti prije tipkala [PLAY]. Čim se program aktivira iz internog zvučnika, odnosno u slušalicama, čut će se stalan signal monitora. Frekvencija signala se mijenja pomoću ručica za crte i točke. Pritiskom na ručicu za crte frekvencija signala će se smanjivati, a pritiskom na ručicu za točke povećavati. Frekvencija se može mijenjati u rasponu od 600 do 2 000 Hz u koracima od oko 5%. Kada se podesi željena frekvencija, program za podešavanje se prekida kratkim pritiskom tipkala [REC]. Podatak o odabranoj frekvenciji se upisuje u EEPROM memoriju i zapamćen je do slijedeće mogućee promjene.

KUCANJE TRENUTAČNO NAMJEŠTENE BRzINEProgram za kucanje podatka o trenutačnoj brzini kucanja aktivira se istovremenim pritiskom tipkala [REC] i ručice za crte.

Tipkalo [REC] treba stisnuti malo prije ručice za crte. Elektronac počinje kucati brzinom od 20 WPM podatak o trenutačno odabranoj brzini izraženoj u WPM ovisno u trenutnom položaju potenciometra za brzinu. Brzina u WPM-u se izračunava prema izrazu: WPM = 2,4 × n n – broj točaka otkucanih u jednoj sekundi

Program je aktivan toliko dugo koliko je stisnuta ručica za crte. Držeći stisnutu ručicu za crte možete mijenjati položaj potenciometra za brzinu i točno namjestiti željenu brzinu kucanja.

MONITOR KUCANJAKvalitetan monitor kucanja je vrlo bitan za telegrafiju općenito, a osobito pri većim brzinama kucanja. Zvučni signal monitora je jedina povratna informacija telegrafistu o tome što radi rukom i zato će o kvaliteti te informacije ovisiti i kvaliteta kucanja. Ako je zvučna informacija loša kucanje će biti otežano i s greškama.

Signal monitora treba biti „čist“, sa što manje harmonika i „mekan“, sa što manjim „kliksevima“. „Prljav“ i „tvrd“ zvuk monitora umara QRQ telegrafista, navodi ga na pogreške i smanjuje maksimalnu moguću brzinu kucanja.

Kako bi se postigla što viša kvaliteta monitora kucanja, ovaj elektronac koristi digitalno generiran sinusni valni oblik signala koji je još dodatno amplitudno moduliran. Sinusni oblik daje „čistoću“, a amplitudna modulacija „mekoću“ signala monitora.

Sinusoidu signala monitora generira potprogram koji mijenja logička stanja izlaza RC0 – RC4 spojenih na R2R mrežu frekvencijom 32 puta višom od frekvencije signala monitora. Na izlazu R2R mreže dobiva se niz stepenastih naponskih razina koje se mijenjaju po sinusnoj funkciji. Nakon filtriranja frekvencije diskretizacije i atenuacije dobiva se „ispeglani“ sinusni signal odgovarajuće amplitude i frekvencije, koji se preko potenciometra za glasnoću dovodi na NF pojačalo.

Slika 6. Valni oblik signala monitora i CW izlaza



Svaki impuls signala monitora za točku i crtu je amplitudno moduliran, zaobljen, na početku i kraju da se „kliksevi“ smanje na najmanju moguću mjeru. Impuls signala monitora vremenski je nešto kraći od samog CW impulsa što ovisi o frekvenciji signala i brzini kucanja. Pri manjim brzinama kucanja ovo skraćenje je zanemarivo. Međutim, skraćeni impulsi monitora imaju pozitivan učinak na telegrafista prilikom kucanja velikim brzinama. Smanjuje se mogućnost pogrešaka i telegrafist se „navlači“ na brže kucanje.

SPREMANJE PORUKE UPISANE U RAM MEMORIJI U EEPROM MEMORIJUKako bi korisnik elektronca mogao poruku koju učestalo koristi trajno spremiti i RAM memoriju koristiti za upis privremenih poruka koje će se automatski obrisati prilikom gašenja elektronca, u programski paket elektronca dodan je program SETUP koji poruku u RAM memoriji trajno sprema u EEPROM memoriju. Program SETUP se koristi također za podešavanje frekvencije oscilatora o čemu će biti riječi kasnije. Pokretanje programa namjerno vremenski traje 5 s i program je aktivan samo 3 s kako ga telegrafist ne bi slučajno pokrenuo (a ako ga i pokrene, da se program sam brzo prekine).

Program SETUP se pokreće istovremenim pritiskom tipkala [REC] i ručice za točke. Tipkalo [REC] nakon toga možemo otpustiti, a ručicu za točke treba držati stisnutu toliko dugo (približno 5 s) dok elektronac ne otkuca poruku „SETUP“. Sada u roku od 3 s treba ponovno kratko pritisnuti tipku [REC], elektronac će otkucati „MSG “ i poruka u RAM-u upisati će se u EEPROM. Završetak procedure upisivanja elektronac javlja kucanjem slova „R“. Potom će izaći iz SETUP programa i ponovno je spreman za normalan rad.

Jednom spremljena poruka u EEPROM može se u svakom trenutku ovim postupkom promijeniti, a i trajno obrisati ako se prvo obriše poruka u RAM-u i u EEPROM spremi prazna poruka. Microchip deklarira milijun ispravnih upisa u EEPROM.

PODEŠAVANJE FREKVENCIJE INTERNOG OSCILATORAPIC 16F688, kao i mnogi drugi novi tipovi PIC-eva, ima interni oscilator frekvencije 8 MHz i zbog toga nije potrebno koristiti eksterni kristal. Eksterni kristal ima puno točniju rezonantnu frekvenciju, ali u ovom slučaju točnost internog oscilatora zadovoljava (pogotovo nakon podešavanja frekvencije koje se izvodi programski). Frekvencija se može mijenjati u koracima od približno 60 kHz i nakon podešavanja oscilatora greška brzine CW koda će biti ispod ±0,5%.

Postupak podešavanja frekvencije oscilatora nije previše komplicirana i svatko ga može sam izvršiti. Ovdje će biti opisan jedan od mogućih postupaka koji ne zahtjeva nikakve specijalne mjerne uređaje i obavlja se pomoću PC računala s ugrađenom audio-karticom i jednim od freeware programa za snimanje audio-signala u kojem se može izmjeriti vrijeme trajanja određenog dijela snimljenog audio-zapisa.

PIC nema izlaz iz internog oscilatora na kojem bi se mogla mjeriti frekvencija pa se mjerenje vrši indirektno, mjerenjem vremena trajanja impulsa na CW izlazu (isključivo tranzistorski izlaz) ili impulsa monitora (bilo koji tip CW izlaza) snimanjem na PC računalu. Autor za podešavanje koristi freeware program Audacity skinut s interneta pa će taj način biti opisan. Audacity se relativno jednostavno koristi i pokazao se odličnim za ovu namjenu. Ovim se putem zahvaljujem volonterima širom svijeta koji su napisali Audacity.

Kada je sva vanjska oprema potrebna za podešavanje spremna postupak može započeti. Za podešavanje frekvencije oscilatora ponovno se koristi program SETUP koji se pokreće istovremenim pritiskom tipkala [REC] i ručice za točke (već opisano kod spremanja poruka u EEPROM). Nakon otkucane poruke „SETUP“ u roku od 3 sekunde treba pritisnuti tipkalo [PLAY]. Ulazak u rutinu podešavanje frekvencije biti će javljeno porukom „OSC“. Frekvencija oscilatora se povisuje pritiskanjem ručice za točke, a smanjuje pritiskanjem ručice za crte. Nema vremenskog ograničenja i rutina je aktivna tako dugo dok se iz nje ne izađe kratkim pritiskom tipkala [REC].

Prvi korak u podešavanju oscilatora je inicijalno mjerenje vremena trajanja točaka kako bi se odredila trenutačna frekvencija oscilatora. Mikrofon se približi zvučniku monitora i snimi prvi niz od 11 točaka. U Audacityu se pokrene snimanje (tipka s crvenim kružićem u sebi) i zatim pritisne tipkalo [PLAY] na elektroncu. Elektronac će otkucati 11 točaka brzinom od 20 WPM. Nakon toga zaustavimo snimanje (tipka sa smeđim kvadratićem u sebi). Pri brzini od 20 WPM točka plus pauza od jedne točke trebaju trajati 120 ms što znači da vrijeme između početka 1. točke i početka 11. točke treba iznositi 1,2 s. Mjeri se niz od 10 točaka zbog veće preciznosti mjerenja. U Audacityu mišem približno odaberete to snimljeno područje i ono će postati tamno sive boje. U polju na dnu ekrana gdje piše „Selection“ u zagradama se nalazi vrijeme koje je bitno za podešavanje. Pomoću tipke „Zoom In“ (povećalo sa znakom +) „rastegnite“ audio-snimku toliko da se mogu vidjeti sinusoida signala monitora. Klizačem lijevo-desno pronađite početak tamno sivog područja i mišem ga točno namjestite na

početak sinusoide u 1. točci. Isto učinite s krajem tamno sivog područja koje namještate na točno isto mjesto u 11. točci. Nastojite biti što precizniji jer o tome ovisi preciznost mjerenja. Očitajte vrijeme u zagradama. Od očitane vrijednosti oduzmite 1,2 i rezultat podijelite s 0,01. Dobiveni broj orijentacijski pokazuje koliko puta će trebati pritisnuti jednu od ručica, a predznak koju ručicu treba pritiskati. Ako je broj pozitivan, toliko puta treba pritisnuti ručicu za točke, a ako je negativan, ručicu za crte. Ako je broj veći od 15 negdje ste pogriješili (15 je maksimalni broj koraka za promjenu frekvencije oscilatora). Nakon što ste izračunati broj puta pritisnuli odgovarajuću ručicu ponovite postupak snimanja i mjerenja vremena. Sada bi očitana vrijednost trebala biti vrlo blizu 1,2 s. Ako je odstupanje vremena manje od ±0,005 s podešavanje frekvencije je završeno. Ako je razlika veća, izvršite dodatnu korekciju još kojim pritiskom odgovarajuće ručice i ponovite snimanje i mjerenje dok ne dobijete vrijednost najbližu 1,2 s (bez obzira da li je veća ili manja od 1,2). Postupak završavamo kratkim pritiskom tipkala [REC]. Elektronac će otkucati slovo „R“ i izaći iz programa SETUP.

Možda se ovaj opisani postupak čini dugotrajnim i kompliciranim. Međutim, treba ga proći samo jednom jer će korekcija frekvencije oscilatora ostati trajno zapamćena. Naravno, mjerenje vremena elemenata CW koda može se vršiti i na druge načine i na drugim brzinama tako da svaki korisnik, ovisno o tome čime raspolaže, može postupak podešavanja frekvencije prilagoditi opremi kojom raspolaže. Vrijem trajanja točaka na bilo kojoj brzini može se izračunati pomoću prije navedene formule za WPM. Ako svoj elektronac želite imati stalno točno kalibriran možete s vremena na vrijeme izvršiti kontrolu i po potrebi izvršiti korekciju frekvencije oscilatora opisanim postupkom.

Ako nije važno da je brzina kucanja bude precizno podešena, postupak ne morate niti izvršiti. U tom slučaju točnost brzine kucanja trebala bi biti unutar ± 5%.

TESTIRANJEKada je izrada elektronca završena, može se pristupiti testiranju. Provjerite da li su sve komponente ispravno zalemljene i pravilno orijentirane (diode, integrirani krugovi, Gretz, elektroliti, itd.). Provjerite da li ste zalemili most koji povezuje klizač potenciometra za brzinu s nožicom 13 PIC-a!Nakon temeljite vizualne provjere priključite mrežno napajanje, prebacite prekidač S3 u položaj za interni zvučnik – SP, namjestite potenciometar za glasnoću na sredinu i uključite elektronac prekidačem za napajanje. LED dioda na prednjoj ploči će zasvijetliti i nakon otprilike jedne sekunde iz zvučnika će se čuti kucanje pozivnog znaka



brzinom od 20 WPM signalom frekvencije oko 1 kHz. Osnovno testiranje je ovime završeno. Isključite napajanje i montirajte poklopce kutije. Ako se elektronac nije javio kucanjem negdje ste pogriješili prilikom lemljena ili neka od ugrađenih komponenata nije ispravna. Kako su svi elektronci koje je autor izradio proradili od prve ne može vam pomoći nekim općim savjetom. Ispravnost svakog PIC-a prije isporuke autor je provjerio i moguće greške treba tražiti u krugovima napajanja ili NF pojačalu. U slučaju problema javite se autoru za konkretan savjet.

Nalijepite priložene gumene nožice na donji poklopac kutije i vijcima ga pričvrstite s prednjom i stražnjom pločom. Prije zatvaranja kutije gornjim poklopcem provjerite kratkospojnike na mostićima J1 (tranzistorski/reed relej izlaz) i J2 (auto spacing da/ne) da li su u željenom položaju.

Kada ste kutiju potpuno zatvorili priključite ručku, uključite elektronac i provjerite da li su ručice za točku i crtu ispravno spojene. Prema standardu, kontakt za točke spaja se na vrh, a za crte na ring konektora. U slučaju da su vam točke i crte zamijenjene, zamijenite žice u konektoru ili na samoj ručki. Kada ste provjerili ispravan priključak ručke, možete početi kucati i upoznati se s funkcijama elektronca. Provjerite rad potenciometra za brzinu i glasnoću i podesite frekvenciju signala monitora prema prije navedenim uputama. U ovoj fazi možete priključiti slušalice, prebaciti prekidač S3 u položaj PH i poslušati monitor u slušalicama. Ako želite da brzina kucanja bude točna, provedite opisani postupak podešavanja frekvencije oscilatora.

Autor je pripremio mali podsjetnik koji se ispiše na odgovarajuću naljepnicu i prilijepi na donji poklopac elektronca kako bi telegrafistu uvijek bio pri ruci (ako se ne može sjetiti kako se aktivira određena funkcija koju rjeđe koristi). Simboli korišteni u podsjetniku bi svakom trebali biti lako razumljivi. U podsjetniku nije navedeno kako se ulazi u program za podešavanje frekvencije oscilatora jer se ta funkcija nikada ne koristi u normalnom radu.

POVEzIVANJE S RADIO-UREđAJEMNakon što ste se malo poigrali s elektroncem treba ga povezati s radio-uređajem i izvršiti testiranje CW izlaza. Povezivanje se može izvesti na nekoliko načina (ovisno o želji korisnika i tipu uređaja).

Prvi način povezivanja predviđa da će se elektronac povezati s radio-uređajem pomoću dva kabela. Prvi, „upravljački“ kabel, povezuje CW izlaz (Out) s ulazom za ručku (Key) na radio-stanici i služi za aktiviranje predajnika dok drugi, „audio“ kabel, povezuje ulaz za slušalice (Phones) s izlazom za slušalice (Phones) na radio-stanici i omogućava slušanje prijamnika i monitora elektronca u istim slušalicama. Korištenjem ovog načina povezivanja masa elektronca i masa radio-stanice povezani su preko spojnih kabela! Zbog toga autor korisnicima predlaže da povezivanje izvedu na ovaj način jer osigurava ispravno uzemljenje elektronca (galvansko je odvajanje od mreže osigurano transformatorom).

Ako radio-uređaj ima izlaz 13,8 V za napajanje manjih eksternih potrošača taj izlaz se može, umjesto mrežnog napajanja, iskoristiti za napajanje elektronca koji će se onda uključiti i isključiti zajedno s uređajem. Ili, elektronac spojite na napajanje uređaja ako je ono vanjsko i ima mogućnost priključka drugih potrošača.

Kada su mase oba uređaja međusobno spojene, korištenje reed releja kao izlaznog elementa elektronca nema smisla jer tranzistorski izlaz osigurava pravilniji (u vremenskom smislu) CW izlaz.

Prilikom korištenja tranzistorskog izlaza, „upravljački“ i „audio“ kabel su jednaki i mogu se koristiti standardni kabeli s Ø 3,5 mm sa stereo konektorima na oba kraja. Takvi kabeli koriste se za povezivanje PC audio-kartica i video-monitora koji u sebi imaju ugrađene zvučnike i/ili mikrofon i mogu se kupiti „prefabricirani“ u trgovinama s PC opremom. Ako je konektor za ručku, odnosno slušalice na radio-stanici Ø 6,3 mm iskoristite adaptere Ø 6,3 mm/Ø 3,5 mm za priključak kabela ili sami izradite kabele s odgovarajućim konektorima.

Treba naglasiti da prije povezivanja elektronca s radio-uređajem u meniju uređaja treba promijeniti dva parametra:- isključiti interni elektronac,- isključiti interni monitor.

Drugi način povezivanja predviđa potpuno galvansko odvajanje elektronca i uređaja. U ovom slučaju „audio“ kabel se ne smije koristiti, a kao CW izlaz mora biti odabran reed relej. Da bi se osiguralo galvansko odvajanje CW izlaza od mase elektronca, kontakti reed releja su spojeni na vrh i ring Ø 3,5 mm stereo konektora i „upravljački“ kabel treba posebno izraditi. U ovom slučaju je poželjno da se masa elektronca uzemlji spajanjem na uzemljenje u PPS-u.

Treći način povezivanja je kombinacija prvog i drugog načina, a primjenjuje se u slučaju da radio-uređaj treba beznaponski kontakt na ulazu za ručku. Ovaj slučaj se prije svega može pojaviti kod uređaja starije proizvodnje koje u sebi nemaju interni

elektronac. Kao CW izlaz se koristi reed relej i „upravljački“ kabel treba izraditi prema opisu navedenom u drugom načinu povezivanja, dok se „audio“ kabel može koristiti kako je navedeno u prvom načinu povezivanja.

zAKLJUČAKBero, 9A5KR, i Daki, 9A2WJ, su tjednima testirali dva prototipa elektronca, što u eteru, što „na hladno“ i vrlo povoljno se izjasnili o postignutim karakteristikama. Poručili su da ga svakako napravite i isprobate u radu s radio-uređajem, odnosno za vježbanje telegrafije. Sitni bugovi koji su se pojavili u tokurazrade programskog paketa su otklonjeni i sve funkcije elektronca provjerene.

Elektronac je vrlo jednostavan za korištenje, a raspon brzine kucanja omogućuje da ga koriste svi, od apsolutnih početnika do vrhunskih QRQ telegrafista. Prema izjavama ljudi koji su ga isprobali, nema nikakvog prilagođavanja na elektronac – „uključiš i kucaš“. Telegrafist ne mora mijenjati stil kucanja ili ručku kojom kuca.

S obzirom na to da u Hrvatskoj, koliko je autoru poznato, nitko ne kuca „squeeze“ tehnikom jer gotovo niti jedan elektronac ne podržava ultimatic algoritam, algoritam je ispitan samo na manjim brzinama (ipak, nema razloga da potpuno ispravno ne radi i na najvećim brzinama). Elektronac bi trebao potaknuti telegrafiste da pokušaju kucati „squeeze“ tehnikom i iskoriste neosporne prednosti ultimatic algoritma koji je posve neopravdano bačen u zaborav. Telegrafisti početnici koji još nisu savladali niti jednu tehniku kucanja imaju priliku korištenjem ovog elektronca naučiti kucati „squeeze“ tehnikom.

Izrada elektronca je jednostavna, ne zahtijeva veliko znanje o elektronici i velike bravarske vještine. Ispravno zalemljene elektroničke komponente, točno izbušene i izrezane rupe je sve što se od graditelje očekuje. Troškovi materijala se kreću oko 300 kn i trebali bi biti prihvatljivi svim potencijalnim graditeljima. PIC se može nabaviti kod autora koji će prilikom programiranja upisati pozivni znak naručioca. Autora možete kontaktirati na [email protected].

Ovim putem autor se još jednom zahvaljuje Dakiju, 9A2WJ, i posebno Beri, 9A5KR, koji su pomogli prijedlozima i višetjednim testiranjem izrađenih elektronaca.

Nacrte u mjerilu 1:1 i ostale materijale možete naći na adresi:

www.hamradio.hr/ radiohrs/RadioHRS_2010_2

HRS



Uz obilne snježne radosti, koje i nisu pretjerano razveselile operatore na

nedostupnijim lokacijama, ovo jedino međunarodno KV natjecanje u organizaciji Hrvatskoga radioamaterskog saveza donijelo je brojna uzbuđenja na KV opsezima.

Sveukupno je zaprimljeno 783 dnevnika, čime opća sklonost povećanja broja sudionika u natjecanju nastavlja uzlaznom putanjom. Usporedbe radi, 2008. godine je zaprimljeno 652 dnevnika, dok je 2007. godine zaprimljen 581 dnevnik.

U bazu održanih veza kroz pristigle dnevnike učitano je preko 200 000 veza, što je povećanje za oko 30 000 veza u odnosu na prethodnu godinu. Od navedene brojke, 17 241 veza je održana s 9A postajama.

Tijekom natjecanja ukupno je bila aktivna 91 postaja iz 9A, dok je 51 postaja poslala svoj dnevnik veza.

Najveći broj evidentiranih veza je, kao i lani, bio na 7 MHz opsegu i to njih 64 644. Slijedi ga opseg 3,5 MHz sa 60 004 veze. Zamjetan je i porast broja održanih veza na 14 MHz opsegu, što nam daje nadu u konačan dolazak novoga Sunčevog ciklusa, a samim time i bolje propagacije na gornjim opsezima.

Najviše aktivnih DXCC entiteta uočeno je također na 7 MHz – ukupno 91, a slijedi ga opseg 14 MHz s 81 entitetom. Ukupan broj aktivnih DXCC entiteta neovisno o opsegu došao je do brojke 111.

Prema kategorijama, najviše sudionika u ovom natjecanju je bilo u kategoriji jedan

Croatian CW Contest 2009.Rekordan broj dnevnika ove godine

HRVATSKE POSTAJE

Više operatora Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A800VZ 1 692 7 942 240 1 906 080 9A7T 1 039 4 728 227 1 073 256 9A5D 1 111 3 706 194 718 964 9A5Y 840 3 018 151 455 718 9A1CIG 698 2 450 143 350 350 9A1DFG 12 46 9 414

Jedan operator, svi opsezi, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A7V 1 472 7 216 222 1 601 952 9A5K 1 399 6 352 219 1 391 088 9A1UN 1 424 5 428 249 1 351 572 9A3B 1 334 5 976 209 1 248 984 9A4M 140 574 47 26 978 9A3XV 82 278 30 8 340

Jedan operator, svi opsezi, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A8A 514 1 838 110 202 180 9A2BW 430 1 624 113 183 512 9A2MF 463 1 640 93 152 520 9A2HQ/P 340 1 294 94 121 636 9A5V 345 1 134 95 107 730 9A3SM 153 526 49 25 774 9A3QB 119 458 50 22 900 9A9R 204 430 42 18 060 9A2JG 82 292 33 9 636 9A3TU 66 194 35 6 790 9A3FO 6 629

Jedan operator, svi opsezi, QRP Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A2TN/QRP 419 1 630 87 141 810 9A2EY 320 1 136 80 90 880 9A8MM 39 114 13 1 482

Jedan operator, 1,8 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A1CCY 427 2 292 46 105 432

Jedan operator, 1,8 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A3ZA 166 766 33 25 278 9A4WY 100 406 28 11 368

Jedan operator, 3,5 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A5CW 706 3 524 62 218 488 9A0AA 695 3 342 58 193 836 9A2JK 497 2 294 47 107 818

Jedan operator, 3,5 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A5RJ 409 1 792 43 77 056 9A7B 295 1 284 40 51 360

Jedan operator, 7 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A5MT 767 4 058 65 263 770 9A2R 769 3 740 69 258 060 9A2VR 759 3 912 63 246 456

Jedan operator, 7 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A6C 410 1 822 50 91 100 9A2HM 260 1 218 46 56 028 9A4BA 227 584 36 21 024 9A5SM 101 318 31 9 858 9A2FW 54 274 20 5 480 9A3DML 49 188 19 3 572 9A3LN 41 222 12 2 664

Jedan operator, 14 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A2KD 306 944 47 44 368 9A5TO 1 2 1 2

Jedan operator, 14 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A5BB 33 92 17 1 564

Jedan operator, 21 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A7R 157 512 38 19 456

Jedan operator, 21 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A3VM 148 474 30 14 220 9A4W 127 384 32 12 288

Jedan operator, 28 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9A1CFN 4 12 3 36

SWL Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat 9ARS25 25 25 25

KVUREĐUJE: Ivo Novak, 9A1AA

Ranko, 4O3A, zadovoljan nakon natjecanja u svom kutku 9A1UN lokacija


STRANE POSTAJE

Više operatora Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat K1LZ 1 001 4 484 200 896 800 YT5TT 1 200 3 165 204 645 660 RK9QWZ 434 1 781 94 167 414 OK2RAC 393 1 068 109 116 412 PA6OI 224 517 70 36 190 RK4CWQ 173 458 70 32 060 F6FYA 227 346 70 24 220 SN9K 105 336 35 11 760 YU1ML 99 438 25 10 950 YU1AAV 93 239 42 10 038

Jedan operator, svi opsezi, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat RD3AF 1 555 4 280 238 1 018 640 4O3A 1 354 3 767 228 858 876 E74A 1 391 3 820 210 802 200 DK6XZ 1 203 3 407 223 759 761 RG3K 1 219 3 126 202 631 452 RA3CM 1 103 3 038 198 601 524 HA8IH 1 091 2 992 169 505 648 UA3QPA 974 2 509 182 456 638 OQ5M 931 2 410 179 431 390 RO4W 954 2 279 185 421 615

Jedan operator, svi opsezi, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat RX9AM 937 4 244 187 793 628 DJ1YFK 1 048 2 966 212 628 792 YT1TA 939 2 336 196 457 856 SJ2W 971 2 417 185 447 145 RA3EG 933 2 538 176 446 688 RW9CW 659 2 946 142 418 332 S52OP 745 2 056 190 390 640 UA9BX 559 2 623 132 346 236 RK3IM 767 2 031 169 343 239 RN3QP 758 1 977 150 296 550

Jedan operator, svi opsezi, QRP Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat RA9CEX 353 1 659 87 144 333 RA6DB 495 1 160 123 142 680 UA6LCJ 432 1 243 111 137 973 HA8DM 514 1 366 101 137 966 OK2BYW 431 1 124 122 137 128 RA1QD 421 1 198 108 129 384 RW3AI 401 1 119 114 127 566 YP6C 358 1 126 100 112 600 RW6FO 358 1 032 102 105 264 SP2DNI 379 1 020 95 96 900

Jedan operator, 1,8 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat E70T 370 1 018 49 49 882 UX7CQ 249 680 41 27 880 LY2J 256 670 41 27 470 SP2LNW 221 606 37 22 422 LY3BB 230 606 33 19 998

Jedan operator, 1,8 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat DR800GRZ 213 428 37 15 836 RA3ZC 168 474 32 15 168 OK2BFN 152 424 35 14 840 UA6AX 152 386 34 13 124 E75A 162 344 34 11 696

Jedan operator, 3,5 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat LY7M 600 1 760 61 107 360 LY5W 578 1 704 62 105 648 UA9SP 377 2 008 43 86 344 UA3MIF 526 1 518 50 75 900 YU7U 441 1 254 51 63 954

Jedan operator, 3,5 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat LZ5XQ 442 1 256 45 56 520 UT7XX 378 980 46 45 080 UT3L 360 1 036 43 44 548 RA3DEQ 347 968 44 42 592 UR3LPM 345 926 43 39 818

Sponzori i dobitnici plaketa u 2009. godini

Dobitnici plaketa, 9A postajeKategorija Plasman Sponzor Dobitnik

Više operatora 1. mjesto Krešimir Kovarik, 9A5K 9A800VZ 2. mjesto HRS 9A7T 3. mjesto HRS 9A5DJedan operator, svi opsezi, velika snaga 1. mjesto Rolando Milin, 9A3MR 9A7V 2. mjesto HRS 9A5K 3. mjesto HRS 9A1UNJedan operator, svi opsezi, mala snaga 1. mjesto Radioklub Kaštilac, 9A1CIG 9A8A 2. mjesto HRS 9A2BW 3. mjesto HRS 9A2MFJedan operator, svi opsezi, QRP 1. mjesto Damir Justra, 9A3VV 9A2TNJedan operator, 1,8 MHz, velika snaga 1. mjesto RK Daruvar, 9A1HCD/9A4D 9A1CCYJedan operator, 3,5 MHz, velika snaga 1. mjesto Davor Kucelin, 9A1UN 9A5CWJedan operator, 7 MHz, velika snaga 1. mjesto RK Dubrovnik, 9A1BHI/9A5D 9A5MTJedan operator, 14 MHz, velika snaga 1. mjesto Ivica Novak, 9A1AA 9A2KDJedan operator, 21 MHz, velika snaga 1. mjesto Tomislav Kelava, 9A4W 9A7RJedan operator, 28 MHz, velika snaga 1. mjesto Goran Grubišić, 9A6C 9A1CFN

Dobitnici plaketa, izvan 9AKategorija Plasman Sponzor Dobitnik

Multi operators World RK Belišće, 9A1KDE/9A3B K1LZMulti operators Europe RK Vidova Gora, 9A1CFN/9A7B YT5TTMulti operators Asia Eugen Čalopa, 9A7V RK9QWZSingle op., All bands, High power World Mate Botica, 9A4M RD3AFSingle op., All bands, High power Europe Krešimir Kovarik, 9A5K 4O3ASingle op., All bands, High power Asia Leon Kanzler, 9A9L RV9LMSingle op., All bands, High power North America Mladen Vukšić, 9A2NA N4AFSingle op., All bands, High power South America Nikola Bratoš, 9A6DX P43JBSingle op., All bands, High power Oceania Aleksandar Jugović, 9A3XV ZM2BSingle op., All bands, Low power World Stjepan Đurin, 9A8A RX9AMSingle op., All bands, Low power Europe RK Varaždin, 9A1HDE/9A7A DJ1YFKSingle op., All bands, Low power Africa Patrik Hrvatin, 9A5CW EA8CNSingle op., All bands, Low power Asia RK Tule i Vužić, 9A1HBC/9A7T RW9CWSingle op., All bands, Low power North America Branko Gracin, 9A7YY W9OA/9Single op., All bands, Low power South America Nikola Bratoš, 9A6DX PU9OSBSingle op., All bands, Low power Oceania Emir Mahmutović, 9A6AA YB1ALLSingle op., All bands, QRP World Hrvoje Horvat, 9A6XX RA9CEXSingle op., 1,8 MHz, High power World Vladimir Talan, 9A2DM E70TSingle op., 1,8 MHz, Low power World Mirko Vurušić, 9A2F DR800GRZSingle op., 3,5 MHz, High power World Zlatko Matičić, 9A2EU LY7MSingle op., 7 MHz, High power World Davor Vukelić, 9A3AAX RL4RSingle op., 7 MHz, Low power World Nikola Bratoš, 9A6DX RK9AXSingle op., 14 MHz, High power World Zoran Vukosav, 9A3Y UN9GDSingle op., 14 MHz, Low power World Nikola Bratoš, 9A6DX RA9APSingle op., 21 MHz, High power World Tomislav Sanić, 9A5TO UN9L

9A band breakdown

Poz. znak Kategorija Rezultat Veza Množitelji 160 80 40 20 15 10

9A800VZ MS 1 906 080 1 692 240 156/35 417/46 632/69 406/55 79/34 2/1

9A7T MS 1 073 256 1 039 227 134/34 318/51 297/5 201/53 84/26 6/6

9A5D MS 718 964 1 111 194 112/28 270/38 286/43 392/51 50/20 2/2

9A7V SOAB HP 1 601 952 1 472 222 157/34 363/43 489/63 378/58 80/20 5/4

9A5K SOAB HP 1 391 088 1 399 219 60/23 351/45 468/61 401/58 116/29 3/3

9A1UN SOAB HP 1 351 572 1 424 249 141/31 384/53 432/69 328/58 134/34 6/4

9A3B SOAB HP 1 248 984 1 334 209 115/29 375/47 445/58 338/50 60/23 3/3

9A8A SOAB LP 202 180 514 110 0/0 196/32 194/40 112/32 12/6 0/0

9A2BW SOAB LP 183 512 430 113 22/12 126/28 141/34 122/33 18/5 1/1

9A2MF SOAB LP 152 520 463 93 0/0 227/38 154/37 80/16 2/2 0/0

KV


Jedan operator, 7 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat

RL4R 768 2 428 72 174 816 YU1UN 783 2 448 64 156 672 YT7DQ 647 1 916 64 122 624 UP7A 439 2 180 56 122 080 OH6M 629 1 746 60 104 760

Jedan operator, 7 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat

RK9AX 450 2 242 47 105 374 HA1AG 457 1 330 61 81 130 RW9CD 253 1 378 46 63 388 YO4AB 355 1 098 44 48 312 SV2KBS 322 854 51 43 554

Jedan operator, 14 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat

UN9GD 448 1 231 51 62 781 YU1DW 500 846 54 45 684 E77DX 457 698 61 42 578 EX2X 334 807 46 37 122 S59ZZ 402 656 55 36 080

Jedan operator, 14 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat

RA9AP 321 919 51 46 869 RX9FB 246 702 41 28 782 UA9LT 209 576 48 27 648 EA8AVK 235 679 40 27 160 RW3XM 313 547 47 25 709

Jedan operator, 21 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat UN9L 144 417 37 15 429 RA0AA 135 406 28 11 368 UN6P 99 271 31 8 401 LY2BNL 4 1 3 3

Jedan operator, 21 MHz, mala snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat RU9WZ 137 342 36 12 312 UA1AFT 46 97 23 2 231 RA3XEV 24 71 11 781 RL3DR 30 32 19 608 LU8QT 27 40 10 400

Jedan operator, 28 MHz, velika snaga Poz. oznaka Veza Bodovi Množitelji Rezultat YT9A 9 23 5 115 RU6CQ 8 8 7 56

KV

Na kraju, prvo mjesto odnosi Eugen, 9A7V, drugi je Krešo, 9A5K, a treći prošlogodišnji pobjednik Davor, 9A1UN. Ivo, 9A1AA, radeći pod pozivnom oznakom 9A3B završio je kao četvrti s „drvenom medaljom“ (zanimljivo je da je imao više bodova nego drugoplasirana postaja u kategoriji više operatora). U istoj kategoriji, ali malom snagom, prvo mjesto odnosi uporni „deda Mark“, 9A8A, dok su iza njega završili Ivica, 9A2BW, na drugom i Franjo, 9A2MF, na trećem mjestu. Vidljiv je i porast aktivnosti u QRP kategoriji u kojoj ove godine prvo mjesto odlazi Franji, 9A2TN, u Osijek.

Zanimljiva se promjena dogodila i u kategoriji jedan operator, 7 MHz, velika snaga u kojoj je Željko, 9A2R, nakon UBN provjere morao prepustiti prvo mjesto boljem pa je pobjednik u toj kategoriji ove godine Marin, 9A5MT.

Više informacija o samim rezultatima možete pronaći na web stranici natjecanja na adresi www.9acw.org.

Kao i prošle, i ove se godine velik broj članova i klubova odazvao se pozivu na sponzoriranje plaketa pobjednicima natjecanja. Svima se zahvaljujemo.

I ove nas godine čeka veliki posao oko contest marketinga, a nadamo seda će nam i propagacije malo pomoći kako bismo konačno čuli brojke preko 2 000 u natjecanju.

Svaka veza je više nego potrebna i zato pozivamo sve operatore da se uključe u ovo naše jedino međunarodno KV natjecanje kako bi se u njemu čulo što više 9A postaja.

HRS-ov HF menadžer Krešimir Kovarik, 9A5K

operator, svi opsezi, mala snaga. Ova je opća sklonost prisutna i u Hrvatskoj i u svijetu.

O REzULTATIMAU konkurenciji postaja iz Hrvatske, naočigled je situacija prije UBN provjere bila prilično jasna. Međutim, sama provjera je donijela ponešto uzbuđenja i promjena u plasmanu u kategorijama jedan operator,svi opsezi, velika snaga i jedan operator,7 MHz velika snaga.

U kategoriji više operatora, već nekoliko godina dominira ekipa Radiokluba Varaždin, pod različitim prigodnim znakovima. Tako je i ove godine prvo mjesto pripalo ekipi 9A800VZ, a slijede ih ekipe Radiokluba Tule i Vužić, 9A7T, i Radioklub Dubrovnik, 9A5D. Kategorija jedan operator, svi opsezi, velika snaga ove je godine donijela dosta uzbuđenja i prilično veliku konkurenciju.

Algis, LY7M Antenski sustav operatora RD3AF


Kažu da se „krivac“ uvijek vraća na mjesto događaja. Tako smo i mi, članovi

Croatian Contest Cluba, ponovo došli u Kraljevicu da, između ostalih aktivnosti i događanja, obilježimo drugi rođendan našeg Kluba koji je službeno nastao u Kraljevici 14. travnja 2008. godine odlukom Izvršnog odbora HRS-a.

Da Klub ima sve više članova i simpatizera, osim činjenice da je broj članova u proteklih godinu dana sa 113 porastao na 149 sada već 151), pokazuje i broj kolega koje su nazočile predstavljanju rada Kluba koja je održana u sklopu Susreta u Kraljevici, u subotu 10. travnja. Bilo je lijepo vidjeti gotovo punu salu ljudi koji vole KV natjecanja.

Od ukupnog broja članova 23 su klupske postaje, a 126 je osobnih postaja. Drago nam je da se i broj članova izvan 9A povećao i sada ih je osam: DO6SR, E72A, E77A (9A4X), E79D (9A4AE), K2AAW (9A2AW), N5CRO, VE3ZIK i Z35X.

Broj sudionika iz 9A u KV natjecanjima u laganom je porastu pa smo slobodni vjerovati da je za to, barem djelomično, zaslužan i CRO CC zbog stalne promocije natjecanja, najavom natjecanja ili objavom rezultata na www.cro-cc.net portalu.

Croatian Contest Club – 730 dana poslije

Piše: Ivo Novak, 9A1AA

Uistinu je lijepo vidjeti u rezultatima jednoga CQ WW 38 hrvatskih postaja u CW i 36 u SSB natjecanju, 35 postaja u natjecanju RSGB IOTA ili 24 postaje u Russian DX natjecanju. No, unatoč tim lijepim brojkama, možda je najbolji pokazatelj porasta aktivnosti činjenica da nas sve više ima i u „malim“ natjecanjima te da i ona vrlo malo poznata natjecanja rijetko prolaze bez sudjelovanje barem jedne 9A postaje.

Previše bismo prostora zauzeli ako bismo htjeli nabrojati sve vrhunske rezultate članova Kluba postignute u protekle dvije godine, no bilo bi nepravedno barem nakratko nespomenuti pobjede naših članova u svjetskom i europskom plasmanu u najpopularnijim natjecanjima CQ WW DX: 9A0AA, 9A1P, 9A3B, 9A5W, E77A i CQ WPX: 9A1A, 9A1V, 9A3MA, 9A3VM, 9A3XV, 9A7A (9A60A, 9A800VZ), 9A7T i 9A9L.

U nekim svjetskim i europskim natjecanjima postoji kategorija „klubovi“ u kojoj se zbrajaju rezultati svih članova kluba (koji su u dnevniku označili svoju pripadnost klubu). Plasman u kategoriji „klubovi“ ovisi isključivo o rezultatima članova pa je i idealna prilika da svojom

aktivnošću doprinesete što boljem rezultatu (a time i plasmanu) CRO CC-a. Uspjeh Kluba, osim kroz plasman, trebamo promatrati i kroz odnos koliko je članova Kluba sudjelovalo, a koliko ih je prijavilo svoj rezultat za Klub. Kada taj odnos u postotcima bude preko 90% vjerujte da će i plasman biti više nego dobar.

Od kada je CRO CC (kao radno tijelo HRS-a) nositelj organizacije rada 9A0HQ bilježimo i dva odlična nastupa 9A0HQ ekipe u IARU HF Championshipu. Dvije godine zaredom, nakon tri „sušne“ u kojima našeg tima nije bilo. Prošlogodišnji plasman, 7. mjesto, isti je kao i pretprošlogodišnji, ali je ostvareni rezultat daleko bolji, posebice ako znamo koliko smo problema imali sa sastavljanjem ekipe. I ovoga puta su volja i želja naših momaka bile iznad tehničke superiornosti „bezvoljnih“. S ova dva vrlo zapažena nastupa 9A0HQ ekipe pokazali smo (i dokazali) sebi i drugima da rezultat nije slučajnost već da je plod timskog rada. Ove godine će se ekipa „srca vatrenog“ pojaviti u IARU HF Championshipu treći puta zaredom što se do sada nije dogodilo. Kakav će biti plasman ne znamo, ali možemo obećati fer i sportsku borbu do zadnjeg atoma snage (i naše i one iz lineara, hi).

Na web portalu Kluba na www.cro-cc.net(o čemu ste više mogli pročitati u prošlom broju) pored svih informacija potrebnih contesterima možete pronaći(Glavni izbornik -> O CRO CC) i Pravilnik o radu Kluba. Da biste postali članom Kluba potrebno je popuniti on-line pristupnicu.Vaš najveći doprinos aktivnosti i promidžbi Kluba (bili vi član ili simpatizer) bit će vaš rad u natjecanjima i slanje vašeg dnevnika s upisanim „Croatian Contest Club“ na za to predviđeno mjesto…

GL in Contest’s!

KV

Dosadašnji nastupi 9A0HQ ekipe

Godina Plasman Rezultat Veza Množitelja

1997. 5. 9 476 400 9 960 318

2001. 9. 12 107 259 10 944 369

2003. 7. 13 085 082 11 305 423

2004. 6. 15 473 855 14 138 421

2008. 8. 16 911 463 15 443 437

2009. 7. 20 882 073 16 347 487

Plasmani CRO CC u kategoriji klubova i nacionalnoj kategoriji

Natjecanje Plasman Rezultat

CQ WW 160m 2009. 18. 4,0 mil. bodova

CQ WW WPX RTTY 2009. 7. 11 mil. bodova

CQ W WPX 2009. 9. 85,6 mil. bodova (32 loga)

RUSSIAN DX C 2009. 5. 36,8 mil. bodova (12 logova)

EU HF C 2009. 13. 1,5 mil. bodova (17 log)

SCC RTTY C 2009. 32. 173 tisuće bodova

CQ WW DX C 2008. 11. 40,2 mil. bodova

www.cro-cc.net

CRO-CC portal


Jedan operator, CW/SSB, QRP Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. OK7CM 495 444 2. HA5BKV/p (HA1CW) 476 000 3. HG1W (HA1WD) 462 738 4. OK2BYW 281 952 5. OM7DX 232 854Jedan operator, CW/SSB, LP

Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. UT2UZ 1 332 954 2. RU6CQ 1 193 084 3. VE3DZ 1 187 130 4. F6HKA 983 178 5. W5ZL 779 736Jedan operator, CW/SSB, HP

Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. 4L0A (UU0JM) 3 239 784 2. RA3CO 2 996 266 3. RG9A (UA9AM) 2 888 291 4. RS3A (RA3CW) 2 338 635 5. RG6G (RW6HX) 2 261 136Jedan operator, SSB, QRP

Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. HA5KDQ/P (HA5NB) 203 010 2. PE2KP 92 225 3. TI5N (W8QZA) 68 052 4. SQ2DYF 45 506 5. RA3AD 39 795Jedan operator, SSB, LP

Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. IZ2FOS 789 504 2. UW8M (UX3MR) 761 172 3. EF1W (EA1WS) 649 080 4. RW1CW 557 504 5. N1UR 516 436

IARU HF World Championship 2009.Iako je 24. sunčev ciklus tek na početku

to se nije previše odrazilo na prostiranje na višim opsezima tijekom prošlogodišnjeg IARU HF Championshipa. Ponovo je bilo „živo“ na svih šest opsega, a s 3 404 primljena dnevnika postavljen i novi rekord koji je za 6,4 % viši nego dotadašnji (iz 2007. godine).

Najviše veza tijekom natjecanja ponovo se moglo odraditi na 20-metarskom opsegu, a slijedio ga je 40-metarski opseg s vrlo dobrim prilikama. Koliko su bila dobra E-sporadic otvaranja u Europi i Sjevernoj Americi na 10 i 15-metarskim opsezima najbolje pokazuju rezultati nekih HQ postaja gdje se broj veza kod nekih kretao oko 3 tisuće na 21 MHz i preko 2 tisuće na 28 MHz. Unatoč svemu, nije bilo novih rekorda u svjetskoj konkurenciji.

U prošlogodišnjem natjecanju su se mogle odraditi postaje iz 49 zona po ITU podjeli što je smanjenje za 1, odnosno dvije u odnosu na 2008. i 2007. godinu. I ovoga puta najveća aktivnost bila je iz naše, 28. zone, što nam pri ovakvom načinu bodovanja baš i ne ide u prilog. Druga najaktivnija zona bila je zona 29. s brojem sudionika gotovo dvostruko manjim nego iz 28. zone! Treća je, već po običaju, sjevernoamerička zona 8.

IARU HF Championship i nakon prošlo-godišnjeg natjecanja ostaje natjecanje za ljubitelje male snage. I u 2009. godini najviše sudionika, njih 58%, radilo je u jednoj od kategorija mala snaga CW, SSB ili mix vrstama rada.

I u kategoriji HQ postaja postavljen je novi rekord po broju ekipa koje su sudjelovale u natjecanju. Među 68 ekipa najbolja je bila njemačka ekipa DA0HQ, kojoj je trebalo preko 130% veza više (26 131 vs. 11 461) da bi pobijedila „španjolsku“ ekipu AO8HQ, koja je i ovoga puta radila s Kanarskih otoka i iskoristila sve „prednosti“ ovakvog bodovanja veza. Zanimljivo je da viceprvaka iz 2008. godine, ukrajinske ekipe EM0HQ, ovoga puta nije bilo.

Nakon prilično puno problema pri sastavljanju 9A0HQ ekipe i slaganju potrebnih (crveno-bijelih) kockica, trud se isplatio. Naša ekipa ponovo je u top-ten plasmanu, na 7. mjestu, s rezultatom od 20,8 milijuna bodova. Koliki je to napredak u odnosu na 2008. godinu govori i činjenica da bi godinu dana prije taj rezultat bio dovoljan za 2. mjesto. S rezultatom i plasmanom možemo biti zadovoljni, osobito ako znamo s kolikim članstvom raspolažu nacionalni radioamaterski savezi Njemačke, Poljske i

Plasman HQ postaja

Mj. Poz. oznaka Prijavljeno Priznato Oduzeto %

1. DA0HQ 26 223 684 25 508 500 715 184 -2,73%

2. AO8HQ 26 052 796 25 263 261 789 535 -3,03%

3. SN0HQ 24 143 906 23 403 215 740 691 -3,07%

4. OL9HQ 23 852 530 23 156 095 696 435 -2,92%

5. GB7HQ 23 351 040 22 657 658 693 382 -2,97%

6. TM0HQ 23 150 490 22 467 320 683 170 -2,95%

7. 9A0HQ 21 571 760 20 882 073 689 687 -3,20%

8. IUxHQ 21 303 260 20 732 266 570 994 -2,68%

9. S50HQ 19 289 936 18 396 669 893 267 -4,63%

10. E7HQ 18 859 120 17 867 024 992 096 -5,26%

11. YT0HQ 18 228 672 17 735 760 492 912 -2,70%

Jedan operator, SSB, HP Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. UT5UGR 2 234 581 2. KH7XS 2 074 642 3. UW5Q 1 857 910 4. US5D (UT7DX) 1 800 844 5. ES5RW 1 791 837Jedan operator, CW, QRP

Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. HG5A (HA5IW) 530 190 2. W2GD 427 064 3. OK3C (OK2ZC) 379 055 4. RA3AN 340 527 5. HA6IAM 309 468Jedan op operator CW, LP

Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. HG7T (HA7TM) 1 986 640 2. ZC4LI 1 365 298 3. EF3A (EA3KU) 1 308 300 4. EA7RM 1 228 430 5. OL6P (OK2PP) 995 775Jedan operator, CW, HP

Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. OH0R (OH2PM) 2 744 928 2. VY2ZM 2 599 324 3. 4O3A (UT5UDX) 2 414 548 4. OL3A (OK1DRQ) 1 960 497 5. UU5WW 1 911 621Više operatora

Mj. Poz. oznaka Rezultat 1. P33W 5 388 692 2. CN3A 5 061 240 3. 5B4AII 4 232 390 4. UZ2M 3 970 941 5. HG6N 3 631 264

Europske postaje su pobijedile u 8 od 11 postojećih kategorija. U kategoriji više operatora vrlo se teško može pobijediti iz Europe, odnosno, iz zona iz kojih dolazi najviše sudionika natjecanja pa je i ovoga puta pobijedila postaja iz Azije, ekipa P33W s Cipra.


SVJETSKI PLASMAN

KV



Ponovo novi rekord po broju primljenih dnevnika – 3 649, kao i 44 nova svjetska

i kontinentalna rekorda najznačajnija su karakteristika prošlogodišnjeg WPX CW natjecanja. Dobri rezultati posljedica su velikog broja množitelja koji se mogao odraditi u natjecanju (najviše 1 311, koliko ih je odradila postaja UU7J). Čak je 60 postaja odradilo preko 1 000 prefiksa, što je gotovo duplo više nego 2008. godine.

Propagacije su bile puno bolje nego u SSB natjecanju. Sporadic E učinio je 10 i 15-metarski opseg vrlo zanimljivim, a zahvaljujući „double“ i „triple hop“ efektu bilo je i DX-veza. Na nižim opsezima, poglavito 160 metara, bilo je i previše atmosferskih smetnji. Svjetski pobjednik na 160 metara, Arunas, LY2IJ, uspio je napraviti samo 15 veza s postajama izvan Europe.

U svjetskoj konkurenciji najuzbudljivije je bilo u kategoriji jedan operator, svi opsezi, gdje je Valery, EF8M (RD3AF), „za dlaku“ pobijedio Hraneta, 3V9A (YT1AD). Zanimljivo je bilo i na 7 MHz gdje je YW4D (YV1DIG) vrlo tijesno „dobio“ ZM1A (ZL3WW). Za nas je svakako bila najzanimljivija borba u kategoriji više operatora, dva predajnika gdje je, nažalost, ekipa OL0W uspjela za nešto manje od 115 tisuća bodova pobijediti naše

Rezultati CQ WW WPX CW 2009.varaždince. Oni su ovoga puta radili s prigodnom pozivnom oznakom 9A800VZ.

U prošlogodišnjem natjecanju je sudjelovala 21 postaja iz 9A što je znatno manje nego 2008. godine (32 postaje). Bez obzira na to rezultati naših predstavnika su izvrsni. Svjetski pobjednici u svojim kategorijama su: 9A1CCY (op. 9A3NM) – 3,5 MHz, velika snaga,9A3VM – 28 MHz, mala snaga,

REzULTATI 9A POSTAJA Svjetski Europski Kategorija Pozivna oznaka Rezultat Veza Množitelji plasman plasman SOAB HP T/S 9A5K 4 823 122 2 462 829 5. 3. 14 MHz 9A9A 3 950 100 2 238 924 7. 2. 7 MHz 9A5W 5 166 990 1 897 810 5. 3. 9A8A 4 505 454 1 762 774 8. 4. 9A3Y 3 185 868 1 552 679 9. 5. 9A4D (9A1AA) 2 974 738 1 445 677 9. 3,5 MHz 9A1CCY (9A3NM) 1 808 466 1 194 583 1. 1. 9A8M (9A7DM) 638 748 674 395 8. 8. 1,8 MHz 9A3B (9A2VR) 236 989 424 269 5. 5. SO AB LP 9A4KW 393 684 495 318 9A4BA 137 703 303 233 28 MHz LP 9A3VM 276 963 766 339 1. 1. 21 MHz LP 9A2NO 171 715 364 305 9A6C 32 996 194 146 14 MHz LP 9A5V 57 456 207 171 7 MHz LP 9A7T (9A2EU) 1 944 940 1 071 620 1. 1. 3,5 MHz QRP 9A9L 45 024 161 134 2. 1. SO AB HP (A) 9A1CMA (9A5TO) 294 920 421 292 28 MHz (A) 9A2U (9A3ZA) 302 168 718 353 2. 2. SO AB LP (A) 9A3XV 2 389 200 1 475 724 1. 1. M2 9A800VZ 15 041 455 5 413 1 199 2. 1.

9A7T (op. 9A2EU) – 7 MHz, mala snaga i 9A3XV – jedan operator, svi opsezi, mala snaga, assisted.Ništa manje nisu vrijedna ni 2. mjesta u svijetu koja su ostvarili 9A800VZ u M2 kategoriji, 9A9L na 3,5 MHz, QRP i 9A2U(op. 9A3ZA) na 28 MHz, assisted.Plasmane u svjetski top-ten još su ostvarili i 9A3B (op. 9A2VR), 9A3Y, 9A5K, 9A5W, 9A8A, 9A8M (op. 9A7DM) i 9A9A.

REzULTATI 9A POSTAJA

Kategorija Poz.oznaka Rezultat Veza Množ.

Jedan operator, mix, QRP 9A2EY 89 310 323 130 Jedan operator, mix, LP 9A3SM 146 452 411 164 9A2BW 44 856 206 126 9A2EU 39 960 168 111 9A3QB 17 612 123 68 Jedan operator, mix, HP 9A1DL 680 20 17 9A4W 414 22 9 Jedan operator, SSB, LP 9A6ILI 32 786 158 97 9A2QF/p 948 33 12 Jedan operator, SSB, HP 9A8M (9A7DM) 184 036 606 139 Jedan op, CW, LP 9A/VE3ZIK 592 962 1 081 222 9A2TN 187 230 493 158 9A3TU 1 378 33 26 Jedan operator, CW, HP 9A7R 529 592 974 196 9A/S51DX 29 750 189 70 Više operatora 9A2R 143 748 396 121 9A1CFN 3 1 1 R1 9A5W 695 520 1 194 184 HQ 9A0HQ 20 882 073 16 347 487

Češke čije su ekipe (iz naše 28. zone) bile i ovoga puta ispred nas. Nadamo se ne zadugo jer su vatrene kockice za ovogodišnji nastu još bolje posložene. Ohrabruje činjenica da smo svake godine sve bolji i da smo ponovo broj 1 od ekipa iz „ex YU“ okruženja.

Osim 9A0HQ ekipe, u prošlogodišnjem natjecanju

sudjelovalo je još 18 postaja iz Hrvatske, ali nažalost

bez nekih značajnijih top plasmana.Nikola, 9A5W, član

Izvršnog odbora 1. regije IARU-a, po prvi je puta

sudjelovao u natjecanju u kategoriji administrative

council stations.

KV

IARU


Više operatoraJedan predajnik 1. CS9L 20 691 183 2. C4N 18 470 529 3. RU1A 13 838 256

Dva predajnika 1. OL0W 15 156 414 2. 9A800VZ 15 041 455 3. C4I 14 632 800

Više predajnika 1. WE3C 21 910 252 2. ZW5B 20 249 325 3. UU7J 19 992 750

Jedan operator, velika snagaSvi opsezi 1. CU2X (OH2UA) 10 208 016 2. RS3A (RA3CW) 7 834 540 3. S50A 6 988 086

28 MHz 1. UW1M (UR5MW) 481 100

21 MHz 1. YT0Z (YU1ZZ) 1 392 252

14 MHz 1. IU9T (IT9GSF) 4 405 444 2. 9A9A 3 950 100

7 MHz 1. CT1JLZ (OK1RF) 6 075 936 3. 9A5W 5 166 990 4. 9A8A 4 505 454 5. 9A3Y 3 185 868 5. 9A3Y 2 974 738

3,5 MHz 1. 9A1CCY (9A3NM) 1 808 466 8. 9A8M (9A7DM) 638 748

1,8 MHz 1. LY2IJ 299 673 5. 9A3B (9A2VR) 236 989

EUROPSKI PLASMAN

Jedan operator, assisted AB IR4X (IZ3EYZ) 9 160 470 28 S57AW 403 524 21 EA5FID 384 580 14 HA9PP 3 000 404 7 YU1LA 5 555 958 3,5 S56X 1 315 146 1,8 S57M 209 040

Jedan operator, assisted, mala snaga AB 9A3XV 2 389 200 28 UR5LO 138 381 21 SP3GXH 91 590 14 YQ5Q (YO5OHO) 1 479 492 7 YU6DX 2 466 420 3,5 SQ1DWR 290 169

Jedan operator, mala snagaSvi opsezi 1. LY9A 3 413 55228 MHz 1. 9A3VM 276 96321 MHz 1. YR8B (YO8DOH) 517 40914 MHz 1. YU2A 1 959 2047 MHz 1. 9A7T (9A2EU) 1 944 9403,5 MHz 1. E77C 634 6951,8 MHz 1. HA8IB 132 508

Jedan operator, QRP AB 4O4A 1 238 895 28 ER1RR 25 092 21 SP4GFG 58 608 14 I0UZF 298 027 7 YP6C 903 495 3,5 OK1FKD 199 870 1,8 ES1CW 34 485

Jedan operator, tribander, jedan element 1. S53MM 6 170 859 2. HG8R (HA8JV) 5 798 912 3. 9A5K 4 823 122

Jedan operator, tribander, jedan element, mala snaga 1. GJ3WW 2 837 742 2. UT7NW 2 104 752 3. DK5DQ 1 762 748

Više operatoraJedan predajnik 1. RU1A 13 838 256 2. ES9C 12 562 719 3. E7DX 11 861 398

Dva predajnika 1. OL0W 15 156 414 2. 9A800VZ 15 041 455 3. DQ4W 13 533 914

Više predajnika 1. UU7J 19 992 750 2. LZ9W 17 398 059 3. LY7A 12 593 398

Jedan operator, velika snagaSvi opsezi 1. EF8M (RD3AF) 17 288 864 2. 3V9A (YT1AD) 17 115 840 3. VY2TT (K6LA) 12 878 82628 MHz 1. UP6P (UN6P) 569 430 2. UW1M (UR5MW) 481 100 3. E73O 446 22021 MHz 1. ZX5J (AI6V) 2 500 374 2. PT7CG 1 998 216 3. ZF1A (W5ASP) 1 934 42414 MHz 1. UP2L (UA9BA) 7 928 886 2. 4L8A 6 908 715 3. 6W1SJ (E78A) 6 755 364 7. 9A9A 3 950 1007 MHz 1. YW4D (YV1DIG) 6 516 515 2. ZM3A (ZL3WW) 6 437 695 3. CT1JLZ (OK1RF) 6 075 936 5. 9A5W 5 166 990 8. 9A8A 4 505 454 9. 9A3Y 3 185 8683,5 MHz 1. 9A1CCY (9A3NM) 1 808 466 2. RW2F (UA2FB) 1 612 714 3. OK2BYW 1 396 629 8. 9A8M (9A7DM) 638 7481,8 MHz 1. LY2IJ 299 673 2. OL1A 288 358 3. HA8BE 285 762 5. 9A3B (9A2VR) 236 989

SVJETSKI PLASMAN

Jedan operator, mala snagaSvi opsezi 1. VE3DZ/VP9 7 152 900 2. YM3D (TA3D) 5 092 632 3. YN2GY (K9GY) 4 744 25628 MHz 1. 9A3VM 276 963 2. US5XD 192 945 3. YR8A (YO8AXP) 183 68021 MHz 1. YV1FM 709 168 2. UA9FGJ 643 167 3. YR8B (YO8DOH) 517 40914 MHz 1. YU2A 1 959 204 2. RV9JR 1 847 004 3. C4Z (5B4AIZ) 1 734 5607 MHz 1. 9A7T (9A2EU) 1 944 940 2. ER3DX 1 722 816 3. VE1NB 1 367 6813,5 MHz 1. E77C 634 695 2. OL4W (OK1IF) 630 585 3. UT7XX 598 8581,8 MHz 1. HA8IB 1 32 508 2. TA2RC 120 269 3. YT4A 119 892

Jedan operator, QRP AB 4O4A 1 238 895 28 VR2ZQZ 88 323 21 SP4GFG 58 608 14 I0UZF 298 027 7 YP6C 903 495 3,5 OK1FKD 199 870 9A9L 45 024 1,8 ES1CW 34 485

Jedan operator, assisted AB CN3A (IK2QEI) 12 900 240 28 S57AW 403 524 9A2U (9A3ZA) 302 168 21 EA5FID 384 580 14 ZY7C (PY8AZT) 4 431 078 7 YU1LA 5 555 958 3,5 S56X 1 315 146 1,8 S57M 209 040

Jedan operator, assisted, mala snaga AB 9A3XV 2 389 200 28 UR5LO 138 381 21 UA9CAX 136 704 14 YQ5Q (YO5OHO) 1 479 492 7 4L6QC 2 910 696 3,5 SQ1DWR 290 169

Jedan operator, tribander, jedan element AB VC2A (VE3NE) 9 801 372 28 BA7IO 152 862 21 EA5FID 384 580 14 ZC4LI 4 907 424 7 N2WQ/VE3 1 907 698 3,5 HA3LI 867 141

Jedan operator, tribander – jedan element, mala snaga AB VE3DZ/VP9 7 152 900 28 UR5LO 138 381 21 Z31MM 248 159 14 C4Z (5B4AIZ) 1 734 560 7 S54A 1 353 690 3,5 RK1AX 266 630 1,8 YT4A 119 892

Pored ovih izvrsnih plasmana, postavljeno je i 8 novih 9A rekorda: 9A5W (7MHz), 9A1CCY (3,5 MHz), 9A3B (1,8 MHz), 9A7T (7 MHz, mala snaga),9A9L (3,5 MHz, QRP), 9A1CMA ( jedan operator, velika snaga, assisted) 9A3XV ( jedan operator, mala snaga, assisted) i 9A5K ( jedan operator, tribander, jedan element).

Iskrene čestitke svima na izvrsnim rezultatima i novim rekordima.

Za rezultat Croatian Contest Cluba u 2008. godini smo rekli da pokazuje lagano kretanje našeg CRO CC prema vrhu. S ponovljenim 9. mjestom 2009. godine u svjetskom plasmanu klubova i rezultatom od 85 milijuna bodova (32 dnevnika), možemo

zaključiti da CRO CC postaje konstanta u top-ten plasmanu što je izuzetno vrijedan rezultat svih koji su svoje bodove „pripisali“ našem Klubu.

Vjerujemo da će prošlogodišnji izvrsni rezultati biti pravi poticaj za još bolja ostvarenja u WPX 2010. natjecanju. Sretno svima!

Cjelovite rezultate KV natjecanja možete naći na www.cro-cc.net.

KV rezultati

KV


Posljednji puni vikend u svibnju za sve ljubitelje CW natjecanja na kratkom

valu je, vjerujemo, nadnevak na koji ih ne treba podsjećati. Naravno, toga vikenda, a ove godine je to 29./30. svibnja, održava se CQ WW WPX natjecanje koje u posljednjih desetak godina sve popularnije u svijetu, a posebice u Europi.

Jedan od razloga popularnosti ovoga natjecanja zasigurno je i veliki izbor kategorija, 56 u svjetskom i „samo“ 46 u europskom plasmanu. U ovom natjecanju posvećena je dužna pozornost kategoriji assisted (dopuštena uporaba DX-clustera, skimmera i sl.) pa se, za razliku odCQ WW natjecanja, izrađuju i top-plasmani assisted kategorija u svjetskom ieuropskom plasmanu.

WPX natjecanje je zbog svoga ograničenja vremena rada u kategorijama jedan operator na najviše 36 sati puno humanije pa se vrhunski plasmani mogu ostvarivati i s puno manjim utroškom osobne energije.

Množitelji, različiti rađeni predmetci (prefiksi) bez obzira na opseg, su glavna draž i bit ovoga natjecanja. Broj predmetaka koji se tijekom natjecanja mogu odraditi odavno je prešao tisuću pa je tako u prošlogodišnjem WPX CW natjecanju čak 60 postaja prešlo tu čarobnu brojku.

Broj veza koji se može održati tijekom natjecanja svakako ovisi i o propagacijama, posebice na gornjim opsezima. Nadamo da će nam propagacije narednih nekoliko godina, sukladno najavama o dolasku maksimuma 24. sunčeva ciklusa, biti sve bolje. Nažalost, kraj svibnja je vrijeme kada je utjecaj statičkih (atmosferskih) smetnji na nižim opsezima velik pa je i broj veza koje se mogu održati na nižim opsezima puno manji. No, ne zaboravite da sustav bodovanja favorizira rad baš na tim opsezima.

Broj postaja iz 9A koje sudjeluju u ovome natjecanju posljednjih godina je oko 20-ak, što je dosta skromno. Na sreću, rezultati koje naše postaje ostvaruju u ovome natjecanju uopće nisu skromni. Već nekoliko posljednjih godina redovno imamo pobjednike u 3, 4 kategorije u europskom, ali i u svjetskom plasmanu. U kategoriji klubovi naš Croatian Contest Club već se ustalio u top-ten plasmanu. Vjerujem da ove godine možemo nadmašiti naš najbolji rezultat od 85,6 milijuna bodova (iz 32 dnevnika) koji je ostvaren

CQ WW WPX Contest 2010. – CWPiše: Ivo Novak, 9A1AA

u prošlogodišnjem natjecanju. Da bismo to ostvarili bitan je svaki natjecateljski dnevnik i svaki bod prijavljen za naš CRO CC, a tu računamo na Vas.

Za sve kojima navedeno nije dovoljan izazov da se ozbiljno „bace“ na ovo natjecanje, donosimo listu najboljih 9A rezultata svih vremena. Kao što možete

vidjeti ima rezultata koji su trenutačno nedostižni (zbog propagacija), ali ima i onih vrlo dostižnih – kao i kategorija u kojima nitko iz 9A do sada nije sudjelovao. Vjerujem da će sve ovo biti dovoljno da nas 29. i 30. svibnja bude najviše do sada te da još jednom pokažemo (i dokažemo) da telegrafija i CW natjecanja ne izumiru. Sretno!

9A rekordi Jedan operator, velika snaga

Kategorija Pozivna oznaka Rezultat Veza Množ. God. SO AB 9A5W 6 486 588 2 938 918 2008. 28 MHz 9A5Y (9A3NM) 1 486 327 1 253 629 2002. 21 MHz 9A3GW 4 893 108 2 376 836 1999. 14 MHz 9A5W 4 443 300 2 319 900 2004. 7 MHz 9A5W 5 166 990 1 897 810 2009. 3,5 MHz 9A1CCY (9A3NM) 1 808 466 1 194 583 2009. 1,8 MHz 9A3B (9A2VR) 236 989 424 269 2009.

Jedan operator, mala snaga Kategorija Pozivna oznaka Rezultat Veza Množ. God. SO AB 9A0DX 3 124 730 2 010 686 2002. 28 MHz 9A3VM 921 195 1 157 495 2000. 21 MHz 9A3B (9A1AA) 1 550 250 1 187 585 1999. 14 MHz 9A3B (9A1AA) 2 511 600 1 644 728 2005. 7 MHz 9A7T (9A2EU) 1 944 940 1 071 620 2009. 3,5 MHz 9A240B 387 612 617 291 1996. 1,8 MHz 9A2OO 104 492 289 173 1998.

Jedan operator, QRP Kategorija Pozivna oznaka Rezultat Veza Množ. God. SO AB 9A2EY 208 572 400 273 1999. 28 MHz 9A3GU 122 976 324 244 2000. 21 MHz 9A1CEI 57 782 275 173 1995. 14 MHz 9A3GU 175 460 354 283 2003. 7 MHz 9A9L 45 024 161 134 2009.

Jedan operator, velika snaga, assisted Kategorija Pozivna oznaka Rezultat Veza Množ. God. SO AB 9A1CMA (9A5TO) 294 920 421 292 2009. 28 MHz 9A2U (9A3ZA) 613 120 479 479 2008. 21 MHz 9A1V (9A4M) 2 338 857 1 643 747 2005. 14 MHz 9A5W 2 800 060 1 797 764 2001. 7 MHz 3,5 MHz 9A4VV 6 273 54 51 2005. 1,8 MHz

Jedan operator, mala snaga, assisted Kategorija Pozivna oznaka Rezultat Veza Množ. God. SO AB 9A3XV 2 389 200 1 475 724 2009. 28 MHz 9A2U (9A3ZA) 250 368 566 326 2005. 21 MHz 14 MHz 7 MHz 9A1CHP (9A6NHH) 56 170 193 137 1998. 3,5 MHz 1,8 MHz

overlay, tribander/single element Kategorija Pozivna oznaka Rezultat Veza Množ. God. SO AB HP 9A5K 4 823 122 2 462 829 2009. 14 MHz 9A/VE3ZIK 1 665 528 1 550 696 2008. 7 MHz 9A3MA 608 685 572 385 2008. AB LP 9A0DX (9A3PA) 3 124 730 2 010 686 2002. 21 MHz LP 9A4RV 83 888 318 214 2007. AB LP Ass 9A0R (9A9R) 334 332 584 333 2008.

Više operatora Kategorija Pozivna oznaka Rezultat Veza Množ. God. MS 9A7A 10 915 020 4 364 1 044 2001. M2 9A7A 17 274 276 5 710 1 228 2006. MM 9A1A 17 925 084 6 619 1 076 1997.

KV


Ovogodišnje natjecanje održava

se u terminu od 12.00 UTC u subotu, 8. svibnja, do 12.00 UTC u nedjelju, 9. svibnja.

Posebnost ovoga natjecanja su postaje s prigodnim pozivnim oznakama koje koriste veterani Drugoga svjetskog rata, kao i množitelji po R-150-S listi (ruska inačica DXCC podjele), koju možete naći na linku: www.srr.ru/AWARD/r150s_list.php.

U natjecanju se radi CW i SSB vrstom rada na opsezima od 160 do 10 metara (bez WARC opsega).

U vezama se izmjenjuju RS(T) i redni broj veze koji počinje od 001.

Iako je službena web stranica natjecanja www.cq-m.andys.ru potpunije i svježije informacije možete pronaći na linkuwww.qrz.ru/contest/detail/126.html.

Natjecanje „U čast njegovog Veličanstva,

kralja Španjolske“ organizira URE i to u dva odvojena natjecanja: CW natjecanje (15. i 16. svibnja 2010.) i SSB natjecanje (26. i 27. lipnja 2010.) u vremenu od 12.00 UTC u subotu do 12.00 UTC u nedjelju.

Radi se na opsezima od 160 do 10 metara (bez WARC-a), a u vezama se izmjenjuju RS(T) i redni broj veze (EA postaje daju i dvoslovnu oznaku svoje provincije).

Množitelji su rađene španjolske provincije i entiteti prema EADX 100 listi (španjolska inačica DXCC liste), na svakom opsegu posebno.

Izvorna pravila ovoga natjecanja možete naći na linku www.ure.es/contest/431-sm-el-rey-contest-english-version.html.

Natjecanje organizira LRSF(Lithuanian Radio Sports Federation),

a održava se ove godine po 46. puta u vremenu od 21.00 UTC u subotu, 22. svibnja, do 02.00 UTC u nedjelju, 23. svibnja.

Natjecanje je WW tipa, a radi se samo na 80-metarskom opsegu (CW na 3 510…3 600 kHz, SSB na 3 600…3 650 i 3 700…3 750 kHz.

Dopuštene vrste rada su CW, SSB ili mix.

Izvorna pravila ovoga kratkog, ali vrlo zanimljivog natjecanja možete naći na linkuwww.lrsf.lt/bcontest/english/index.html.

Organizator ovog CW natjecanja

je telegrafski klub Grupo Argentino de CW (GACW), a održava se svake godine u terminu drugoga punog vikenda u lipnju. Ove godine natjecanje počinje u subotu 12. lipnja u 15.00 UTC i traje do 15.00 UTC u nedjelju, 13. lipnja.

Radi se na opsezima od 80 do 10 metara (bez WARC-a) isključivo telegrafijom (CW).

Tijekom veze razmjenjuju se RST i broj CQ zone (9A je u 15. zoni po CQ podjeli).

Množitelji su različiti rađeni DXCC entiteti i rađene CQ zone, na svakom opsegu posebno.

Sve informacije vezane uz ovo natjecanje možete naći na web stranici GACW kluba http://gacw.no-ip.org/.

Termini ovogodišnjeg All Asian natjecanja, 51. po redu, su:

CW natjecanje (19. i 20. lipnja), SSB natjecanje (4. i 5. rujna).

U ovom natjecanju postaje izvan Azije rade samo s postajama iz Azije, na opsezima od 160 do 10 metara (bez WARC opsega).

U vezama se izmjenjuje RST i dvoznamenkasti broj godina operatora. YL postaje daju dvije nule za broj godina (npr 599 00).

Množitelji su različiti prefiksi azijskih postaja na svakom opsegu posebno.

Upotreba DX-clustera je dopuštena.

Detaljnije informacije o ovome natjecanju možete pronaći na linku www.jarl.or.jp/English/4_Library/ A-4-3_Contests/AADX.htm.

Petnaesto po redu

memorijalno natjecanje na kratkom valu, u sjećanje na Gulielma Marconia, ove godine se održava 26. i 27. lipnja, od 14.00 UTC u subotu do 13.59 UTC u nedjelju.

Natjecanje je WW tipa, a radi se isključivo telegrafijom (CW) na opsezima od 160 do 10 metara (bez WARC opsega).

Kategorije u natjecanju su: jedan operator i više operatora. Nema kategorija jedan operator, jedan opseg.

Množitelji u natjecanju su DXCC entiteti na svakom opsegu posebno, a svaka veza, bez obzira na DXCC entitet, donosi 1 bod.

Web stranica ovoga natjecanja na kojoj možete pronaći izvorna pravila natjecanja i rezultate iz ranijih godina nalazi se na adresi www.arifano.it/arifano.htm.

CQ-M International DX

His Majesty King of Spain

Baltic Contest

GACW WW South America DX All Asian DX

Marconi Memorial HF

Najave KV natjecanja Piše: Ivo Novak, 9A1AA

KV


SudioniciPravo sudjelovanja u natjecanju imaju sve radijske postaje 1.regije IARU-a u skladu s uvjetima iz svoje dozvole.

KategorijeKategorije na oba banda (50 i 70 MHz) su:A – jedan operator,B – više operatora

(natjecateljski timovi i klupske postaje).

Dopušten je maksimalno jedan signal po opsegu u bilo kojem trenutku. Nije dopuštena promjena jednom odabrane lokacije tijekom natjecanja.

Natjecatelji moraju raditi prema pravilima natjecanja i u duhu hamspirita te se strogo pridržavatiodredaba o snazi predajnika na svakom bandu, a u skladu sazakonom koje regulira to područje u pojedinim zemljama.

Nadnevak i vrijeme natjecanjaNatjecanje se održava treće subote u mjesecu svibnju u terminu od 1200 do 1700 UTC. Ove godine to je 15. 5. 2010. godine.

Croatian 50/70 MHz contest

VezeVeza s istom postajom dopuštena je samo jedanput tijekom natjecanja na istom bandu. Ako se s istom postajom odradi dupla (dvostruka) veza, valja je obavezno unijeti u dnevnik, jasno označiti i bodovati s 0 bodova. Crossband veze nisu dopuštene.

Vrste rada i frekvencijeDopuštene vrste rada su A1A i J3E, uz strogo pridržavanje IARU-ovih band planova za50 i 70 MHz. „DX-prozor“ od 50,100 do 50,130 MHz smije se koristiti isključivo za interkontinentalne veze.

Razmjena podatakaU vezama se obavezano izmjenjuje ocjena čujnosti po RST (RS) skali, redni broj veze koji obavezno počinje od 001 te WW lokator.

BodovanjeBodovi se računaju po načelu 1 bod vrijedi 1 kilometar.

Natjecateljska prijava Natjecateljska prijava obavezno treba sadržavati zbrojni list i natjecateljski dnevnik veza u REG1TEST formatu (EDI datoteka).

9A 50/70 MHz polako, ali sigurnozauzima svoje mjesto u kalendaru

naših UKV aktivnosti. Ove godine, u trećem izdanju, očekujemo i povećani broj sudionika budući da je reklamirano u kalendarima UKV natjecanja preko dostupnih medija.

Iako smo u prvom natjecanju, 2008. godine., zbog slabog odaziva i samih hrvatskih natjecatelja bili sumnjičavi prema uspjehu ovog natjecanja, prošlogodišnja brojka od četrdesetak zaprimljenih dnevnika ipak zvuči obećavajuće. Ove godine se nadamo da će aktivnost i na 70 MHz biti veća i pozivamo sve one koje za to imaju mogućnosti da sudjeluju u natjecanju.

Organizator ovoga jedinog međunarodnog, natjecanja na 50 i 70 MHz (HRS) prvoplasiranim natjecateljima u svakoj kategoriji dodjeljuje lijepe plakete, a dodjela nagrada se najavljuje u sklopu ovogodišnjeg Zagreb Radio Festa.

(9A4M)

Pravila natjecanja Croatian 50/70 MHz

UKV UREĐUJE: Mate Botica, 9A4M

Zbog različitih zakonskih rješenja

koja reguliraju dodjelu frekvencijskih područja u pojedinim zemljama, mogućnosti rada na ovom, još uvijek novom i neistraženom opsegu, u mnogome su otežane.

Ovom prilikom donosimo pregled okvirnih band planova 4-metarskog područja, kao i određena ograničenja u pojedinim zemljama koje imaju dopuštenje za rad od nadležnog regulatornog tijela u telekomunikacijama.

DiskvalifikacijaSvako kršenje ovih pravila, Općih pravila UKV natjecanja u organizaciji HRS-a ili nepoštivanje band plana 1. regije IARU-a povlači za sobom diskvalifikaciju natjecatelja.

Oduzimanje bodovaBilo koji pogrešno zaprimljen podatak veze bit će kažnjen gubitkom bodova.

NagradePrve tri postaje u svakoj kategoriji bit će nagrađene plaketom s naznakom plasmana. Diplomom će biti nagrađeno prvih 10 postaja u svakoj kategoriji.

Rok za dostavljanje dnevnikaRok za dostavljanje natjecateljskih dnevnika je 8 dana, odnosno drugi ponedjeljak nakon vikenda u kojem je natjecanje održano.

Slanje dnevnikaAdrese za dostavu dnevnika su:- UKV robot

www.hrvhf.net, rubrika Contest – Upload EDI,

- e-mail: [email protected].

Graf: Mogućnosti rada u pojedinim zemljama u području od 70.000 do 70.500 MHz.

70 MHz band plan u pojedinim zemljama


Hrvatski zimski UKV kup prvo je u nizu takozvanih „velikih“ natjecanja u

tekućoj godini, a održano je po prvi put po novim pravilima koja je donio Izvršni odbor HRS-a i o kojima se pisalo u prošlom broju našeg glasila. Natjecanje je održano u terminu prvoga punog vikenda u ožujku (ranije Proljetni HRS kup).

Zaprimljeno je ukupno 82 natjecateljska dnevnika u svim kategorija što je potpuno jednak broj kao i u prošlogodišnjem natjecanju u istom terminu. Istina, prijave po svim kategorijama nisu jednako raspoređene, a posebno raduje činjenica da je na višim bandovima sve više aktivnosti.

Iako nisu ostvarene neke spektakularno daleke veze, a nije bilo ni nekih neuobičajenih uvjeta rasprostiranja,

Hrvatski zimski UKV kup 2010.oni najbolji postigli su zavidne rezultate.

U najjačoj kategoriji to su „UKV povratnici“ iz Poreča – 9A1P, koji su izvrsnim rezultatom na 144 MHz i mudrom odlukom na odrade nekoliko veza na 432 MHz osvojili prvo mjesto u generalnom plasmanu – više operatora, ispred drugoplasiranih Samoboraca – 9A1W, koji su u pojedinačnim kategorijama pobijedili na 1 296 MHz, a osvojili druga mjesta na 144, 432 i 10 368 MHz. Trećeplasirani Međimurci – 9A1CMS, ovoga puta bez prijave na 144 MHz u generalnom plasmanu su treći.

U onoj najbrojnijoj kategoriji – jedan operator, ostvareni su prosječni rezultati. Vatrenog krštenje nove pozivne oznake najbolje je iskoristio Tom iz Zaboka, 9A9T (ex. 9A2TK), i to radeći na 144 MHz i

432 MHz – u generalnom poretku je prvak. Drugo mjesto je „mikrovalac“ Luci iz Čakovca, kojemu je za to postignuće bio dovoljan rad na 1 296 i 10 368 MHz. Branko, 9A2KD, iz Siska, iako pobjednik na 432 MHZ, ovaj puta je osvojio treće mjesto u generalnom plasmanu jer nije imao ozbiljnije aktivnosti na ostalim bandovima.

Iako je o predviđanju rezultata i poretku u novom, kumulativnom natjecanju UKV super kup još prerano govoriti, najavimo samo to da će podjela nagrada za ovo natjecanje biti u sklopu Zagreb Radio Festa u mjesecu rujnu.

HRS zahvaljuje svima na sudjelovanju u natjecanju, a iskrene čestitke upućuje onim najboljima. Svima drugima želimo više sreće drugi put. (9A4M)

RezultatiA – više operatora (144 MHz)

Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A1P JN65VG 405 146 316 6,48% DF0MU JO32PC 897 1 000 2 × 16-el. I0JXX, 4 × 6-el. YU7EF 2. 9A1W JN75ST 253 75 839 3,14% LZ1ZP KN22ID 839 840 750 2M18XXX, 4 × 10-el. DK7ZB 3. 9A1N JN85LI 226 75 442 9,33% IK1AZV/1 JN34QM 760 217 500 4 × 15-el. Yagi 4. 9A1I JN85FS 197 61 834 3,15% IK1AZV/1 JN34QM 726 134 100 DL7KM 5. 9A1C JN75RM 164 42 468 3% IW1GLM JN34PT 646 318 700 4 × M2 6. 9A9D JN85LW 136 37 298 8,84% DL0C JO72HD 711 250 76 14-el. Yagi by YU1QT 7. 9A0C JN85AO 130 34 513 2,54% DL3VTA JO61XF 645 170 100 17-el. 17B2 8. 9A1CEQ JN85ER 98 21 420 2,46% DL0GTH/P JO50RK 639 103 100 8-el. oblong 9. 9A4P JN85UG 63 14 242 2,28% OL7C JO60JJ 678 350 300 4 × 16-el. Tonna 10. 9A1VzD JN86EH 34 6 720 0% OL7C JO60JJ 526 100 9-el. Yagi 11. 9A1K JN85JL 25 2 554 0% YU5DIM JN94RO 232 219 100 Diamond X510 12. 9A1CVG JN85AR 28 1 839 0% HG7P JN96EE 188 106 100 2 × 9-el. fracaro Yagi 13. 9A1JSB JN85XD 30 1 502 12,83% E74QG JN75WB 164 96 50 2 × 9-el.

B – više operatora, 432 MHz, Multiplier = 5 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A1CMS JN86DM 55 73 300 0,52% DL8UWE JO71DT 607 276 25 2 × 2M9WLA 2. 9A1W JN75ST 43 33 810 0% DJ7R JN59UK 495 804 100 4 × 26 9A5AA 3. 9A1I JN85FS 28 25 195 0% DJ7R JN59UK 542 134 50 4 × 21-el. F9FT 4. 9A0C JN85AO 24 18 325 0% OL7Q JN99CR 487 160 70 23-el. flexa 5. 9A9D JN85LW 22 11 545 0% S53MM JN76GD 189 250 17 22-el. Yagi by YU1QT 6. 9A1P JN65VG 8 6 080 0,51% IZ5AJO/3 JN55MP 219 20 6-el. 7. 9A1CEQ JN85ER 9 2 690 0% S53RM JN76JB 129 103 50 Discon

C – više operatora, 1,3 GHz, Multiplier = 10 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A1W JN75ST 10 18 930 0% OK2M JN69UN 439 804 10 4 × 49-el. Yagi 2. 9A1CMS JN86DM 14 17 870 0% OK5Z JN89AK 325 276 10 4 × 37-el. DL6WU 3. 9A0C JN85AO 4 3 840 0% S51ZO JN86DR 127 160 10 48-el. flexa

G – više operatora, 10 GHz, Multiplier = 30 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A1CMS JN86DM 5 21 750 0% OK2C JN99AJ 346 276 5 80 cm dish 2. 9A1W JN75ST 1 810 0% 9A3AQ JN75WS 27 804 10 60 cm dish

A – jedan operator, 144 MHz, Multiplier = 1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A9T JN76WA 251 69 712 4,87% IK3UNA/P JN35TF 648 250 600 4 × 6-el. oblong quad 2. 9A2LX JN95LM 178 60 659 3,23% DL0GTH/P JO50RK 781 120 800 14-el. Yagi 3. 9A1WW JN75SL 99 26 019 0,50% SN7L JO91QF 700 120 100 F9FT 4. 9A4DK JN85LL 79 21 242 8,32% OK1GZ JO70CG 571 200 Tonna 5. 9A3NI JN65TF 61 19 864 5,69% DL0GTH/P JO50RK 602 20 100 16-el. 6. 9A2GA JN75WR 74 13 800 7,45% DR1H JN59OP 559 135 25 A270-10S 7. 9A6DAC JN75SL 77 13 544 14,84% OL7C JO60JJ 584 110 50 16-el. Tonna 8. 9A2VR JN95FQ 50 13 488 0% OL4K JO70TQ 595 92 100 YU0B

UKV


9. 9A4M JN85EI 43 9 898 1,31% IK3UNA/1 JN35TF 685 416 90 4 × 15-el. YU7EF 10. 9A5AB JN75VV 74 9 686 8,48% OL7C JO60JJ 548 138 100 1 × 14-el. 11. 9A1DL JN85WF 93 9 496 2,59% YU7NNN KN04MU 253 300 50 2 × 9-el. 12. 9A6KTB JN75SL 39 7 400 4,05% DR1H JN59OP 566 100 9-el. oblong 13. 9A7KFF JN75OC 37 7 331 0% OL9W JN99AK 528 780 50 12-el. Yagi 14. 9A3GJ JN85PF 83 6 235 0% YU5DIM JN94RO 185 136 10 Slim Jim 15. 9A5TJ JN95JG 68 6 152 1,88% E74QG JN75WB 230 82 25 2 × 10 DL6WU 16. 9A3KX JN85PF 77 5 686 7,71% YU5DIM JN94RO 185 139 5/25 10-el. Yagi 17. 9A2UI JN95FQ 37 5 247 0% I5PVA/6 JN63GN 525 94 50 7-el. quad 18. 9A4RC JN76XD 39 4 553 4,35% I4VOS JN54QL 404 321 80 12-el. elrad Yagi 19. 9A7BDJ JN75XT 36 3 409 20,98% YU5DIM JN94RO 306 5 100 9-el. Yagi 20. 9A6DJX JN95AE 40 3 338 0% E72OAL JN75WA 172 92 15 2 × 6-el. Yagi 21. 9A2UB JN86OB 20 3 278 21,77% OK2KKW JO70FD 498 80 16-el. Tonna 22. 9A2LG JN85WL 34 3 148 0% HA9MDP/P JN97FQ 250 791 10 Slim Jim 23. 9A7JGN JN95LL 30 3 026 0% IV3GBO JN66OA 451 89 25 2 × 9-el. F9FT 24. 9A3BSV JN86EH 22 2 974 3,54% I5PVA/6 JN63GN 430 50 9-el. Yagi 25. 9A5ST JN83FM 10 2 640 0% IW3INQ/3 JN64FV 354 100 9-el. DL6WU 26. 9A2EY JN85AT 26 2 520 0% I5PVA/6 JN63GN 374 120 40 2 × 9-el. križna Yagi 27. 9A3BGC JN75SL 18 1 889 37,03% DR1H JN59OP 566 16 25 16-el. Yagi 28. 9A6IND JN95CF 18 1 793 0% IQ3AZ JN65QQ 381 230 100 2 × 8 Yagi 29. 9A3CHM/P JN75RM 22 1 498 13,46% I5PVA/6 JN63GN 318 50 4-el. Yagi 30. 9A3RNR JN75SL 20 1 405 12,90% HG1W JN87GF 210 140 25 16-el. Yagi 31. 9A3CAC JN85QG 25 1 278 0% YU5DIM JN94RO 181 100 10 10-el. Yagi 32. 9A3CAA JN85QG 21 1 151 0% YU5DIM JN94RO 181 100 10 358K 33. 9A3AQ JN75WS 7 766 0% I5PVA/6 JN63GN 361 121 10 Yagi 34. 9A2BW JN83GJ 4 740 0% 9A2LX JN95LM 305 20 40 GP Diamond X-50 35. 9A7JVB JN95AD 18 646 0% YU5DIM JN94RO 127 89 45 Yagi 36. 9A3KIS JN75RO 17 634 11,58% 9A1I JN85FS 80 140 10 vertical 37. 9A2KD JN85EI 4 569 48,41% S57O JN86DT 163 406 10 13-el. Yagi 38. 9A3CPG JN85DW 8 544 0% 9A1DL JN85WF 147 137 65 Diamond X510 39. 9A1AP JN95CD 10 493 12,74% YU5DIM JN94RO 116 50 GP 40. 9A2YF JN85UH 3 19 0% 9A1DL JN85WF 17 20 5 sobna štap

B – jedan operator, 432 MHz, Multiplier = 5 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A2KD JN85EI 53 71 915 0,66% SN7L JO91QF 690 406 50 2 × 27-el. YU7EF 2. 9A9T JN76WA 59 56 965 0,76% OK2UKG JN99FU 468 250 300 2 × 19-el. cush craft 3. 9A5SG JN95IM 30 52 095 0% OK1KKL JO70PO 620 90 400 33-el. DJ9BV 4. 9A3NI JN65TF 14 10 750 2,49% DH8WJ JN59IE 493 35 19-el. F9FT 5. 9A3AQ JN75WS 23 10 325 0,50% DH8WJ JN59IE 544 121 10 Yagi 6. 9A4M JN85EI 10 3 845 0% S51ZO JN86DR 154 416 5 x50 7. 9A5AB JN75VV 12 3 465 0% S53MM JN76GD 101 138 70 1 × 24-el. 8. 9A5ST JN83FM 3 3 215 0% S59P JN86AO 345 50 11-el. YU7EF 9. 9A2GA JN75WR 9 1 875 0% 9A9D JN85LW 88 135 35 A270-10S 10. 9A6KTB JN75SL 4 1 190 0% 9A4M JN85EI 67 100 vertical 11. 9A2EY JN85AT 5 980 0% 9A9D JN85LW 73 120 25 2 × 19-el. križna Yagi

C – jedan operator, 1,3 GHz Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A1z JN86EL 22 52 800 18,91% DH1FM JO60OM 507 300 18 1,2 m dish 2. 9A2BW JN83GJ 1 160 0% 9A5ST JN83FM 16 20

D – jedan operator, 2,3 GHz Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A3AQ JN75WS 2 1 120 0% 9A3JN JN85EL 51 121 2 loop 2. 9A2GA JN75WR 2 1 060 0% 9A3JN JN85EL 48 135 4 25-el. F9FT

G – jedan operator, 10 GHz Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A1z JN86EL 7 21 540 0% OK5Z JN89AK 330 300 1 95 cm dish 2. 9A3AQ JN75WS 3 13 530 0% I4XCC JN63GV 336 121 0,20 dish

9A9T PPS 2 × 16-el. I0JXX izvrsno odrađuju svoj posao (9A1P).

UKV


Generalni plasman single op.

Mj. Poz. znak Ukupno 144 MHz 432 MHz 1,3 GHz 2,3 GHz 5,7 GHz 10 GHz 1. 9A9T 126 677 69 712 56 965 2. 9A1Z 74 340 52 800 21 540 3. 9A2KD 72 484 569 71 915 4. 9A3NI 30 614 19 864 10 750 5. 9A3AQ 25 741 766 10 325 1 120 13 530 6. 9A2GA 16 735 13 800 1 875 1 060 7. 9A4M 13 743 9 898 3 845 8. 9A5AB 13 151 9 686 3 465 9. 9A6KTB 8 590 7 400 1 190 10. 9A5ST 5 855 2 640 3 215 11. 9A2EY 3 500 2 520 980 12. 9A2BW 900 740 160

multi op. Mj. Poz. znak Ukupno 144 MHz 432 MHz 1,3 GHz 2,3 GHz 5,7 GHz 10 GHz 1. 9A1P 152 396 146 316 6 080 2. 9A1W 129 389 75 839 33 810 18 930 810 3. 9A1CMS 112 920 73 300 17 870 21 750 4. 9A1I 87 029 61 834 25 195 5. 9A0C 56 678 34 513 18 325 3 840 6. 9A9D 48 843 37 298 11 545 7. 9A1CEQ 24 110 21 420 2 690

Operatori na postajama više operatora9A0C: 9A2HI, 9A4OP,9A1C: 9A1MB, 9A6Z, 9A3BGC, 9A3RNR,

9A3CHM, 9A3CEZ,9A1CEQ: 9A3UV,9A1CMS: 9A4RJ, 9A5RJ, 9A5TR, 9A6KZH,9A1I: 9A4VM, 9A7IQG,9A1JSB: 9A6IV, 9A3DGB, 9A6GWF,9A1K: 9A4BD, 9A9CC, 9A3DPT,9A1N: 9A2N, 9A9C, 9A2ZK, 9A2TE,

9A6IQW,9A1P: 9A1UN, 9A5CW, 9A9SF,9A1W: 9A2MI, 9A2HM, 9A3CFM, 9A2WJ,

9A3SM, 9A7PLT, Frenky, Matijas, 9A4P: 9A2YF,9A9D: 9A9L, 9A4TT, 9A9PP, 9A3DZJ.

UKV natjecanje Vidovo 2010.

A – jedan operator, sve vrste rada Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat 1. 9A2KK JN85OV 135 33 510 2. 9A2LX JN95LM 91 31 199 3. 9A4RC/P JN76XE 95 11 846 4. 9A3ARM JN85GK 81 10 346 5. 9A2EA JN76WA 79 9 797 6. 9A1DL JN95CD 62 7 777 7. 9A3XM JN85EL 80 7 426 8. 9A7KFF JN75OC 55 6 627 9. 9A1WW JN75SL 49 6 162 10. 9A2LG JN95CI 42 5 005

Ukupno 22 postaje u plasmanu.

B – više operatora, sve vrste rada Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat 1. 9A1KDE JN95FQ 86 21 051 2. 9A0C JN85AO 112 20 113 3. 9A1C JN75RM 95 17 256 4. 9A5Z JN86KD 48 11 862 5. 9A1I JN85ER 81 10 064 6. 9A4P JN85UG 63 5 965 7. 9A1CVG JN85AR 56 4 149

C1 – jedan operator, samo FM Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat 1. 9A6LRY JN85WF 88 10 183 2. 9A5TJ JN95JG 50 5 842 3. 9A5BBD JN85ER 66 4 877 4. 9A6DJX JN95AE 47 4 713 5. 9A3UJ JN85JL 57 4 424 6. 9A7IJL/P JN86FD 54 4 244 7. 9A7KJI JN85OO 44 3 766 8. 9A3CFM JN75VS 56 3 134 9. 9A6IND JN85XD 31 2 383 10. 9A5ZA JN75WT 39 2 098

Ukupno 24 postaje u plasmanu.

C2 – više operatora, samo FM Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat 1. 9A4U JN85OK 121 12 122 2. 9A9D JN85LW 104 10 033 3. 9A1K JN85JL 82 6 299 4. 9A1JSB JN85XD 43 3 204 5. 9A3GJ JN85QG 32 2 193 6. 9A1AAY JN85QG 27 1 665 7. 9A1CBK JN86OB 16 1 565 8. 9A1CGK JN85TE 23 1 439 9. 9A1CBT JN75XT 12 742

D – YL Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat 1. 9A4DI JN75XS 74 4 692 2. 9A3CCC JN85JL 46 3 521 3. E72SKJ JN74XX 39 3 368 4. 9A3CAA JN85QG 3 3

E – postaje izvan 9A, sve vrste rada Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat

1. YU1LA KN04FR 52 16 513 2. YO2LAM KN05PS 45 15 619 3. E74G JN94CS 55 10 108 4. YU7HI JN95WG 30 6 764 5. E74QA JN85EB 49 6 169 6. E73LM JN85EB 49 5 733 7. S57E JN75PP 41 3 941 8. LZ1ZP KN22ID 7 3 789 9. S56P JN76PO 20 3 614 10. YT7EE KN05BT 19 3 196

Ukupno 14 postaja u plasmanu.

F – postaje izvan 9A, samo FM Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat

1. E74NV JN85AA 94 9 481 2. E74QG JN75WB 80 7 575 3. S59IVG JN76JA 67 6 860 4. E72OAL JN75WB 59 5 564 5. E74MC JN74XX 51 4 537 6. E76MJ JN74WT 26 2 399 7. E71ECZ JN74XX 31 2 398 8. S57TI JN76MI 19 2 224 9. YU7SKK JN95WF 16 1 579 10. S57MP JN76NI 12 1 418

Ukupno 12 postaja u plasmanu.

Hrvatski zimski UKV kup 2010.

UKV natjecanje Vidovo održano jepo četvrti put za redom i to u sklopu

9A Activity contesta (1. period – siječanj). Natjecanje se održava u organizaciji Radiokluba Brdovec, 9A1CBA/9A6B.

Natjecanje je ime dobilo po svecu svetom Vidu, zaštitniku brdovečke župe (njegovo ime nosi i katolička crkva koja se prvi puta spominje 1334. godine).

Iako ovaj dio godine po mnogočemu nije naklonjen aktivnosti na dvometarskom području, oni najbolji u 5 sati trajanja natjecanja ostvarili su i preko 100 veza.

Cjelovite rezultate UKV natjecanja možete naći na www.hrvhf.net.

UKV rezultati

Cjelovite rezultate potražite na web stranicama Radiokluba Brdovec, www.rkbrdovec.hr, gdje bi trebala biti objavljena i informacija o točnom vremenu i mjestu održavanja podjele nagrada. Također, možete pogledati i na www.hrvhf.net u rubrici Rezultati natjecanja.

(9A4M)

UKV


Na lokaciji Učke 7. travnja 2010. godine postavljen je prvi hrvatski radio-far

(beacon) na 3-centimetarskom području rada. Nakon opsežnih priprema beacon je pušten u rad na zadovoljstvo svih zaljubljenika u mikrovalnu tehniku u zemlji i susjednim regijama.

Pozivna oznaka 9A0BXV oglasila se u eteru po prvi puta na frekvenciji 10 368,895 MHz. Iako naizgled jednostavan i malen, beacon je „potrošio“ dosta radnih sati vrijednih radioamatera pojedinaca čiji se trud na kraju isplatio. Nakon što je Hrvatski radioamaterski savez kupio dva beacona od proizvođača Kuhne electronic, prišlo se izgradnji dodatnih elektroničkih sklopova te kompletiranju potrebnih dijelova za montažu.

Sklop za tastovanje rezultat je „domaćepameti“, gdje se koristi ATMEL mikrokontroler koji je programiralo 9A2YO, Julije. Posebna je pažnja usmjerena na odabir nosača i zaštitne kupole – radoma, kako bi beacon odolio surovim zimskim uvjetima na izdvojenim lokacijama. Već provjereno i kvalitetno rješenje kupljeno je od slovenskih radioamatera. Izrađena je posebna antena, „osmoelementni dupli slot“ s omni-direkci-onim dijagramom zračenja. Završno sklapanje, kompletiranje i probno testiranje izvršio je 9A2SB, Zlatko. Oscilator beacona nije spregnut u PLL petlju s referentnim izvorom stabilne frekvencije, već se koristi

„Prvosvibanjski“ vikend mnogi su iskoristili za boravak u prirodi, a naša makarska ekipa u sastavu Slobodan, 9A6KVX, Damir, 9A7IKF, i Dragan spojila je „ugodno s korisnim“. Iskorišteni su pogodni vremenski uvjeti i zamijenjene su dotrajale instalacije (kabel i antena) na „pelješkoj šestici“.

Naime, bitan je to magistralni repetitor HRS-a na lokaciji Rota – JN82QX na poluotoku Pelješcu (RV 60/R6) koji povezuje područje grada Dubrovnika s južnom Dalmacijom i otocima (već su neko vrijeme postojali problemi jer je dvadesetak godina starim instalacijama istekao vijek trajanja).Prema prvim rezultatima, nakon „remonta“ repetitor radi dobro, a područje pokrivanja je u skladu s očekivanjima. Nedostaje samo prometa – zato samo naprijed, koristite obnovljenu magistralnu repetitorsku mrežu HRS-a.

Prvi 9A beacon na3-centimetarskom području

Rekonstrukcija RV60 (R6) na Pelješcu

Piše: Adam Aličajić, 9A4QV

standardni oscilator s grijanim kristalom koji daje zadovoljavajuće rezultate i stabilnost radne frekvencije unutar par kHz.

Ostatak posla, koji se sastojao od zaštite posebnim premazom radoma izrađenog iz stakloplastike te pripreme nosača, obavljen je tijekom zimskih mjeseci. Tada su se samo čekali povoljni vremenski uvjeti za montažu. HRS je pribavio potrebnu dozvolu za rad i pozivnu oznaku, čime su svi zahtjevi za postavljanje bili ispunjeni. Od početne ideje postavljanja beacona na pristupom zahtjevnu lokaciju Velebitske Plješivice se za sada odustalo i izbor je „pao“ na lokaciju objekta OiV na Učki (time će u skoroj budućnosti trebati reprogramirati identifikator koji trenutačno daje pogrešnu lokaciju, JN74LT). Beacon je postavljen na krovu objekta tik do ostatka radioamaterske instalirane opreme. Lokacija je odabrana kako bi susjedne antenske instalacije što manje utjecale na zračenje antene i sa zadovoljstvom možemo ustvrditi da je ostvareno jednako pokrivanje signalom u gotovo svim smjerovima. Prvi rezultati prijama signala tropo-putem su ohrabrujući, što pokazuju i odlični raporti postaja koji su u optičkom dosegu beacona do udaljenosti od 250 kilometara. Još bolje rezultate prijama očekujemo kroz nadolazeću rain scatter sezonu, gdje će uloga ovako postavljenog beacona pravu pokazati vrijednost.

Položaj antene prvog 9A beacona na 3 cm

Pozitivni su odjeci i na uvijek dobro posjećenom 9A UKV forumu. „Napokon“ – bio je jedan od brojnih komentara koji nam govori koliko nam je jedan ovakav beacon zaista bio potreban. Uz nadu da će i drugi mikrovalni beacon uskoro proraditi pozivam vas da poslušate frekvenciju 10 368,895 MHz i vaša zapažanja prijavite na DX-clusteru.

Osnovne karakteristike- pozivna oznaka: 9A0BXV- radna frekvencija: 10 368,895 MHz- QTH lokator: JN75CG, Učka-Vojak- nadmorska visina: 1 400 m- snaga: 200 mW- antena: 8-el. double slotted, H-pol, omni- vrsta rada: A1A (CW)

UKV

Raporti o čujnosti pojedinih repetitora, mogućim problemima, dobro došli su na e-mail adresu [email protected] ili telefonom u Stručnu službu HRS-a.

Damir, 9A7IKF, postavlja novu antenu za repetitor na Roti, JN82QX

Dobrovoljci Damir, 9A7IKF, „mali od kužine“ Dragan i Slobodan, 9A6KVX


Mlada ekipa Radiokluba Pazin i ove je godine, sada već četvrti puta za redom

od ponovne aktivacije sekcije amaterske radiogoniometrije, organizirala Istarsku „lisicu“ – radioamatersko događanje koje objedinjuje ARG natjecanje, druženje i zabavni program.

Ove je godine čast otvaranja ARG sezone pripala upravo Istarskoj „lisici“. Iz tog je razloga planiranje započelo već u ožujku. Kako su se tereni natjecanja prošle dvije godine u nekim dijelovima preklapali, ove smo se godine odlučili na malo promjene. Zadržavajući ideju da se natjecanje održi na parcijalno šumovitom i blago brdovitom terenu, po čemu nas natjecatelji već poznaju, Igor (9A3AXX) je bio zadužen za pronalazak novih lokacija. Nakon nabavljanja karte od novoosnovanog odreda izviđača Huhober, krenuo je u istraživanje terena (i branje šparoga) u okolici sela Hrestenica kako bi pronašao start i cilj, a zatim i deset pozicija „lisica“,

Istarska „lisica“ 2010.Piše: Marko Pernić, 9A8MM

po pet za svaki dan. Istovremeno se ekipa u sastavu Marko (9A6NCM) i Dragan (9A2SX) spremno prihvatila posla servisiranja predajnika i goniometara. Radeći to, u proteklih su nekoliko godina puno naučili o punjivim baterijama i njihovom održavanju te su ove godine zamijenjene i posljednje loše baterije odašiljača, dotrajale zbog korištenja na natjecanjima i treninzima.

Uloga glavnog suca već je tradicionalno pripala Otu (9A4OP), koji je pripremio i odašiljače za natjecanje 144 MHz te različite perforatore koji će se koristiti za kontrolu pronalaženja „lisice“. Tokom prijava natjecatelja, Marko (9A8MM) generirao je startne liste te zajedno s glavnim organizatorom, drugim Markom (9A6NCM), pokušavao optimalno poslagati natjecatelje. Za obradu podataka na cilju bili su zaduženi Hrvoje (9A6XX) i Marko (9A8MM), a prvi dan su ih zamijenili Dragan (9A2SX) i Mimi (9A3AMI). Postavljanje koridora starta i cilja spremno je, oba dva dana, odradio Mirko (9A3BIM), koji se ove godine po prvi puta priključio organizaciji Istarske „lisice“. Šatori na startu i cilju, kao i razglas, bili su djelo Emanuela (9A3AEP) i Denisa (9A3BBW), koji su se prošle godine izvježbali, a ove godine dokazali spretnost i brzinu na

djelu. Osoba zadužena za startne brojeve, ziherice, kontrolu startne liste i buku bila je Gorana (9A3ALO), koja već 4. godinu za redom održava red na startu. Na cilju je i ove godine bio neumorni komentator Moris (9A4DJ) koji je, osim izbora dobre glazbe, brinuo da natjecatelji saznaju aktualni poredak, stanje na terenu, ali i poneki vic o Chuck Norrisu.

2 dana, 2 natjecanja, 60 natjecatelja/10 ekipa (3,5 MHz), 46 natjecatelja/9 ekipa (144 MHz)

„Činjenica da je polovina natjecatelja mlađa od 19 godina daje vjeru u jednu stabilnu budućnost ove grane radioamaterizma“ –

Marko Češić (9A6NCM) glavni organizator.

Predstavnici pobjedničkih klubova

Pripreme na startu – Željka Krupka i Robert Orehoci

„Bilo bi super kad bi sva natjecanja bila tako dobro organizirana.“

Anja Bahun

3,5 MHzOkupljanje natjecatelja prvi dan je bio zakazan za 10:30, a organizatore je obradovalo što je većina natjecatelja već u 10 ujutro bila na dogovorenom mjestu, zadovoljna brzim dolaskom u Pazin. Iako je prognoza bila oblačno i kiša, i to barem jedan od dva dana vikenda, uspjeli smo se izvući uz uglavnom sunčano vrijeme, uz tek manju naoblaku. Na startu se pojavilo 60 natjecatelja, što je za 8 manje od prošle godine. Razliku možemo protumačiti poslovnim i učeničkim obavezama, kako su to rekli sami natjecatelji koji su se ispričali

ARGUREĐUJE: Željko Belaj, 9A2QU


zbog nemogućnosti dolaska. Prva startna grupa, sastavljena od mladih nada ARG-a, krenula je točno u podne. Kod kreiranja startne liste, glavni organizator je zaželio da pravilo bude: najprije startaju najmlađi, te je na osnovu toga, a poštujući sva pravila, generirana i startna lista.

U natjecanju koje je trajalo 140 minuta, čak su četiri natjecatelja pronašla svih 5 „lisica“, a najboljem, Stefanu Weidlichu, je za to bilo potrebno najmanje vremena: 1:52:37 min. Za samo 1 sat i 21 minutu četiri „lisice“ je pronašao Vladimir Vinko te na cilju, na upit organizatora kako je stigao pronaći četiri odašiljača u tako kratkom vremenu, prokomentirao: „ne brinite vi za moju kondiciju, mogu ja još bolje od toga“. Kako su natjecatelji dolazili na cilj tako su mogli odmah vidjeti svoj trenutačni plasman, vrijeme u kojem su došli oni i natjecatelji prije njih te broj pronađenih „lisica“ na posebnom postavljenom ekranu.

Ručak i podjela nagrada održala se u seoskom turizmu pokraj Pazina, gdje je natjecatelje čekalo iznenađenje – tombola. Oto (9A4OP) je izvlačio talone natjecatelja koji u došli na cilj i podijelio 5 nagrada, od kojih je glavna bila zidni sat s Istarskim motivima. U natjecanju na 3,5 MHz ekipno je najbolji bio Radioklub Arena – Pula iz Pule, drugo mjesto pripalo je Radioklubu Međimurje iz Murskog Središća, dok je treća bila Tehnička škola Čakovec iz Čakovca. Večer je završila druženjem u Radioklubu Pazin gdje su natjecatelji komentirali natjecanje, ali i razmjenjivali dojmove i iskustva. Nakon toga su krenuli na spavanje i odmor za sutrašnju trku.

144 MHzZa organizatore je nedjelja započela već oko 7 sati i to radno: pripremajući sendviče za natjecatelje, pripremajući predajnike i odlazak s posadom na pozicije „lisica“. Natjecatelji su se okupili u 9:30, da bi stigli obaviti sve pripremne radnje do starta, koji je bio zakazan za 11 sati. Iako je vani bilo

Pozicije „lisica“

Start na 144 MHz

„Mogu reći da ja osobno volim Istarsku „lisicu“ zbog dobre organizacije i ljudi koji pokušavaju ugoditi nama natjecateljima u svim pogledima. Kao i prijašnjih godina i ova Istarska „lisica“ je prošla jako dobro, bez ikakvih problema za nas natjecatelje, nije bilo kašnjenja i ostalih stvari koje prate većinu natjecanja. Predajnici su bili dobro sakriveni, staza je bila duga , trkaća staza, što je većini odgovaralo. Sve u svemu jako dobro natjecanje i najbolji mogući početak sezone.“

Stefan Weidlich

ARG


ARG

hladnije nego dan prije, a i pale su dvije-tri kapi, to nije spriječilo 46 natjecatelja, podijeljenih u 12 startnih grupa, da krenu u lov na medalju za sebe i pehar za svoju ekipu. Iako je staza bila nešto lakša, natjecanje je kao i prvi dan, trajalo 140 minuta. Natjecatelj koji je našao svih pet odašiljača u najkraćem vremenu ponovno je bio Stefan Weidlich, a za to mu je bilo potrebno samo 1 sat i 24 minute. S obzirom da je Radioklub Arena – Pula iz Pule u nedjelju nastupio u smanjenoj postavi, ekipno su osvojili drugo mjesto. Najbolji je bio Radioklub Međimurje iz Murskog Središća, dok je treće mjesto osvojio Radioklub Nikola Tesla iz Bjelovara.

Kao i prvog dana, po završetku natjecanja, održana je podjela nagrada i ručak na istom mjestu.

E-diplomeOd ove godine, Radioklub Pazin odlučio je uvesti jednu tehnološku novost: svaki natjecatelj si može ispisati diplomu za sudjelovanje, odnosno za osvojena jedna od prva tri mjesta, i to na stranicama Radiokluba Pazin (www.rkp.hr). Dovoljno je upisati ime i prezime, nakon čega se pojavi tablica s plasmanom za svako natjecanje od 2007. godine do danas i mogućnost preuzimanja elektroničke diplome u PDF formatu.

Broj pronađenih „lisica“ po kategorijama 3,5 MHZ Broj pronađenih „lisica“ po kategorijama 144 MHZ

Natjecatelj u ciljnom koridoru – Damir Dokladal

Rezultati – Istarska lisica 2010. – 3,5 MHzKategorija M15

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 3 1:25:11 1 Karlo Čanadi Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 12:25:00 13:50:11 1-OK 2. 3 1:29:15 31 Marin Piskač Klub RO Antena, ZTK Križevci 12:30:00 13:59:15 1-OK 3. 3 1:36:33 51 Lino Struški Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 12:05:00 13:41:33 1-OK 4. 3 1:49:24 47 Gregor Janžek Tehnička škola Čakovec 12:10:00 13:59:24 1-OK 5. 3 2:00:20 19 Fredi Baniček Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:00:00 14:00:20 1-OK 6. 1 0:53:38 14 Ivan Majurec Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 12:40:00 13:33:38 1-OK 7. 1 2:09:52 15 Stjepan Dokladal Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 12:45:00 14:54:52 1-OK 8. 0 32 David Sever Klub RO Antena, ZTK Križevci 12:15:00 2-DIS 9. 0 50 Bruno Sačer Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 12:20:00 2-DIS 10. 0 1:28:47 35 Frane Grančević Radioklub Kaštilac, 9A1CIG 12:50:00 14:18:47 2-DIS 11. 0 1:43:02 36 Jure Kasalo Radioklub Kaštilac, 9A1CIG 12:35:00 14:18:02 2-DIS

Kategorija M19 Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:22:53 5 Luka Bahun Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 13:15:00 14:37:53 1-OK 2. 4 1:33:51 20 Tomislav Krnač Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:40:00 14:13:51 1-OK 3. 4 1:52:51 43 Luka Bašek Tehnička škola Čakovec 12:20:00 14:12:51 1-OK 4. 4 1:57:58 13 Toni Žabjačan Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 13:25:00 15:22:58 1-OK 5. 3 2:00:53 42 Tomislav Horvatić Tehnička škola Čakovec 12:30:00 14:30:53 1-OK 6. 2 2:06:34 40 Krunoslav Lajtman Tehnička škola Čakovec 12:05:00 14:11:34 1-OK 7. 1 2:17:59 61 Ante Šikić Radioklub Pazin, 9A7P 12:25:00 14:42:59 1-OK 8. 0 45 Kristian Bezjak Tehnička škola Čakovec 12:35:00 2-DIS 9. 0 44 Jura Modrić Tehnička škola Čakovec 12:50:00 2-DIS 10. 0 64 Enzo Grubiša Radioklub Pazin, 9A7P 13:10:00 2-DIS 11. 0 2:48:58 62 Eduard Ravnić Radioklub Pazin, 9A7P 13:00:00 15:48:58 2-DIS 12. 0 2:53:50 63 Teo Gubić Radioklub Pazin, 9A7P 12:55:00 15:48:50 2-DIS 13. 4 2:24:49 21 Zoran Krišto Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:10:00 14:34:49 3-VV 14. 4 2:52:40 46 Lovro Janžek Tehnička škola Čakovec 12:00:00 14:52:40 3-VV 15. 3 2:27:04 30 Dominik Sopić Klub RO Antena, ZTK Križevci 12:45:00 15:12:04 3-VV 16. 1 2:20:31 41 Matija Sušec Tehnička škola Čakovec 12:15:00 14:35:31 3-VV 17. 0 2:39:39 34 Radoslav Milin Radioklub Kaštilac, 9A1CIG 13:20:00 15:59:39 3-VV 18. 0 2:43:56 65 Nino Brečević Radioklub Pazin, 9A7P 13:05:00 15:48:56 3-VV


Kategorija M21 Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 5 1:52:37 23 Stefan Weidlich Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:20:00 14:12:37 1-OK 2. 5 1:56:42 37 Stipe Predanić Klub mladih tehničara Dubrava, 9A1KMT 12:45:00 14:41:42 1-OK 3. 5 2:16:29 54 Bruno Herenčić Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 12:35:00 14:51:29 1-OK 4. 5 2:19:59 11 Mario Lukavečki Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 12:15:00 14:34:59 1-OK 5. 4 1:48:45 66 Ranko Grković Radioklub Pazin, 9A7P 13:15:00 15:03:45 1-OK 6. 3 1:58:58 38 Leon Šneler Klub mladih tehničara Dubrava, 9A1KMT 12:40:00 14:38:58 1-OK 7. 3 2:06:12 33 Ante Bošnjak Radioklub Kaštilac, 9A1CIG 12:55:00 15:01:12 1-OK 8. 0 60 Petar Klemen Radioklub Pazin, 9A7P 13:20:00 2-DIS 9. 5 2:25:43 12 Damir Dokladal Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 12:10:00 14:35:43 3-VV 10. 5 2:38:14 24 Miloš Ilić Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:50:00 15:28:14 3-VV

Kategorija M40 Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:26:57 25 Josip Pavlin Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:55:00 14:21:57 1-OK 2. 4 1:29:20 9 Robert Orehoci Hrvatski DX klub, 9A1A 12:40:00 14:09:20 1-OK 3. 4 1:51:18 49 Dražen Janžek Tehnička škola Čakovec 13:05:00 14:56:18 1-OK 4. 4 2:13:17 56 Nevenko Dolovski Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 13:10:00 15:23:17 1-OK 5. 3 2:16:13 28 Igor Orbanić Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 13:00:00 15:16:13 1-OK 6. 4 2:20:30 55 Darko Klarić Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 12:50:00 15:10:30 3-VV

Kategorija M50 Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:21:50 6 Vladimir Vinko Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 13:00:00 14:21:50 1-OK 2. 4 1:31:08 8 Slavko Sopina Hrvatski DX klub, 9A1A 13:15:00 14:46:08 1-OK 3. 4 1:41:11 7 Branimir Vinko Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 13:10:00 14:51:11 1-OK 4. 0 1:47:26 27 Vlado Šćur Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 13:05:00 14:52:26 1-OK

Kategorija M60 Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 3 1:26:06 17 Branko Vidović Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 13:05:00 14:31:06 1-OK 2. 3 1:36:06 39 Milan Božinović Klub mladih tehničara Dubrava, 9A1KMT 13:15:00 14:51:06 1-OK 3. 3 1:43:48 29 Zvonimir Makovec Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 13:10:00 14:53:48 1-OK 4. 3 1:53:32 57 Ivan Marcijan Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 13:00:00 14:53:32 1-OK

Kategorija Ž15 Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1 3 1:55:00 18 Lucija Šćur Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:05:00 14:00:00 1-OK

Kategorija Ž19 Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:32:09 22 Valentina Šćur Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:15:00 13:47:09 1-OK 2. 4 1:59:41 4 Anita Žerjav Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 12:30:00 14:29:41 1-OK 3. 4 1:59:54 2 Anja Bahun Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 12:00:00 13:59:54 1-OK 4. 4 2:03:45 52 Petra Filip Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 12:25:00 14:28:45 1-OK 5. 3 1:55:13 58 Lea Šikić Radioklub Pazin, 9A7P 12:05:00 14:00:13 1-OK 6. 3 2:10:58 3 Samanta Kraljić Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 12:20:00 14:30:58 1-OK 7. 0 53 Melanija Struški Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 12:10:00 2-DIS

Kategorija Ž21 Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 3 2:07:27 59 Lea Bertoša Radioklub Pazin, 9A7P 12:35:00 14:42:27 1-OK 2. 1 1:22:21 68 Martina Hek Radioklub Pazin, 9A7P 12:00:00 13:22:21 1-OK 3. 4 2:32:59 10 Željka Krupka Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 12:30:00 15:02:59 3-VV 4. 4 2:37:58 67 Tijana Živko Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:25:00 15:02:58 3-VV

Kategorija Ž35 Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1 4 1:47:35 48 Smiljana Janžek Tehnička škola Čakovec 12:55:00 14:42:35 1-OK 2 3 1:46:38 26 Patricija Ilić Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 12:45:00 14:31:38 1-OK

Rezultati ekipno – Istarska lisica 2010. – 144 MHz Bodovi Klub 59 Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 53 Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 38 Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 27 Tehnička škola Čakovec 26 Hrvatski DX klub, 9A1A 24 Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 18 Klub mladih tehničara Dubrava, 9A1KMT 9 Klub RO Antena, ZTK Križevci 9 Radioklub Pazin, 9A7P

Ekipni rezultati – Istarska lisica 2010. – 3,5 MHz Bodovi Klub 80 Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 58 Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 27 Tehnička škola Čakovec 24 Radioklub Pazin, 9A7P 19 Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 19 Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 18 Klub mladih tehničara Dubrava, 9A1KMT 18 Hrvatski DX klub, 9A1A 9 Klub RO Antena, ZTK Križevci 0 Radioklub Kaštilac, 9A1CIG

ARG


Rezultati – Istarska lisica 2010. – 144 MHzKategorija M15

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:11:21 1 Karlo Čanadi Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 11:20:00 12:31:21 1-OK 2. 4 1:20:33 31 Marin Piskač Klub RO Antena, ZTK Križevci 11:15:00 12:35:33 1-OK 3. 4 1:26:15 15 Stjepan Dokladal Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 11:05:00 12:31:15 1-OK 4. 4 1:27:59 51 Lino Struški Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 11:25:00 12:52:59 1-OK 5. 4 1:33:45 47 Gregor Janžek Tehnička škola Čakovec 11:50:00 13:23:45 1-OK 6. 2 1:50:29 32 David Sever Klub RO Antena, ZTK Križevci 11:35:00 13:25:29 1-OK 7. 1 1:32:57 14 Ivan Majurec Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 11:30:00 13:02:57 1-OK 8. 0 50 Bruno Sačer Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 11:40:00 2-DISKategorija M19

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:19:40 5 Luka Bahun Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 11:30:00 12:49:40 1-OK 2. 4 1:26:18 43 Luka Bašek Tehnička škola Čakovec 11:25:00 12:51:18 1-OK 3. 4 1:29:57 20 Tomislav Krnač Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:20:00 12:49:57 1-OK 4. 4 1:30:04 41 Matija Sušec Tehnička škola Čakovec 11:15:00 12:45:04 1-OK 5. 4 1:46:09 13 Toni Žabjačan Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 11:10:00 12:56:09 1-OK 6. 4 2:09:06 42 Tomislav Horvatić Tehnička škola Čakovec 11:00:00 13:09:06 1-OK 7. 3 1:35:28 30 Dominik Sopić Klub RO Antena, ZTK Križevci 11:50:00 13:25:28 1-OK 8. 1 0:53:50 21 Zoran Krišto Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:05:00 11:58:50 1-OK 9. 1 1:09:28 46 Lovro Janžek Tehnička škola Čakovec 11:35:00 12:44:28 1-OK 10. 0 45 Kristian Bezjak Tehnička škola Čakovec 11:45:00 2-DIS 11. 0 44 Jura Modrić Tehnička škola Čakovec 11:55:00 2-DIS 12. 2 2:36:34 40 Krunoslav Lajtman Tehnička škola Čakovec 11:40:00 14:16:34 3-VVKategorija M21

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 5 1:24:05 23 Stefan Weidlich Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:30:00 12:54:05 1-OK 2. 5 1:39:14 11 Mario Lukavečki Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 11:15:00 12:54:14 1-OK 3. 5 1:50:36 37 Stipe Predanić Klub mladih tehničara Dubrava, 9A1KMT 11:00:00 12:50:36 1-OK 4. 5 2:01:14 54 Bruno Herenčić Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 11:45:00 13:46:14 1-OK 5. 4 1:29:54 12 Damir Dokladal Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 11:25:00 12:54:54 1-OK 6. 2 2:19:04 38 Leon Šneler Klub mladih tehničara Dubrava, 9A1KMT 11:20:00 13:39:04 1-OK 7. 0 24 Miloš Ilić Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:40:00 2-DISKategorija M40

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:31:40 9 Robert Orehoci Hrvatski DX klub, 9A1A 11:10:00 12:41:40 1-OK 2. 4 1:49:44 55 Darko Klarić Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 11:35:00 13:24:44 1-OK 3. 4 2:03:49 56 Nevenko Dolovski Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 11:15:00 13:18:49 1-OK 4. 3 1:48:15 25 Josip Pavlin Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:55:00 13:43:15 1-OK 5. 3 2:08:08 49 Dražen Janžek Tehnička škola Čakovec 11:30:00 13:38:08 1-OK 6. 4 2:25:58 28 Igor Orbanić Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:50:00 14:15:58 3-VVKategorija M50

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:05:21 8 Slavko Sopina Hrvatski DX klub, 9A1A 11:05:00 12:10:21 1-OK 2. 4 1:13:28 6 Vladimir Vinko Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 11:00:00 12:13:28 1-OK 3. 4 1:20:37 27 Vlado Šćur Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:10:00 12:30:37 1-OK 4. 4 1:28:37 7 Branimir Vinko Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 11:25:00 12:53:37 1-OKKategorija M60

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 3 1:05:02 39 Milan Božinović Klub mladih tehničara Dubrava, 9A1KMT 11:10:00 12:15:02 1-OK 2. 3 1:07:22 17 Branko Vidović Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 11:35:00 12:42:22 1-OK 3. 3 1:09:02 29 Zvonimir Makovec Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:00:00 12:09:02 1-OK 4. 3 1:32:15 57 Ivan Marcijan Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 11:30:00 13:02:15 1-OKKategorija Ž15

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 3 1:55:33 18 Lucija Šćur Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:45:00 13:40:33 1-OKKategorija Ž19

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:09:40 4 Anita Žerjav Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 11:45:00 12:54:40 1-OK 2. 4 1:12:15 22 Valentina Šćur Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:15:00 12:27:15 1-OK 3. 4 1:17:24 2 Anja Bahun Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 11:40:00 12:57:24 1-OK 4. 4 1:23:23 3 Samanta Kraljić Radioklub Međimurje, M. Središće, 9A1CMS 11:05:00 12:28:23 1-OK 5. 4 1:35:07 52 Petra Filip Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 11:10:00 12:45:07 1-OK 6. 0 53 Melanija Struški Radioklub Ludbreg, 9A1EZA 11:20:00 2-DISKategorija Ž21

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 2:06:27 10 Željka Krupka Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar, 9A1GIJ 11:00:00 13:06:27 1-OK 2. 2 1:47:13 59 Lea Bertoša Radioklub Pazin, 9A7P 11:20:00 13:07:13 1-OK 3. 0 67 Tijana Živko Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:25:00 2-DISKategorija Ž35

Mj. „Lisica“ Vrijeme St. broj Natjecatelj Klub Start Cilj Status 1. 4 1:53:20 48 Smiljana Janžek Tehnička škola Čakovec 11:05:00 12:58:20 1-OK 2. 0 26 Patricija Ilić Radioklub Arena – Pula, 9A1ACD 11:35:00 2-DIS

ARG


Laguna s antenama za vrijeme oseke

Chesterfield se nalazi oko 1 000 kilometara istočno od Australije i na

pola je puta od Australije prema Novoj Kaledoniji. Sastoji se od koraljnih grebena i pješčanih sprudova koji formiraju plitku zaštićenu lagunu u obliku slova V. Ovi otoci su nenaseljeni i pripadaju Francuskoj.

George, AA7JV, i Tomi, HA7RY, veterani DX ekspedicija VK9WWI i VK9GMW, odlučili su

TX3A DX-ekspedicija na otoke iz Chesterfield grupe

Piše: Zlatko Matičić, 9A2EU

Dva operatora, radio i šator

provesti 28 dana u studenom na koraljnim grebenima otočja Chesterfield. Zahvaljujući neočekivanom naslijeđu: motorni brod Pedro II (prije poznat kao Varzin), koji mu je ostavio pokojni prijatelj Peter Owen, George i Tomi su počeli svoje sad već legendarne ekspedicije s fokusom na niže opsege. Ova ekspedicija je imala snažan fokus na niže opsege. Oko dozvole za rad s Chesterfielda i pozivne oznake TX3A neprocjenjivu pomoć

im je pružio Remi, FK8CP, koji je sredio sve formalnosti s agencijom za telekom na Novoj Kaledoniji. Nakon vrlo vjetrovitog puta (tri su dana bili usidreni kod Saumarez grebena čekajući da se olujni vjetar smiri) smjestili su se u zaštićenoj uvali jednog od Les 3 Ilots du Mouillage. Predajna antena je bila modificirana inačica VK9GMW inverted L antene, koja je ustvari bila T-antena s tri noseća spider štapa od 18 metara. Antena je bila na suhom za vrijeme oseke, a tijekom plime bila je u 1,5 metar dubokoj vodi. Smještaj same antene bio je u maloj laguni s odličnim takeoff-om prema Europi i SAD-u. Od prijamnih antena koristili su 180 metara dugi beverage u dva smjera (330 i 150 stupnjeva) i dvije novo osmišljene Double Half-Delta Loop antene s vrlo malim šumom. Izbor antena pokazao se odličnim jer je odrađeno 3 425 top-band veza, a ukupno su ostvarili 36 148 veza. Ostvarili su i 2 100 RTTY veza. Od uređaja su koristili dva K3 primopredajnika i dva lineara SG-235. Antena je podešavana kilovatnim tunerom koji se nalazio ispod same antene. Više informacija o njihovim antenama i svim ostalim tehničkim detaljima možete naći na web stranici www.tx3a.com. Brod je za cijelo vrijeme ekspedicije bio usidren u

QSO po opsezima/vrstama rada

Band CW SSB RTTY Ukupno

160 3 435 - - 3 435

80 5 285 658 - 5 943

40 5 078 325 127 5 530

30 3 971 - 374 4 345

20 2 707 1 287 985 4 979

17 2 236 957 439 3 632

15 3 507 1 259 238 5 004

12 1 155 442 - 1 597

10 1 262 421 - 1 683

Ukupno 28 636 5 349 2 163 36 148

Ploča s oznakom pripadnosti Francuskoj

George, AA7JV, i Tomi, HA7RY, zadovoljni su uspjehom ekspedicije

UREĐUJE: Zlatko Matičić, 9A2EUQSL, DX, Diplome


ulovio tijekom dana), tuširali se i spavali. Nisu imali fiksan raspored rada, ali je George radio većinu vremena na 160 metara, a Tomi je radio danju na višim opsezima i RTTY. Prosječno su dnevno bili na opsezima 20-ak sati. Na brodu su imali satelitski telefon pa su svakodnevno radili update dnevnika na internetu, kao i upload na LotW. Statistiku veza po opsezima možete pogledati na kraju ovog članka. Na otočju se gnijezdi veliki broj malih ptica čija je galama vrlo nesnosna danju. Društvo su im pravile i velike zelene morske kornjače koje na otoku liježu jaja, a jedna od njih je uporno htjela leglo napraviti u šatoru kod uređaja. U šator su često ulazili i rakovi u potrazi za ostacima hrane. Imali su sreće George, AA7JV, popravlja T-antenu za vrijeme plime

s vremenom jer je dnevna temperatura bila ugodnih 26, 27 stupnjeva s laganim povjetarcem i vrlo malo kiše. Na kraju ekspedicije, nakon napornog čišćenja i pakiranja kompletne opreme te prebacivanja na brod, počastili su se svečanom ribljom večerom i jedinom bocom vina magnum berba ‘97. Po povratku u AustralijuTomi je, nakon mnogobrojnih ribljih obroka, kao pravi kontinentalac jedva dočekao da se počasti velikim biftekom. TX3A je mnogim operatorima u 9A vezu omogućio s Chesterfieldom na nižim opsezima. Nadajmo se da će nas George i Tomi počastiti još kojom ekspedicijom u rijetke DXCC entitete za popunjavanje DXCC kućica na nižim opsezima.

blizini i koristio im je kao logistička baza. Na brodu su pripremali hranu (uglavnom riblje obroke i hranu iz mora koju je George

zS8M – MARION ISL. – Pierre (ZS1HF)je na ovom otoku (AF-021) od 15. travnja gdje bi zbog poslovnih obaveza trebao ostati sljedećih godinu dana. Kada dobije radnu dozvolu, u slobodno vrijeme planira biti „aktivan“ na svim KV opsezima, ali i na 6 m većinom SSB, manje RTTY vrstama rada. No, od njega ne očekujmo previše jer će u eteru biti „aktivan“ samo s manjim pojačalom i običnim žičanim antenama (zbog jakih vjetrova i ptica na otoku ne postavlja teže antene). Web stranicase nalazi na: www.zs8m.com. QSL traži direktno na ZS1X.

VQ9JC – CHAGOS – Jim (ND9M)je do sredine kolovoza na Diego Garcii (AF-006). „Aktivan“ je CW, SSB i digitalnim vrstama rada. Također, očekuje da će u međuvremenu dobiti i pozivnu oznaku VQ90JC za CQ WW WPX CW natjecanje. QSL se mogu slati direktno ili putem biroa na ND9M.

9A/ I___ – CROATIA – S otoka Sv. Nikola (EU-110) će od 13. do 17. svibnja biti „aktivni“ IK2SNG, IK4RQJ i IZ4BBF na KV opsezima CW, SSB i RTTY vrstom rada.

DX vijestiPiše: Dean Milde, 9A5CY

Koristit će vertikalne antene i 100 W. Nakon njih, na otok od 28. svibnja do 2. lipnja dolaze I2OGV, I2RFJ, I2ZBX, IZ2AMV i IZ2LSC i oni svoju aktivnost najavljuju s 4 stanice na opsezima od 80 m do 6 m CW, SSB i RTTY vrstom rada. Svi oni će koristiti znak 9A/ njihov osobni znak, a na iste osobne znakove traže i QSL karte za održane veze. Više pročitajte na www.timpy.it/eu110/.

TK/___ – CORSICA – Alex, IW5ELA, iMarco, I5KOV, bit će „aktivni“ iz mjesta Calvi od 12. do 16. svibnja na opsezima od 40 m do 12 m okoristivši se CW i SSB vrstama rada i vertikalnim antenama te loop antenom za 15 m.QSL se mogu slati na osobne znakove putem biroa ili direktno.

VP5/___ – TURKS & CAICOS ISLANDS –Iz Providencialesa će od 20. do 23. svibnja biti „aktivan“ VP5/PY2WAS. Njemu će se pridružiti i PY1YB, a aktivnost je planirana na opsezima od 80 do 10 m CW i SSB vrstom rada. QSL slati na osobne znakove. Nadalje, od 10. do 17. lipnja s otoka će biti „aktivni“ VP5/WB2REM, VP5/KD2JA i VQ5M na svim KV opsezima (moguća aktivnost i na 6 m), također samo CW i SSB vrstom rada. QSL za ova tri znaka treba slati na KD2JA.

OX3/N0RC – GREENLAND – Reid (N0RC) će do 27. svibnja boraviti u Thuleu na sjeverozapadu Grenlanda (76N,68W). U slobodno vrijeme planira biti „aktivan“ na KV opsezima. Nada se da će koristiti i znak OX3RC. QSL slati na N0RC.

OH0/PA___ – ALAND ISLANDS –Iz mjesta Eckero na otočju Aland će od 15. do 28. svibnja biti „aktivni“ operatori PA2A, PA2AM, PA2VMA, PA3ALK, PA3BAG, PA0VHA i PB5A s 3-4 stanice istovremeno na svim KV opsezima i na 6 metara CW, SSB i RTTY vrstama rada. QSL slati na njihove domaće znakove u Nizozemsku. S otoka će također krajem svibnja (i u CQWW WPX CW) biti „aktivan“ OH1RX sa znakom OH0J (via OH1RX) i OG0Z (via W0MM).

JT9YAB,-YW – MONGOLIA –Alex (UA9YAB) i Vasilij (RW9YW) će od 25. svibnja od 2. lipnja biti „aktivni“ na KV opsezima, ali i na 6 m koristeći se minimalnom radioamaterskom opremom iz automobila. Glavni razlog njihovog putovanja u Mongoliju je pronaći pogodnu lokaciju za rad na 160 m i 80 m koju planiraju za listopad i studeni ove godine. QSL JT9YAB slati na UA9YAB, a JT9YW na RW9YW.

5W_, T31_, zK3_ – Pacific tour „ODYSSEY“ – Sergej, UX0HX s još5 operatora (RK3FA, UR3HR, US7UX, UT1HF, UT5UY) najavljuje aktivnost na svim KV opsezima CW, SSB i RTTY vrstama rada s ova 3 DXCC zanimljiva entiteta u Pacifiku. Prvo će od 18. do 19. svibnja biti „aktivni“ sa Samoe kao 5W0OX, zatim odlaze na Centralne Kiribate gdje su od 22. svibnja do 1. lipnja „aktivni“ s pozivnom oznakom T31UR, a za kraj svoje aktivnosti, od 2.do 6. lipnja, najavljuju rad s Tokelaua kao ZK3X. QSL za sva tri znaka treba slati na QSL menadžera UR3HR direktno ili putem biroa. Više informacija možete pronaći na www.uz1hz.com/pacificodyssey.html.Otok Sveti Nikola (kraj Poreča)

QSL, DX, Diplome


E4X – PALESTINE – Antonio (EA5RM) s još 9 iskusnih operatora, članova Tifariti Gang grupe (sjetimo se njihovog rada kao 9X0R, S01R, S04R...), bit će aktivni iz Palestine od 28. svibnja do 6. lipnja na svim KV opsezima te na 6 m koristeći CW, SSB i RTTY vrste rada s 3 stanice istovremeno. QSL slati na EA5RM. Više pročitajte na webu www.dxfriends.com/e4x/.

T30XG – WESTERN KIRIBATI – Haru, JA1XGI, najavljuje svoju aktivnost s Kiribata od 3. do 9. lipnja na KV opsezima od 40 m do 10 m (+6 m), CW i digitalnim vrstama rada. QSL se može poslati putem biroa ili direktno na JA1XGI.

TT8PK – CHAD – Phil (F4EGS9 je od 10. travnja pa sljedeća dva mjeseca na radnom zadatku u Čadu. U tom periodu želi u svoje slobodno vrijeme biti „aktivan“ s FT-850 i

R7 antenom na KV opsezima od 40 m do 10 m CW, SSB i RTTY vrstom rada. QSL slati na F4EGS putem biroa ili direktno.

PW8_ – BRASIL – PY2XB, PY7XC i PY0FF u planu imaju „aktivirati“ dvije rijetke IOTA skupine. Od 9. do 15. lipnja radit će kao PW8J s Ilha dos Lencois (IOTA SA-041), a od 16. do 18. lipnja će kao PW8L raditi s Sao Luis Island (IOTA SA-016). Sa sobom će nositi 3 stanice i 2 pojačala te vertikalne i žičane antene. QSL slati na P.O. Box 152, Joao, Pessoa-PB, 58010-970, Brasil. Imaju i web: www.pw8j.com.

MS0INT – SCOTLAND – S otočja Flannan je planirana aktivnost 5 operatora (EA1DR, EA3NT,....) u razdoblju od 18. do 21. lipnja. QSL za aktivnost s ove rijetke IOTA skupine EU-118 treba slati na M0URX putem biroa ili direktno.

HB0/OU4U –LIECHTENSTEIN – Marc (OZ1MDX) će od 22. do 27. lipnja biti „aktivan“ na KV opsezima CW, SSB, RTTY i PSK 31 vrstama rada. Direktne QSL zahtjeve slati na M0URX, QSL putem biroa će se moći zatražiti elektroničkom poštom.

D44TOI – CAPE VERDE – Michael (HB9BOI) će biti „aktivan“ s otoka Sal od 1. do 13. srpnja na svim KV opsezima. QSL traži direktno ili putem biroa na osobni znak.

FP/K9OT, FP/KB9LIE – MIQUELON ISL. – Paul, K9OT, i Peg, KB9LIE, će od 5. do 14. srpnja biti „aktivni“ na svim KV opsezima te na 6 m CW i SSB vrstama rada. QSL slati na osobne znakove direktno ili putem biroa (koriste LoTW).

V31__ – BELIzE – Iz mjesta Placencia (lokator EK56) će od 12. do 19. srpnja biti „aktivni“ K5YY kao V31YY, W5SJ kao V31SJ i W5UQ kao V31UQ na KV, ali i UKV opsezima za europske stanice. QSL za V31YY slati na K5YY, dok za V31UQ i V31SJ treba slati na W5JAY.

FW/J___ – WALLIS & FUTUNA – Operatori JA2NQG, JH2BNL i JI2UAY će kao FW/njihov osobni znak biti „aktivni“ na svim KV opsezima i vrstama rada od 14. do 21. srpnja. Odmah nakon toga putuju 3 dana na Fiji. QSL treba slati na njihove osobne znakove.

CQ8SV – AzORES – S otoka Corvo (EU-089)će biti „aktivni“ operatori CT1GFK, SV1HER i SV1GRM u razdoblju od 20. do 27. srpnja (uključujući rad u IOTA natjecanju). QSL slati na SV1GRM.

EU-IOTA – Kratak pregled nekoliko najavljenih IOTA aktivnosti iz Europe: EU-038 PA/DL1EAL (23. 5 – 10. 6.), EU-062 LA/SP7IDX (2. 6 – 17. 6.), EU-074 TM0B (21. 5 – 28. 5.), EU-114 2E0WMG (11. 6 – 17. 6.), EU-125 OZ/DL4VM (29. 5 – 12. 6.), EU-172 OZ/PA7PA i /PA1H (15. 5 – 24. 5.).

Karta kretanja „ODYSSEY“ grupe po Pacifiku

QSL karta FP/K9OT i FP/KB9LIE

Opća pravila za sve diplome koje izdaje Poljski savez radioamatera:

Zahtjevi trebaju biti na GCR listi.- Vrijede obostrane veze na svim opsezima i

vrstama rada bez vremenskog ograničenja (ako posebnim pravilima za svaku diplomu nije naznačeno drugačije).

- Cross band veze i veze preko repetitorane vrijede za PZK diplome.

- Diplome se izdaju primopredajnim i prijamnim (SWL) amaterima.

- Cijena izdavanja diploma je 5 eura ili 5 američkih dolara ili 5 IRC kupona. Svaka naljepnica je 1 američkih dolara ili 1 IRC + SAE.

Diplome koje izdaje PZK (Poljski savez radioamatera)

- Plaćanje treba izvršiti na račun PZK broj: PL 33 1440 1215 0000 0000 0195 0797, Nordea Bank Polska S.A.

- Kopiju uplatnice treba priložiti uz zahtjev za diplomu.

- Adresa za slanje zahtjeva za diplomu: PZK HQ Secretariate, Award Manager SQ7B,P.O. Box 54,85-613 Bydgoszcz 13, Poland.

- Nije potrebno slati QSL karte, ali podnositelj zahtjeva treba posjedovati QSL karte. E-qsl ne vrijede za PZK diplome.

- U slučajevima sumnje zadnju riječ ima menadžer za diplome PZK.

SPPA – SP POWIAT DIPLOMAOva diploma izdaje se za potvrđene veze s poljskim okruzima (powiat) na KV i UKV opsezima za CW, SSB ili mixed veze.

QSL, DX, Diplome


Za ovu diplomu vrijede sve veze poslije 1. siječnja 1999.

Osnovna (Basic) diploma za KV opsege izdaje se za veze sa 100 poljskih okruga. Naljepnice se izdaju za veze sa 100, 150, 200, 250, 300, 350 i svih 379 okruga.

Osnovna diploma za UKV opsege izdaje se za veze s 50 poljskih okruga i najmanje 3 pozivne oblasti. Naljepnice su kao na KV.

Popis svih okruga možete naći na web stranici: www.hamatlas.eu/Polska/SPPA/SPPA-zrobione.doc.

EU-SP-AWARDZa ovu diplomu vrijede sve veze održane nakon 1. siječnja 2004. godine. Treba imati najmanje 25 potvrđenih veza sa zemljama Europske unije: CT, DL, EA, EI, ES, F, G, HA, I, LX, LY, LZ, OE, OH, OK, OM, ON, OZ, PA, S5, SM, SP, SV, YL, YO, ZC4/5B4, 9H. (9A2EU)

AC15z – SVI DXCC ENTITETI 15 CQ zONEZa ovu diplomu vrijede sve veze održane nakon 1. siječnja 1955. godine. Treba imati najmanje 23 potvrđene veze s DXCC entitetima ili pozivnim oblastima koje se nalaze u 15-oj CQ zoni. Obavezne su veze s 4 poljske pozivne oblasti. Za diplomu se računaju slijedeći DXCC entiteti i pozivne oblasti: 1A0, 4O, 9A, 9H, E7, ES, HA, HV, I, IS, LY, OE (2 poz. oblasti), OH0, OH (3 pozivne oblasti), OJ0, OK, OM, S5, SP (4 pozivne oblasti), T7, UA2, YL, YU, Z3, ZA.

W21M – WORKED 21 MERIDIANZa ovu diplomu vrijede sve veze održane nakon 1. siječnja 1955. godine. Treba imati potvrđene veze sa 16 zemalja kroz koje prolazi 21. meridijan (obavezna je veza s jednom SP postajom). Popis zemalja kroz koje prolazi 21. meridijan: 5A, 9Q, A2, D2, HA, JW, LA, LY, OH, OH0, OM, SM, SP, SV, TL, TT, UA2, YL, YO, YU, V5, Z3, ZA, ZS.

POLSKIE MIASTA AWARD (DIPLOMA POLJSKIH GRADOVA)Ova diploma izdaje se za potvrđene veze s poljskim gradovima u 3 klase:- klasa 3 – veze s 15 poljskih gradova,- klasa 2 – veze s 25 poljskih gradova,- klasa 1 – veze s 35 poljskih gradova.

Vrijede sve veze bez vremenskog ograničenja. Ista pravila vrijede i za SWL amatere.

Popis svih poljskih gradova možete pronaći na linku: www.awards.pzk.org.pl/html/Miasta_Polskie_1.htm.

Gaston Bertels je rođen u Antwerpenuu Belgiji 9. rujna 1927. godine.

Nakon smrti majke 1940. godine, preselio se u Bruxelles. Živeći u Antwerpenu naučio je nizozemski i engleski jezik, dok je u Bruxellesu naučio francuski i krenuo na fakultet. Profesionalnu karijeru započeo je kao prevoditelj za vodeću belgijsku osiguravateljsku kuću, da bi nakon toga predavao u školi, ali još uvijek radeći za istu tvrtku, u kojoj je dočekao penziju nakon 45 godina rada.

Marko: Kada ste se prvi puta susreli s radioamaterizmom kao hobijem?Gaston: Kad sam imao 6 godina, otac mi je kupio kućni telefon. To je ubrzo postala

Gaston Bertels – ON4WFPiše: Marko Pernić, 9A8MM

moja omiljena igračka. Ubrzo nakon toga, otac me odveo kod svog prijatelja koji je bio radioamater. Njegov sam PPS vidio samo jednom, ali nikad nisam zaboravio čaroliju: svjetleće cijevi, miris lemila i zvuk telegrafije.Kasnije sam se rado igrao s mehanikom. Tako sam maketu parnog stroja uspio povezati s dinamom da bih dobio električnu energiju. U srednjoj školi omiljeni mi je predmet bila fizika, gdje sam izgradio mili-ampermetar.Nakon oslobođenja Belgije, 1944. godine, živio sam u predgrađu Bruxellesa, gdje su savezničke snage imale izgrađen protuavionski sustav. Jednog sam dana, u razgovoru s vojnicima, uspio dogovoriti

razgledavanje jednog od njihovih kamiona. Tada sam „otkrio“ radar. Ubrzo je vojna oprema postala dostupna pa sam si kupio „set 19“. Taj je set sadržavao prijamnik za 2-metarsko područje, s kojim sam, upotrebom obične diode, mogao slušati FM signale radioamatera u Antwerpu, udaljenom 44 km sjeverno.Kasnije, nakon razvoja televizije u Belgiji, Phillipsova škola u Bruxellesu osmislila je i provodila „Sunday TV“ – tečaj za svoje prodavače i tehničare. Čuo sam za to i prijavio se, iako sam radio u osiguravateljskoj kući i nisam imao nikakve veze s TV-om. Međutim, prošao sam test i uzeli su me na tečaj. Godinu dana kasnije bio sam među prvim TV tehničarima u Belgiji

QSL, DX, Diplome


i počeo sam raditi TV setove za prijatelje i obitelj u svoje slobodno vrijeme.1956. godine položio sam ispit za radioamatera i dobio znak koji imam još i danas – ON4WF.

Bio sam predsjednik Belgijskoga radioamaterskog saveza 10 godina i osnovao AMSAT Belgija. 1990. godine, na IARU R1 konferenciji u Torremolinosu (Španjolska), osnovana je EUROCOM grupa. Ovo je bilo prijeko potrebno da se uspostavi veza između radioamatera i europskih institucija koje su kasnije prešle u institucije Europske unije, vezane uz telekomunikacije i satelitske komunikacije. Bio sam jedan od promotora našeg hobija i izabran za predsjednika EUROCOM grupe. Na tom sam mjestu proveo 18 godina. Tokom tog razdoblja pokrenute su dvije europske inicijative s izravnim utjecajem na radioamatersku zajednicu: R&TTY (Radio and Telecommunications Terminal Equipment) i EMC (Electromagnetic compatibility). Kada su prijedlozi bili odobreni od strane radioamatera, poslao sam ih nekim svojim prijateljima članovima parlamenta te su napokon produkti tih inicijativa i radnih grupa postali dijelovi europskih zakona.

Marko: Kako ste ušli u ARISS-EU program?Gaston: U ožujku 2000. godine članovi ARISS (Amateur Radio on International Space Station) grupe našli su se u europskom svemirskom centru u Noordwijku, u Nizozemskoj. Odlučio sam sudjelovati. Izaslanici nekoliko europskih zemalja bili su također prisutni. Razvila se rasprava o tome kako bi se trebalo glasati za važne odluke. Predložio sam da bi europske zemlje trebale djelovati zajedno, kao jedna grupa, što je i prihvaćeno pa sam odmah krenuo napisati izvještaj za ARISS-EU. Kada su se konačno definirala glasačka pravila, ARISS-EU je dobila pravo na 4 glasa, a SAD, Kanada, Rusija i Japan po 2 glasa. Ova pravila i dalje vrijede. Ovo je bio moj prvi doticaj s ARISS-EU grupom, čiji sam i danas član.

Marko: Koliko ste dugo koordinator za veze s Međunarodnom svemirskom postajom i koliko ste kontakata u to vrijeme omogućili?Gaston: Od 2001. godine, od kada sam koordinator za veze s Međunarodnom svemirskom postajom za područje Europe, bilo je 117 uspješnih veza u našoj regiji. Od toga, više od dvije trećine veza bile su pod mojim nadzorom i organizacijom. Jedna od tih veza bila je i veza s Hrvatskom postajom 9A7P.

Marko: U ožujku 2009. godine, Frank Bauer (KA3HDO) odstupio je s mjesta predsjednika ARISS grupe i vi ste izabrani kao sljedeći predsjednik. Kako se to dogodilo?Gaston: Prije nekoliko godina, sve aktivnijim angažmanom oko kontakata s Međunarodnom svemirskom postajom, izabran sam za dopredsjednika ARISS grupe. Frank je svoj odlazak najavio još krajem 2008. godine te smo već onda pričali o tome da preuzmem njegove odgovornosti, dok se ne izabere novi predsjednik. Na ponovnom sastanku ARISS grupe i europske svemirske agencije u Noordwijku, nominiran sam za predsjednika. Kako nije bilo niti jednoga drugog kandidata, jednoglasno sam izabran za predsjednika.

Marko: Ima li dovoljno mladih ljudi zainteresiranih za ovaj dio našeg hobija i postoji li neki način za animaciju drugih?Gaston: Svemir je svakako zanimljiv za mlade. Svemirske agencije imaju edukativne servise i ulažu mnogo energije u promicanje svojih aktivnosti među mladima. Također, jako cijene stručnost i volontersku pomoć radioamaterske zajednice, kao što je sudjelovanje u ARISS i sličnim aktivnostima. Ne samo radioamaterske aktivnosti na Međunarodnoj svemirskoj postaji, nego i mali sateliti (cubesat) koje izrađuju sveučilišta, a čije komunikacije koordiniraju i ostvaruju radioamateri jako doprinose stvaranju novih generacija radioamatera. U skoroj budućnosti ove će se metode dodatno širiti i omogućavati upotrebu najnovijih tehnologija.

Angažman u ARISS, ARISS-EU i ARISS Belgija grupama ne ostavlja mi slobodnog vremena. Naravno, vrijeme koje provodim s obitelji i obaveze vezane uz to imaju apsolutni prioritet.Moja prva veza preko satelita bila je SSB veza preko AO-13.

„Gaston je posvetio svoj život radioamaterizmu. Vodeći mnoge veze između Međunarodne svemirske postaje i raznih škola privukao je mnoge mlade ljude u ovaj hobi“, Hans Blondeel Timmerman, predsjednik 1. regije IARU-a.„Oduševljen sam strašću kojom Gaston čini to što radi... Svaki program pod Gastonovim vodstvom pruža suradnicima neprocjenjiv doživljaj“, Hani Raad, član izvršnog odbora 1. regije IARU-a.

Ostali o Gastonu

ON4WF na jednom od predstavljanja

ON4WF i F2MM na sjednici IO R1

Marko: Bavite li se još uvijek elektronikom, antenama i samogradnjom?Gaston: Prvi sam predajnik napravio krajem 50-ih godina. Bio je to AM predajnik, SSB je još bio u povojima. Zbog raznih okolnosti u životu nikad nisam bio u prilici nabaviti stup za antene, zbog čega sam eksperimentirao s kratkovalnim magnetic loop predajnim antenama. Napravio sam ih mnogo i bio vrlo zadovoljan s performansama. Napravio sam i nekoliko EH antena, ali su bile nešto lošijih performansi.Također, pohvalio bih se s dva „izuma“. Prvi od njih bio je „stroj za učenje“, temeljen na motiviranju učenja. Kako sam u to vrijeme predavao, predstavio sam svoj izum šefovima u osiguravateljskoj kući. Nedugo zatim regionalni su uredi bili opremljeni ovakvim „strojevima za učenje“ i koristili ih cijeli niz godina. To bi bile preteče današnjih računalnih programa za interaktivno učenje.Drugi je izum potpuno radioamaterski. Radi se o fingertip tipkalu za telegrafiju, slično ručicama za elektronac. Tipkalo se pričvrsti na palac i srednji prst, vrlo je lagan i pogodan za transport.

Marko: Kada ste se prvi put susreli s radioamaterskim satelitima i koje ste prve satelite slušali?Gaston: AO-13 je bio odličan satelit.Radio sam SSB i CW veze preko njega. Ali, u to vrijeme nisam imao dobrih antena za rad preko satelita.Uložio sam puno vremena i energije u bavljenje i promociju radioamaterizma.

Iz zemlje i svijeta UREĐUJE: Zlatko Matičić, 9A2EU


Iz zemlje i svijeta

Nakon više od mjesec dana iščekivanja lijepog vremena „Vatroslav“ je

radioamaterima Vidove Gore konačno dopustio da smjeste novonabavljeni objekt na sam vrh otoka Brača.

Operacija je počela rano ujutro, kada je desetotonskom dizalicom objekt prevezen na Brač, a zatim je, pri temperaturi od minus pet stupnjeva i nekoliko centimetara snijega, sigurno položen na već pripremljenu betonsku podlogu. Time je okončana višegodišnja borba da se konačno dođe do kvalitetnog, suhog i sigurnog objekta odakle će i mladi i stariji radioamateri s užitkom moći sudjelovati u natjecanjima.

Uspješno završen projekt – radioamaterska kućica na „krovu“ Brača

Autor teksta i slika: Ivica Pavišić , 9A2BW

Slijedi dizanje novoga antenskog stupa i ostali poslovi koji uz to dolaze. Ako vrijeme dopusti, u svibnju ove godine može se očekivati svečano otvorenje ovoga jedinstvenog objekta na otoku Braču.

Ovaj pothvat ne bi bilo moguće ostvariti da nije bilo potpore i donacija – najviše su zaslužni Zagrebačka banka, Svpetrvs hoteli, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zajednica tehničke kulture splitsko-dalmatinske županije, grad Supetar i općina Nerežišća te brojni obrtnici i privrednici otoka Brača koji su svojim skromnim, ali brojnim doprinosima pomogli u ovoj jedinstvenoj akciji.

Ne smijemo zaboraviti ni opremu iz donacije humanitarne udruge RTL pomaže djeci (dio opreme će biti smješten u novom objektu).

Za bračke entuzijaste ovo nije kraj. Slijede novi projekti i novi programi koji će privući mlade u udruge. Svakako su najzanimljiviji oni koji će omogućiti rad putem amaterskih satelita i refleksijom od Mjeseca, a za što je potrebna posebna antenska oprema i rotatori. Donatori će sigurno i u tim projektima prepoznati naš rad i nastojanja da se razina tehničkog obrazovanja kod mladih popne na zavidnu.

Kad se male ruke slože, sve se može...

Desetotonska dizalica prevozi kućicu od trajekta do vrha Vidove gore Kamion s kućicom „stenje“ na putu prema „krovu“ Brača

Zadovoljstvo uspješno obavljenim poslom: Petar, 9A3AGS, Ivica, 9A2BW i Tomo, 9A4W.


KENWOOD HRVATSKA - ODJEL TELEKOMUNIKACIJA

Tel: +385 1 552 2481 | Fax: +385 1 387 3388www.kenwood.hr | [email protected]

HRSkenwood.indd 1 9/4/08 2:55:08 PM

Documents

Radio HRS 2/10