Radio HRS 4/08

CIJENA 15 KN

godište 17. broj 4 (129) srpanj/kolovoz 2008.

• Friedrichshafen2008.

•Mjeračinduktiviteta

• Umrežavanjeračunala

• 9A0HQuIARUHFC

• WSJTiMS

• TEPdolazi

• D-star

• ARGMeđimurje

• IOCAekspedicije

• PovratakuBaranju

U ovom broju:

uvodnik

Dragi čitatelji!

Ljeto je prema očekivanju donijelo niz tipično ljetnih aktivnost. Jedna među njima zauzima posebno mjesto – aktiviranje mnogočlane ekipe HRS-a, koja se poslije nekoliko godina pauze pojavila u eteru i pod oznakom 9A0HQ najavila da s nama neće biti šale. Pedesetak operatora, koji su sudjelovali u toj složenoj akciji, dalo je sve od sebe i u danim okolnostima napravilo sve da naš ponovni nastup bude itekako zamijećen.

Prostiranje na opsezima nije baš išlo u prilog ljubiteljima IOCA programa, koji su imali dosta muke da odrade željenu kvotu ili novi otok, ali im ipak nije manjkalo upornosti i entuzijazma. Stoga su neki od njih za prvu “aktivaciju” izabrali prilično tvrd orah – Jabuku.

Ne smijemo zaboraviti ni zborno mjesto europskih radioamatera, koji svake godine krajem lipnja pohrle u Friedrichshafen, a među njima su bili i naši predstavnici.

Također, prava je prilika u nekom od mnogobrojnih UKV natjecanja isprobati pripremljenu tehniku i taktiku skrojenu tokom zimskih mjeseci.

Tehnička rubrika malo je skromnija ovog puta, vrijeme je odmora i velikih vrućina koje ne pogoduju graditeljima. To će vjerujemo nadoknaditi iznimno zanimljiv članak, koji nas uvodi u tajne D-star tehnologije, koja će uskoro postati dostupna i hrvatskim radioamaterima putem novonabavljenih repetitora.

Jesen je pred vratima, a u rujnu i tradicionalni deseti Zagreb Radio Fest.

Vidimo se u Zagrebu! Goran Grubišić, 9A6C glavni urednik

Časopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Sva prava pridržava – copyright by

© Hrvatski radioamaterski savezČasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike

Hrvatske 19. ožujka 2004. god, pod brojem 532-03-3/04-02.

Priprema za tisak: Infogr@f, Vela LukaTisak: KRATIS d.o.o., Dr. F. Tuđmana 14/A,

10 431 Sveta NedeljaNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata s članarinom HRS-a: 150 kunaCijena pojedinog primjerka: 15 kunaGodišnja pretplata: 100 kunaCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: 20 euraProsječna naklada – 1 100 primjeraka

Prihod ostvaren prodajom u 2007. godini – 240,00 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2007. godini

– 46 732,84 kunaPretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski radioamaterski savez, Zagreb2360000-1101561569;poziv na broj 12+JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kodZAGREBAČKA BANKA d.d., Paromlinska 2, 10 000 Zagrebdevizni račun broj: 70300-978-2100057879IBAN: HR4323600001101561569 (2100057879)SWIFT: ZABAHR2X (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)TijelaupravljanjaHRS-a (mandat: 2007 – 2011.)PredsjednikHRS-a:Krešimir Kovarik, 9A5KDopredsjednikHRS-a:Mate Botica, 9A4MTajnicaHRS-a:Marina Sirovica, 9A3AYM

Administrativnatajnica:Ljiljana Božak, 9A5BLČlanoviIzvršnogodboraHRS-a:Zdenko Blažičević, 9A2HIŽeljko Dražić-Karalić, 9A4FWStjepan Đurin, 9A8AZvonko Horvat, 9A3TRMarijan Kucelin, 9A2RDRolando Milin, 9A3MRMarijan Rečić, 9A2CNadzorniodborHRS-a:Davor Antolić, 9A6NDAZdenko Kokanović, 9A3SOŽeljko Vida, 9A3ZVSudčastiHRS-a:Mladen Katić, 9A5TDubravko Rogale, 9A6NNSMirko Vurušić, 9A2F

Nakladnik:HRvATSKIRADIOAMATERSKISAvEz

Uredništvo i administracija:

Dalmatinska 12, p. p. 149 HR – 10 002 ZAGREBHrvatska/CroatiaTelefon + 385 (0)1 48 48 759 Telefax + 385 (0)1 48 48 763e-mail [email protected] [email protected]

GlavniurednikGoranGrubišić, [email protected]

zamjenikglavnogurednikazlatkoMatičić, [email protected]

Uredničkikolegij:DraženBrzaj, [email protected], [email protected]ćajić, [email protected], [email protected]ŽeljkoUlip, [email protected]čić, [email protected]ŽeljkoDražić-Karalić,[email protected]

LektoricaTihanaNakomčić, [email protected]

Tehnički urednikRomildovučetić, [email protected]

UPUTESURADNICIMAPriloge slati u elektroničkomzapisu(.doc, .rtf, .txt), iznimno crteže i sheme na papiru. Pisati u Wordu, Arial font 10, lijeva orijentacija. Formule pisati u programu za pisanje formula uz objašnjenje znakova i kratica. Slike, sheme i crteže ne unositi u tekst i slati odvojeno, ali naznačiti gdje spadaju u tekst. Priloge uz tekst obavezno numerirati i napisati popratni tekst (legendu). Tablice kreirati u Wordu, a crteže u CorelDraw. Fotografije slati odvojeno u *.jpg ili *.tif formatu uz cca 300 dpi. Obaveznonavesti sve izvore za tekst i priloge. Tiskane pločice slati u elektronskom formatu uz obaveznu naznaku izmjera ili kopirane bez savijanja papira. Ako rad sadrži više od tri dokumenta slati ih u zajedničkoj mapi. Obavezno navesti ime i prezime autora, adresu i sve kontakt telefone i e-adrese te žiro račun. Priloge slati na CD-u ili elektroničkom poštom na adresu HRS-a ([email protected]) s naznakom Za Radio HRS.

NAKNADESURADNICIMAVrsta priloga Naknada po kartici (kn)Autorski stručni tekstovi, gradnje i radovi 80,00Autorske reporaže 50,00Autorska izvješća o radu HRS-a, tekstovi menadžera i voditelja stručnih tijela 50,00Vijesti s područja primjenjene elektronike i sl. 50,00Analiza natjecanja 45,00Opis strukovnih organizacija, diploma, informacije o radu udruga HRS-a 45,00Predstavljanje rezultata natjecanja 30,00

www.hamradio.hrRADIOHRS-4|2008 SRPANJ/KOlOvOz20083

21

29

33

43

47

57

59

6

9A0HQ lokacije i operatori

Sadržaj

www.hamradio.hr4SRPANJ/KOlOvOz2008 RADIOHRS-4|2008

5 9A0HQuIARUHFC2008.6 Friedrichshafen2008. RevizijaStatutaHRS-a7 GAREC‘08uFriedrichshafenu8 Sufinanciranjeizproračuna9 Ususret10-omzRF-u10 Statistikahamradio.hrportala11 RekordanbrojčlanovaHRS-a većinauređajaisporučena NatječajiHRS-aza2006.i2007.12 Mjeračinduktiviteta14 Umrežavanjeračunala16 Inverted Lantenaza40m17 DigitalnakomunikacijanaTS-440S18 IzračunERP-a20 Dvijeanteneza432MHz21 CQTESTde9A0HQ...23 StogodinaSOS-a24 KUPJADRANA2008.–NOvO25 Kvnatjecanja29 WSJTzaMSrad32 FieldDaySiciliavHF2008.33 TEPnavHF/UHFopsezima35 CQ3cmizJN75CG36 GPS–Global Positioning System38 UKvnatjecanja–rezultati43 D-star46 JARTSWWRTTY200847 Bjelolasica2008.48 ARGMeđimurje50 CY0X–6mDX-ekspedicija WAC–pravila51 DXnovosti52 Grupa9ACW53 Maloonašimškojima... CWJFDIPlOMA54 “Malatrgovinaužasa...”55 Korzika2008.–trećasreća!56 IspitiuKutini57 PatojesamoJabuka...58 9A/I6GFXIOCATOUR2008.59 Korakpovratka

radioamaterizmauBaranju Obnovljenrad9A1ABE

Još u studenom 2007. godine, pri donošenju Financijskog plana i programa

za 2008. godinu IO HRS-a planirao je aktivnost ekipe HRS-a u natjecanju IARU HF World Championship 2008. i za to odvojio programska sredstva. Posljednja takva aktivnost HRS, odnosno 9A0HQ ekipe dogodila se 2004. godine.

Ozbiljne i sveobuhvatne pripreme su započele početkom ove godine kada je IO HRS-a pokrenut CRO CC, a već u Kraljevici održana je prezentacija na temu “Sudjelovanje 9A0HQ ekipe u IARU HF C 2008”. Tad su okvirno dogovorene lokacije sa kojih će se raditi u natjecanju, ekipe, vođe ekipa, operatori koji će raditi na postajama kao i drugi tehnički detalji od antena, uređaja, lineara, software-a i sve ostalo što je potrebno za jedno takvo natjecanje.

Od toga trenutka organizaciju je u potpunosti preuzeo tim u sastavu: Ivo 9A1AA, Krešo 9A5K i Mate 9A4M koji su koordinirali aktivnosti s vođama timova: Nikšom 9A5W (9A1A), Davorom 9A1UN (9A1P), Vedranom 9A4VV (9A1V), Sašom 9A3AG (9A2L), Vladom 9A2D (9A4D), Zoranom 9A3Y (9A5D), Eugenom 9A7V (9A7A) i Ivicom 9A2BW (9A7B). Utrošeno je preko dvjesto radnih sati na pripremu lokacija i ekipa. Poslano je na tisuću email-ova i SMS poruka, a o pile up-ovima na mobitelima da i ne govorimo. Aktivno se uključila i Stručna služba HRS-a.

U cilju promidžbe IARU HF C natjecanja i poticanja što većeg broja 9A postaja na sudjelovane u ovome natjecanju s ciljem podrške 9A0HQ ekipi, HRS je donio odluku o dodjeljivanju diploma i posebnih nagrada postajama iz 9A koje ostvare određeni broj veza s posadama koje su radile pod znakom 9A0HQ. Za članove 9A0HQ ekipe, kao i za sve ostale 9A postaje koje su ispunile uvjete i ostvarile određeni broj veza s 9A0HQ posadama tiskane su majice i kape s logom 9A0HQ. Pedesetak majica i kapa za ekipu i pedesetak za 9A postaje koje su uspjele ispuniti uvjete za ove nagrade. Uz to, od planiranih troškova osigurana je prehrana i osvježenje za operatore. Tu si i neizostavni troškovi goriva za agregate. Dobrom organizacijom našlo se novca i sredstava za sve planirano.

Sve novosti ažurno su objavljivane na web stranici HRS-a, gdje su se mogli pronaći podaci o aktivnostima 9A0HQ ekipe. Unatoč drugim obvezama, Krešo 9A5K je uspio riješiti CRO-CC chat na kojem se

9A0HQ u natjecanju IARU HF C 2008.

odvijala komunikacija između sudionika prije, za vrijeme, ali i nakon natjecanja, dok je Mate 9A4M uspio osmisliti i oživjeti web stranicu www.cro-cc.net.

Nakon spleta sretnih i nesretnih okolnosti ekipa 9A0HQ odradila je natjecanje s osam (od devet planiranih) lokacija: Kozjača i Jarun (9A1A), Poreč - Tićan (9A1P), Vela Luka – Hum (9A1V), Ludbreg (9A2L),

Momci iz Ludbrega prije početka natjecanja

Vijesti iz HRS-aUREĐUJE: Mate Botica, 9A4M

Dubrovnik – Žarkovica (9A5D), Varaždin (9A7A) i Vidova Gora – Brač (9A7B). Na postajama je radilo 35 operatora, a o logistici i tehničkim detaljima brinulo se još 15-ak ljudi. Tih pedesetak ljudi dalo je sve od sebe da naš 9A0HQ tim, naše “srce vatreno” napravi što bolji rezultat. Naravno, nisu oni jedini zaslužni za takav uspjeh, tu ste i svi vi iz 9A, oko 150 postaja, koji ste svojim vezama s 9A0HQ postajama i svojim sudjelovanjem u natjecanju da li svoj doprinos ovoj aktivnosti HRS-a.

U 9A ima još dosta klubova i pojedinaca koji se ovoga puta, iz razno-raznih razloga, nisu priključili 9A0HQ ekipi. Sigurno imamo još natjecateljskih lokacija s dobrim antenama, pojačalima, i vrhunskim operatorima i iskreno se nadamo da će nam se slijedećih godina pridružiti jer ovo nije bio pojedinačni bljesak već početak sistematskog i organiziranog sudjelovanja 9A0HQ ekipe u IARU HF C svake naredne godine. Vizije daljnjeg razvoja postoje, znamo gdje smo “tanki” i gdje se može i treba pojačati da slijedeće godine bude još bolje i učinkovitije.

Neizmjerno je zadovoljstvo kada nakon toliko uloženog truda, utrošenih sati za organiziranje cijelog projekta, osjetite da ste nešto napravili, a mi smo to osjetili jer ste nas Vi pozivali, tražili po opsezima, davali bodove i podršku, a mi smo nakon svake veze s 9A postajom bili još jači i odlučniji da izdržimo do kraja, i uspjeli smo!!! (9A1AA)OB4-40 na lokaciji 9A2L


Sajam HAM Radio u Friedrichshafenu 2008. godine – kratko rečeno: atraktivno

i dinamično. To je drugi je po veličini Sajam u svijetu i prvi po veličini u Europi. Iako se ove godine poklopio s nogometnim prvenstvom (i komentari mnogih su bili da se osjeća manjak posjetitelja) i dalje je to središnji događaj godine ovakve vrste. Za mene je to bio ponovni posjet Sajmu nakon 1997. godine i, dakako, po prvi puta u novoj ulozi.

Prvi je dan Sajma protekao vrlo brzo uz nekoliko bitnih događanja. Prvi je od njih svakako bio sastanak s predsjednikom i tajnikom 1. regije IARU-a, Oleom (LA2RR) i Donom (G3BJ). Delegacija HRS-a je na sastanku bila u sastavu: Nikola Perčin (9A5W), Marina Sirovica (9A3AYM) i Krešimir Kovarik (9A5K). Tema svima poznata – najvažniji događaj u 2008. godini u našem radioamaterskom dijelu svijeta – konferencija 1. regije IARU-a u Cavtatu.

Tajnik regije, G3BJ, vrlo je precizno i pedantno pripremio sastanak te smo vrlo detaljno prošli kroz sve predviđene točke razgovora, gotovo 20-ak tema. Sve je bilo vezano uz konferenciju, pripreme i događanja tijekom konferencije. Sastanak u trajanju od gotovo 4 sata završio je, na obostrano zadovoljstvo, predstavljanjem tijeka priprema i situacijom oko konferencije. Kasnije smo održali još jedan sastanak od 3 sata, tzv. Informal meeting, kojem su na jednom mjestu, okupljeni uz vodstvo 1. regije IARU-a, prisustvovali gotovo svi predstavnici nacionalnih saveza 1. regije IARU-a, a također i predstavnici 2. i 3. regije.

Sastanku je nazočio i predsjednik cijelog IARU-a, Larry Price (W4RA). Ukratko, uz upoznavanje s tekućom problematikom unutar samog IARU-a i događanjima koja predstoje vezano uz IARU, svaki od predstavnika pojedinog saveza upoznao je ostale sa situacijom na vlastitom području. Sa strane HRS-a, izvijestili smo o događanjima unutar HRS-a, proteklim izborima, situacijom s članstvom, pripremama za novi Pravilnik, pripremama za konferenciju u Cavtatu te o svemu čime smo se bavili u proteklom razdoblju.

Treba reći da je zajednička tema, koju su istaknuli predsjednici ostalih saveza, nedostatak mladog kadra u članstvu. Drugi najveći problem u regiji svakako je pitanje zakonske regulative u pojedinim zemljama, a pogotovo pitanje sve teže mogućnosti postavljanja antenskih sustava zbog strožijih zakonskih propisa, što već pomalo osjećamo i u Hrvatskoj.

Friedrichshafen 2008.

Drugi dan Sajma protekao je u direktnim kontaktima s delegacijama ostalih saveza koji su bili došli na Sajam i u razmjeni iskustava i poteškoća s kojima se susreću radioamateri drugih zemalja (vezanih uz administraciju, zakonsku regulativu, načine financiranja, itd). Da Sajam traje nekoliko tjedana, vjerujem da nam ni to ne bi bilo dovoljno da kažemo sve što nas tišti. Pozitivno je što ćemo ponovo imati priliku za

razgovore tijekom konferencije u Cavtatu, a gotovo svi nazočni su potvrdili dolazak. Kao i svake godine, na sajmu smo vidjeli mnoga poznata radioamaterska lica iz Hrvatske, ali se nije moglo sa svima popričati zbog dinamike i rasporeda sastanaka. Prva prilika za nove razgovore bit će na ZRF-u u Zagrebu, tijekom rujna.

Vidimo se! (9A5K)

9A5W, 9A8A, 9A6AA, XE1KK i 9A9A (Foto via 9A6AA)

Novi Statut Hrvatskoga radioamaterskog saveza, usvojen

na redovitoj Skupštini u Kraljevici 12. travnja 2008. godine, ipak će morati na još jednu reviziju. To je zaključak Gradskog ureda za opću upravu grada Zagreba, koji je dostavljen HRS-u 21. srpnja 2008. Tim aktom Gradski ured za opću upravu određuje HRS-u da u roku od 30 dana izvrši potrebne izmjene dijela teksta Statuta na način kako su naveli u obrazloženju, a one se odnose na poglavlje IV. – Članstvo.

Sažeto: nećebitimogućedirektnočlanstvofizičkihosobauHRS-u,negojedinoprekoudruga(klubova)članovaHRS-a koji ostvaruju programe tehničke kulture sukladno njihovim Statutima.

Još jedna revizija Statuta HRS-aPovjerenstvo za izradu teksta novog Statuta već je dobilo kopiju spomenutog akta, a kako drugih značajnijih izmjene u odnosu na “izglasani” Statut nema, očekuje se da će u kratkom vremenu izvršiti potrebne izmjene. Slijedom toga, bit će potrebno sazvati izvanrednu Skupštinu HRS-a kako bi sve formalnosti bile zadovoljene.

Skupština se može očekivati tijekom rujna 2008. godine, jer rok koji smo dobili za izmjene Statuta teče od 1. 9. 2008. O točnom terminu i mjestu održavanja Skupštine predstavnici klubova će biti na vrijeme obaviješteni, a informacija će biti objavljena i na internetskim stranicama HRS-a. (9A4M)

Vijesti iz HRS-a


Četvrta po redu Svjetska konferencija o radioamaterskim komunikacijama u

nesrećama (GAREC), održana je za vrijeme radioamaterskog sajma u Friedrichshafenu. Konferencija je s radom počela u četvrtak, 26. 6. u 8,30 sati i uz pauze trajala oba dana do 17.00 sati.

U radu konferencije sudjelovala su 43 radioamatera, većinom iz Europe, a bilo je i radioamatera iz Izraela, Kanade, Kuvajta, Egipta, Indije, Venezuele, SAD-a, Australije. Našu zemlju i Savez predstavljao je menadžer za HRSVKS, Željko Pilat, 9A2R.

Sve pripreme i organizaciju samog događaja vodila je ekipa iz Finske na čelu sa Seppom Sisattom, OH1VR. Konferenciju je otvorio Hans Zimmeremann, koordinator za radioamaterske komunikacije u nesrećama u IARU-u. Uvodno su konferenciju pozdravili i predsjednik 1. regije IARU-a, Ole Garpestad, LA2RR, Cosmas Zavaza iz ITU-a te kao predstavnik zemlje domaćina potpredsjednik DARC-a, Rudolf Schwenger, DJ3WE.

Slijedile su prezentacije sudjelovanja radioamatera u spašavanju pri nedavnim katastrofama u Myanmaru i Kini.

Razorni potres u Kini, razorne snage 8o po richterovoj ljestvici, porušio je između 80 i 90 posto kuća uz veliki broj smrtno stradalih. Kineski radioamateri, kojih je do prije koju godinu bilo nekolicina, a sada ih ima 23 000 (!), pružili su snažnu komunikacijsku potporu spasilačkim ekipama. Vrlo pohvalno obzirom na to da ih prije par godina praktično nije niti bilo.

Greg Mossop, G0DUB, predstavio je iskustva s posljednjeg GlobalSET-a (Global Simulated Emergency Test), koji je održan 3. svibnja 2008. godine. U akciji je sudjelovala i postaja 9A0HRS. Glavni ciljevi GlobalSET-a su povećanje zanimanja među članicama IARU-a za komunikacije u nesrećama i katastrofama, provjera upotrebljivosti središnjih frekve-ncija u svim ITU regijama, uvježbavanje komuniciranja između članica i uvježbavanje prijenosa poruka posredstvom trećih stanica i to govorom i podatkovnom komunikacijom. Prilikom vježbe, sve postaje koje su sudjelovale prilikom svake su relacije morale naglasiti da se radi o vježbi, a ne o

GAREC‘08uFriedrichshafenuTEKST: Željko Pilat, 9A2R

natjecanju ili stvarnoj situaciji. Sudjelovanje u vježbi se povećava iz godine u godinu, a u posljednjoj su sudjelovale postaje iz 40 zemalja s ukupno 308 radioamatera.

Središnje frekvencije na kojima se odvija aktivnost radioamatera u nesrećama su dobro odabrane, ali i ovom se prilikom pokazalo da može doći do problema. Za vrijeme vježbe prostiranje je bilo loše, u isto vrijeme je bilo i natjecanje pa je bilo dosta teško naći čistu frekvenciju i razmijeniti podatke. Prijenos podataka izvršen je programima Winlink, ALE-SMS i PSK mail. Prosječno je vrijeme za prijenos poruke bilo 1 sat i 55 minuta kod Winlinka, 1 sat i 9 minuta kod ALE-a, a PSK je prošla samo jedna poruka koja je putovala 16 minuta.

Frank Zimmermann, F6VKP/HB9AQS, na kraju je prvog dana upoznao sudionike konferencije s naporima koji se ulažu na primjeni članka 25. radio pravila, koji govori o prijenosu poruka za treću stranu, a koji se u nekim zemljama članicama zabranjuje.

Drugi dan trajanja konferencije predstavljen je sporazum o suradnji (MoU – Memoradnum of Understanding) između IARU-a, Međunarodne organizacije Crvenog križa i ITU-a. Događaju su prisustvovali potpredsjednik IARU-a, Tim Ellam, VE6SH, Hugh Peterken, čelnik Odjela za informacijske sustave Međunarodnoga Crvenog križa, Cosmas Zavazava, čelnik Odjela za slabo razvijene zemlje ITU-a, i Hans Zimmermann,

F6VKP/HB9AQS, koordinator za komunikacije u nesrećama IARU-a. Sporazum je objavljen na webu, a bit će poslan i elektroničkom poštom svim sudionicima konferencije.

Značajno je da on nacionalnim organizacijama Crvenog križa preporuča povezivanje s radioamaterskom organizacijom i zajednički rad na razvijanju radioamaterskih komunikacija pri nesrećama i katastrofama.

Međunarodni Crveni Križ (MCK) intenzivno radi na standardizaciji komunikacijskih tehnika i tehnologija uporabe za potrebe Crvenog križa. Za djelovanje u katastrofama osposobili su 4 interventne radio jedinice, a nama najbliža je u Austriji. Te jedinice stvaraju komunikacijsku osnovicu za djelovanje snaga zaštite i spašavanja prilikom katastrofa, ali i lokalne radio-amaterske organizacije u tom djelovanju imaju svoju ulogu.

Zanimljivo je bilo i predavanje o korištenju D-stara i ostalih naprednih komunikacijskih tehnologija za nesreće i katastrofe u Njemačkoj. Predavanje je održao Jochen Berns, DL1YBL, UKV menadžer DARC-a. Kako i u Hrvatskoj planiramo uvesti D-star, njemačka će nam iskustva dobro doći kod projektiranja mreže i njezinog korištenja u praksi.

Završna je izjava, nakon dopunjavanja sudionika konferencije, prihvaćena i objavljena na: http://www.rientola.fi/oh3ag/garec/index.html. U Izjavi se podsjeća na završne izjave prethodnih konferencija GAREC-a, izviješća vježbi SET-a (Simulated Emergency Test), izviješća o nedavnim angažmanima radioamatera u katastrofama, Deklaraciji Svjetskog foruma o uporabi telekomunikacija za upravljanje u katastrofama. Pozdravlja se ponuda ITU-a da podrži primjenu čl. 25. radio pravila s WRC-03, koji govori o prijenosu poruka za treće osobe kroz odgovarajuće mehanizme Sektora za razvoj telekomunikacija ITU.

Konferencija GAREC 2008. u izjavi posebno poziva sve članice IARU-a:- da upotrijebe sva raspoloživa sredstva

za promociju koncepta središnjih frekvencija za uporabu u katastrofama i nesrećama među radioamaterima i preporuča uporabu sufiksa “/D” za

S lijeva na desno stoje Seppo Sisatto, OH1VR, Cosmas Zavazava iz ITU-a, Hans Zimmermann,

F6VKP/HB9AQS.Sjede Hugh Peterken iz Međunarodnog Crvenog križa i

Tim Ellam, VE6SH, potpredsjednik IARU-a.

Global Amateur Radio Emergency Comunications Conference(GAREC2008.)Friedrichshafen,Njemačka,26–27.lipnja2008.

Vijesti iz HRS-a


radioamaterske stanice koje su angažirane u komunikacijama pri nesrećama,

- da kod rada radioamatera u nesrećama koje su u tijeku, upotrijebe sva raspoloživa sredstva u realnom vremenu za upozoravanje što većeg broja radioamatera na frekvencije koje se upotrebljavaju za taj rad,

- da u pravila natjecanja stave ograničenje uporabe frekvencijskog pojasa ± 5 kHz od središnje frekvencije predviđene za rad pri nesrećama,

- da upotrijebe svoj utjecaj na administraciju za primjenu čl. 25 radio pravila koja su prihvaćena na WRC-03, a posebno na reguliranje prijenosa priopćenja za treću stranu za vrijeme nesreća i uvježbavanja za rad u nesrećama i katastrofama,

- da upotrijebe svoj utjecaj na vlasti da se ohrabri prihvaćanje i primjenu konvencije iz Tamperea,

- da podupru rad IARU-a u izradi međunarodnog priručnika za komunikacije u nesrećama, kao i da osiguraju kopije postojećih sporazuma s institucionalnim partnerima za djelovanje u nesrećama,

- da u potpunosti surađuju kako bi se optimalno koristili postojeći resursi članica IARU-a i ostalih specijaliziranih grupa za komunikacije u nesrećama,

- da povećaju aktivnosti na uspostavljanju što bolje suradnje s organizacijom Crvenog križa u skladu sa sporazumom o suradnji između IARU-a i MCK-a.

U izjavi se navode i zadaće administracije IARU-a i međunarodnog sekretarijata:

- da predlažu i surađuju na radu Priručnika za komunikacije u nesrećama IARU,

- da ubrzaju publiciranje letaka i brošura s prikazom uloge radioamatera u komunikacijama pri nesrećama i katastrofama,

- da podrže međunarodnog koordinatora za komunikacije pri nesrećama kod rada s ITU-om na implementaciji članka 25. radio regulacija (WRC-03).

HRS će se angažirati na provedbi zaključaka iz zajedničke izjave konferencije GAREC-2008., a sudeći po sudjelovanju velikog broja članova u radu Hrvatskoga radioamaterskog sustava veza u kriznim situacijama i vježbama koje se organiziraju, i članovi HRS-a će se uključitiu njihovu realizaciju.

Gledajući kako mnoge udruge (klubovi) životare i jedva podmiruju redovite

zakonske obveze, s minimalnim sredstvima prikupljenim od članarine i dotacijama, smatram da neke od njih nisu dobro proučili zakonske odredbe u sufinanciranju udruga prema novom Zakonu.

Stoga podsjećam vodstva udruga da dobro prouče propise, usklade svoje Statute (što su već trebale učiniti) i okrenu se novoj metodologiji rada i sufinanciranja.

Naime ZU (Zakon o udrugama, članak 23) utvrdio je pravilo da se iz proračuna više ne financiraju udruge, već njihovi projekti ili programi koji su od osobitog interesa za opće, tj. javno dobro u Republici Hrvatskoj.

Prema već ustaljenom sadržaju natječaja za dotacije iz državnog proračuna, vođenje popisa članova jedan je od uvjeta konkuriranja udruge za proračunske dotacije. Udruge s malim članstvom gotovo da nemaju mogućnost za dotacijom iz državnog, regionalnog ili gradskog proračuna.

Ključna uloga kod sufinanciranja pripada projektu, odnosno programu, takvih udruga te širina kruga mogućih beneficija tog projekta ili programa, kao i ostali učinci njegove realizacije (primjerice, blagotvorni efekti koji mogu nastati provođenjem projekata i programa, a štoviše, ako se radi o udruzi s vrlo brojnim članstvom – ti projekti bit će vrlo konkurentni).

Za provođenje natječaja na državnoj razini temeljem kojeg se dodjeljuju dotacije kao i

SufinanciranjeizdržavnogproračunaTEKST: Zdenko Blažičević, 9A2HI

sredstva za obavljanje svih ostalih stručnih i drugih poslova vezanih za suradnju s udrugama, kao temeljnim i najbrojnijim predstavnicima neprofitnog sektora, sufinanciranje se omogućava na tri razine:- višegodišnjim ugovorima o financiranju

zadovoljavanja općih, javnih potreba u društvu,

- godišnjim (ili kraćim) projektima nevladinih organizacija,

- manjim poticajnim financijskim potporama onim građanskim inicijativama koje donose nove ideje i nove modele razvoja.

Na lokalnoj (područnoj) razini za dodjelu dotacija, kao i sredstava za obavljanje ostalih stručnih i drugih poslova vezanih za suradnju s udrugama primjenljive su sljedeće zakonske pretpostavke:- dotacije se dodjeljuju na temelju

javnog natječaja,- pravo natjecanja imaju samo

registrirane udruge,- iznos namijenjen dotacijama određuje

predstavničko tijelo, ali njegovu razdiobu na pojedine udruge vrši poglavarstvo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Ovdje moram naglasiti da natječaje koje raspisuje županijsko (gradsko) Poglavarstvo proizlaze uglavnom iz dva Ureda:- Ureda za kulturu obrazovanje i šport

– isključivo projekti edukacije i rada s mladima (osnovne i srednje škole),

- Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb – isključivo briga oko osoba s posebnim potrebama (invalidi), odnosno odvlačenje mladeži od poroka,

- Ureda DUZS – priprema zajednice za spašavanje ljudi i dobara u katastrofama i slično.

Odobrene programe/projekte od strane nadležnih državnih tijela ugovorno obvezuje udrugu o potpunoj realizaciji programa/projekta (utvrđenih ugovorom). U protivnom, udruga će morati vratiti sredstva tijelu koje sufinancira.

Sve ostale aktivnosti, kao što su KV UKV natjecanja, osvajanja diploma i slično, nisu predmet sufinanciranja od strane Vlade Republike Hrvatske, odnosno županije (grada).

Kako nas je obavijestila Hrvatska zajednica tehničke kulture dopisom od

18. srpnja 2008. godine, u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici, u razdoblju od 17. do 21. rujna 2008. bit će održana edukacija – trening za rad na pro-jektima i izradi projektne dokumentacije.

Pojedinci zainteresirani za edukaciju trebaju se prijaviti za sudjelovanje najkasnije do 31. kolovoza 2008. preko Nacionalnih saveza ili Županijskih zajednica.

Troškove smještaja i prehrane za sve sudi-onike snosi HZTK-a, a troškove prijevoza do Kraljevice snosit će sami sudionici.

Budući da se radi o pisanju projekata za dobivanje sredstava iz predpristupnih fondova Europske Unije, zainteresirani pojedinci trebaju dobro poznavati engleski jezik u govoru i pismu, a poželjno je i prethodno iskustvo u pisanju projekata, odnosno sudjelovanje u projektima za dobivanje financijskih sredstava hrvatskih donatora. (9A4M)

Vijesti iz HRS-a


S velikim zadovoljstvom pozivamo Vas na deseti rođendan Zagreb Radio Festa.

Prisjećam se prvih druženja na Zagreb Radio Festu – tek nekoliko stolova, radioamatera većinom iz Zagreba, tek nekoliko nacionalnih saveza i tvrtki. Kao i svaki početak – težak, ali poticajan i ohrabrujući. U slijedećih nekoliko godina pridružila nam se cijela “radioamaterska Hrvatska”, pridružili su nam se nove tvrtke, nacionalni savezi, stigla je potpora grada Zagreba, sponzora i sve je krenulo drugačije.

Predstavili smo se na svim značajnim europskim radioamaterskim sajmovima. Postali smo prepoznatljivi, a svoju smo gostoljubivost iskazali prema svakom gostu u punoj mjeri. Svake smo godine dizali kvalitetu sajma na višu razinu. Počeli su nas zapažati, hvaliti i podržavati. I evo nas na desetom rođendanu.

U susret 10-om Zagreb Radio Festu12 – 13. rujna 2008.

TEKST: Krunoslav Horvatić, 9A4KH

O Zagreb Radio Festu

Zagreb Radio Fest (ZRF) je tradicionalna radioamaterska manifestacija, koju

svake godine u rujnu organizira Zagrebački radioamaterski savez.

ZRF se organizira s ciljem širenja znanja tehničke kulture, razmjene međusobnih iskustava, edukacije, druženja te s ciljem poticanja natjecateljskog duha, u prvom redu kod najmlađih. Priredba okuplja radioamatere i radioamaterske organizacije iz Hrvatske i Europe, distributere telekomunikacijske i informatičke opreme te ostale zaljubljenike u elektroniku i informatiku, kao i pojedince koji se strukovno bave sličnim djelatnostima.

U ovom dijelu Europe, ZRF je jedini sajam ovakve vrste i njegova su vrata otvorena svima.

Ove je godine prvi puta konkretnim financijskim sredstvima organizaciju sajma pomogao i Hrvatski radioamaterski savez.

Kako se predstaviti na Sajmu?

Izlagači, tvrtke i klubovi, zainteresirani za nastup na Zagreb Radio Festu, kao i

pojedinci zainteresirani za rezervaciju svoga prodajnog mjesta na sajmu rabljene opreme, svoje prijave mogu uputiti na e-mail: [email protected] ili na telefaks: ++385 (0)1 46 14 303. Prijave se primaju najkasnije do 6. rujna 2008.

S velikom motivacijom i voljom organizirali smo ovogodišnji – 10. po redu Zagreb Radio Fest. Trudili smo se da bude slavljenički i da se svi dobro zabavimo, ali da ne izostane i ono zbog čega smo se okupljali prethodnih godina: predstavljanje radioamaterskih dostignuća u svim segmentima, počevši od ostvarenih rezultata do novih generacija tvorničkih radioamaterskih uređaja i pribora. Naravno, i onih izrađenih u radioamaterskim radionicama i tako sve do prikaza unapređenja radioamaterskih propisa i organizacija kod nas i u Europi.

Prošlogodišnji Zagreb Radio Fest

ProgramSajma

12.9.2008.,petak

12.00 – 17.00 dolazak izlagača, uređenje štandova,

19.00 – 21.00 svečana večera za uzvanike i dodjela priznanja istaknutim pojedincima i udrugama.

13.9.2008.,subota 8.00 otvaranje sajma za

izlagače i posjetioce, 10.00 svečano otvaranje ZRF-a, 11.00 – 15.00 stručna predavanja i

sastanci interesnih grupa, 11.30 start ARO, natjecanje

u radiomaterskoj orijentaciji,

12.00 – 14.00 predstavljanje udruga Zagrebačke zajednice tehničke kulture,

15.00 podjela priznanja ARO, podjela priznanja ZARS-a i HRS-a,

18.00 hamfest za goste Sajma, 22.00 zatvaranje Sajma.

Veliki doprinos u svemu tome dali ste i Vi, vjerni posjetioci Zagreb Radio Festa, na čijoj podršci Vam iskreno zahvaljujemo u ime svih nas organizatora.

Zbog svega navedenog, veselimo se još jednom zajedničkom susretu. Dobro došli na Vaš i naš jubilarni, 10. Zagreb Radio Fest!

Boris Vrbanović, 9A2JYdirektor Sajma

Vijesti iz HRS-a


Slika2. Posjete po satima

Vjerojatno ste se ponekad, pregledavajući portal HRS-a, zapitali odakle dolaze

posjetitelji, koliko ih dnevno ima, koje su najzanimljivije teme i slično? Možda vam ovaj članak odgovori na neka pitanja, potakne vašu znatiželju ili razmišljanje. Prikazana statistika rađena je za prva četiri mjeseca 2008. godine, a podaci korišteni za njezinu izradu dobiveni su iz nekoliko izvora koji neprestano prate promet i rad stranica.

STATISTIKAHamradio.hr stranicu dnevno otvori osamstotinjak posjetitelja. Od toga, 80% otpada na posjetitelje iz Hrvatske, 5% na posjetitelje iz Slovenije te nešto manje od 4% na posjetitelje iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine zajedno. Posjetitelji se na stranicama u prosjeku zadržavaju 7 minuta i za to vrijeme pregledaju 6 stranica.

Oko 38% posjetitelja na stranice dođe izravno, tako da u svoj preglednik web stranice upišu www.hamradio.hr, dok nešto više, 45%, na stranice dođe putem Google pretraživača. Na hamradio.hr upućuju i razne druge stranice od kojih su najzastupljenije Hrvatski UKV portal (www.hrvhf.net), sk3bg.se te qrz.com.

Oko 13% posjetitelja mjesečno su novi posjetitelji, dok je čak 87% onih koji se redovito vraćaju na stranice. Samo 27% posjetitelja otiđe s portala nakon što pogleda samo jednu stranicu.

Najtraženije riječi i pojmovi putem kojih znatiželjnici dolaze na naš portal su redom “hrs”, “hrvatski radioamaterski savez”, “koprivničke jeseni”, “croatian cw contest”, te “radioamater”. Od manje zastupljenih pojmova tu su oglasi, traženje uređaja i osobni znakovi radioamatera. Stranice se najčešće posjećuju između 12 i 15 sati. Gledano po danima, najviše posjeta stranicama ima petkom. Još je vrijedno spomenuti da se u navedenom periodu kliknulo 784 tisuće puta na 38 tisuća različitih stranica!

TEMEUkupno 136 članaka napisano je u navedenih šest mjeseci. Ovdje se broje i vijesti (koji idu na naslovnicu) i neki statični sadržaji (obavijesti o diplomama i slično). Najzanimljivija stavka na stranicama, osim same naslovnice, je forum, na kojega otpada više od 23% posjeta. Slijede ga mali oglasi s oko 10% i pregledavanje callbooka s oko 1%. Pregled vijesti malo je zastupljen, u prvom redu zbog toga što se one dinamički pokazuju na već spomenutoj naslovnoj stranici. Najčitaniji sadržaji na

Statistika hamradio.hr portalaTEKST: Marko Pernić, 9A8MM

stranicama su “Gdje nabaviti elektronički i radio materijal”, “UKV rezultati natjecanja”, “Radioamaterski rad i zakonska regulativa” i “Kako postati radioamater”.

FORUMVrijedni su forumaši, njih ukupno 194, u navedenom razdoblju napisali čak 4 384 postova. Pokrenuto je nešto manje od četiristo tema. Najistaknutiji autori su 9A2JG (434 postova), 9A6C (377 postova) i 9A7WA (209 postova).

GAlERIJANa portalu Hrvatskoga radioamaterskog saveza u travnju je zaživjela i galerija slika. Za sada su otvorene samo opće kategorije poput “ARG”, “QSL kartice”, “Događanja” i slično. Ukupno je dodano 85 slika koje su pregledane preko dvadeset tisuća puta. Najgledanija je kategorija “PPS-ovi i lokacije”.

OSOBNESTRANICEUkupno 58 članova HRS-a, što radioklubova, što pojedinaca, postavili su vlastite stranice na server hamradio.hr. Većina stranica su jednostavne informativne stranice, dok neki imaju i vlastite internet portale poput Radiokluba Vinkovci (www.hamradio.hr/9a1chi) ili

Radioklub slijepih “Louis Braille” (www.hamradio.hr/9a1cbt). Najposjećenije osobne stranice su stranice Radiokluba Novi Marof (www.hamradio.hr/9a9m) i Radiokluba Karlovac (www.hamradio.hr/9a1cvw).

JEDNOKRATNIPROBlEMSFORUMOMSredinom lipnja došlo je do otežanog rada foruma i portala Hrvatskoga radioamaterskog saveza i korisničkih stranica koje su smještene na istom serveru. Svakim se danom broj posjeta na portal povećava, a povećava se i broj statičkih i dinamičkih stranica i posjeta na stranice članova HRS-a koji su svoje stranice smjestili na isti hosting. Zbog toga se povećalo opterećenje servera koje je ograničeno. Unutar dva dana ispravljene su manje greške na glavnoj i korisničkim stranicama, optimizirano izvršavanje nekih skripti zbog čega je server javio da smo premašili vrijeme procesora koje nam je dodijeljeno, hi. Popravljene su i optimizirane tablice u svim bazama što je otklonilo problem prikazivanja foruma.

Ispričavamo se svim korisnicima zbog neugodnosti.

Slika1. Posjetitelji po zemljama

Vijesti iz HRS-a


Kako je već bilo riječi u našem glasilu, na poziv HRS-a za sudjelovanje u

organiziranoj nabavci pisma namjere poslalo je 48 klubova. To je u tom trenutku bilo više od polovice ukupnog broja udruga-članica Hrvatskog radioamaterskog saveza. Od tog broja, 37 klubova je na vrijeme izvršilo uplatu 50% (ili više) pune cijene radio uređaja, nakon čega su im doznačena sredstva subvencije HRS-a, a uređaji su nakon uplate cjelokupnog iznosa dobavljačima isporučeni i to većinom tijekom lipnja mjeseca 2008.

U trenutku pisanja ovog teksta (polovica srpnja 2008.) ostatak klubova je pružio dodatne garancije da će u doglednom razdoblju osigurati potrebna sredstva za kupovinu uređaja, te se očekuje da će svi uređaji biti distribuirani prema planu.

Većina novih uređaja isporučena prije roka

Novi TS2000 kod 9A1W

Uspješno se privodi kraju akcija HRS-a subvencionirane nabavke uređaja

Kako se moglo i naslutiti koncem 2007. i početkom 2008. godine osnivanjem

novih radioklubova, ova će godina po mnogočemu ostati zabilježena kao pozitivan pomak u omasovljenju ovog pokreta. Naime, u tom je razdoblju osnovano sedam novih radioklubova, a prema informacijama Stručne službe HRS-a na dobrom putu da uskoro postanu punopravni članovi su još dva.

Uz već spominjane u našem glasilu i internetskim stranicama (Radioklubovi Dubrovačko primorje – Dubrovnik, Mljet – Goveđari, Istarski radioklub – Pazin,

Jedan od poslova koji je naslijedio novi sastav IO HRS bili su i Natječaji HRS koji

su proteklih godina pokrenuti s ciljem da se potakne samogradnja i ohrabre autori da svoje radove objave u časopisu RADIO HRS.

Pa je tako za 2006. godinu proglašen najboljim samo jedan rad i to “Stabiliziraniispravljačza12v/20A”,autorazvonkaBocaka,9A6KGG.Radčlanapovjerenstvanijeuzetuobzirzanagradu,jerbiseipakradiloosukobuinteresa.

zaocjenjivanjeradovapristiglihnaNatječajza2007.godinuIOjeoformiopovjerenstvousastavuRolandoMilin,(9A3MR),ŽeljkoUlip(9A2EY)iAdamAlićajić(9A4Qv).ObziromnauvjeteNatječaja,povjerenstvojeodlučilodanagradisvatripristiglarada,jerpripadajurazličitimkategorijma.

zaprošlugodinunagrađenisuradovi:

-Ubojicašumova, autora Antuna Lautara (9A6KGT) u kategoriji 10. Elektronički uređaji po slobodnom izboru

- Mjeračfrekvencije, autora Zvonka Bocaka (9A6KGG) u kategoriji 5. Mjerni uređaji i pribor

- Orbitron, autora Alena Zahornickog (9A5AZA) kategorija 9. Programska podrška

Rekordan broj članova HRS-azaključeniNatječajiHRSza2006.i2007.godinu

U prvoj polovici 2008. godine više članova nego u cijeloj 2007. godini!

Kristina (9A1CFN) i Dubravko (9A1CPB) dali su svoj doprinos radu 9A0HQ s Brača.

9A6KGG

Svim sudionicima čestitamo i zahvaljujemo na strpljenju i upornosti.

Također, pozivamo sve ljubitelje samogradnje da nam i dalje šalju svoje radove za objavljivanje u časopisu, jer će za ovu godinu uvjeti Natječaja biti malo promijenjeni. (9A6C)

Jelas – Slavonski Brod, Sloga – Varaždin) nedavno su “oživjeli” i radioklubovi koji su u proteklom razdoblju prestali s radom: Radioklub Petrinja i Radioklub Slatina.

Uz tih sedam klubova očekuje se skoro osnivanje radiokluba u Belom Manastiru i još jednog u Križevcima!

Ekspanzija novih klubova doprinijela je i omasovljenju članstva HRS-a. Tako je u već u prvoj polovici 2008. godine članstvo u HRS-u premašilo lanjsku brojku. Zaključno s 30. 6. 2008. registrirana su ukupno 2 111 člana, što je za oko 50 članova više nego tijekom cijele 2007. godine!

Prema broju članova među najvećima su Radioklub Zagreb, 9A1ADE, sa 125 članova, a preko stotinu članova trenutačno ima samo još Radioklub Nikola Tesla iz Bjelovara, 9A1GIJ (117). Blizu granice je i Radioklub Varaždin, 9A1HDE, s 99 članova. Slijede Radioklub Sisak, 9A1DFG (67), Radioklub Osijek, 9A1BOP (64), Radioklub Jan Hus iz Daruvara, 9A1CCY (58), Radioklub Karlovac, 9A1CVW (50), Radioklubovi Dubrovačko primorje iz Dubrovnika, 9A1RDP, i Radioklub Marjan iz Splita, 9A1CBM (49), te Radioklub Međimurje iz Čakovca, 9A1CAL i Radioklub Rijeka, 9A1ARS (40).

Ovi podaci govore kako se radioamaterizam u Hrvatskoj konačno pokrenuo s mrtve točke. (9A4M)

Vjerujemo da će ova akcija HRS-a biti dovoljan poticaj za porast aktivnosti naših članova na svim radioamaterskim frekvencijama, a također da će takvih ili sličnih akcija biti više u narednom razdoblju, jer, između ostaloga - tome i služi HRS. (9A4M)

Vijesti iz HRS-a


Kondenzatori i zavojnice su elementi titrajnih krugova ili filtara, koje često

nalazimo u visokofrekventnim sklopovima. I dok su nam kondenzatori različitih vrijednosti i izvedbi lako dostupni, sa zavojnicama to nije slučaj. Njih gotovo u pravilu moramo namotati sami. Pri tome koristimo razna tijela sa ili bez jezgre, a induktivitet takvih zavojnica je rijetko kada jednak traženom. Nešto je bolja situacija sa zavojnicama namotanim na feritne prstenove, jer nam proizvođač daje Al faktor iz kojeg je jednostavno izračunati broj zavoja za traženi induktivitet.No, često puta ni to nije dovoljno precizno, jer je tolerancija malih vrijednosti Al faktora takvih prstenova najčešće oko +/- 10 %, a za veće vrijednosti je i znatno lošija.

Na izradu ovog mjerača induktiviteta me natjerala činjenica da sam tek iz trećeg pokušaja uspio izraditi filtar propusnik opsega za 20-metarsko područje, koje je kod mojeg prijamnika najkritičnije, jer upadaju signali raznih kratkovalnih odašiljača i rad čine nemogućim bez uključenog ulaznog djelitelja (atenuatora). Na papiru je sve izgledalo jednostavno, ali je gotovi primjerak filtra imao neprihvatljivo loše karakteristike. Unutar propusnog

Mjerač induktiviteta 100 nH do 100 mHTEKST: Zvonko Bocak, 9A6KGG

područja su bila “brda i doline”, a izvan područja gušenje je bilo osjetno manje od izračunatog. Nakon toga sam zračne zavojnice zamijenio zavojnicama namotanim na feritne prstenove i ponovno provjerio propusnu karakteristiku. Ona je sada bila osjetno bolja, ali još uvijek dosta lošija od očekivane. Tek kada sam induktivitet svake zavojnice prije ugradnje izmjerio i doveo na pravu vrijednost, filtar je konačno po karakteristikama bio jako blizu onome izračunatom na papiru.

Princip mjerenja induktiviteta je, zahvaljujući korištenju mikrokontrolera Atmega 8 (IC2), vrlo jednostavan. Zavojnica je dio titrajnog kruga oscilatora koji ima poznat kapacitet. Nakon što se izmjeri frekvencija, lako je izračunati induktivitet, a dobivena se vrijednost prikazuje na jednorednom displeju. Zbog toga otpada potreba za bilo kakvom kalibracijom i mukotrpnim iscrtavanjem skale (iz koje se kasnije s manjom ili većom točnošću očitava vrijednost induktiviteta mjerene zavojnice). Oscilator čine tranzistori T1 i T2. Iz veće sam količine izdvojio mjerenjem one, kojima strujno pojačanje nije manje od 450. Signal se pojačava FET tranzistorom T4.

Tranzistor T5 ima naponsko pojačanje manje od 1, ali zato vrlo visoku ulaznu impedanciju, pa gotovo ne opterećuje prethodni stupanj. S emitera tog tranzistora signal se dovodi na ispravljač s dvije diode (D1 i D2). Dobiveni se napon vodi na bazu tranzistora T3 i tako mijenja njegova kolektorska struja. Što je napon nakon ispravljanja veći, manja je struja tranzistora T3, a time i struja koja protječe kroz tranzistore oscilatora T1 i T2. Na taj se način jednostavno regulira amplituda signala oscilatora. Signal s emitera T5 osim na ispravljač, dolazi i na bazu tranzistora T6, koji služi kao još jedno pojačalo. Na kolektoru tog tranzistora amplituda signala doseže do 5 V vršno i takav pojačani, dovodi se na ulaz internog 8-bitnog brojača u IC2. Brojač broji impulse oscilatora točno 1 sekundu. Nakon toga se iz poznate frekvencije i kapaciteta izračunava induktivitet priključene zavojnice i brojčani podatak šalje na displej, koji može prikazati najviše 16 karaktera u jednome redu. Minimalna razlučivost induktiviteta je 100 nH. Displej nema osvjetljenje jer je napajanje mjerača iz punjive NiMh baterije 9 V i osvjetljenje bi previše opterećivalo bateriju i znatno skraćivalo vrijeme mjerenja između dva punjenja baterije. Najveći dio posla odrađuje program upisan u mikro-

Slika1. Električna shema mjerača

Elektronika, teorija, gradnje UREĐUJE: Željko Ulip, 9A2EY


kontroler (IC2). Programiranje se može izvesti i na samoj pločici mjerača nekim od programatora za Atmelovu AVR seriju, koji se spaja na konektor KON1. Pri tome treba paziti da se svi vodovi ispravno spoje, jer konektor na pločici nije sa standardnim rasporedom priključaka! Osim toga, potrebno je vodovima s donje strane spojiti izvod 1 IC2, s izvodom konektora označenim kao RESET i izvod 17 IC2 s izvodom konektora označenim kao MOSI. Za one koji će mikrokontroler programirati u nekom samostalnom programatoru nije potrebno “petljati” s ovim spajanjima, a ni stavljati konektor KON1 na pločicu. Program L_metar.hex je besplatan i šaljem ga na zahtjev svima zainteresiranim za izradu ovog mjerača induktiviteta.

Tiskana pločica dimenzija 59 × 55 mm je izrađena iz jednostrano pobakrenog vitroplasta. Montažu započnite najnižim elementima, otpornicima i diodama. Zatim zalemite podnožje IC2 i nakon toga preostale elemente. Priključite bateriju i izmjerite napon na izvodu 3 IC1. Ako je napon između 4,8 i 5,2 V možete priključiti displej i umetnuti IC2 u podnožje. Naravno, s isključenim napajanjem! Nakon uključivanja potrebno je namjestiti najbolji kontrast prikaza na LCD displeju trimerskim potenciometrom P1. Nikakva druga namještanja nisu potrebna, uz uvjet da je kondenzator C1 kapaciteta 100 nF i tolerancije najviše 1%, jer o njemu ovisi točnost mjerača. Kako se takvi teže nalaze, ja sam iz grupe kondenzatora nazivnog kapaciteta 100 nF mjerenjem kvalitetnim i točnim mjeračem kapaciteta izdvojio jedan koji je imao 99,9 nF. Nikako za C1 nemojte staviti keramički kondenzator, jer im se kapacitet znatno mijenja s promjenom temperature. Najboljima su se pokazali folijski kondenzatori s oznakom X2 malog vlastitog induktiviteta. Da bi točnost mjerenja na malim vrijednostima bila što bolja, priključni izvodi neka budu što je moguće kraći. Za priključenje mjerene

zavojnice iskoristio sam utičnicu s crvenom i crnom polugicom s oprugom, koja se koristi za priključenje zvučničkih kutija. To se pokazalo kao najjednostavnije i najjeftinije rješenje, jer je kontakt vrlo pouzdan čak i kod zavojnica namotanih žicom malog promjera. Pločica je montirana odmah ispod utičnice s unutarnje strane kutije, a izvodi utičnice su provučeni kroz šuplje zakovice i zatim zalemljeni. Nakon toga je zalemljen i kondenzator C1. Za ugradnju je iskorištena kutija starog neispravnog analognoga Iskrinog mjernog instrumenta. Mjerni sistem s kazaljkom je izvađen i na njegovo mjesto je ugrađen displej. Kutija ima pretinac za 9 voltnu bateriju i pruža dovoljno mjesta za laku ugradnju tiskane pločice mjerača. Prednja ploča i maska displeja su nacrtani u grafičkom programu Corel, otisnuti na papir i zatim plastificirani. Otvor za displej je izrezan tapetarskim nožićem, a rupe probijene probijačima za kožu.

I na kraju, ukratko o programiranju mikrokontrolera Atmega 8. Ovu je radnju najjednostavnije izvesti iz programa BascomAVR, kojeg besplatno možete “skinuti” sa stranica proizvođača (www.mcselec.com). Iako se radi o “demo” inačici, potpuno je funkcionalan, uz jedino ograničenje, prevedeni kod ne može biti veći od 4 kB ili 4096 bajta. To je više nego dovoljno za mnoge, čak i složenije konstrukcije. Odličan način za promoviranje programa koji zbog toga postaje sve popularniji i sve bolji! U iscrpnoj Pomoći opisan je način programiranja čak nekoliko programatora, od kojih sam ja izradio STK200 (koristim ga već dugo i nemam nikakvih primjedbi na njegov rad). Ne zaboravite odabrati pravilne postavke za vrstu oscilatora na kartici “Lock and Fuse Bits”, jer se mikrokontroler isporučuje s aktiviranim RC oscilatorom niske frekvencije. Najbolje je odabrati stavku 111110: Ext.Crystal/ResonatorHighFreq., drugu od dna ponuđenog menija, uz koju svi kvarčevi rade pouzdano.

Osnovnitehničkipodaci- napon napajanja: 9 V,- potrošnja: 24 mA,- mjerno područje: 100 nH…100 mH,- najmanja razlučivost: 100 nH,- točnost: bolja od +/- 2 %.

Slika2. Tiskana pločica Slika3. Raspored elemenata na pločici

SPECIFIKACIJAMATERIJAlAzAMJERAČINDUKTIvITETA

Otpornici 1/4 W 5 % tol.R1 560 ΩR2 56 KΩR3, R4 8,2 KΩR5, R7 2,7 KΩR6 120 KΩR8 47 KΩ

KondenzatoriC1 folijski ×2, 1% tol. 100 nFC2, C3, C4 tantal 16 V 10 μFC5, C6 keramički 50 V 470 nFC7 tantal 470 nFC8, C9 keramički 50 V 15 pFC10, C11, C12 keramički 50 V 100 nF

PoluvodičiD1, D2 1N4148T1, T2, T3 BC556BT4 FET J310T5, T6 BC546BIC1 78L05IC2 DIL28 ATMEGA8LCD Displej 16x1 DEM 16101

OstaloQ1 kvarc 12 MHz, HC 49 PR1 mrežni kip, prekidač 1 × ONP1 trim. potenciometar 10 KΩ PT10HKON1 strip line 2 × 3podnožje za IC DIL 28 uskokontaktni stupići 1,3 mm, 2 kom.šuplja zakovica Ø 3×6, 2 kom.

Elektronika, teorija, gradnje


Vjerojatno ste već nekoliko puta došli u situaciju da ste dnevnik veza u nekom

natjecanju vodili odvojeno za svaki band zato što ste imali računala koja nisu bila umrežena. Ako ste se ikad zapitali kako umrežiti dva računala za rad u natjecanju – ovo je članak za vas.

MINIMAlNIzAHTJEvIDa biste mogli umrežiti dva ili više računala, glavni je preduvjet da ona u sebi imaju mrežne kartice. To mogu biti kartice ugrađene na ploči (što je najčešći slučaj) ili one naknadno dodane. Ako ste vlasnik laptopa, taj je problem za vas gotovo sigurno riješen, jer većina laptopa dolazi s ugrađenom mrežnom karticom. Kod stolnih računala to ne mora biti tako. Iako je mrežnu karticu relativno jednostavno ugraditi, preporučam da, ako niste tome vični, računalo odnesete u servis koji će vam to napraviti.

Drugi uvjet je kabel kojime ćete ih povezati. U ovom je tekstu opisana mreža između dva računala, za što vam je potreban crossover kabel, o kojemu će više riječi biti u nastavku. Pretpostavlja se da je operativni sustav Windows XP, s obzirom na to da je to trenutačno najrašireniji i najčešće korišten operativni sustav.

UMREŽAvANJERAČUNAlAPrvi korak koji moramo napraviti je podesiti mrežu između dva računala – omogućiti da se dva računala međusobno “vide”, kako bi mogla “komunicirati” – razmjenjivati podatke o napravljenim vezama. Krenimo od prvog računala. Kliknite na

UmrežavanjeračunalazanatjecanjaTEKST: Marko Pernić, 9A8MM

“Start” izbornik u Windowsima, zatim na “Upravljačku ploču”, te napokon na “Mrežne veze”. Uz pretpostavku da je vaša mrežna kartica ugrađena i da ispravno radi (što je i preduvjet za uspješno umrežavanje), na ekranu koji se otvori pronađemo stavku “Local Area Connection”, kliknemo desnom tipkom miša na nju, a iz padajućeg izbornika odaberemo “svojstva”. Otvara nam se ekran sa slike 1.

Iz liste opcija odaberemo “Internet Protocol (TCP/IP)”, kliknemo na gumb “Properties”, te dolazimo do ključnog koraka. Upišemo opcije kao što je to prikazano na slici 2:

je svejedno kakav kabel koristimo, ali su postavke nešto drukčije i ovise o samim postavkama navedenih uređaja.

Da sve radi kako treba najlakše ćemo ispitati na sljedeći način. Nakon odabira Start izbornika u Windowsima, kliknimo na “Pokreni”, te u prozoru koji se otvori upišimo “cmd”. Nakon pojave crnog ekrana, s glavnog računala upišemo “ping 10.1.1.12” (dakle, naredbu ping nakon koje slijedi IP adresa drugog računala). Sustav će nam ispisati vrijeme potrebno da paket podataka stigne s jednog računala na drugo i natrag, što znači da je mreža uspješno postavljena. Isto možemo probati i s drugog računala. Ako se pojavi greška “Request timed out”, provjerite kabel i postavke, a dodatno provjerite da ste upisali ispravne (različite) IP adrese na svakom računalu, i da se one razlikuju samo u posljednjoj znamenci.

WINTESTKada smo se uvjerili da mreža ispravno radi, možemo pristupiti podešavanju samog programa. Nakon pokretanja programa kliknite na izbornik “Options” i iz njega odaberite opciju “Configure interfaces…”. Otvara vam se prozor prikazan na slici 3.

Slika1. Svojstva mrežne veze

Slika2. TCP_IP postavke računala

Slika3. WinTest

Ovime smo računalu rekli da želimo da je njegova IP adresa “10.1.1.11”. Zamislimo tu adresu kao jedinstveni identifikator računala. U istom trenutku samo jedno računalo u našoj mreži smije imati tu adresu. Ako zabunom upišemo istu adresu na dva računala, veza između njih se neće moći uspostaviti. Nakon što smo ovo uspješno napravili i klikom na dugme “U redu” spremili promjene, potrebno je ovo napraviti i na drugom računalu. Naravno, drugome ćemo računalu u polju “IP address” upisati “10.1.1.12”, dok će sva ostala polja ostati ista.

Sada je potrebno fizički povezati dva računala. To ćemo napraviti tako što ćemo tzv. crossover mrežnim kabelom povezati mrežnu karticu jednog računala s mrežnom karticom drugog računala. Ako kabel kupujemo, važno je naglasiti da je to crossover kabel, jer u protivnom mreža neće raditi. Drugi način povezivanja je korištenjem routera ili switcha pri čemu

Najprije uključimo opciju “Enable ethernet network” kako bismo mogli postaviti postavke mreže. U “Broadcast address” upišemo “10.1.1.255”, dakle IP adresu čiji je početak isti kao u oba računala, a zadnja znamenka 255. “Port number” ostavimo onaj koji je i bio, “9871”, kao i ostale postavke. Identične postavke postavimo i na drugom računalu.Zadnji korak koji moramo napraviti je onaj prilikom definiranja natjecanja. Kliknemo na “File”, zatim na “New”, upišemo ime datoteke za natjecanje. Na ekranu dobijemo sljedeću sliku:



Pri dnu ekrana upišemo ime računala (“STN1” u ovom primjeru znači “Station 1”, ali ste računalo mogli nazvati i drukčije, npr “Glavna”, “Pazin” ili kako god želite). Opciju koja stoji uz ime računala, “Enable time distribution across the network” uključite samo na glavnom računalu, na što će vas i program upozoriti. Na drugom računalu, dakle, prilikom podešavanja, navedite drukčije ime i nemojte uključiti ovu opciju.Da ste sve dobro podesili možete isprobati tako da na jednom računalu upišete vezu i provjerite da li se pojavila i u logu na drugom računalu. Drugi način je da pritisnete kombinaciju tipki “Alt+G” čime ćete aktivirati prozor za čavrljanje i napisati poruku radioamateru na drugom računalu.

WRITElOGZbog načina na koji radi, Writelog za rad preko mreže zahtjeva nekoliko dodatnih opcija. Za početak, vratimo se na sliku 3. i nađemo dugme “Dodatno” na dnu ekrana. Klikom na to dugme otvaraju nam se “Dodatne TCP/IP postavke”. Odaberemo karticu “WINS” te dobijemo ekran kao na slici 5:

Ovdje odaberemo opciju “Omogući NetBIOS preko TCP/IP” (ako opcija već nije odabrana) i zatvorimo ekrane. Sada je potrebno postaviti ime računala. Nakon klika na “Start” izbornik pronađemo stavku “Moje računalo”. Kliknemo na nju desnom tipkom miša odaberemo “Svojstva”. Na ekranu nam se pojavi prozor “Svojstva sustava”. Odaberemo karticu “Naziv računala” nakon čega na ekranu dobijemo ispisano trenutačno ime računala. Klikom na “Promijeni” otvara nam se mogućnost davanja imena računalu. Ovo je ime važno da bi Writelog mogao ispravno komunicirati s računalom.

Slika4. WinTest Contest Configuration

Slika5. Napredne TCP/IP postavke

Autori programa preporučaju da se sva računala stave u istu “radnu grupu”. Dakle, svakom računalu daje svoje ime (npr. “STN1” i “STN2”), ali na oba računala postavite “Radnu grupu” istu (npr. “Contest”). Nakon ove promjene, potrebno je ponovno pokrenuti sustav (restartati računalo).Nakon uspješnog podešavanja, potrebno je podesiti sam program za rad u mreži. Nakon otvaranja novog natjecateljskog loga i odabira natjecanja, iz izbornika “Setup” odaberite opciju “Register to accept network connections”.

Slika6. Promjena naziva računala

Slika7. WriteLog – prijava na mrežu

Posljednji korak koji treba napraviti je opet otići na izbornik “Setup” i odabrati opciju “Link to network…” nakon čega nam se otvara sljedeći prozor:

Slika8. WriteLog – izbor imena računala

Slika9. WriteLog – povezivanje s drugim računalom

Ovdje je potrebno upisati ime drugog računala (npr. “STN2”) i prihvatiti to pritiskom na “OK”. Ako je povezivanje uspješno obavljeno, ovaj korak nećemo morati napraviti na drugom računalu. Kada na njemu budemo odabrali opciju “Link to network…” na ekranu, u prozoru “Already connected to” ispisat će se “STN1”, kao ime računala na koje smo već spojeni. Kao i u prethodnom slučaju, kod WinTesta, i ovdje uspješnost možemo provjeriti tako da upišemo vezu na jednom računalu, a ona će se pojaviti i na drugom.

NAPOMENEAko koristite Writelog, prije natjecanja obavezno na oba računala sinkronizirajte satove, jer, za razliku od WinTesta, Writelog to ne zna sam napraviti. Nadam se da ćete vaša računala uspješno umrežiti te da će vam to olakšati rad i užitak rada u natjecanjima.

U prozoru koji nam se otvori, “Accept network connections”, upišemo ime računala koje smo u prethodnom koraku podesili (npr. “STN1”) kao na slici: Slika10. WriteLog mreža u funkciji – EA6/9A8MM



O ovoj anteni već je bilo riječi na stranicama časopisa pa pozivam

zainteresirane čitaoce, a i one druge, da najprije pročitaju zanimljiv članak od 9A4QV objavljen u ovom časopisu.

Ono što bih ovom prilikom želio opisati je malo drugačiji pristup gradnji antene.

Nažalost, malo nas je koji raspolažemo idealnim uvjetima za podizanje antena o kojima razmišljamo. S druge strane, prošla su vremena u kojima su radioamateri bez većih problema mogli rastezati antene između zgrada. Znači, treba se orijentirati na granice “posjeda”.

Živim u trokatnici čiji je tlocrt oko 18 × 9 m. Među jednostavnim antenama koje povre-meno koristim bilo je svakakvih, ali nijedna prava baš za 40-metarski opseg. Za UBA CW kontest 2003. godine uspravio sam nasred krova ribički teleskopski štap dužine 7 m i na njega objesio inverted V antenu. Jedva je stala po dijagonali zgrade, a krajevi su se skoro vukli po krovu. Odradio sam nešto preko 500 veza i osvojio drugo mjesto, a dobro sam zapamtio dugu i dosadnu noć. Kada su utihnuli signali europskih postaja i došao red na DX-ove, rate se vrtio oko pet veza na sat. Ni 8P9NX me nije uspio razbuditi svojim pozivom.

Kako sam najviše zainteresiran za rad u natjecanjima koja organiziraju europski savezi, trebala mi je antena koja bi bila zgodan kompromis – jednako efikasna na svim udaljenostima.

Inverted L antenaza40mI tako sam podigao prvu inverted L antenu. U naravi, okomiti dio zračila nosio je telesko-pski ribarski štap do visine 6,5 m, a ostatak je žice bio vezan polukoso na obližnji stup susjedove TV antene. Ukupna dužina žice zračila iznosila je 12 m. Kao i 9A4QV, u seriju sa srednjim vodom koaksijalnog kabela za napajanje stavio sam promjenjivi kondenza-tor od 500 pF za anuliranje induktivne reak-tancije. Razmak između pločica od 1 mm bez problema je podnosio 1 000 W izlazne snage, a isto vrijedi i za kabel RG58 koji sam koristio za napajanje antene (slika 1.).

Kao protuteg zračilu koristio sam gromobransku traku koja prati rub svake gradske zgrade, a dodao sam i dva radijala od po 10 m. I radijali i antena bili su izrađeni od izolirane žice PF1.5. Kondenzator sam zbog zaštite od atmosferskih utjecaja smjestio u PVC kutiju.

Antena je opravdala očekivanja. U usporedbi s long-wire antenom dužine 40 m i na prijamu i na predaji pokazivala je uglavnom oko tri S-jedinice više! Vatreno krštenje doživjela je u YODX natjecanju 2005. godine, gdje je “kumovala” prvom mjestu na 40 m. Odradio sam i pristojan broj DX postaja, čak i nekoliko relativno rijetkih koje su popravile saldo množitelja.

Budući da se u međuvremenu zaštitna kutija na krovu pod utjecajem sunca sasvim raspala, odlučio sam izbaciti kondenzator iz napajanja i skratiti zračilo te antenu napajati direktno koaksijalnim kabelom. Uz ukupnu dužinu zračila od 10 m rezonancija je u mom

slučaju bila na 6,5 MHz. Unutar opsega SWR je bio ispod 1:2 i antena je radila sasvim dobro, uz malu pomoć prilagođivača ugrađenog u TS930. Kraćenjem zračila iz dva pokušaja došlo se do SWR 1:1.2 na rezo-nantnoj frekvenciji unutar opsega (slika 2.).

Pomoću antenskog analizatora MFJ259B (TNX 9A3MR!) izmjerio sam otpor zračenja u rezonanciji od 48+j10 oma. S obzirom na to da je okomiti dio zračila dug oko 0,15 λ, prema ON4UN otpor zračenja samog zračila iznosi oko 25 Ω pa bi se moglo reći da ostatak do 48 Ω otpada na protuteg. Efikasnost zračenja antene iznosi oko 50%, što je mnogo bolje od očekivanog.

Za očekivati bi bilo da na rezonantnoj frekvenciji nema reaktancije pa pretpostavljam da je to utjecaj uzemljenog antenskog stupa udaljenog oko 7 m koji sam iskoristio za vezivanje vodoravnog dijela zračila. Da li je odmogao ili pomogao kod zračenja, ne znam.

Moguća je i neka druga kombinacija dužine okomitog i vodoravnog dijela zračila, zavisno od konkretne situacije. Antena se u rezonanciju dovodi kraćenjem ili produžavanjem vodoravnog dijela, jer treba nastojati da okomiti dio bude što viši radi efikasnosti i otpora zračenja antene.

Napajanje antene izvedeno je na rednoj stezaljci (od milja zvana i luster-klema) koja je za promjenu ovaj put skrivena u kutiji Cedevita napitka okrenutog otvorom prema dolje.

Želim reći da se isplati pozabaviti ovom antenom jer nije zahtjevna ni u pogledu prostora ni konačnih dimenzija. Moguće ju je posve diskretno postaviti i na krovu kojim već dominiraju TV antene, a gromobrani neiskorišteni leže svuda po krovu...

U točki napajanja nužno je namotati desetak navoja koaksijalnog kabela promjera bar 10 cm, koji tako formira prigušnicu za VF struje koje bi inače mogle opletom kabela stići i u PPS, a putem razveseliti i ljubitelje TV smetnji u susjedstvu.

Usput rečeno, poslije dužeg nagovaranja i 9A2AA je postavio ovakvu antenu za 80 m u vrtu obiteljske kuće. Iako okružena kućama sa svih strana, uz nekoliko radijala nedefinirane dužine i jedva nešto viša od krova, antena se pokazala više nego dobra u DX radu. Svakako bolja od inverted V antene koja se obično nametne kao prvi izbor, koji nerijetko postane i posljednji. (9A6C)

Literatura:1. RADIO HRS, br. 120, str. 172. ON4UN’s Low-Band Dxing, str. 9-723. ARRL Antenna BookSlika1. Slika2.



Danas na kratkovalnim opsezima koristimo razne vrste digitalne

komunikacije kao što su RTTY, BPSK31, SSTV i dr. Za digitalne komunikacije na kratkim valovima potrebni su nam radiopostaja, računalo, program i sklop koji povezuje računalo i radiopostaju.

2002. godine sam prvi puta vidio digitalnu komunikaciju na KV-u kod Davora, 9A6PKT. Davor je prijam s radiopostaje povezao preko odvojnog transformatora na računalo. Kod predaje je koristio vrlo jednostavno rješenje: mikrofon uređaja prislonio je do zvučnika računala.

U ovom ću članku opisati sklop za komunikaciju između radiopostaje Kenwood TS-440S i računala. Pretražujući Internet nisam našao ni na jedno jednostavno rješenje pa sam odlučio sagraditi jednostavan sklop koji će to omogućiti.

Za komunikaciju između računala i radiopostaje potrebne su tri veze.

Prva veza, signal iz računala preko zvučne kartice Line Out dovodi se na AFSK in ulaz radiopostaje preko atenuatora s dva otpornika od 10 kΩ i 1 kΩ, koji se mogu smjestiti u muški cinch konektor.

Druga veza, prijam s radiopostaje AFSK out dovodi se na Line In ulaz zvučne kartice (slika 1.). Ako računalo ne pravi smetnje na kratkovalnim frekvencijama ne mora se koristiti odvojni transformator odnosa 1:1, ali računalo i radiopostaja moraju biti uzemljeni.

Pokušao sam koristiti samo dvije veze za komunikaciju uz upotrebu voxa na radiopostaji, ali to se pokazalo kao loše rješenje, jer je da se aktivira vox potrebna određena razina audio-signala. Treba namjestiti vox na uređaju i namjestiti klizač za glasnoću na zvučnoj kartici. Nakon testiranja voxa, načinio sam sklop koji ima samo dva elementa i upravlja predajom na radiopostaji. Sklop je vrlo jednostavan i sastoji se od jedne diode i reed releja (slika 1.).

Kada je uređaj na prijamu, na računalu RS232 Com port pin 7 - RTS (zahtjev za slanje) između mase i pina 7 postoji napon od -10,5 V. Na anodi diode nalazi se negativni napon i ona ne provodi. Kad program dobije naredbu za odašiljanje, između mase i nožice 7 napon je +10,5 V

DigitalnakomunikacijanaTS-440STEKST: Alen Zahornicki, 9A5AZA

pa dioda provodi pozitivan napon na reed relej, a on uključuje PTT na uređaju. Sklop sam smjestio u plastično kućište od ženskog DB9 konektora (slika 2.).

Na trećoj je slici prikazana stražnja strana radiopostaje, ženski cinch konektori AFSK in i out te ženski remote konektor, a pin označen crvenom točkom koristi se za PTT. Kabel treba biti oklopljen s 3 vodiča. Oplet kabela povezuje se s masom računala i masom uređaja.Na prijamu je potrebno imati uključen Line in ulaz zvučne kartice. Obično je uključen mikrofonski ulaz pa treba isključiti da bi Line in ulaz radio.

U programu MixW2 treba uključiti odašiljanje na pinu 7 od RS232. Kliknemo na Configure, a zatim na TRCVR CAT/PTT.

Pojavljuje se izbornik za CAT na kojem odaberemo Custom. Zatim kliknemo na Details te namjestimo opcije za Port COM1, Baud rate 1200, Data bits 8, Partity None, Stop bits 1, RTS PTT. Potvrdimo klikom na “OK” i program je spreman za rad.

Slika3. TS440 sa stražnje straneSlika2. Sve stane u DB9

Slika1.

POPISElEMENATA

Otpornici(0,25W,tol.5%)R1 1 kΩR2 10 kΩ

PoluvodičiD1 1N4148

KonektoriK1 Cinch konektor muškiK2 3,5 mm stereo muškiK3 Cinch konektor ženskiK4 3,5 mm stereo muškiK5 DIN 7-polni muškiK6 DB9/F

OstaloRL1 Reed relejOklopljeni trožilni kabel 1,5 m



Iz izbornika Mode odaberemo BPSK31, a radiopostaju namjestimo na 14,070 MHz. U donjem dijelu programa trebaju se prikazati plave okomite crte. Klikom na jednu od njih program započinje pretvorbu signala u tekstualni oblik. Treba paziti da nemamo prejak signal iz radio-uređaja na ulazu zvučne kartice. To se vrlo lako primijeti – okomite crte postaju crvene. Treba napomenuti da

AF gain potenciometar na radiopostaji ne utječe na promjenu signala na AFSK out konektoru. Ako ne želimo slušati prijamni signal na radiopostaji jednostavno AF gain potenciometar postavimo na minimum.

Testiranje predaje: klikom na dugme TX u MixW2 reed relej na COM1 treba prebaciti radiopostaju u odašiljanje.

Signal za odašiljanje treba biti namješten preko klizača na zvučnoj kartici da ne bude “premoduliran”. Signal možemo namjestiti i preko MIC gain potenciometra na radiopostaji.

Za digitalnu vrstu rada BPSK31 trebamo imati oko 25 W, ne treba pretjerivati i prevelikom snagom zagušivati frekvenciju.

Mnogi operatori su mi se žalili da imaju teškoće pri ispunjavanju Zahtjeva za

izdavanje Dozvole za amatersku radijsku postaju. Radilo se uvijek o izvedbi antene – posebno o tlocrtu i bokocrtu, a ponekad i o izvodu lokacije iz katastra. Nasreću, obrazac je izmijenjen i sada je jednostavniji: traži se samo najveća dopuštena snaga odašiljača (što je tvornički podatak koji i Agencija posjeduje), te dobit antenskog sustava i efektivna izračena snaga antene (ERP – effective radiated power), koju je operator dužan izračunati i upisati. Kako većina tvorničkih primoodašiljača ima v.f. snagu do 100 W, a poluvalni dipol je najčešća antena u nas, broj operatora koji moraju izrađivati nacrte i pribavljati katastarske izvode naglo se smanjio.

Ipak ostaje pitanje kako izračunati ukupnu dobit antenskog sustava, koji se sastoji od dobiti antene i gubitka u antenskom dovodu (dBd, tj. u decibelima u odnosu na poluvalni dipol). Ako pođemo na Internet i u tražilicu upišemo www.ocarc.ca/coax.htm, dobit ćemo jednostavan programa za izračun ERP-a. Gornja polovica stranice namijenjena je poluvalnim dipolima i njima sličnim antenama (savijeni dipol, obrnuto V, vertikalna četvrtvalna antena s protutegom), koje su najčešće u amaterskoj praksi.

Slika 1. pokazuje izgled tablice koju moramo ispuniti. Line Type je vrsta našeg koaksijalnog kabela koji ćemo izabrati na padajućem izborniku. (U našem primjeru to je uobičajeni jeftini RG-58.) Line Length je duljina antenskog dovoda; izabrat ćemo metre kao jedinicu i unijeti duljinu (npr. 30 m). Frequency je osnovna rezonantna frekvencija za koju je izrađen naš dipol; ako se radi o multiband dipolu, stavit ćemo ipak osnovnu (tj. najnižu) frekvenciju (npr. 7 MHz). Load SWR je

Izračun ERP-aTEKST: Božidar Pasarić, 9A2HL

Slika1. Tablica za izračun ERP-a

Slika2.

Tablica1.

Vrsta anteneDobit antene prema dipolu Porast S-jedinica Poboljšanje

poluvalni dipol 0 dB 0 ništa

Yagi 2-elementa 4 dB 0,6 jedva primjetno

Yagi 3-elementa 6 dB 1,0 dobro

Yagi 12-elemenata 12 dB 2,0 odlično

VX-7R

Najviša kvaliteta na svim frekvencijama! KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijskarješenja. Pored ostalih uglednih tvrtki, smo zastupnik iovlaščeni distributer priznatog japanskog proizvođačaYAESU VERTEX STANDARD.

Nudimo vam: radioamaterske radijske postaje i pribor, profesionalne radijske postaje i pribor, pomorske radijske postaje i GPS plottere, antene raznih vrsta za sve bandove, antenske

kabele, konektore, ispravljače, SWR-metre i drugo, savjetujemo kod kupnje opreme, prodanu opremu

servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, SI-4000 Kranj, Slovenija tel.: +386 (0)4 28 00 450, fax: +386 (0)4/28 00 455tel.: Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422, 04/2800 428tel.: Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417

www.kron-telekom.si

e-mail: [email protected]

FT-950

FT-8900R

KT polstransi radijski oglas - KT rad-cro 0308.qxd 20.3.2008 18:34 Page 1



SWR koji postižemo u radu. Svatko teži omjeru 1:1, ali ja sam upisao 1,2 : 1, što je realno. Power In je ulazna v.f. snaga koju unosimo u antenski dovod. U pravilu ona je jednaka izlaznoj snazi odašiljača (npr. 100 W). Sada kliknemo na Calculate i u desnoj tablici (Results) pojavit će nam se željeni rezultati.

Matched Loss je gubitak voda u decibelima (0,916 dB). SWR Loss je gubitak zbog SWR-a (0,012 dB). Total Loss je zbroj oba gornja gubitka (0,929 dB), dok je Power Out izračena VF snaga ERP-a (80,747 W). U tablicu je unesen tipičan primjer. (Prilikom upisa podataka počistite svaki prozor ulijevo, jer sam već mislio kako je program neispravan. Također pripazite da umjesto decimalnog zareza stavite točku.) Prema tome, ispunjavajući obrazac Agencije za telekomunikacije, unijet ćete u trećem stupcu (naš primjer) 100 W; -0,929 dB, dok ćete u stupac ERP upisati okruglo 81 W, što je manje od 100 W, pa vas oslobađa od crtanja tlocrta i bokocrta.

Što učiniti ako imate beam? Vjerojatno znate njegovu dobit u decibelima. Tablica 1. će nam pružiti orijentaciju.

Zatim ćemo poći na donju polovicu gornjeg programa, gdje ćemo naći tablicu 2. koju valja ispuniti. Tablica je samo u stopama, feet (1 stopa = 30,5 cm). Slika3.

U prvi prozor unijet ćemo gušenje koaksijalnog kabela duljine 100 stopa na radnoj frekvenciji. To ćemo izračunati iz gornjeg programa. U drugi prozor unijet ćemo duljinu antenskog voda u stopama. U treći prozor upisat ćemo snagu koju unosimo u antenski vod. U četvrti prozor upisat ćemo dobit naše Yagi antene od tri elementa. Kliknemo na Calculate i dobit ćemo sljedeću, tablicu 3.

Uz podatke koje smo unijeli, vidimo da će ERP našega beama biti 321,3 W, mjereno

u smjeru najjačeg zračenja, što znači da ćemo morati izraditi njegov nacrt i bokocrt, nabaviti kartu naše lokacije i pobrinuti se da mogući prolaznici budu udaljeni od antene najmanje 15 metara.

Kako se današnja javnost panično boji svakog zračenja i ne razlikuje elektromagnetsko zračenje od zaista opasnog ionizirajućeg, Dozvola za rad koju će vam izdati Agencija za telekomunikacije najbolja je legalna obrana od takvih neugodnih situacija.

VX-7R

Najviša kvaliteta na svim frekvencijama! KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijskarješenja. Pored ostalih uglednih tvrtki, smo zastupnik iovlaščeni distributer priznatog japanskog proizvođačaYAESU VERTEX STANDARD.

Nudimo vam: radioamaterske radijske postaje i pribor, profesionalne radijske postaje i pribor, pomorske radijske postaje i GPS plottere, antene raznih vrsta za sve bandove, antenske

kabele, konektore, ispravljače, SWR-metre i drugo, savjetujemo kod kupnje opreme, prodanu opremu

servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, SI-4000 Kranj, Slovenija tel.: +386 (0)4 28 00 450, fax: +386 (0)4/28 00 455tel.: Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422, 04/2800 428tel.: Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417

www.kron-telekom.si

e-mail: [email protected]

FT-950

FT-8900R

KT polstransi radijski oglas - KT rad-cro 0308.qxd 20.3.2008 18:34 Page 1


ElementUdaljenost od reflektora/mm Dužina/mm

R 0 338

ZE 140 328

D1 192 313

D2 310 305

D3 463 296

D4 632 295

D5 830 291

D6 1 035 289

D7 1 254 287

D8 1 489 286

D9 1 732 283

D10 1 980 282

D11 2 238 282

D12 2 508 280

D13 2 782 279

D14 3 060 278

D15 3 339 277

D16 3 618 276

D17 3 900 276

D18 4 182 275

D19 4 462 273

D20 4 740 271

D21 5 018 272

D22 5 300 272

D23 5 582 272

D24 5 862 270

D25 6 140 270

D26 6 418 271

D27 6 700 271

D28 6 982 271

D29 7 262 269

D30 7 540 269

Ljeto je u punom jeku, a novi uređaji za 432 MHz ili su već kod kuće ili tek što nisu

stigli. Sve što još treba napraviti je antena.

Izbor je velik i nije lako odlučiti koju antenu napraviti. Ako se izborom dostupnog materijala teško uklopiti u gotova rješenja, možda je za početak najbolje pronaći gotov program koji će lako proračunati antenu po DL6WU obrascu. Debljina elemenata i nosača, kao i način montaže elemenata određuje sam graditelj. Program se može pronaći u nekoliko inačica na internetskoj stranici www.ifwtech.co.uk/g3sek/diy-yagi/index.htm. Antene koje proračunamo pomoću ovog programa do sada su uvijek radile bez problema i daju se lako izraditi uz pristojnu toleranciju.

Za one koji se ipak pouzdaju u dokazano dobra rješenja, u nastavku donosimo dvije antene autora DJ9BV. Radi se o računalno dotjeranim antenama koje se naslanjaju na osnovni DL6WU dizajn i predstavljaju izvrsnu ravnotežu dužine, pojačanja, odnosa naprijed-natrag i broja elemenata. U tablici 1. možemo vidjeti osnovne podatke.

Kraća antena ima 26, a duža 32 elementa, a obje imaju impedanciju u točki napajanja od približno 50 oma pa se, ako se koristi otvoreni ravni dipol, mogu napajati izravno 50-omskim kabelom. A može se koristiti i savijeni dipol s poluvalnim balunom 1:4. Koriste se aluminijski elementi promjera 5 mm, a za zračilo aluminijska cijev od 8 ili 10 mm. Izmjere elemenata u narednim tabelama odnose se na elemente koji su izolirani iznad nosača. Ako se elementi provuku kroz nosač, ali izoliraju od njega preko šupljih PVC zakovica za autotapiserije ili matica za spajanje visećih kuhinjskih elemenata treba ih produžiti kako slijedi:

Dvijeanteneza432MHz

Model anteneDužina

(m)Dobitak

(dBd)F/B (dB)

Horiz. širina glavnog snopa

(°)

Vertik. širina glavnog snopa

(°)

Razmak u grupi horizontalno

(cm)

Razmak u grupi vertikalno

(cm)

Dodatni dobitak za

4 antene (dB)

BVO70-8.5 wl 5,85 17,05 >28 20,6 21,3 190 186 5,95

BVO70-11 wl 7,54 18,00 >28 18,5 18,9 212 208 5,92

Pred nama je natjecanje IARU R1 UHF – prava prilika da neka od ovih antena proradi u pravi čas.

Čujemo se! (9A6C)

Tablica1. Osnovni podaci

ElementUdaljenost od reflektora/mm Dužina/mm

R 0 334

ZE 134 324

D1 184 312

D2 300 306

D3 459 297

D4 625 294

D5 824 291

D6 1 030 288

D7 1 247 287

D8 1 482 286

D9 1 726 284

D10 1 972 283

D11 2 233 282

D12 2 501 280

D13 2 776 278

D14 3 053 277

D15 3 333 276

D16 3 613 274

D17 3 894 273

D18 4 176 271

D19 4 453 271

D20 4 732 274

D21 5 014 276

D22 5 298 274

D23 5 578 272

D24 5 849 278

Podaci za BVO70-8.5 wl: Podaci za BVO70-11 wl:

Nosač Dodatak

20 mm + 5 mm

25 mm + 7 mm

30 mm + 10 mm

35 mm + 12 mm



KVUREĐUJE: Ivo Novak, 9A1AA


Nakon višemjesečnih priprema došao je i taj dugo očekivani drugi vikend u

srpnju, a s njime i ”dan D” kada treba sve što smo planirali, organizirali i konačno uradili, spojiti u jednu kompaktnu cjelinu i krenuti u natjecanje. Hladne glave, ali vruća srca!

Od ponedjeljka, 7. srpnja, pozitivna nervoza polako je uzimala maha. Krešo 9A5K, osposobio je CRO CC chat na dva odvojena servera i tu se 24 sata odvijala komunikacija među članovima 9A0HQ tima. To je izuzetno pospješilo protok informacija i olakšalo komunikaciju organizatora projekta s voditeljima timova. Koliko je chat vrijedio u samom natjecanju, nije potrebno ni govoriti. Bila je to naša poveznica u organiziranu cjelinu.

Nažalost od nekih stvari koje smo planirali na samom početku morali smo odustati zbog raznih razloga. Najprije su momci iz Bjelovara imali “upad” na 9A9D lokaciju te kao posljedicu rezanje koaksijalnih kabela i kidanje instalacija. Potom je ekipa iz Poreča zbog ne razumijevanja lokalne sredine morala skinuti antene za 80 metara i raditi samo na 15 metara.

Na 160 metara planirali smo koristiti 9A2AJ lokaciju, ali ni to nismo zbog Tominih obveza mogli realizirati. Sve ove probleme pokušali smo riješiti aktiviranjem pričuvnih lokacija pa je tako rad na 80 m SSB prebačen na lokaciju 9A1A, kao i 20 metara CW, a za 160 m SSB kao pričuvu uzeli smo lokaciju 9A4D u “kuruzi”.

Kako su tekle pripreme u zadnjih tjedan dana? Pa može se reći u svakoj sredini drugačije. Neki su održavali sastanke kolektiva tj. sastanke članova pps-a, drugi su dotjerivali antene i uređivali prostor za rad, razvlačili oblonge, dogovarali prijevoz na lokaciju, smišljali taktiku, analizirali rezultate iz ranijih natjecanja...

Lokacije smo osvajali već od petka ujutro, kako tko. “Organizacijski odbor” je u subotu, od ranih jutarnjih sati, bio u stalnom kontaktu s isturenim “položajima”. Internetom, telefonom, mobitelima i svim ostalim komunikacijskim sredstvima.

U 10.00 UTC već su odavno svi na svojim mjestima, ali nemamo komunikaciju s 9A4D ekipom. U 11.15 UTC (45 minuta pred početak natjecanja) dobivamo informaciju da je nekakav ogromni kombajn, nepoznate nam marke (ali zelene boje) izvršio desant na lokaciju i potrgao žičane antene za 160 metara. Prva procjena kaže,

CQ TEST de 9A0HQ...

Operatori po opsezima i vrstama rada

Band Mode Operatori 160 m CW 9A2EU, 9A4WW, 9A5W, 9A7R 160 m SSB 9A3Y, 9A5KV, 9A3ID, 9A3DU, 9A5DU 80 m CW 9A7V, 9A5X, 9A3TR, 9A2X, 9A3OS, 9A3GS, 9A4BT, 9A3BHV 80 m SSB 9A1AA, 9A5K 40 m CW 9A2EU, 9A4WW, 9A5W, 9A7R 40 m SSB 9A3AG, 9A8A, 9A9L, 9A2AE, 9A2VJ, 9A3DF 20 m CW 9A1AA, 9A2EU, 9A5K, 9A6QQ 20 m SSB 9A7V, 9A5X, 9A3TR, 9A2X, 9A3OS, 9A3GS, 9A4BT, 9A3BHV 15 m CW 9A1UN, 9A5CW, 9A6XX, 9A8MM 15 m SSB 9A4M, 9A3NY, 9A4VV, 9A4RV 10 m CW 9A2BW, 9A4W, 9A3AGS, 9A3ADE 10 m SSB 9A3Y, 9A5KV, 9A3ID, 9A3DU, 9A5DU

Lokacije, uređaji i antene

Band Mode Lokacija TRX Antene 160 m CW Kozjača TS-950 Sloperi + RX beverage’s 160 m SSB Dubrovnik FT-1000 Vertikalka 80 m CW Varaždin FT-2000 4 square + dipole + bever. 80 m SSB Jarun FT-1000 Fazir. Vert.+ hor. kvad 40 m CW Kozjača TS-950 3/3 el. beam + vertikalka 40 m SSB Ludbreg FT-1000 OB4-40 20 m CW Jarun FT-1000 2 x OB 11-3 + vertikalka 20 m SSB Varaždin TS-870 6 el. beam + TH6DXX 15 m CW Poreč FT-1000 6 el. beam 15 m SSB Vela Luka FT-1000 4 el. beam 10 m CW Brač TS-450 OB 11-3 10 m SSB Dubrovnik FT-2000 KT34XA + 6 el. kvad

Ostvareni rezultat 9A0HQ ekipe Band SSB QSO CW QSO ITU Z HQ Bodovi Prosjek 160 m 234 420 8 26 1 068 1.63 80 m 1 123 1 176 28 36 4 525 1.97 40 m 1 629 1 715 36 53 8 486 2.54 20 m 2 212 1 782 47 58 12 052 3.02 15 m 1 897 1 578 39 53 9 319 2.68 10 m 930 951 25 35 4 521 2.40 Ukupno: 8 025 7 622 183 261 39 971 2.55

šteta se može sanirati do 16 UTC... Pa dobro, ionako je 160 metara do mraka bez prostiranja. Ali, procjena je kriva, kombajn je bio mnogo veći i opakiji nego što se mislilo pa sanacija lokacije za ovaj contest nije moguća.

U mislima spominjemo sve poznate nam proizvođače kombajna, ali šta je tu je. Zovemo Zorana 9A3Y u Dubrovnik i dogovorimo s 9A5D ekipom da pored 10 m SSB preuzme i 160 metara. Znamo da to nije sretno rješenje. Ljeto je. Dubrovnik je daleko za lokalne veze, bit će statičkih smetnji, ali drugo se u tom trenutku nije moglo.

Malo zabrinuti, ali ipak dok kraja motivirani započinjemo natjecanje u 12.00 UTC. Neki su bili u tolikom zanosu da su zaboravili uključiti pojačalo za 20 m CW... Možda je to zato što je dotični operator poznat po radu u low power kategoriji pa na nije navikao da se mora još nešto osim uređaja uključiti. Bez obzira na sve, prvi sat je završio s 125 veza u logu. A što je bilo tek kada je uključio pojačalo? Ništa, odradio je 126 veza i u slijedećem satu, hi...

Na opće zadovoljstvo 10 i 15 m opsezi su dobro otvoreni. Na 15 m ide polako i USA, što je za ovu aktivnost Sunca više nego

9A3TR @ 9A7A

KV


dežurnog na prijemu, za slučaj da nas potraži netko iz 9A. Telegrafisti ipak pozivaju do kraja…

Do kraja natjecanja posade na 40, 20, 15 i 10 metara imale su još uvijek pune ruke posla. Na 15 i 10 metara SSB kao da smo se tek zahuktali, ali nažalost, sve što je lijepo ima kraj.

Rezultat po opsezima i vrstama rada možete vidjeti u priloženim tablicama, kao i spisak operatora koji su radili na pojedinim opsezima, uređaje i antene s kojima se radilo u natjecanju. Ali ne možete vidjeti nešto drugo. Ne možete pobrojiti ljude iz sjene, a koji su bili tehnička i logistička podrška posadama. Treba svakako spomenuti 9A9A, 9A2RD, 9A9SF, 9A1ZZ, 9A2NA, 9A3IK, yl Kristinu (iz 9A1CFN) i Dubravka (iz 9A1CPB), a sigurno ih ima još koji su svatko na svoj način doprinjeli rezultatu 9A0HQ ekipe.

Ne smijemo zaboraviti nikog od 156 9A postaja koje su održale veze s 9A0HQ posadama i na taj način povećale broj bodova, a još više znači njihova potpora 9A0HQ ekipi da postigne što bolji rezultat. Popis 9A postaja koje su radile u natjecanju s točnim brojem održanih veza s 9A0HQ posadama bit će objavljen na web stranici HRS-a i CRO CC. Sukladno tome, biti će nagrađeni majicama, kapama, plaćenim članarinama i “virtuelnim” diplomama. Još jednom veliko hvala SVIMA koji su nam se javili u natjecanju. Žao nam je svih onih koji nas nisu mogli dozvati (poglavito na 160 metara).

I na kraju, ono najnezahvalnije, prognoze rezultata i plasmana 9A0HQ tima. U trenutku dok se piše ovaj tekst, poznati

dobro. Koordinacija sa svim posadama radi. Polako pratimo rezultate na chatu. U prvom satu već imamo preko 1 000 veza i 125 množitelja. To je vrlo dobar početak. Radimo na svim opsezima, svih 12 posada je aktivno, ali još uvijek je prerano za veze na 160 m.

Oko 16.00 UTC polako se budi i 160 metar-ski band, ali sve je to još u povojima s jako puno šuma i atmosferskih pražnjenja. Ni na 80 m nije bolje što se uvjeta tiče, ali veze idu ipak bolje.Viši opsezi 20,15 i 10 m su solidno otvoreni i sve teče po planu. Na 21 MHz čak puno bolje od planiranog. Veseli nas činjenica da smo dobro pogodili s odabirom “morskih” lokacija za rad na 10 i 15 metara. Pratimo DX cluster i svaki spot 9A0HQ ekipe na bilo kojem opsegu daje nam dodatnu snagu. Ali ima još nešto što nam daje strašan poticaj, a to su naše kolege iz 9A koje nam se javljaju na svim opsezima, jednako na CW kao i na SSB. Traže nas po frekvencijama, prate na clusteru, čak smo tema i na forumu. Doznajemo gdje nas se u lijepoj našoj čuje, a gdje ima problema da nas se dozove.

Polako pada mrak. Viši opsezi još su uvijek otvoreni, a na nižima tek kreće. U 17.00 UTC imamo već 5000 veza. Na 40 m polako padaju prve DX postaje s istoka. Na 20 m SSB momci iz Varaždinu rade bez zastoja, “pun ih je cluster”. I na 20m telegrafijom ide sasvim dobro.

Kako pada noć zaključujemo, prema svim informacijama koje dobivamo s terena, a tu su nam pomogli i vaši postovi na forumu, da nam na 160 m baš ne ide najbolje. Za 160 m CW imamo dobre DX i prijemne antene, ali su šum i statička pražnjenja vrlo jaki. Na SSB lokaciji, samo uz vertikalku, još je i gore. Momci iz Dubrovnika ulažu maksimalne napore, žale nam se, plaču, ali “grizu” i dalje. Nema predaje.

U ponoć podvlačimo crtu i zaključujemo da imamo 9 937 veza i 382 množitelja što nam izgleda vrlo dobro. Glavni aduti sad su nam 80, 40 i 20 m, jer su 10 i 15 metara polako utihnuli, a na 160 metara još uvijek nas muče problemi na prijamu. Loše propagacije, a koeficijenti SFI = 66, A = 20, K = 3, samo nam dodatno potvrđuju ono što već znamo: sunčevih pjega nema na vidiku i atmosfera je nestabilna. Konkretno – opseg 20 m se gotovo potpuno zatvorio poslije 02.00 UTC.

Momci na 160 m se lavovski bore, 80 m ide solidno na obje lokacije, 40 m nam diže moral, jer ih sve više vidimo na clusteru. Na 40 m CW rate raste, u 01.00 UTC slažemo preko 100 qso/h. Bravo momci! Odmah do njih je 80m CW posada pa 80 m SSB, ali ni 40 m SSB ne zaostaje.

U ovo doba noći neki lagano traže kutak u kojem bi mogli naći mira (i tišine) na barem desetak minuta. No, ima nas dovoljno tako da proizvodnja ne trpi. Jedni rade punom parom, drugi su prešli u astronome (hvataju svježeg zraka i proučavaju zvijezde), a ima ih koji su uspjeli ispiliti i koji metar drva (naravno, samo zvučno).

Jutro je. U 05.00 UTC smo na 12 000 veza i sve bliže našem planu, a on je bio, sada to smijemo reći, minimalno 15 000 veza i 16,5 milijuna bodova.

Nakon 05.00 UTC bude se polako viši bandovi. Ohrabruje podatak da je 15 m opseg izuzetno dobro otvoren pa momci iz Poreča telegrafijom kreću sa 64 qso na sat, a i SSB ekipa s Korčule hvata korak. Na 40 i 20 m situacija je pod kontrolom, kao i na 80 metara. Još uvijek idu veze. Bude se i naši diljem 9A, javljaju nam se. Nažalost 160 m opseg se zatvorio već u 04.00 UTC.

U 07.00 UTC imamo nešto malo preko 13 000 veza. “Udarni band” nam je 20 metarski, gdje držimo ritam od oko 100 qso/h, ali ide vrlo fino i na 40, 15 i 10 metara. Na 80 metara još uvijek obje posade imaju rate preko 25 qso/h. I onda na chatu dobijamo poruku da su se 9A4M i 9A3NY umorili i da idu na kavu i “jedan mali 0,03”. Ne znam kakav jeto bio 0,03 ali znam da je u posljednjih 4 sata natjecanja taj dvojac slagao više od 90 veza po satu. Svaka čast, kavi i konobarici (naravno). Sreća da nema antidoping kontrole...

Nakon 10 UTC zaključujemo da je suludo trošiti struju i glasne žice na bezuspješno pozivanje na 80 metara SSB. Ostavljamo

Prije pojave radija, ako bi se brod našao u nevolji na pučini, nije bilo jednostavno

poslati poziv u pomoć. Komunikacija s drugim brodovima mogla se uspostaviti zastavicama, svjetlosnim signalima ili bakljama. Kada bi se mornari našli u gustoj magli na pučini, a u brod počela navirati voda, prva komunikacija na koju su pomišljali bila je ona sa Svevišnjim... Pojavom radija krajem 19-og stoljeća, stvari su se promijenile.

Iako je to danas teško zamisliti, prvom pojavom radija nije se odmah moglo komunicirati glasom. Sve poruke koje su se trebale prenijeti, prenosile su se morseovim kodom – telegrafijom.

Pojava radijskih komunikacija je imala veliki utjecaj i na pomorske komunikacije. Pomorcima je radio napokon omogućio pouzdanu komunikaciju s brodom kojega se nije moglo vidjeti. Najvažnija od svih, bila je ona u slučaju nevolje ili potonuća.

No, da ste se zatekli kao radiooperater na brodu iz 19-og stoljeća koji tone, ne biste odašiljali SOS već CQD. Britanski su pomorski telegrafisti donijeli na brodove svoje kratice s kopna. Tako je CQ bio opći poziv svim stanicama, nakon čega bi uslijedio podatak o vremenu ili neka druga obavijest. Tvrtka Marconi, tada vodeća u razvoju radio uređaja i opreme, predložila je da se na već postojeći kod CQ doda slovo D, što bi označavalo opasnost (eng. distress).

Sto godina SOS-aTEKST: Marko Pernić, 9A8MM

Ali, tada se pojavio problem. Ta-tit-ta-tit, ta-ta-tit-ta, ta-tit-tit nije bilo jednostavno primiti. Radiooperator bi umjesto CQD lako primio samo CQ, a preskočio D, što se u nekoliko navrata i dogodilo. Stoga su na konferenciji u Berlinu,1906. godine, članovi međunarodne telekomunikacijske zajednice pokušali pronaći signal koji bi bio međunarodno priznat i kojeg bi bilo nemoguće zamijeniti za neki drugi.

Talijani su koristili SSSDDD, a Nijemci su predložili SOE što je “zagolicalo” maštu prisutnih. No, ipak su zaključili da signal boluje od istog problema kao i CQD – zadnje se slovo može još lakše zanemariti ili ne

primiti. Potom su neko vrijeme raspravljali i došli do jedinstvenog signala: tit-tit-tit-ta-ta-ta-ti-ti-tit – SOS – što je bilo teško zamijeniti za bilo što drugo. Zato što se signal emitirao bez pauzi, mogao se protumačiti i kao IJS, SMB ili VTB. Ali, s obzirom na to da su to bile skraćenice koje nisu imale značenje, SOS je napokon prihvaćen 1. srpnja 1908. godine.

SOS je doživio i mnoga “objašnjenja” svog značenja: “Save Our Souls”, “Sinking Of Ship”, “Send Out Succour”, “Save Our Ship” te neke druge. Niti jedno od ovih značenja nije točno. SOS nije nastao kao skraćenica od jedne fraze ili izreke, to je signal koji se kuca bez pauze. Vjeruje se da je prvi brod koji je poslao SOS signal bio američki parobrod Arapahoe 1909. godine. Kada je Titanik tonuo 1912. godine, radiooperater je odašiljao i CQD i SOS. Iako je SOS bio međunarodno prihvaćen, britanski su operatori još neko vrijeme koristili i CQD.

Iako su se vremena promijenila, a tehnologije unaprijedile, mnogi jošuvijek smatraju da je dobro poznavati SOS. A i mnogi mobiteli imaju mogućnost da odašilju SOS signal koristeći ugrađenu bljeskalicu. Radiokomunikacije, a uprvom redu radioamateri kao operatori, pokazali su svoju važnost u nedavnim akcijama spašavanja na mjestima pogođenima uraganima.

Vremena se mijenjaju, SOS ostaje…

KV


Ostajem nam da sačekamo konačne rezultate nakon UBN procedure.

Osnovni cilj smo ostvarili: 9A0HQ se oglasio nakon tri godine pauze. Znamo gdje smo bili “tanki”, znamo što treba popraviti, gdje trebamo nagaziti na pedalu (gas, gas...). Imamo kostur ekipe koja nije izgubila utakmicu (bod u gostima smo sigurno osvojili), imamo koncepciju igre, organizatore, logistiku i dobru volju za napredovanje.

U ime svih članova 9A0HQ ekipe još jednom bih se zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli ovome rezultatu. Rezultat 9A0HQ ekipe je rezultat svih 9A postaja koje su radile u natjecanju kao i svih onih koji su nam u tome radu pomogli. (9A1AA)

H Q Rezultat Veza Množ.

EM5HQ 25 309 085 22 992 505

EF8U 25 117 568 11 620 448

TM0HQ 22 706 550 18 111 450

DA0HQ 20 608 544 23 555 461

OL4HQ 18 140 592 14 554 456

OM8HQ 18 111 170 14 718 473

9A0HQ 17 747 124 15 647 444

YT0HQ 15 052 725 13 433 447

OE1A 13 188 314 11 970 433

LX0HQ 10 850 112 9 235 378

su nam rezultati većine HQ postaja koje su svojim radom istakle kandidaturu za najviši plasman. Trenutna situacija u vrhu, prema prijavljenim rezultatima, je slijedeća:

Naravno, to su nepotpuni i preliminarni rezultati. Nedostaju SN0HQ, GB7HQ i IUxHQ ekipa koje će sigurno biti među prvih 10. Dobro su radile i ekipe E7HQ i S50HQ.

1. Termin i organizatorOrganizator natjecanja “Kup Jadrana” je Hrvatski radioamaterski savez.Cilj natjecanja je porast aktivnosti hrvatskih postaja u KV natjecanjima, a posebno popularizacija aktivnosti s hrvatskih otoka i priobalja.

Natjecanje se održava svake godine, u subotu drugog punog vikenda u mjesecu listopadu (2008. godine je to 11. 10.).

2. Frekvencije i vrste radaNatjecanje se održava na 80 metarskom frekventnom opsegu, telegrafijom u frekventnom segmentu 3,510 do 3,590 MHz, i fonijom (SSB) u frekventnom segmentu 3,650 do 3,750 MHz, u skladu s band planom I. Regiona IARU.

3. Vrijeme natjecanjaNatjecanje se održava u četiri perioda i to:1. period 15.00 do 15.30 – CW2. period 15.30 do 16.00 – SSB3. period 16.00 do 16.30 – CW4. period 16.30 do 17.00 – SSB

(sve po lokalnom vremenu)

4. SudioniciU natjecanju mogu sudjelovati sve radioamaterske postaje iz 9A, članovi HRS-a, koje rade s teritorija R.Hrvatske.

5. Kategorije

A - postaje s Jadrana a1 - jedan operator a2 - više operatora (klupske postaje obavezno)

B - postaje s kontinenta (ostale postaje) b1 - jedan operator b2 - više operatora (klupske postaje obavezno)

Kategorija KLUBOVI k1 - klubovi s Jadrana k2 - klubovi s kontinenta

Rezultat KLUBA dobije se zbrajanjem SVIH rezultata klupskih postaja. Pod klupskim postajama podrazumijevaju se radio klub ili sekcije kluba ili osobne postaje kojima je radio klub za kojeg prijavljuju bodove matični radio klub.

Postaja koja je radila u natjecanju, bilo s Jadrana ili s kontinenta, može svoje bodove prijaviti za svoj matični klub bez obzira da li je klub, po svojoj lokaciji, s Jadrana ili s kontinenta.

U prijavi rezultata obavezno treba navesti za koji klub se prijavljuju bodovi.

KUP JADRANA 2008.U slučaju da na osobnoj postaji radi gost-operator (licencirani operator koji nije nositelj Dozvole za rad postaje s koje se javlja u natjecanju) rezultat ostvaren u natjecanju pripisuje se matičnom klubu osobne postaje nositelja dozvole za rad.

U slučaju da jedan ili više licenciranih operatora rade s postaje radio kluba koja im nije matični radio klub rezultat ostvaren u natjecanju pripisuje se radio klubu s čije su postaje radili, odnosno nositelju licence za dotičnu pozivnu oznaku.

Kategorija TIMOVITIM čine tri postaje bez obzira na kategoriju (osobne, klupske, s Jadrana ili s kontinenta).Svaki TIM prijavljuje se pod imenom koje sami odaberu i to najkasnije 24 sata prije natjecanja, tj. najkasnije do 15.00 MEZ (lokalno vrijeme) u petak 10. 10. 2008. godine.

Prijave se vrši isključivo na email: [email protected].

Natjecateljska komisija će najkasnije 12 sati prije početka natjecanja (subota , 11. 10. 2008. u 03.00 MEZ) na web stranicama www.hamradio.hr i www.cro-cc.net objaviti prijavljene ekipe i njihov sastav.

6. Ostali uvjetiZa vrijeme natjecanja nije dopušteno mijenjati lokaciju postaje.

Broj RX i/ili TRX-ova nije ograničen, ali se istovremeno smije emitirati samo jedan signal.

7. RaportiU vezama se izmjenjuju: raport po RST skali, redni broj veze koji obavezno počinje od 001 i nastavlja se svakom idućom vezom do kraja natjecanja.

Postaje s Jadrana daju RST + redni broj veze koji obavezno počinje od 001 + dvoslovnu oznaku lučke ispostave iz čije nadležnosti rade (npr. 9A0R daje 599 001 RK).

8. BodovanjeSvaka ispravna veza održana na CW donosi 3 boda, a svaka ispravna SSB veza donosi 2 boda.

Sa svakom postajom dozvoljena je po jedna veza tijekom perioda (najviše 4 veze tijekom natjecanja).

9. MnožiteljiMnožitelji su različite rađene slovčane oznake lučkih ispostava iz čije nadležnosti postaja radi.

Množitelji se računaju za svaki period posebno.

Vlastiti množitelj se ne računa.

Popis množitelja (lučkih ispostava) s oznakama:

Bakar BA Murter MU Slano SOBaška BS Novalja Nv Sobra SRBiograd n/m BG Novi Vinodolski NO Split STBol BO Novigrad (Zadar) NG Starigrad (Split) SGBožava Bz Novigrad (Pula) ND Starigrad (Zadar) SDCavtat CT Omiš OS Ston SNCres CS Omišalj OM Sućuraj SCCrikvenica CK Opatija OP Sumartin SMDubrovnik DB Pag PG Supetar SUHvar Hv Ploče Pl Susak SSIst IT Poreč PO Sveti Juraj SJJablanac JB Preko PR Šibenik SBJelsa Jl Primošten PS Šilo SI *

Karlobag KB Pula PU Tisno TIKomiža Kz Punat PN Trogir TGKorčula KO Rab RB Trapanj TPKraljevica KR Rabac RC Trstenik TTKrk KK Raša – Trget RS Ubli – Lastovo UBMali Lošinj Ml Rijeka RK Umag UMMalinska MK Rogač RO Vela Luka vlMakarska MA Rogoznica RG Vis vSMaslenica MC Rovinj Rv Vodice vDMetković MT Sali SA Zadar zDMilna MN Senj SE Mošćen.Draga MD Silba Sl

* (Šilo - ispravna oznaka lučke ispostave je ŠL, a u natjecanju koristit će se SI.)

Novo!

KV


10. Ukupan rezultatUkupan rezultat u natjecanju dobiva se množenjem ukupnih QSO bodova s brojem ukupno rađenih množitelja.

11. NagradePo tri prvoplasirane postaje u kategorijama postaje s Jadrana (a1, a2) i postaje s kontinenta (b1 i b2) biti će nagrađene plaketama.

Prvoplasirani u kategorijama Klubovi (k1 i k2) kao i prvoplasirani TIM dobit će sponzorske nagrade.

Klub koji ostvari najveći broj bodova dobit će prijelazni pehar. Na pehar se upisuje pozivna oznaka kluba, broj bodova i godina natjecanja. Klub čuva pehar do slijedeće godine, nakon čega ga predaje postaji koja te godine osvoji najviše bodova.

Posebnim (manjim) plaketama bit će nagrađene postaje u a1 i b1 kategoriji koje su ostvarile najveći broj bodova radeći sa:- snagom manjom od 100 W

(svim vrstama rada),- QRP postaji (manje od 5 W),- samo CW vrstom rada,- samo SSB vrstom rada,- operatori “P” razreda.

U kategorijama postaja s Jadrana (a1 i a2) posebnim priznanjem bit će nagrađena postaja koja ostvari najbolji rezultat radeći

s nekog od otoka prema IOCA programu (obvezno kao ekspedicija i uz obavezno davanje oznake /p).

12. Natjecateljski dnevniciLogovi se dostavljaju u elektroničkom obliku, e-mailom na adresu [email protected]. Preporučuje dostava logova u Cabrillo formatu.

Svi koji, iz bilo kojeg razloga, ne mogu kreirati Cabrillio format svoje logove u bilo kojem formatu, u elektroničkom obliku, mogu poslati na email Croatian Contest Cluba [email protected]. Logovi će biti prepisani i pretvoreni u Cabrillio format te dostavljeni natjecateljskoj komisiji.

Datoteka mora biti označena na slijedeći način:[kategorija]_[call].[tip],npr:A1_9A2AA.logiliB2_9A4D.log.

13. Rok za dostavu natjecateljskih logovaRok za dostavu natjecateljskih logova je najkasnije treći ponedjeljak po održanom natjecanju (27. listopada 2008.)

14. RezultatiPrijavljeni rezultati bit će objavljeni na Internetu (www.hamradio.hr i www.cro-cc.net) najkasnije do 15. studenog 2008.godine.

Neslužbeni rezultati bit će objavljeni na web stranicama HRS-a i CRO CC.Primjedbe na rezultate upućuju se na istu adresu kao i log, u roku od 8 dana nakon objave neslužbenih rezultata.

Službeni rezultati bit će objavljeni na

hamfestu, a obavijest o tome bit će poslana natjecateljima zajedno s rezultatima.Rezultati će biti objavljeni i na web stranicama HRS-a i CRO CC, kao i u časopisu “Radio HRS”.

15. Oduzimanje bodovaPoništit će se:- sve jedinstvene (unique) veze,

bez kaznenih bodova;- sve duple veze,- sve veze s neispravno primljenom

pozivnom oznakom (BAD - bad call) uz kaznu 3 × broj obračunatih bodova za tu vezu,

- sve veze kojih nema u logu korespondenta (NIL - not in log) uz kaznu 2 × broj obračunatih bodova za tu vezu,

- sve veze s neispravno primljenim rednim brojem uz kaznu 2 × broj obračunatih bodova za tu vezu postaji koja je krivo primila broj,

- sve veze s neispravno primljenom oznakom lučke ispostave uz kaznu 2 × broj obračunatih bodova za tu vezu postaji koja je krivo primila oznaku ispostave.

Svi natjecateljski logovi i rezultati UBN procedure biti će objavljeni javno.

16. Natjecateljska komisijaNatjecateljsku komisiju određuje IO HRS-a na prijedlog KV managera.

U slučaju žalbi na neslužbene rezultate Natjecateljska komisija rješava žalbu te svoju odluku dostavlja IO HRS-a. Konačnu odluku kao i službene rezultate donosi IO HRS-a. (9A1AA)

TerminiCW – drugi puni vikend u kolovozu

(9. i 10. 8. 2008.).SSB – drugi puni vikend u rujnu

(13. i 14. 9. 2008.).RTTY – drugi puni vikend u studenom

(8. i 9. 11. 2008.).

vrijemeOd 00.00 UTC u subotu do 23.59 UTC u nedjelju.

FrekvencijeOd 3,5 do 28 MHz (bez WARC opsega).

U skladu s pravilima 1. regije IARU-a nije dopušten rad u contest free segmentima:CW: 3 560…3 800, 14 060…14 350 kHz,SSB: 3 650…3 700, 14 100…14 125,

14 300…14 350 kHz.

WORKED ALL EUROPE DX CONTEST (WAEDC)Kategorije- jedan operator, mala snaga,- jedan operator, velika snaga,- više operatora,- SWL.

U kategorijama jedan operator dopušten je samo jedan signal na opsegu.

U kategoriji više operatora opseg se može promijeniti svakih 10 minuta, što uključuje sve aktivnosti glavne postaje (vezu, pozivanje i QTC promet). Drugi predajnik moguće je upotrijebiti samo za rađenje novih množitelja na drugim opsezima.

Uporaba DX clustera i drugih DX spot netova dopuštena je u svim kategorijama.

U kategorijama jedan operator dopušteno vrijeme rada u natjecanju je maksimalno 36 sati od 48 mogućih. Obaveznih 12 sati odmora moguće je iskoristiti u jednom ili najviše tri dijela. Periodi odmora u zbrojnom listu moraju jasno biti označeni.

RaportiDozvoljene su isključivo veze između europskih i izvan europskih zemalja (osim RTTY vrste rada).

Izmjena se sastoji od RS(T) i rednog broja, koji obavezno počinje od 001 i nastavlja se.

Ako postaja s kojom održite vezu ne daje redni broj, veza se može upisati s rednim brojem 000, i to samo jednom na pojedinom bandu.

KV


MnožiteljiZa postaje iz EU to su zemlje po DXCC listi, kao i pozivne oblasti W, VE, VK, ZL, ZS, JA, PY, RA8/RA9 i RA0.

BonusmnožiteljiBroj množitelja rađenih na 80 metara množi se puta 4, na 40 metara puta 3, dok se na 20, 15 i 10 metara broj rađenih množitelja množi puta 2.Ukupan broj množitelja je suma množitelja sa svih bandova.

QTCprometTelegram ili QTC je raport o održanoj vezi koje izvaneuropske postaje (DX postaje) daju europskim postajama (osim na RTTY-u).

U QTC prometu vrijede slijedeća pravila:- QTC se sastoji od: vremena, pozivne

oznake i serijskog broja danog u vezi. Naprimjer: “1307/9A2TN/123” znači da je 9A2TN radio DX postaju (od koje prima QTC) u 13.07 UTC i da je DX postaji dao redni broj veze 123.

- Svaki QTC se može predati samo jednom. Ne vrijedi QTC za vezu DX postaje s EU postajom koja je zatražila QTC.

- Svaki ispravno primljeni/predani QTC vrijedi jedan bod, kako za primatelja (EU postaju), tako i za davatelja (DX postaju).

- Dvije postaje mogu izmijeniti najviše 10 QTC-a. Dvije postaje mogu nastavljati vezu i nekoliko puta kako bi se skupio maksimalan dopušten broj od 10 QTC-a.

- Telegrami se predaju u serijama. Jedna serija može sadržavati najmanje jedan, a najviše 10 QTC-a. Svaka QTC serija ima svoj broj prema slijedećoj shemi: prvi broj je broj serije QTC-a, a drugi broj označava broj QTC-a u toj seriji. Na primjer “QTC 13/7” znači da je to 13. serija telegrama koju daje DX postaja i da se u toj seriji nalazi 7 QTC-a.

- Za svaku QTC seriju koja se primi/odašilje moraju se obavezno logirati broj serije QTC-a, vrijeme i band na kojem je serija primljena/odašiljana. Ako nedostaje jedan od ovih podataka cijela će serija telegrama vrijediti nula bodova.

RezultatUkupan rezultat dobije se množenjem sume QSO bodova i QTC bodova sa sumom množitelja sa svih bandova.

DiskvalifikacijaKršenje pravila natjecanja, nesportsko ponašanje ili ne pridržavanje ham spirita može se smatrati opravdanim razlogom za diskvalifikaciju. Odluka natjecateljske komisije je konačna.

DostavljanjelogovaLogoviuelektroničkomobliku se moraju dostaviti u STF ili Cabrillio formatu na slijedeće e-mail adrese:

WAE CW: [email protected] SSB: [email protected] RTTY: [email protected]

U liniju subject (predmet) obavezno se mora staviti pozivna oznaka postaje čiji se log šalje.

Dostavljanjem loga u elektroničkom obliku natjecatelji u potpunosti prihvaćaju pravila natjecanja, pa nije potrebno dostavljanje nikakve dodatne Izjave o pridržavanju pravila natjecanja.

Papirnati,rukompisani,logoviNakon natjecanja upotrijebite odgovarajući program za natjecanje ili LM post-contest program (autor DL8WAA), koji će Vam omogućiti kreiranje željenog Cabrillio formata.LM post-contest program možete naći na linku: http://contestsoftware.com/e/home.htm.

NatjecanjeklubovaRezultat kluba dobije se zbrajanjem rezultata svih natjecatelja članova toga kluba u sva tri WAE natjecanja (bez SWL rezultata). Da bi log bio priznat za određeni klub, potrebno je u logu obavezno označiti pripadnost klubu i to u posebnoj liniji uz uporabu ključne riječi Club.Primjer:“Club: Croatian Contest Club.”

Klub ne može biti službeni nacionalni radioamaterski klub. Natjecatelji, članovi kluba, moraju biti smješteni u krugu maksimalnog promjera 500 km (312 milja). Za sudjelovanje kluba u konkurenciji potrebno je najmanje tri loga.Trofej će biti dodijeljen najboljem europskom i najboljem izvaneuropskom (DX) klubu.

PosebnapravilazaRTTYU natjecanju koje se radi RTTY vrstom rada nema ograničenja na kontinente, odnosno, natjecanje je WW tipa. Samo se QTC promet mora odvijati između različitih kontinenata.

Svaka postaja može slati i primati telegrame. Maksimalan broj QTC-a između dvije postaje je 10.

Kao množitelji priznaju se množitelji koji vrijede za EU postaje (DXCC i pozivne oblasti W, VE, VK, ZL, ZS, JA, PY, RA8/RA9 i RA0), ali i množitelji koji vrijede za DX postaje, a to su zemlje prema WAE listi.

Rokzadostavljanjelogova Za CW: 15. 9. 2008., SSB: 15. 10. 2008., RTTY: 15. 12. 2008. godine.

KriterijizaWAEDCdiplomeiplaketeKontinentalni pobjednici primit će plakete. On-line diplome koje se mogu ispisati primit će sve postaje koje pošalju svoj natjecateljski dnevnik.

Postaje koje “aktiviraju” jednu od zemalja s WAE liste, a iz koje natjecateljski dnevnik nije primljen najmanje tri posljednje godine, bit će priznate kao WAE Hero i primit će specijalnu nagradu. Za 2008. godinu te zemlje su: 1A0, 3A, C3, HV, JW, JX, OY, R1F, R1M, SV/A i T7.

Postaje koje budu u top-ten ili top-six najmanje pet puta mogu podnijeti zahtjev za specijalnu plaketu.

WAElistazemalja1A0, 3A, 4O, 4U1I, 4U1V, 9A, 9H, C3, CT, CU, DL, E7, EA, EA6, EI, ER, ES, EU, F, G, GD, GI, GJ, GM, GM/s, GU, GW, HA, HB, HB0, HV, I, IS, IT, JW, JW/b, JX, LA, LX, LY, LZ, OE, OH, OH0, OJ0, OK, OM, ON, OY, OZ, PA, R1F, R1M, RA, RA2, S5, SM, SP, SV, SV/A, SV5, SV9, T7, TA1, TF, TK, UR, YL, YO, YU, YU8, Z3, ZA, ZB. (9A1AA)Manji dio “teške artiljerije” 9A0HQ “divizije”

KV


Natjecanje koje organizira Rumunjski nacionalni savez (FRR) i YO DX

Club jedno je od zanimljivijih europskih nacionalnih natjecanja na KV opsezima. Otkako je organizator prije dvije godine uveo neke pozitivne promjene u organizaciji ovoga natjecanja povećana je aktivnost iz YO, ali i izvan YO.

Ovo je jedno od rijetkih natjecanja u kojem i small guns mogu ostvariti svjetski vrijedne rezultate i to mu daje posebnost. Naravno, nisu svi u istom položaju tijekom natjecanja, jer im tu jednakost ne dopušta zemljopisni položaj u odnosu na Rumunjsku, ali zato se uvijek može pronaći kategorija koja vam može odgovarati. Za 9A postaje to su, bez sumnje, jedan operator – 40 metara ili jedan operator – 80 metara.

Prošle, 2007. godine, organizator je primio ukupno 531 dnevnik postaja izvan YO i oko 50-ak dnevnika YO postaja. Najviše postaja bilo je u plasmanu u kategorijama

YODXHFC2007.–rezultati

SvJETSKIPOBJEDNICI

Kategorija Poz. oznaka Veza Množ. QSO bod. RezultatMOMB ES1A 939 257 2 998 770 486SOMB UW2M 1 569 314 3 900 1 224 600SO-10m UA3LHL 348 138 1 220 168 360SO-15m RK3QS 439 161 1 184 190 624SO-20m 4L8A 1 231 91 258 230 048SO-40m LA3MHA 262 148 1 050 155 400SO-80m 9A3B 268 59 832 49 088

REzUlTATI9APOSTAJA

Kategorija Poz. oznaka Veza Množ. QSO bod. RezultatMOMB 9A7P 210 79 625 49 375SOMB 9A2KL 40 29 256 7 424 9A3BLK 29 22 146 3 212SO-20m 9A1DL 30 21 81 1 701 9A2QF/p 36 15 76 1 140SO-40m 9A5PV 210 59 622 36 698SO-80m 9A3B 268 59 832 49 088

jedan operator – svi opsezi (259) i u kategoriji jedan operator – 20 metara (153), a nakon njih najatraktivnije su kategorije jedan operator – 40 metara (62) i jedan operator – 80 metara (30).

Najbolji rezultat od 9A postaja ostvarila je postaja 9A3B (operator 9A1AA) koja je osvojila 1. mjesto u svijetu u kategoriji jedan operator – 80 metara.

Izuzetno dobar rezultat ostvario je UW2M u kategoriji jedan operator – svi opsezi s održanih 1 569 veza, što je gotovo za

60% više od drugoplasiranog IQ2CJ koji ima 984 veze!!Napeto je bilo i u kategoriji jedan operator – 40 metara gdje je LA3MHA pobijedio sa samo 262 veze, ispred LY2IC koji ih je imao 444 , a YT5T na 5. mjestu čak 667 veza. Što je presudilo? Naravno – množitelji….LA3MHA ih je imao dvostruko više množitelja od svih od konkurenata, čak 148!

Sve o detalje o ovome natjecanju, koje se ove godine održava 30. i 31. srpnja, možete naći na linku: www.hamradio.ro/ default.asp?id=36&mnu=4. (9A1AA)

TerminZadnji puni vikend u kolovozu (30. i 31. 8. 2008.).

VrijemeOd 12.00 UTC u subotu do 12.00 UTC u nedjelju.

FrekvencijeOd 3,5 do 28 MHz, bez WARC opsega, sukladno band planu 1. regije IARU-a.

Vrste radaCW i SSB.

KategorijeA – SOSB, jedan operator, jedan opseg,B – SOMB, jedan operator, više opsega,C – MOMB, više operatora, više opsega

(ne više od dva operatora).

RaportiPostaje izvan YO: RS(T) + redni broj veze koji obavezno počinje od 001 i nastavlja se.

Natjecanje YO DX HF 2008.YO postaje: RS(T) + dvoslovna oznaka YO regije.

Bodovanje- Veze s YO postaja vrijede 8 bodova.- Veze s DX postajama vrijede 4 boda.- Veze s drugim EU postajama (osim YO)

vrijede 2 boda.- Veze s 9A postajama vrijede 1 bod.

MnožiteljiRazličite DXCC zemlje (bez YO) + različite YO regije na svakom opsegu posebno, samo jednom, bez obzira na vrstu rada.

RezultatZbroj QSO bodova pomnožen sa zbrojem množitelja.

Posebni uvjetiDopušten je samo jedan signal na bilo kojem opsegu u jednom trenutku.Vrijedi 10-minutno pravilo s iznimkama da se može promijeniti opseg unutar tih 10 minuta, ako je postaja koju radimo na tom drugom opsegu množitelj.Dopuštena je samo jedna veza s istom postajom na jednom opsegu, bez obzira na vrstu rada, odnosno, najviše pet veza s jednom postajom tijekom natjecanja.Uporaba DX clustera u svim kategorijama je dopuštena i preporučuje se.

DiskvalifikacijaKršenje pravila ovoga natjecanja, nesportsko ponašanje ili dopisivanje

neodržanih veza mogu se smatrati uvjetima za diskvalifikaciju neke postaje.Odluke natjecateljske komisije su konačne.

Natjecateljski dnevniciPreporučuje se slanje logova u Cabrillo formatu, a kao alternativa dopušten je i ASCII tekst format.Dopušteno je i slanje logova na papiru. Oni moraju biti napisani za svaki opseg posebno i moraju sadržavati sve osnovne podatke o vezi.

Rok za dostavljanje dnevnika je 30 dana po održanom natjecanju.

Logovi u elektroničkom obliku dostavljaju se na e-mail adrese:[email protected] ili [email protected].

Logovi u “papirnatom obliku” dostavljaju se na adresu:YO DX HF ContestP.O.Box 22-50RO-014780 BUCHARESTROMANIA

NagradePosebne diplome bit će dodijeljene najbolje plasiranim postajama u svakoj kategoriji, u svakoj DXCC zemlji.Plakete će biti dodijeljene svjetskim pobjednicima u pojedinim kategorijama, zavisno od sponzora. (9A1AA)

KV


TerminPrva subota kolovoza svake godine (2. kolovoz 2008.).

vrijemeOd 12.00 UTC do 24.00 UTC (12 sati).

PozivanjeNa telegrafiji “CQ EU”, a na SSB-u “CQ Europe”.

FrekvencijeOd 1,8 do 28 MHz, bez WARC opsega.Rad u DX segmentima opsega nije dopušten.

KategorijePostoji samo kategorija jedan operator, svi opsezi i ona je podijeljena u šest razreda:- CW/SSB, velika snaga

(maksimalno 1 500 W outputa),- CW/SSB, mala snaga

(maksimalno 100 W outputa),- CW, velika snaga

(maksimalno 1 500 W outputa),- CW, mala snaga

(maksimalna snaga 100 W outputa),- SSB, velika snaga

(maksimalno 1 500 W outputa),- SSB, mala snaga

(maksimalna snaga 100 W outputa).

Dopušten je samo jedan signal u bilo koje vrijeme.

Veze telegrafijom u SSB dijelovima opsega, kao i SSB veze u phone dijelovima opsega nisu dopuštene.

Jedan operator obavlja sve funkcije tijekom natjecanja.

Dopuštena je uporaba samo jednog pozivnog znaka s jedne radiopostaje.

Uporaba DX clustera nije zabranjena.

RaportiRS(T) + dvoznamenkasti broj koji označava godinu u kojoj je operator dobio svoju prvu dozvolu za rad na radiopostaji (npr. 9A6C daje 599 73, što znači da je 9A6C svoju prvu dozvolu za rad dobio davne 1973. godine).

Operatori na klupskim postajama i operatori “gosti” koji rade na postajama koje su vlasništvo drugoga licenciranog radioamatera daju dvobrojčanu oznaku svoje osobne prve dozvole.

MnožiteljiRazličite “dvobrojčane” oznake. Množitelji se računaju na svakom opsegu posebno, bez obzira na vrstu rada.

BodovanjeSvaka veza, nezavisno od vrste rada, vrijedi 1 bod.

European HF Championship 2008.S istom postajom dopuštena je jedna veza po opsegu i po vrsti rada (najviše 12 veza).

RezultatZbroj QSO bodova sa svih opsega × zbroj množitelja sa svih opsega.

IzmjeneopsegaivrsteradaU kategorijama s jednom vrstom rada dopušteno je maksimalno 10 promjena opsega tijekom jednog punog sata (npr. od 12.00 do 12.59 UTC).

U kategorijama CW/SSB dopušteno je maksimalno 10 promjena opsega i vrste rada tijekom jednog punog sata (npr. od 12.00 do 12.59 UTC dopušteno je 5 promjena opsega i 5 promjena vrste rada).

Sve veze koje budu održane nakon 10 promjena bit će brisane iz loga.

NacionalnakategorijaNa kraju natjecanja bit će izrađena posebna lista nacionalnih rezultata (zbroj svih rezultat postaja iz jedne DXCC zemlje), bez obzira na klupsku pripadnost.

NatjecateljskidnevniciNatjecateljski dnevnici moraju sadržavati standardne podatke. Postaje koje ostvare više od 200 veza moraju log poslati u elektroničkom obliku. Preporučuje se Cabrillio format.

Sve postaje koje se natječaju za plaketu u svome logu moraju imati upisane točne

frekvencije (npr. 14 023). U slučaju da neka postaja osvoji prvo mjesto, a nije ispunila ovaj uvjet, ista će biti prva u plasmanu, ali neće dobiti plaketu.

Preporučuje se dostava logova elektroničkom poštom.

DiplomePrvoplasirane postaje u svakoj kategoriji (razredu) bit će nagrađene plaketama (ako je ispunjen uvjet upisane točne frekvencije u logu). Natjecateljska će komisija, prema osobnoj prosudbi, dodijeliti određeni broj diploma u svakom kategoriji (razredu).

RokzadostavljanjelogovaNajkasnije do 31. srpnja 2008. godine.

Adresa za dostavljanje dnevnika e-mailom je: [email protected].

Adresa za dostavljanje logova poštom je:Slovenia Contest ClubSveljska 501 000 LjubljanaSlovenia.

Na omotnicu obavezno treba napisati EU HF Championship i kategoriju.

Web stranica na kojoj možete naći detaljna pravila ovoga natjecanja, rezultate iz proteklih godina, dosadašnje rekorde, kao i besplatan software za ovo natjecanje možete naći na adresi: http://lea.hamradio.si/~scc/euhfc.html.

Prošla, 2007. godina, bila je rekordna u povijesti ovoga natjecanja, po broju

sudionika i po broju dostavljenih logova. Natjecateljska komisija primila je 752 loga, što je 11% više u odnosu na 2006. godinu. Od toga broja bilo je samo 44 papirnata loga, dok su svi drugi dostavljeni e-mailom.

Jedan od razloga porasta broja natjecatelja svakako je i stavljanje ovoga natjecanja na listu natjecanja koja se boduju za WRTC 2010. Iako u većini europskih zemalja poznavanje telegrafije više nije uvjet za dobivanje dozvole, CW vrsta rada je ipak zadržala popularnost. U EUHFC 2007 čak je 73,67% veza održano ovom vrstom rada.

U svim kategorijama su postavljeni novi rekordi koje je, unatoč lošim uvjetima, omogućila izuzetno velika aktivnost postaja. U “nacionalnoj kategoriji” ponovo su pobijedili Rusi, dok su na drugi bili Ukrajinci, a treći Slovenci. Hrvatska je plasirana na 14. mjestu (od 42 europske zemlje).

EU HF Championship 2007. – rezultati

EUROPSKII9APlASMAN

Kateg. Mjesto Poz. oznaka Veza Množ. RezultatMIX, HP 1. RK3AWL 1 591 320 505 280MIX, LP 1. LY9A 1 127 311 280 155 8. 9A3B (9A1AA) 1 006 285 280 155CW, HP 1. UT7QF 1 381 326 446 620CW, LP 1. UT9FJ 1 145 320 364 160 4. 9A3VM 963 301 281 134 85. 9A3TU 421 216 88 992 123. 9A5X 317 148 46 768 126. 9A5V 288 172 45 236 180. 9A8A 163 96 15 552SSB, HP 1. ES5QD 1 285 285 357 105 9. 9A4D (9A7DX) 899 279 243 846 14. 9A5Y 681 255 167 790SSB, LP 1. HA3NU 704 265 184 705 125. 9A1DL 28 23 644

Najbolji plasman od 9A postaja ostvario je Matija, 9A3VM, koji je bio izvrstan 4. u kategoriji CW, mala snaga, dok su plasmane u top ten u svojim kategorijama ostvarili 9A3B (op. 9A1AA) i 9A4D (op. 9A7DX).Sve o natjecanjima koje organizira Slovenija Contest Club možete naći na web stranici: http://lea.hamradio.si/~scc/. (9A1AA)

KV


UKVUREĐUJE: Željko Dražić-Karalić, 9A4FW


Tijekom 2000. godine Joe Taylor, K1JT, napisao je prvu inačicu ovoga

programskog paketa. Od njezine pojave do danas doživio je mnoge nadogradnje i poboljšanja tako da njegovo posljednje izdanje, WSJT 5.9.7, sadržava četiri vrste rada: JT65 – za veze preko Mjeseca i za zemaljske tropo-veze, JT6M – za veze posredstvom meteorskih tragova i to isključivo na opsegu 6 m, CW – telegrafski način za EME i tropo-veze i konačno FSK441, koji se koristi za veze preko meteorskih tragova. Iako se, kao što vidimo, ovaj program može koristiti za više vrsta propagacija i načina rada, ovdje ćemo ukratko objasniti njegovu primjenu u radu refleksijom od meteorskih tragova. JT65 način rada bit će opisan u jednom od slijedećih brojeva.

Za početak, vratimo se malo u povijest. Ne tako davno, veze posredstvom meteorskih tragova (u daljnjem tekstu MS) radile su se isključivo CW i SSB načinom rada. U početku su bile u pitanju male brzine telegrafije, do 150 znakova u minuti, koje su se primale na sluh. Kasnije su se pojavili elektronska tipkala s memorijom, a radioamateri su počeli prepravljati magnetofone, kojima su snimali odjeke i kasnije ih usporavali i reproducirali na brzinama koje su se mogle primati na sluh. Ovakva “tehnologija” i princip rada koristio se dugi niz godina, a jedino se povećavala brzina telegrafije, koja je polako dosegnula čak 2 000 znakova u minuti! Veze su se dogovarale danima unaprijed poštom ili na VHF NET-u na 20-metarskom opsegu, za razliku od današnjih dana kada koristeći blagodati interneta imamo na raspolaganju real-time chatove. Periodi izmjene odašiljanja i slušanja bili su najprije 5, a kasnije 2,5 minute. Pojavom računala i njihovom sve većom primjenom u našem hobiju dolazi do pojave prvih programa za odašiljanje brze telegrafije. Ponajbolji je bio MS-Soft, autora OH5IY. S njim je granica radne brzine podignuta na 4 000 znakova u minuti. Otprilike u isto vrijeme na tržištu se pojavio uređaj pod imenom DTR (Digital Tape Recorder), autoraDH7FB, s kojim je bilo moguće snimati i reproducirati brzine do oko 5 000 znakova u minuti.

Nekoliko godina kasnije naš kolega 9A4GL, Tihomir Heidelberg, piše i predstavlja javnosti MSDSP program. Bio je to prvi program za MS CW rad koji je, osim odašiljanja, imao i mogućnost snimanja, usporavanja i reprodukcije odjeka. Iako je njegovom pojavom brzina rada narasla na

WSJTprogramskipaketzaMSradTEKST: Hrvoje Juzbašić, 9A4EW

oko 8 500 (!) znakova u minuti, problem je bio što su ovako velike brzine bile problematične kod svih radioamaterskih uređaja. Ovisno o proizvođaču i tipu, njima nije bilo moguće odašiljati više od 1 500 do maksimalno 2 000 znakova u minuti (zbog propusnog opsega prijamnika). Za to je bilo prijeko potrebno vršiti preinake i na samim radiouređajima. Baš zbog toga, standardna brzina godinama se kretala oko 2 000 znakova u minuti, a sve preko toga su bili eksperimenti.

Tada se pojavljuje WSJT s kojim počinje digitalna era komunikacija preko meteorskih tragova.

Odmah se vidjelo da smo na pragu velike revolucije – pojavili su se žestoki kritičari, koji su bili u golemoj većini, i hrabra manjina, koja je odmah prihvatila potpuno novi način komunikacije. I sam sam bio nemalo iznenađen i zatečen – kako se postaviti prema ovoj novoj tehnologiji? Prvih godinu-dvije pratio sam žestoke kritike, protivljenja i osporavanja ove većine. Vodile su se nepregledne diskusije na

internetu i u raznim radioamaterskim glasilima, napisano je tisuće članaka o tome. Uglavnom je u pitanju bio veliki otpor promjenama i argumenti su se u početku prividno činili opravdanima. Zbog toga što je ovaj novi način rada u potpunosti isključivao potrebu znanja telegrafije, operatorske vještine koje su do tada bile potrebne ovdje se više nisu zahtijevale. Moram priznati da sam osobno bio pripadnik te većine koja je bila protiv, spadao sam u tu grupu radioamatera koja je godinama radila preko MS-a CW i teško mi se bilo toga odreći i prihvatiti novonastalu situaciju, koja je došla doslovno preko noći. Tradiciju je teško odjednom prekinuti i uvijek je bilo tako kada bi se u našem hobiju pojavilo nešto novo. U godinama koje su slijedile aktivnost telegrafijom preko MS-a je drastično opadala, a ništa bolja situacija nije bila niti s SSB-om. Aktivnost ovim vrstama rada potpuno je nestala i ostao je samo FSK441. Osobno sam previše zavolio rad preko meteora da bih potpuno odustao od njega.

I onda je došao dan kada sam prihvatio onu izreku iz jednog crtića: “Ako ih ne možeš

Slika 1. Ovdje vidimo WSJT “u pogonu”. Na ovom primjeru možemo pratiti kako se odvija veza u kojoj se poštuje procedura MS rada. Nakon dogovora oko detalja i frekvencije na ON4KST chatu, postaje 9A4EW i PA3BIY započele su MS FSK441 sked na 144 MHz. PA3BIY je primio dijelove svoje i korespondentove pozivne oznake i odaslao raport

26. 9A4EW je primio oba pozivna znaka i raport 26 te započeo s odašiljanjem potvrdnog R27 raporta. Nakon što je PA3BIY primio oba pozivna znaka u cijelosti, zajedno s potvrdnim R27 raportom, poslao je postaji 9A4EW seriju slova RRRRR kao konačnu potvrdu da ima primljene sve podatke. Nakon što je 9A4EW primio seriju slova RRRRR

prestao je s emitiranjem. MS veza je kompletirana, na ON4KST chatu uslijedila je kratka razmjena podataka o tome kakve su bile refleksije, s kojom snagom i antenama je rađeno i na kraju, zahvala za održanu vezu.

UKV


pobijediti, pridruži im se!” Nekoliko godina nakon ovoga i najveći protivnici (ja sam ipak bio malo liberalniji i popustio sam puno prije) shvatili su ovu poslovicu i danas su najveći zagovornici sve ljepote ovog načina rada. Samo nekoliko njih potpuno ga je odbacilo.

Danas je sasvim jasno da je WSJT donio daleko više dobrih nego loših stvari. Najbolje od svega je golem porast aktivnosti preko MS-a. Svakim je danom sve više postaja koje su aktivne ovim načinom rada. Veliku većinu čine novi operatori koji su tek dobili licencu i to je najveći dobitak u cijeloj ovoj priči. Sve ovo možete provjeriti svakodnevno na DX clusteru. Čežnja za starim dobrim CW i SSB MS vremenima je ponekad jaka, ali još uvijek se u jakom napadu nostalgije može pronaći poneki korespondent, koji će s vama htjeti probati vezu kao u “dobra stara vremena”.

METEORSCATTERPROPAGACIJAMS (Meteor Scatter) je način prostiranja koji se koristi na radioamaterskim opsezima do 432 MHz. Zemlja se na svom putu oko Sunca u svakom trenutku sudara sa sitnim česticama prašine i leda (ili svim tim zajedno). Kada ove čestice, koje uđu u zemljinu atmosferu, velikom brzinom tlače plinove u gornjim slojevima atmosfere time dolazi do jakog zagrijavanja, koji se manifestira svjetlosnim pojavama koje vidimo i nazivamo “zvijezde padalice” ili meteori. Također, dolazi i do velike ionizacije dovoljne da odbija radiovalove. Sve ovo odvija se na visinama od 80 do 110 kilometar u E-sloju ionosfere. Prije ulaska u atmosferu nazivamo ih meteoridi, nakon ulaska meteori, a u slučaju da padnu na Zemljinu površinu meteoriti. Na nižim UKV frekvencijama refleksije su jače i traju duže nego na višim. Kratke refleksije nazivamo pingovi, a duže, koje u sebi sadrže potrebne informacije za kompletiranje veze, burstovi. Refleksije traju od nekoliko desetaka milisekundi do nekoliko minuta. Refleksija koja na 50 MHz traje 5 sekundi na 144 MHz dat će refleksiju od jedne sekunde, dok će na 432 MHz trajati svega 10 ms. Ovim načinom možemo ostvariti veze na udaljenostima od 700 do oko 2 300 kilometara.

Meteore dijelimo na sporadične i one koji pripadaju meteorskim potocima.

Sporadični su meteori prisutni cijele godine, 24 sata na dan, s maksimumom aktivnosti od ponoći do podneva po lokalnom vremenu. Najaktivniji su u ljetnom periodu i to u lipnju, svibnju i kolovozu.

Meteorski potoci nastaju od kometa, koje svakim svojim prolaskom pored Sunca gube dio svoje mase. Sitne čestice nošene sunčevim vjetrom sve se više udaljavaju

od jezgre komete i raspoređuju po njezinoj stazi. Kada se Zemlja na svom putu oko Sunca nađe na sjecištu sa stazom komete, tada imamo pojačanu aktivnost meteora.

Za razliku od sporadičnih meteora, koji su po vremenu pojave i intenzitetu nepredvidivi, vrijeme prolaska Zemlje kroz meteorske potoke možemo predvidjeti s velikom preciznošću. Zemlja godišnje na svom putu prolazi kroz nekoliko većih i manjih potoka i tada su uvjeti za rad preko meteor scattera odlični. Neki traju svega par sati, a neki od njih i po više tjedana. Svi meteori koji pripadaju jednom potoku imaju istu putanju i čini se kao da dolaze iz jedne točke na nebu (sličnu situaciju imamo kada se nalazimo na željezničkim tračnicama i gledamo u daljinu – čini nam se da se tračnice na kraju spajaju). Radijant je jako bitna stvar kod planiranja i održavanja MS veza. Neki meteorski potoci imaju radijant koji zalazi ispod horizonta, i tada je naravno neiskoristiv za naše veze, dok drugi imaju svoj radijant iznad horizonta cijelo vrijeme. Uz ovo, treba voditi računa i o položaju radijanta na nebu u smislu njegove elevacije i azimuta. Uspoređivanjem ovih parametara s azimutom postaje s kojom želimo ostvariti MS vezu možemo dobiti optimalno vrijeme kada je iskoristivost broja refleksija, a samim tim i šanse za uspostavu veze, najveća. Meteorska aktivnost izražava se oznakom ZHR (Zenithal Hourly Rate) i predstavlja broj meteora koji jedan promatrač može vidjeti u idealnim uvjetima u jednom satu kada je radijant potoka u zenitu. Kreće se od 10 meteora na sat u uvjetima sporadičnih meteora do 150 u vrijeme maksimuma meteorskih potoka.

Za vrijeme rijetkih meteorskih oluja aktivnost zna biti i nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća na sat! Za proračun broja meteora, kao i položaj radijanta u određenom trenutku, danas postoje mnogi programi. Najbolji je MS-Soft autora OH5IY, koji možete “skinuti” s web stranice www.kolumbus.fi/oh5iy. Na ovoj adresi možete pronaći mnoštvo korisnih informacija vezanih za MS vrstu rada, zvučno praćenje MS refleksija u realnom vremenu, kao i snimke veza uspostavljenih MS propagacijom. Također, postoje radari koji prate meteorsku aktivnost u realnom vremenu. Jedan od njih nalazi se na adresi www.iap-kborn.de/index.php, a ovdje: www.dl1dbc.net/Meteorscatter/ je izvrsna aplikacija koja u realnom vremenu, koristeći podatke s radara, a na osnovi unesenog QTH lokatora, proračunava očekivani broj meteorskih refleksija za izabrani azimut.Popis meteorskih potoka zajedno s vremenom njihovog maksimuma možete pronaći na: www.amsmeteors.org/.Jedan od najvećih i najaktivnijih, a zasigurno najpopularniji upravo je pred nama. Radi se o potoku zvanom Perzeidi koji je aktivan svake godine od 12. 7. do 24. 8. i svoj maksimum ima oko 12 kolovoza.Ovo je najbolji meteorski potok za vašu prvu MS vezu!

OPREMAPOTREBNAzAMSRADOd opreme vam je potrebna radiopostaja (koja ima sve vrste rada), jedna prosječna antena s horizontalnom polarizacijom (koju inače koristite za svakodnevno održavanje

Slika2. Spectran je program za vizualnu analizu RF spektra u realnom vremenu i dolazi implementiran u WSJT programskom paketu. Na ovoj slici vidi se jak burst postaje PA3BIY popraćen brzim QSB-om.

UKV


tropo-veza), računalo sa zvučnom karticom i COM (serijskim) portom, WSJT program i sučelje za spajanje radiopostaje i računala. Sučelje je jednostavno za samogradnju i na internetu se može naći puno shema. Jedna od njih nalazi se na stranici: www.w5bbr.com/soundbd.html. Ako posjedujete novije računalo bez COM porta trebat ćete USB adapter, a jedno softversko rješenje možete pronaći na: http://rudius.net/oz2m/software.htm.

WSJT programski paket, zajedno s kompletnim uputstvom za upotrebu,

možete besplatno “skinuti” s web stranice: http://physics.princeton.edu/pulsar/K1JT/. Nakon spajanja postaje i računala potrebno je instalirati WSJT program.

Nakon proučavanja uputstva i podešavanja osnovnih parametara, spremni ste za svoju prvu MS vezu. U početku bi bilo najbolje da kraj vas bude netko tko s ovim načinom rada već ima iskustva. Kod rada preko MS-a postoje dogovorene i slučajne tzv. random veze. Prve bi veze bilo najbolje dogovoriti, a to možete na ON4KST VHF chatu (www.on4kst.com/chat/). Tu ćete uvijek, a pogotovo u vrijeme značajnijih potoka, naći puno zainteresiranih korespondenata. Bilo bi poželjno da u prvim koracima dogovorite vezu s postajom koja ima veliko iskustvo u MS radu i koja će vam, ako negdje zapnete, savjetima pomoći da brzo riješite problem. Zapamtite da vam za ovaj način rada nije potrebna velika snaga i velike antene: veze u meteorskim potocima, koji su bogati meteorima moguće su i s nekoliko vata i skromnim antenama. Ako želite raditi preko MS-a preko sporadičnih meteora, kao i veze s postajama koje su dalje od 1 800 km, poželjno bi bilo linearno pojačalo i bolji antenski sustav. Veliki antenski sustavi koji se koriste za rad preko Mjeseca nisu dobri zbog preuskog snopa u obje ravnine zračenja.

UKRATKOOFSK441IJT6MNAČINURADAFSK441 je digitalna vrsta rada koja koristi Frequency Shift Keying s odjeljivanjem tonova od 441 Hz. U sebi ima ugrađen snažan algoritam FEC za automatsko ispravljanje grešaka u prijamu. Brzina odašiljanja je 8 820 znakova u minuti i moguće ju je bez problema koristiti bez ikakvih preinaka radiouređaja. Treba samo pripaziti na adekvatno dodatno hlađenje uređaja i pojačala jer je ovo 100 postotna modulacija koja prilično opterećuje izlazne stupnjeve. Za JT6M recimo samo da je prilagođen specijalno za MS rad na 6 m zbog specifičnosti MS prostiranja na tom opsegu.

Periodi odašiljanja i slušanja traju po 30 sekundi. Na kraju svakog prijamnog perioda program dekodira i na ekranu računala ispisuje primljene podatke. Puno puta na slušalicama nećete niti čuti refleksiju, ali će je program ipak detektirati, dekodirati i prikazati. Odjeci koji su se nekada u CW radu nazivali pingovi, jer nisu nosili korisne informacije, danas zbog izuzetno velikih brzina postaju potpuno upotrebljivi i nazivaju se burstovi. Pri današnjim brzinama, odjek od svega 100 ms dovoljan je da prenese sve informacije potrebne za kompletiranje veze: oba pozivna znaka i raport!

Napomenuo bih još da je za ovaj način rada potreban točno podešen sat na vašem

računalu. Kao i mnogo drugih radioamatera osobno koristim odličan Dimension 4 program, koji se može “skinuti” s adrese: www.thinkman.com/dimension4/ download.htm i koji preko interneta automatski vrši korekciju sata na vašem računalu.

Frekvencije na UKV području koje se koriste za MS FSK441 definirane su band planom 1. regije IARU-a, a možete ga pogledati na stranicama našeg 9A VHF/UHF/SHF portala: www.hrvhf.net.

PROCEDURAzAMSvEzEProcedura MS rada zbog posebnosti ove vrste propagacija bitno se razlikuje u odnosu na uobičajene koje se koriste u drugim komunikacijama.Pojavom novih načina rada i sve kvalitetnijih radiopostaja bilo je prijeko potrebno temeljito izmijeniti stare procedure. Tako je u Davosu u rujnu 2005. godine na Generalnoj konferenciji 1. regije IARU-a donesena potpuno nova procedura za MS rad na VHF-UHF opsezima. Iz nje ćemo spomenuti samo ono najvažnije.

Prilikom pokušaja uspostave veza preko MS-a vi u pravilu ništa ne čujete dok ne proleti meteor i korespondentov se signal ne odbije od njega u pravcu vaše antene. Zbog toga su definirani periodi kada jedna postaja emitira i kada je na prijamu za drugu postaju.

Periodi izmjene odašiljana i slušanja u MS vezama su:- 2,5 minute za telegrafiju,- 1 minuta za SSB,- 30 sekundi za digitalne vrste rada.

Postaje koje zovu u pravcu zapada i sjevera emitiraju u prvom, a one koje zovu u pravcu istoka i juga u drugom periodu.

Raport u MS vezama se sastoji od dva broja. Prvi broj označava trajanje odjeka, a drugi jačinu.

Trajanje odjeka Jačina

2: do 0,5 sekunde 6: ispod S2

3: od 0,5 do 1 sekunde 7: S2 do S3

4: od jedne do 5 sekundi 8: S4 do S5

5: preko 5 sekundi 9:iznad S5

Raport se smije odašiljati tek kad jedna strana primi u cijelosti svoju ili korespondentovu pozivnu oznaku ili njihove dijelove.

Nakon što je jedna od postaja primila u cijelosti OBA pozivna znaka i RAPORT, može otpočeti sa slanjem potvrdnog raporta koji se sastoji od slova R i raporta.

Slika3. Perzeidi

USUSRETMETEORSKOMPOTOKUPERzEIDI

Ovaj potok nastao je od komete 109P/Swift-Tuttle koja posjećuje naš Sunčev sustav svakih 130 godina. Radijant ovog potoka nalazi se u zviježđu Perzej i po tome je i dobio svoje ime. Aktivan je svake godine od 12. srpnja do 24. kolovoza. U tom periodu putanja Zemlje siječe putanju ovog potoka, a svoj maksimum postiže oko 12 kolovoza.

Prema prognozama koje je izdala Međunarodna organizacija za meteore (IMO) meteorski potok Perzeida će ove godine svoj maksimum imati 12. kolovoza između 11:30 i 14:00 GMT. Predviđena ZHR aktivnost je oko 100 meteora na sat. Perzeidi su potok koji ima širok maksimum tako da je MS veze moguće uspješno uspostavljati nekoliko dana prije i poslije najavljenog maksimuma.U vremenu od 10. do 14. kolovoza moguće je i uspješno uspostavljanje veza fonijom jer su česte duge refleksije koje ponekad znaju trajati i do jedne minute.

Ove će se godine za vrijeme Perzeida po prvi puta i MS natjecanje pod nazivom 144 Meteorscatter Sprint Contest 2008. Organizator je VHF-DX-Portal MMMonVHF u suradnji s DUBUS i Funk-Telegram magazinima. Prevedena pravila i više o samom natjecanju možete pročitati na web stranici 9A VHF-UHF-SHF portala: www.hrvhf.net.

UKV


Nakon što druga postaja također u potpunosti primi OBA pozivna znaka i POTVRDU S RAPORTOM može otpočeti s odašiljanjem konačne potvrde veze slanjem serije slova RRRRR.

Veza je kompletna kada JEDNA od postaja primi RRRRR potvrdu.

Veza se smatra kompletiranom kada OBJE postaje imaju primljena oba pozivna znaka i raport. Jedna od postaja mora imati primljen R kao potvrdu raporta, a druga seriju slova RRRRR kao konačnu potvrdu veze.

U slučaju da jedna stanica ima primljen R raport, a nedostaje joj neka druga informacija da bi poslala seriju slova RRRRR kao konačnu potvrdu veze, može pristupiti odašiljanju poruke s kojom traži od korespondenta informaciju koja joj nedostaje.

-BBB: nedostaju mi obje pozivne oznake-MMM: nedostaje mi moja pozivna oznaka

-YYY: nedostaje mi vaša pozivna oznaka-OOO: nedostaju mi sve informacije-UUU: neispravno vam je “tastovanje”

Svaki prekinuti pokušaj ostvarivanja MS veze smatra se posebnim pokušajem. To znači da se jednom prekinuta veza više ne može nastaviti u nekom drugom terminu ili na nekoj drugoj frekvenciji nego se mora započeti iznova.

Za vrijeme veze nije dopušteno koristiti DX cluster, razne chatove na internetu i slične IM programe za prenošenje bilo kakvih detalja bitnih za kompletiranje veze. Svaki ovakav postupak vezu čini nekompletnom.

Kompletnu i detaljnu MS proceduru svakako skinite s web stranice:www.mmmonvhf.de/img/pdf/DV05_C5_20%20VERON%20Meteor%20Scatter%20procedures.zip.Za kraj, želio bih vas pozvati da iskoristite nadolazeći meteorski potok Perzeidi i

isprobate ovaj uistinu zanimljiv i izazovan način DX-iranja na UKV opsezima. S FSK441 načinom rada i gore navedenom opremom danas je moguće odlično iskoristiti ova super kratka mikro-otvaranja. Naporna svakodnevna iščekivanja sporadičnih Es otvaranja, koja su naše krajeve ove sezone poprilično zaobišla i time nas ostavila uskraćena za neka nova polja i DXCC entitete, mogu se odlično nadoknaditi aktivnošću preko MS-a. Iz naše zemlje aktivnost preko MS-a posljednjih godina je izuzetno mala, mnogi operatori koji su prije bili aktivni nisu prihvatili ovaj novi način komunikacije, a novih snaga je malo. Zato će cilj ovog mog teksta biti potpuno ispunjen ako u Perzeidima čujem barem jednu novu postaju iz 9A. Stojim na raspolaganju i voljan sam pomoći svakome tko želi prvi puta pokušati, a ima nekih pitanja, nejasnoća ili problema.

Želim vam puno snažnih i dugih burstova u Perzeidima!

Ovo natjecanje organizira regionalni komitet A.R.I. Sicilia, a održava se

na 50 i 144 MHz. Pravila za oba opsega imaju dosta zajedničkog stoga ćemo istaknuti samo različitosti.

Termini po opsezima su:- 50 MHz – 31. 8. 2008. (nedjelja),

od 07.00 do 17.00 UTC,- 144 MHz – 24. 8. 2008. (nedjelja),

od 07.00 do 17.00 UTC.

Na svakom je opsegu dopuštena samo jedna veza s jednom postajom SSB ili CW načinom rada, ali nikako preko repetitora, satelita, pasivnih reflektora ili Mjeseca. Obavezno je pridržavanje band plana 1. regije IARU-a, a nije dopušteno koristiti “podopsege” 50,110…50,150 MHz i 144,290…144,310 MHz. U svakoj vezi treba razmijeniti RS(T)+redni broj veze koji počinje od 001 i UL sa svih šest elemenata (npr. JN83FM). Svaki kilometar QRB-a donosi 1 bod.

Kategorije su:- 50 MHz: 1A – jedan operator, 1B – više operatora;- 144 MHz: 1A – 144 MHz fiksne postaje, 1B – 144 MHz portabl postaje*, 1C – postaje sa Sicilije.

U natjecanjima vrijede opća pravila za IARU natjecanja, s tim da na 144 MHz

Natjecanje Field Day Sicilia VHF 2008.

postoji jedna specifičnost. Naime, svako odrađeno veliko polje UL se računa kao jedan, a svako sicilijansko polje kao dva (tu spadaju JM56, JM65, JM66. JM67, JM68, JM76, JM77 i JM78). Budući da neka od ovih polja Sicilija dijeli i s kontinentalnim dijelom Italije, kao dvostruki množitelji vrijede veze samo s postajama koje rade sa Sicilije ili pripadajućih otoka.

Stoga se na 144 MHz konačan rezultata dobije množenjem zbroja QRB-a s množiteljima, npr:- Zbroj QRB kilometara = 5 000 km- Ukupan broj UL = 25- Broj IT9 UL = 5- Konačan broj bodova:

5 000 × (25+5) = 150000bodova

Postoje programi za vođenje dnevnika u natjecanjima koji automatski obračunavaju ovakve množitelje, ali će ove sicilijanske trebat izdvojiti ručno i malo obraditi konačan rezultat.

Rok za slanje dnevnika je 30 dana po završetku natjecanja. Za logove koji se šalju e-mailom, svaki file treba preimenovati tako da u imenu bude označen opseg i pozivna oznaka, npr: 144-IW9BDV.EDI. Uz log treba priložiti i zbrojni list koji se označi na isti način.Za slanje poštom treba poslati disketu3,5” sa zbrojnim listom na adresu:Giuseppe G. Selgi, IW9BDVVia R. Del cielo, 119B95013 Fiumefreddo di Sicilia (CT)Italia

E-mail: [email protected].

Nagrade dobivaju tri prvoplasirana u svakoj kategoriji, a na144 MHz svi sudionici dobivaju i diplomu. Odluke organizacijskog odbora su konačne. Više informacija možete naći na web stranici www.arisicilia.org, ali treba reći da nisu odviše ažurni.

Organizator poziva sudionike da pošalju i fotografije svojih aktivnosti vezanih uz ovo natjecanje, a na web stranici možete razgledati zanimljivu galeriju.

*Portablpostajenesmijuraditiizčvrstihobjekatastalnogiprivremenogkarakteratekoristitivećpostavljeneantene,amorajuimatiiautonomnonapajanje! (9A6C)

Trans Equatorial Propagation (TEP), u prijevodu transekvatorijalno prostiranje,

fenomen je koji je radioamaterima poznat već nekoliko desetljeća. Sam naziv govori da se u ovom slučaju radi o načinu prostiranja radiovalova preko ekvatora, koji nam omogućava održavanje DX veza na iznimno velikim udaljenostima. Frekvencije na kojima se događaju ova otvaranja daleko prelaze one koje još uvijek podržava dobro poznati F2 sloj u ionosferi, a razina je primljenih signala često puno intenzivnija od očekivane za udaljenosti na kojima su korespondenti.

TEP je prvi put otkriven 1947. godine i od tada traju istraživanja i praćenje ovog fenomena, kako od strane stručnjaka, tako i od nas radioamatera koji smo i na ovom polju pioniri i dokazano najbolji istraživači različitih načina prostiranja radiovalova. Zbog, u to vrijeme nedostupnog 50 MHz opsega radioamaterima u velikom dijelu svijeta, za praćenje TEP-a služili su odašiljači radijskih i TV postaja, kao i vojni radari koji emitiraju u opsegu od 45 do 110 MHz. Prva pojava TEP-a na radioamaterskom opsegu otkrivena je 8. listopada 1976. godine kada je YV5ZZ u Venezueli čekajući prelet satelita Oscar 7 sasvim slučajno na up-link frekvenciji 144,850 MHz direktno čuo postaju LU7DJZ iz Argentine na udaljenosti od preko 5 000 km!

To je bilo veliko otkriće i potvrda da su veze moguće i na puno višim frekvencijama nego što se do tada mislilo.

Nakon toga je uspostavljeno i nekoliko veza na 2 m opsegu između japanskih i australskih, europskih i afričkih te između srednjeameričkih i južnoameričkih radioamatera.20. ožujka 1979. godine grčki radioamater SV1DH čuo je na 432 MHz radio far ZE2JV iz Zimbabvea u Africi na udaljenosti od 6 300 km! To je do sada najviša frekvencija na kojoj je primijećena pojava TEP propagacije.

NASTANAKIPODJElATEP-ADo danas su provedena mnoga istraživanja ionosfere korištenjem najsuvremenije tehnologije i postoje mnoga znanstvena objašnjenja samog mehanizma nastanka ove vrste prostiranja.

Ne ulazeći puno u znanstvena objašnjenja, ukratko ćemo reći da je uzrok ove pojave složen mehanizam koji se odvija oko magnetskog ekvatora u ionosferi, koji je uzrokovan interakcijom Zemljinoga magnetskog polja i Sunčevog zračenja.

TEP na VHF/UHF opsezimaTEKST: Hrvoje Juzbašić, 9A4EW

Slika1. Prikaz nekih TEP otvaranja

UKV


Za nastanak TEP-a najvažniji faktor je dovoljna ionizacija F2 sloja iznad ekvatora. Idealna je situacija kad je uz to prisutna i srednje snažna geomagnetska aktivnost (Sunčev tok > 70, A indeks do 30).

Dakle, TEP je najčešći i najintenzivniji u vrijeme i oko maksimuma ciklusa Sunčeve aktivnosti. Po zemljopisnoj podjeli, najčešći je oko ekvatorskih područja i tamo je prisutan gotovo svakodnevno bez obzira na Sunčevu aktivnost i godišnje doba.

Najbolja godišnja doba su proljeće i jesen, tj. mjeseci oko proljetnog i jesenskog ekvinocija (veljača, ožujak, travanj i rujan, listopad, studeni).

TEP se pojavljuje na obje zemljine hemisfere. Uobičajene su veze između Srednje i Južne Amerike, Japana i Australije, Europe i Afrike.Lokacija radioamaterskih postaja je od presudnog značaja i mora biti simetrična za obje postaje s obje strane magnetskog ekvatora. Maksimalna širina trase signala gledano s ekvatora u pravcu sjever-jug iznosi oko 15 stupnjeva. U uvjetima izuzetno jake Sunčeve aktivnosti, moguća širina se može povećati i do 30 stupnjeva. To znači da je ovim načinom prostiranja s jedne lokacije na jednoj strani ekvatora moguće komunicirati s relativno uskim geografskim područjem na drugoj strani ekvatora. Ovisno o jačini otvaranja, TEP se može širiti sjeverno i južno kao i istočno i zapadno od nas do 3 000 kilometara. Ista situacija, “kao u ogledalu”, događa se i s druge strane ekvatora.

QRB koji je moguće ostvariti kreće se od 3 000 do 8 000 kilometara.

TEP dijelimo na dva tipa. Prvi je popodnevni, a drugi večernji. Popodnevni se javlja oko 3 sata prije zalaska Sunca. Karakteristično je da je slabijeg intenziteta od večernjeg i podržava frekvencije do 70 MHz. Zbog različitog mehanizma postanka popodnevni TEP obično rezultira čistim, neizobličenim i signalima, koji za vrijeme cijelog otvaranja imaju gotovo istu razinu.

Večernji TEP počinje u vrijeme zalaska Sunca i traje dva do tri sata. Podržava frekvencije do 432 MHz, a jačina signala varira od slabih do izuzetno jakih. Karakteristična su jaka izobličenja signala koji postaje drhtav (flutter), kao i brzi i duboki QSB kao rezultat prolaska i odbijanja signala kroz slojeve ionosfere s različitim fizikalnim svojstvima. Oprema koja je potrebna da bi se uspješno radilo preko TEP-a zavisi od opsega i jačine otvaranja. Na 144 i 432 MHz poželjan je antenski sustav za EME rad i snaga veća od 500 W. Na 50 MHz situacija je puno povoljnija i često su za vrijeme jakih otvaranja moguće veze korištenjem jednostavnih antena i malih snaga. Autor ovih redaka je tijekom 2002. godine krajem

23. Sunčevog ciklusa, za vrijeme i oko proljetnog i jesenskog ekvinocija na 50 MHz, gotovo svakodnevno radio ZS6 postaje. U vrijeme boljih otvaranja rađene su postaje iz V5, D2, 9G, TT8, 7P, C9. Primljeni raporti bili su od 55 do 59 na SSB (559 do 599 na CW), a oprema koja je korištena je stvarno QRP: transverter 50/144 MHz izlazne snage 10 W i obični žičani dipol!

Zaključak je da je ovo jako zanimljiv način prostiranja i premda nije toliko nepredvidiv kao Es, ima jako puno draži, osobito na

50 MHz gdje se kombinacijom ove i neke druge vrste propagacije, ili čak više njih (TEP + Es + F2), mogu ostvariti sasvim neočekivane i uzbudljive veze. Odličan je primjer jedne PY postaje koja je kombinacijom nekoliko vrsta propagacija odradila QSO s jednom JA postajom “obilaznim putem” od 30 500 km, iako je direktna udaljenost oko 11 000 km!

Na 144 MHz, gdje su ova otvaranja puno rjeđa, postoje veliki problemi u pronalaženju postaje s druge strane ekvatora koja bi bila

Slika2. Prikaz odstupanja magnetskog ekvatora u odnosu na geografski

Slika3. Primjer mehanizma popodnevnog TEP-a

Slika4. Prikaz mehanizma večernjeg TEP-a

UKV


Slika5. ZS6PW, ZS6JM, ZR6JM i ZS6DN – u pozadini se vidi sustav 4 × 16-el. KLM za 144 MHz

Slika6. Malo je nedostajalo...

na adekvatnoj lokaciji s dobrom opremom, kao i potreba za puno slobodnog vremena koje treba provesti svaki dan pokraj radio postaje da bi se “uhvatilo otvaranje”. Prije dvadesetak godina bilo je više postaja u Europi iz SV, I i 5B4 koje su bile zainteresirane za TEP na 2 m. U to su vrijeme postignuti i odlični rezultati na samom prijamu, a i dosta veza s postajama iz Južne Afrike. Zanimljiv je događaj koji se zbio 1981. godine. TEP se otvorio na 432 MHz između OK i ZS6. Postaja OK1AIY čula je ZS6LW i

uporno ga pozivala, ali je ZS6LW mislio da ga to netko zafrkava iz susjednog sela i u potpunosti je ignorirao! Toga dana ZS6LW je čulo još nekoliko OK1 postaja...

U svakom slučaju, ako niste pokušali, a imate postaju za 6 m preporuka je da pričekate jesen i u popodnevnim satima okrenete antenu na jug. Iako smo trenutačno na minimumu Sunčeve aktivnosti veze iz naših krajeva su moguće. U najboljem su položaju naše postaje na Jadranskoj obali. U to se i sam autor uvjerio prije nekoliko godina kada je bio u jednoj DX ekspediciji na Murteru.

Za prava, velika otvaranja morat ćemo se strpjeti još koju godinu kad nas očekuje maksimum novog, upravo započetoga Sunčevog ciklusa.

Svima želim puno uspjeha, dalekih veza i dobrih DX-ova via TEP !

Uz malo dobre volje i dosta opreme uspjeli smo odaslati signal na području

3 cm s vrha Učke, ponajprije zahvaljujući Goranu, 9A/AD6IW, koji je na godišnji odmor donio kompletnu opremu za rad na ovome području.

Dogovor na lokalnom R4 da se na praznik, 25. 6., u popodnevnim satima okupimo na Učki urodio je plodom. S riječke strane Gordan, 9A6AIV, i Goran, 9A/AD6IW, a s istarske strane Mladen, 9A3XZ, i Adam, 9A4QV, za mjesto sastanka odabrali su mjesto Poklon pod samom Učkom. Uskom cestom nastavili smo ka vrhu Vojak (1 401 m), gdje nas je dočekao Silvano, 9A6PSM, a kasnije nam se pridružio i Damir, 9A5TD. Odličan sastav obećavao je i uspjeh, ali je najprije trebalo sklopiti svu opremu i napraviti prve veze na 3 cm. Svi hitamo na najvišu kotu i ubrzano slažemo opremu:

CQ 3 cm iz JN75CGGoranov 3 cm transverter u samogradnji, izlazne snage 16 vati, parabolična antena promjera 40 cm i bazni uređaj FT-817.

Istovremeno, Adam i Mladen sklapaju ATV predajnik izlazne snage 6 W (samogradnja) i panel antenu za 23 cm, a parabolična antena s modificiranim LNB konverterom poslužit će za prijam na 3 cm. Zahvaljujući uvijek gostoljubivim domaćinima Parka prirode Učka dobivamo napajanje iz mreže i veselje može početi. “Pali!” Najprije muk, a onda se oglasio prijam na 3 cm. Kontroliramo far I6X koji dolazi gromoglasno – prijam radi! Uz kontrolu okolnih talijanskih i slovenskih farova ubrzo zaključujemo da je odabrana lokacija odlična. Bliži se 17.00 sati kada su zakazane i prve veze te počinjemo s pozivanjem.

Prva održana veza s I4CJM odagnala je

sumnju sa svih lica i zabava je počela. Raport 59 s vrlo jakim signalom na SSB, a nakon toga i FM, ponukalo nas je na eksperiment te istu vezu ostvarujemo i bez antene, koristeći samo valovod! Raport 59 i na SSB-u i na FM-u! Nakon toga je uslijedila veza sa S51ZO, koji nas upućuje na rain scatter u smjeru Njemačke i sve “čari” 3 cm područja dolaze do punog izražaja. Ostvareni QRB je preko 600 km uz pomoć rain scattera, dok tropo veze ne prelaze 300 km. Nižu se veze s njemačkim postajama, a Lorenz, DL6NCI, i Michael, DB6NT, ne mogu sakriti oduševljenje. Jednostavno – ide odlično pa Goran predlaže da radimo FM vrstom rada preko RS, jer je signal čitljiviji.

Istovremeno dogovaramo veze putem ON4KST mikrovalnog chata preko GPRS konekcije, a cijeli događaj u realnom

UKV


TEPBySv1AB“Najprije sam čuo far koji je na 144,160 postavio Ray Cracknell, ZE2JV, iz Južne Rodezije (danas Zimbabwe). Datum je bio 12. 4. 1978., vrijeme 18.00 UTC. Deset mjeseci kasnije, 16. 2.1979, čuo sam ZS6DN far s odličnim signalom, ali vlasnika nije bilo kod kuće! Otišao sam na 20 m opseg i počeo panično pozivati prema Južnoj Africi, ali nitko mi se nije odgovarao... Potom sam na cross-band frekvenciji na 10 m koju smo redovito koristili za veze na 28/50 MHz i uspio uspostaviti vezu s amaterom u ZS koji je živio daleko od ZS6DN, i ljubazno se ponudio da telefonom nazove ZS6DN. Rečeno mu je da ga nema kod kuće, ali da će se brzo vratiti... Bio sam prestravljen misleći da otvaranje neće trajati dovoljno dugo, ali nakon par minuta čuo sam ZS6DN kako me sporo zove telegrafijom i konačno smo u 17.20 UTC izmijenili raporte. Postavili smo novi svjetski rekord na 2 m opsegu!

Tri dana ranije, dok me nije bilo kod kuće, SV1DH je ostvario prvu TEP vezu između SV i ZS, opet sa ZS6DN. Ali moja je lokacija deset kilometara sjevernije i utoliko veza duža. Još čuvam snimke veze sa ZS6DN i ZS6PW koji se javio par minuta kasnije. Rekord sam popravio 17. 9. 1981. u vezi sa ZS4BU koji je 110 km južnije od ZS6DN.” (9A6C)

Na web stranici www.vhfdx.net/tep.html možete naći pravu riznicu podataka o ostvarenim vezama preko TEP-a na VHF/UHF i prijamne izvještaje. Osobito uzbudljiv je zvučni zapis fara iz Zimbabwea, tada oznake ZE2JV – vrijedi poslušati!

TEP@NET

vremenu emitiramo preko 200 km udaljenog talijanskog ATV repetitora na 23 cm te pratimo kvalitetu re-emitiranog signala na 3 cm području s odličnom kvalitetom slike i zvuka. U međuvremenu nam se pridružuje Pavle, S57RA, koji se hvata 3 cm transvertera i smjera prema DL.

Nakon dva i pol sata euforije spremamo opremu, jer nas Pavle poziva na mali hamfest koji je organizirao u svome domu, gdje nas već čekaju prijatelji iz Slovenije. Idealno druženje za radioamaterski ukus, odlično društvo, vrhunska oprema, velike parabolične antene u dvorištu i, zahvaljujući trudu Paveove XYL, odlična hrana. Na putu kući rezimiramo dojmove i ostvareni rezultat: odlični vremenski uvjeti, sva oprema je radila besprijekorno, ostvaren je zavidan broj veza, “nije išlo” sa Zlatkom 9A3AQ, a 9A2SB se samo naslućivao kroz šum, naučili smo osnove rada na 3 cm, a Goran je uspio u svojoj namjeri – da nas zarazi mikrovalnim virusom...

Do skorog slušanja na mikrovalovima! (9A4Qv) 9A/AD6IW na 3 cm iz JN75CG

Sigurno ste bar jednom bili u situaciji da prvi put otputujete u neki grad, a znate

samo adresu na koju morate stići? Ili ste željeli znati kojim ste točno putem prošli tokom nedjeljne vožnje biciklom? Ako ste već i koristili GPS prijamnik za ove ili neke druge svrhe, jeste li se ikad zapitali kako to zapravo funkcionira?

GPS sustav je pokrenut 1978. godine od strane Ministarstva obrane SAD-a. Sustav je zamišljen kao grupa od najmanje 24 aktivna satelita (uz nekoliko rezervnih) koji kruže oko Zemlje odašiljući podatke pomoću kojih bi prijamnik na Zemlji mogao odrediti točne koordinate na kojima se nalazi. Sustav je trebao biti vojni, ali je dvije godine nakon pokretanja njegovo korištenje dopušteno i u civilne svrhe. Sateliti oko Zemlje se kreću brzinom od oko 11 000 km/h, što je dovoljno da Zemlju obiđu 2 puta na dan. Udaljeni su 20 tisuća kilometara od Zemlje. Napajaju se solarnom energijom – imaju mali raketni pogon koji ih održava na putanji i napravljeni su da traju 10 godina.

ODREđIvANJEPOzICIJEGPS prijamnik u sebi ima pohranjene osnovne podatke o lokaciji satelita.

GPS – Global Positioning SystemTEKST: Marko Pernić, 9A8MM

Procjenom vremena potrebnog signalu da dođe od satelita do prijamnika, prijamnik “zna” da se nalazi na jednoj točki zamišljene sfere u čijem je središtu satelit. Taj se postupak radi za svaki satelit koji je u dometu, a prijamnik se nalazi na mjestu gdje se sfere presijecaju. Iz ovog je razloga potrebno da je prijamnik u dometu najmanje četiri satelita. Što je više satelita u dometu, to je lakše odrediti poziciju i ona je preciznija. Ručni su prijamnici imali preciznost od 10 do 20 metara, što nije bilo zadovoljavajuće za neka cestovna raskršća,

pa se prešlo na veću preciznost, približno 1 m. Većina GPS prijamnika napravljena je tako da odjednom može primati 12 satelita, a sateliti su oko Zemlje raspoređeni tako da se u svakom trenutku sa svake točke na Zemlji može čuti njih bar pet.

KAKOJESIGNAlSINKRONIzIRAN?

Svaki GPS satelit u sebi ima nekoliko atomskih satova. Dio signala koji sateliti odašilju naziva se pseudo-slučajni kod i on se stalno ponavlja. Svi GPS prijamnici “znaju” taj kod, generiraju ga i ponavljaju ga “u sebi”. Stoga sateliti i prijamnici moraju biti sinkronizirani. Prijamnik prima signal koji satelit odašilje i uspoređuje ga sa svojim internim signalom. Usporedbom vremena koliko signal sa satelita kasni za signalom GPS prijamnika određuje se udaljenost prijamnika od satelita.

ŠTOČINISIGNAl?GPS sateliti odašilju dva signala, označena s L1 i L2, koristeći faznu modulaciju. Frekvencija L2 je 1 227,60 MHz. Civilni GPS koristi L1 signal, na frekvenciji 1 575,42 MHz, gdje odašilje već spomenuti pseudo-kod. On se sastoji od tri tipa podataka:

Slika1. Tri sfere

UKV


Slika3. GPS sateliti u orbiti oko Zemlje

1. Identifikator – pseudo-slučajni kod – broj koji označuje koji satelit odašilje informaciju. Ovaj se broj često može vidjeti na GPS prijamniku koji prikazuje koje satelite čuje i u rasponu je od 1 do 32.

2. Podaci koji opisuju orbitu satelita. Svaki satelit odašilje ove podatke za svaki satelit (a ne samo za sebe). Vaš GPS prijamnik koristi ove podatke da predvidi koje satelite može očekivati, a samim time i “slušati” trenutačno na nebu. Ovi podaci nisu precizni i mogu vrijediti nekoliko mjeseci.

3. Podaci koji GPS prijamniku govore gdje bi koji GPS satelit trebao biti u svako vrijeme tokom dana. Svaki satelit odašilje svoje vlastite podatke o orbiti. Ovi su podaci vrlo precizni i stoga vrijede samo kratko vrijeme. Odašilju se u tri bloka, svaki u trajanju od 6 sekundi, svakih 30 sekundi. Podaci se smatraju važećima najviše 4 sata.

Proizvođači GPS uređaju često navedu dvije vrste vremena ili pokretanja GPS prijamnika:

- Cold start – prijamnik ima važeći samo drugi blok podataka, ali nema treći blok,

- Warm start – prijamnik ima važeći drugi i treći blok podataka.

Da bi odredio trenutačnu poziciju, GPS prijamnik će najprije pogledati drugi blok podataka kako bi znao koji su sateliti trenutačno iznad njega. Ako pronađe barem jedan satelit, počet će primati treći blok podataka s njega. Jednom kada je primio

Slika2. Primljeni signal

treći blok podataka s barem četiri satelita, prijamnik može točno odrediti svoju poziciju. Ako se prijamnik kreće, što je i najčešći slučaj, tokom određivanja pozicije, ovaj proces može potrajati malo duže.

Pseudo-slučajni kod je veličine 1 023 bita i ponavlja se svake milisekunde. Treći blok podataka velik je 1 500 bitova, a brzinom od 50 bit/sekundi potrebno je 6 sekundi da se pošalje. Signal koji se šalje na frekvenciji L1 ima frekvenciju nosioca od 1,023 MHz. Svaki satelit započinje odašiljanje svake pune minute, te svake 30. sekunde svake minute. Zbog pseudo-slučajnog koda i modulacije, svi sateliti mogu emitirati u isto vrijeme, a prijamnik zna razaznati s kojeg je satelita čuo signal.

UzROCIGREŠAKAUPRIJAMUGPSSIGNAlAS obzirom na to da se radi o prijamu radijskih signala, mogući uzroci grešaka i otežanog pronalaska pozicije su sljedeći:- Signal se usporava prolaskom kroz

atmosferu. GPS prijamnik sadrži ugrađeni model kojim ovu grešku djelomično ispravlja.

- Refleksija signala sa satelita od visokih zgrada, stijena i slično. Povećava se vrijeme potrebno da signal dođe do prijamnika, što dovodi do greške.

- Sat ugrađen u GPS prijamnike nije precizan kao atomski sat u satelitima, zbog čega dolazi do sitnih, gotovo zanemarivih grešaka u sinkronizaciji.

- Postoje odstupanja od odaslane lokacije satelita do njegove stvarne lokacije.

- Visoke zgrade, zidovi ili voda blokiraju signale sa satelita.

UKV


NEKEČINJENICEOGPS-U

- Prvi je GPS satelit lansiran 1978.

- Potpuna funkcionalnost od 24 satelita postignuta je 1994.

- Svaki satelit je napravljen da traje 10 godina.

- Zamjene satelita se konstantno rade i šalju u orbitu.

- GPS satelit teži prosječno 1 000 kg, a širok je manje od 6 metara s rastegnutim solarnim panelima.

- Odašiljač je snage 50 W.

- GPS koristi koordinate WGS 84 – World Geodetic System 1984.

- Za sinkronizaciju vremena i referencu koristi se United States Naval Observatory u Washingtonu.

- Signal od satelita do prijamnika stigne za oko 0,06 sekundi.

YUv/U/SHFBiltennaHRSwebu

Ljubaznošću OM Andreje, YU1QT, dobili smo kopije svih brojeva nekad vrlo popularnog glasila za UKV operatore, koje je pod nazivom YU VHF/UHF/SHF Bilten izlazilo u razdoblju između 1977. i 1984. godine. Danas može poslužiti kao svjedočanstvo o vremenu u kojem je došlo do intenzivnog razvoja aktivnosti na svim UKV područjima, a među člancima tehničkog sadržaja ima onih koji ni danas nisu izgubili svježinu unatoč godinama..

Sve brojeve u pdf formatu razvrstane po godištima možete pronaći na internetskoj stranici HRS-a: www.hamradio.hr/yu_vhf_uhf_shf.

TNX Andreja! (9A6C)

A–jedanoperator(Single op.),50MHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A5CW JN65UF 225 237703 0,31% K2zD FN21NR 6778 310 50 6-el.DK7zB+3-el. 2. 9A5ST JN83FM 143 190609 4,48% K1SIX FN43AD 6778 100 50 4-el.yagi 3. 9A2KD JN85EI 206 189452 7% K1BX FN43EB 6645 406 50 7-el.yagi 4. 9A8A JN86EH 131 139 694 2,09% EA8ACW/P IL28EC 3 446 164 50 7-el. Yagi 5. 9A4K JN86FJ 78 82 481 0,19% YA4F MM44NM 4 557 150 50 7-el. 6. 9A3QB JN95HN 56 58 001 0% EA1EJ IN62RJ 2 036 90 15 6-el. 7. 9A5MT JN95GN 62 53 374 2,55% 4X6KA KM72JB 2 051 50 4-el. quad 8. 9A3SM JN85AT 58 47 803 3,27% C4I KM64HV 1 851 100 5-el. Yagi 9. 9A1DL JN95CD 44 40 144 1,58% TC7KA KN90UX 1 802 90 50 4-el- DL6WU 10. 9A1BM JN85GK 40 28 299 4,38% MD6V IO74QD 1 791 98 50 5-el. Yagi 11. 9A2EY JN85AT 18 16 537 0% G8T IN79JX 1 644 120 10 dipole 12. 9A2DM JN86KD 15 6 992 1% AO6SA JM19OK 1 339 140

B–višeoperatora(Multi op.),50MHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A5Y JN85PO 376 398681 1,67% EA8CCG Il18TM 3498 250 10-el.DJ9Bv 2. 9A4D JN85OO 295 319028 2,29% K1DAM FN41EQ 6776 50 6-el.DJ9Bv 3. 9A1B JN85Ov 240 228685 3,53% YA4F MM44NM 4501 260 50 7-el.yagi 4. 9A6V JN74NB 183 208 608 4,42% EA8ACW/p IL28EC 3 255 270 50 6-el. beam 5. 9A4V JN95KI 165 194 986 1,44% EC8ACW/P IL28EC 3 583 101 100 5-el. Quad 6. 9A0C JN75VS 67 52 979 0,77% TC7KA KN90UX 1 997 300 7. 9A1CMS JN86DM 37 31 844 4,82% OY3JE IP62OA 2 260 276 10 4-el. Yagi 8. 9A1D JN75SK 38 31 386 0% EB1EHO IN73DM 1 694 125 50 3-el. Yagi 9. 9A1CVW JN75SL 39 27 792 18,77% OH5LID KP51AT 2 042 145 50 F9FT

Timovi:9A1B 9A4WW, 9A2KK;9A1CMS 9A4RJ; 9A1CvW 9A6Z;9A4D 9A2D, 9A7DX;9A4v 9A4FW, 9A4EW, 9A2SD,

9A4TM, 9A5ATC; 9A5Y 9A3LG, 9A5CM, 9A3NM; 9A6v 9A6CM, 9A2ZH, 9A3EO, 9A3BMN.

Natjecanje IARU R1 50 MHz 2008. – rezultati

Komentari:

9A1B Uz malo više iskustva na ovom opsegu

moglo se i bolje. 73 de 9A2KK!

A50–Single,50MHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A3XM JN85EI 82 26 087 6,43% 4X4DK KM71JV 2 181 406 50 7-el. I0JXX 2. 9A4vv JN82IW 53 20 185 6,86% 4X4FR KM71HR 2 009 56-el. Yagi 3. 9A5ST JN83FM 33 17 738 0% 4X4DK KM71JV 2 059 100 4-el. Yagi 4. 9A8A JN86EH 37 12 763 0% 4X4DK KM71JV 2 247 164 10 7-el. Yagi 5. YT1VP JN94WG 14 9 991 2,65% 4X4DK KM71JV 1 892 100 200 6-el. YU7EF 6. 9A2FW JN83HM 22 8 666 0% 4X4DK KM71JV 2 048 700 dipole 7. 9A2RK JN75VU 31 7 326 0% 4X1IF KM72KD 2 235 12 50 3-el. DK7ZB 8. 9A6CM JN74OD 20 6 862 1,71% 4X4DK KM71JV 2 181 30 6-el. beam 9. 9A2EY JN75XV 33 5 146 0% 4X1IF KM72KD 2 227 982 10 4-el. Yagi 10. 9A3W JN74PC 16 5 141 2,94% 4X4DK KM71JV 2 173 30 30 X-Quad 11. 9A2ZH JN73RW 14 4 180 6,71% 4X4DK KM71JV 2 152 40 35 6-el. DK7ZB 12. 9A3R JN65XF 24 4 036 6,20% DK1MAX JN58SP 422 50 4LQQ 13. S56A JN76GB 19 3 889 6,01% SV9GPV KM25EH 1 453 14. 9A2SB JN95GM 9 2 872 0% 4X4DK KM71JV 2 062 92 50 6-el. DJ9BV 15. 9A1BM JN85GK 25 2 668 4,95% OE5XBL JN68PC 386 98 50 5 el. Yagi 16. 9A7PJT JN83GM 18 2 487 0% IK4JQO JN64BD 361 357 40 3-el. Yagi DL6WU 17. 9A2TK JN76WA 25 2 162 0% 9A5ST JN83FM 282 260 10 5-el. DK7ZB za 4 m 18. 9A4K JN86FJ 12 996 0% 9A6K JN95HN 192 0 0 19. 9A6Z JN75SL 10 872 0% 9A1B JN85OV 138 145 50 5-el. f9ft 20. 9A2TE JN85KK 9 698 0% S53M JN86CR 153 105 50 QUAD ELEMENT 21. 9A1DL JN95CD 6 636 37,21% YU1TG KN04OO 244 88 50 4-el. DL6WU 22. 9A3ARN JN75SL 8 513 0% 9A4D JN85OO 131 135 90 dipole 23. 9A3QB JN95HN 4 490 0% 9A3XM JN85EI 177 90 10 6-el. DJ9BV 24. 9A9C JN85LI 6 312 9,82% 9A2TK JN76WA 112 217 1 GUMI 25. 9A2WA JN83FM 8 151 0% 9A4VV JN82IW 68 50 20 10 m long wire 26. 9A6KTB JN75SL 2 124 0% 9A3XM JN85EI 67 100 dipole 27. 9A2OU JN95HN 3 120 0% 9A4D JN85OO 111 10 3-el. quad 28. 9A2DM JN86KD 1 97 0% 9A3XM JN85EI 96 140

Croatian 50/70 MHz contest 2008. – rezultati

9A5CW - Antena koja je odlučila pobjednika Patrik Hrvatin, 9A5CW, u natjecanju IARU 6 m

UKV


Komentari:

9A1z (10 GHz) Izvanredan kontest na 3c m. Početak kao na KV-u, totalna gužva. Ovaj smo put osjetili kako to izgleda biti u središtu aktivnosti. Puno stanica aktivno i dobre RS propagacije. Najbolji rezultat do sada ukupno! Dva nova lokatora iz Italije. Hvala svima. 9A1Z

9A1z (1,3 GHz) Nije bilo puno vremena za 23 cm ovaj put.Postavljen je manji set-up, ali ni prilike nisu bile bas dobre.

9A2WA/P (10 GHz) Kiša, grmljavina, šum, smetnje i vrlo jaki backscatter.

A70–Single,70MHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A5AA JN85EI 12 2 248 0% IK4PMB JN54MM 430 406 10 7-el. YU7EF 2. 9A1z JN86FJ 8 1 320 0% I6BQI JN72AK 481 170 8 4-el. 3. 9A6z JN75SL 5 446 0% 9A4D JN85OO 131 145 10 5-el. DK7ZB 4. 9A2TK JN76WA 6 407 0% 9A4D JN85OO 114 260 6 5-el. DK7ZB 5. 9A2SB JN95GM 4 400 20,63% 9A1Z JN86FJ 188 92 10 5-el. YU7EF 6. 9A2EY JN75XV 5 320 0% 9A4D JN85OO 102 982 8 3-el. Yagi 7. 9A2WA JN83FM 1 1 0% 9A6R JN83FM 1 50 6 10 m long wire

B50–Multi,50MHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A4D JN85OO 66 20 530 2,62% 4X4DK KM71JV 2 147 2. 9A1B JN85OV 42 10 796 0% 4X1IF KM72KD 2 149 260 100 7-el. Yagi 3. 9A4v JN95KI 30 10 613 0% 4X4DK KM71JV 2 031 101 4. 9A6K JN95HN 28 9 595 6,62% 4X4DK KM71JV 2 061 10 4-el. quad 5. 9A1CMS JN86DM 16 1 701 0% DK1MAX JN58SP 428 276 10 4-el. Yagi

B70–Multi,70MHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A4v JN95KI 6 1 266 0% I6BQI JN72AK 506 101 10 2. 9A4D JN85OO 7 1 064 0% I6BQI JN72AK 434 10 4-el. 3. 9A1CMS JN86DM 4 289 0% 9A5AA JN85EI 130 276 2 4-el. Yagi 4. 9A6K JN95HN 3 217 0% 9A5AA JN85EI 177 90 10 6-el. DJ9BV

Komentari:9A1z (70 MHz) Aktivan samo 1,5 h, zabavno, ali skoro kao na 3cm ( HI!). Bez Es teško to ide. Hvala svima za veze. Luci, 9A1Z.9A2TK (50 MHz) 4 sata radio s 4 m antenom, a tek kad je stao vjetar podigao 6 m antenu... Šteta.9A2TK (70 MHz) Slabe prilike, ništa posebno.9A4D (70 MHz) Bit će bolje iduće godine.

Timovi:9A1B: 9A4WW, 9A2KK9A1CMS: 9A4RJ, 9A4DE9A3W: 9A2YD, 9A3TY9A4D: 9A2D9A4v: 9A4FW, 9A4EW, 9A2SD, 9A4TM9A6K: 9A5MT9A6K: 9A3SO.

A1–1,3GHz,jedanoperator Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A1z JN86EL 7 894 0% OK5Z JN89AK 330 300 1,6 85 cm offset 2. 9A3AQ JN75WS 1 8 0% 9A5AA JN75XT 8 121 10 50-el. G3JVLA2–1,3GHzvišeoperatora Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A1W JN75ST 13 2 355 0% OL9W JN99CL 454 804 6 49-el. DL6WU 2. 9A1CMS JN86DM 10 1 058 0% OK5Z JN89AK 325 276 10 4 × 37-el. DL6WUB1–2,3GHzjedanoperator Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A3AQ JN75WS 1 40 0% 9A5AA JN75XT 8 121 1 45-el. G3JVLE1–10GHzjedanoperator Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A1z JN86EL 38 38 1120 0% DL9GK JO50TI 556 300 1 75 cm offset 2. 9A2WA/P JN83EM 2 9 390 0% IW6CVN/6 JN63QN 242 671 12 60 cm offset 3. 9A4vv JN82IW 1 2 130 0% 9A2WA/P JN83EM 71 370 0,2 80 cm dish 4. 9A3AQ JN75WS 1 240 0% 9A5AA JN75XT 8 121 0,25 90cm dishE2–10GHzvišeoperatora Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A1CMS JN86DM 23 187 500 0% OK2KKW JO60JJ 503 276 0,2 80 cm dish

Natjecanje 9A Microwave 2008. – rezultati

Timovi:9A1CMS 9A4RJ, 9A4DE, 9A6WW (10 GHz);9A1W 9A2HM, 9A2MI, 9A3WP,

9A5ASZ, 9A7LGN (1,3 GHz).Luci (9A1Z) ima razloga za osmijeh Parabola nikad dosta

UKV


A–432MHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A0R JN74LT 92 21 112 0% IW1FGN/1 JN35VC 565 1 644 20 2 × 39-el. 2. 9A50KDE JN95FQ 66 20 336 1,14% IW1FGN/1 JN35VC 835 94 100 50-el. DJ9BV 3. 9A5Y JN85PO 76 20 012 2,92% I1NDP JN45AL 720 250 600 2 × 26-el. 6WU 4. 9A2TK JN76WA 82 17 457 1,75% DK2EA JO50UF 561 250 300 2 × 9-el. Cushcraft 5. 9A7B JN83HG 29 10 485 4,62% I4VDZ/4 JN45QK 625 778 100 11-el. 6. 9A1V JN82IW 27 9 655 0% IK2OFO JN45NK 666 376 50 20-el. Yagi 7. 9A5SG JN95IM 33 9 430 0% OK1IBB JN69MJ 606 92 300 4 × 26 8. 9A1CMS JN86DM 47 9 395 1,18% IK1WVR/5 JN44WL 550 276 20 2 × 2M2 8WL 9. 9A2SB JN95GM 30 8 021 1,28% DL6NAA JO50VF 726 92 600 26-el. DJ9BV 10. 9A1W JN75ST 48 7 936 0% OK2POI JN99AJ 441 804 100 27-el. Yagi 11. 9A0C JN75VS 46 7 817 7,12% OK1TEH JO80FD 489 268 70 23-el. flexa 12. 9A3SO JN95HN 18 5 075 0% IK4WKU/6 JN63ET 531 90 10 26-el. Yagi 13. 9A5EX JN75US 34 5 015 0% OK2POI JN99AJ 439 540 10 32-el. Yagi 14. 9A3AQ JN75WS 26 4 409 3,48% YT2TM KN04GS 382 121 1 340-el. I1FR 15. 9A7IDC JN85GT 26 3 582 5,08% IK4WKU/P6 JN63ET 397 110 10 DL7KM 16. 9A2WA JN83EM 13 3 340 0% OE3A JN77XX 497 671 70 11-el. DL6WU 17. 9A2EY JN85AT 18 1 839 0% IK4WKU/6 JN63ET 365 120 5 2 × 19-el. crossed Yagi 18. 9A8A JN86EH 14 1 772 0% YU1LA KN04FR 364 164 50 19. 9A5ST JN83FM 3 106 0% 9A1V JN82IW 68 100 50 19-el. YU7EF

B–1,3GHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A2SB JN95GM 13 3 474 0% OE5VRL/5 JN78DK 457 92 70 50-el. G3JVL loop 2. 9A1CMS JN86DM 9 1 719 0% OK2VSO JN99AJ 346 276 10 4 × 37-el. DL6WU 3. 9A1W JN75ST 8 1 578 0% OK2POI JN99AJ 441 804 10 49-el. Yagi 4. 9A3AQ JN75WS 9 1 188 0% YU1B KN04GT 381 121 10 50-el. G3JVL 5. 9A1V JN82IW 2 925 0% IK3COJ JN65BN 468 376 10 25-el. loop

C–2,3GHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A2SB JN95GM 4 1 191 0% OE5VRL/5 JN78DK 457 92 15

D–10GHz Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A2SB JN95GM 7 2 520 0% OK1TEH JO70FD 598 92 11 2. 9A2RK JN74LL 7 1 278 0% IZ4BEH/4 JN54SF 273 72 1 45 cm dish 3. 9A1v JN82IW 3 859 0% IZ4BEH/4 JN54SF 441 376 0,2 90cm dish 4. 9A2WA JN83EM 2 313 0% IW6CVN/6 JN63QN 242 671 12 60 cm offset 5. 9A3AQ JN75WS 2 178 0% 9A/AD6IW JN75IA 124 121 0,25 90 cm dish 6. 9A1Z JN86EL 3 67 0% S59P JN86AO 30 300 1 75 cm offset 7. 9A1CMS JN86DM 3 54 0% S51ZO JN86DR 24 276 0,2 80 cm dish

Timovi:9A0C: 9A2HI, 9A4OP (432 MHz);9A0R: 9A9R (432 MHz);9A1CMS: 9A4DE, 9A4RJ, 9A6WW (432 MHz);9A1v: 9A4VV, 9A4M (10 GHz);9A1W: 9A2HM, 9A2MI, 9A7PLT (432 MHz);9A50KDE: 9A2VR, 9A1AA (432 MHz);9A5Y: 9A2UK (432 MHz).

Natjecanje Alpe Adria UHF/SHF 2008. – rezultati (Samo9Apostaje)

Vatreno krštenje “novog” uređaja – TS811 doveo je 9A0R na prvo mjesto s JN74LT.Manji dio opreme 9A0R na VučjakuNovi sustav 2 × 39-el. 9A0R

UKV


A–jedanoperator,svevrsterada(144MHz) Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A2lX JN95LM 92 32 061 2,34% OK1KIM JO60RN 693 50 14-el. DK7ZB 2. 9A5AB JN75TT 115 21 862 1,78% SP9DSD JO90KG 551 640 100 1 × 14-el. 3. 9A4RC JN76WD 105 16 187 1,50% IK2ECM/2 JN44PS 536 402 50 22-el. YU0B 4. 9A1BM JN85GK 70 13 789 4,71% OK1KIM JO60RN 614 98 50 13-el. Yagi 5. 9A6CM JN74OD 45 13 509 0% OK2GTI JN89AO 610 30 100 13-el. Oblong 6. 9A2TK JN76WA 67 13 444 0% IK2NJX JN44MX 545 250 100 4 × 6-el. Oblong 7. 9A2EA JN76WA 64 8 497 0% OK1JDR JO80EE 465 210 50 16-el. F9FT 8. 9A2UB JN86OB 50 7 471 1,68% OK1KZE JN79FX 481 85 80 16-el. Tonna 9. 9A2DM JN86KD 23 6 168 10,07% SP9NWN JO90OG 490 140 10 14-el. DK7ZB 10. 9A8A JN86EH 27 5 359 0% OK1KWF JO80CM 469 164 100 11-el. YagiB–višeoperatora,svevrsterada(144MHz) Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A4v JN95KI 110 40 956 3,03% DK2EA JO50UF 764 101 600 4 × 17-el. F9FT 2. 9A1W JN75ST 155 36 271 2,30% SP9WAV JO90NT 616 804 700 4 × 10-el. DK7ZB + 2M18XXX 3. 9A0C JN75VS 112 20 797 0,51% OK1KIM JO60RN 560 268 100 17-el. 4. 9A1C JN75RM 92 19 028 3,86% SP6MLK JO80IK 555 318 700 4 × 2M18XXX Yagi 5. 9A1CEQ JN85ER 71 12 489 0% DK5EW JN47NX 606 103 50 8-el. Oblong 6. 9A1BJK JN75CH 38 6 254 0% IK2OFO JN45NK 397 1 175 14 9-el. Yagi 7. 9A6K JN95MM 24 5 599 10,85% OK1OPT JN69NX 664 120 25 16-el. DJ9BV 8. 9A1CFR JN85AR 38 3 606 9,37% OK2KJT JN99AJ 434 106 100 2 × 11-el. fracaro Yagi 9. 9A1CEP JN75SK 25 3 219 3,91% IZ4DPV/4 JN54SF 343 209 50 11-el. DL6WU 10. 9A5z JN86KD 10 2 256 8,84% OK1JDR JO80EE 451 140 10 14-el. DK7ZBC1–jedanoperator,samoFM(144MHz) Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A3GJ JN85QJ 142 15 107 0,49% S57ODK JN66WB 281 1 013 45 DIAMOND X510N 2. 9A4TT JN85LW 117 11 243 5,41% S57MPO JN66WB 238 260 100 UVS300 3. 9A2UI JN95FQ 74 9 436 1,12% S57ODK JN66WB 357 94 45 2 × 7-el. Yagi 4. 9A3BCv JN75XV 98 8 351 3,32% T94G JN94CS 216 930 50 3-el. Yagi 5. 9A4QI JN85ER 92 7 713 2,10% S57ODK JN66WB 198 103 150 DIAMOND 510N 6. 9A5TJ JN95JG 59 6 463 11,53% 9A1W JN75ST 260 82 25 2 × 10-el. DL6WU 7. 9A7IDC JN85GT 78 6 182 0,54% S57MPO JN66WB 208 110 10 6 el. Oblong 8. 9A7KJI JN85OO 67 5 912 4,79% S57ODK JN66WB 263 207 50 2 × 10-el. YAESU 9. 9A1Tz JN85LO 58 3 973 10,35% S57JAQ JN76NE 156 100 25 12-el. Yagi 10. 9A3UJ JN85JL 39 3 576 1,16% S57MPO JN66WB 235 126 10 DIAMOND X510C2–višeoperatora,samoFM(144MHz) Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A1N JN85LI 111 10 668 0,91% S57SXS JN66TE 275 210 50 4 × 8-el. Oblong, F23 2. 9A1FBC JN85OK 78 8 122 3,88% S57MPO JN66WB 268 650 100 7-el. Yagi/GP2 3. 9A1JSB JN85WF 72 7 910 3,94% S57ODK JN66WB 325 300 50 2 × 9-el. 4. 9A4U JN85NK 56 4 856 4,01% S57ODK JN66WB 262 50 17-el. F9ft 5. 9A1vzD JN86FF 54 3 546 0% 9A1JSB JN85WF 156 50 2 × 6-el. Yagi 6. 9A8K JN86KD 39 2 845 3,09% T94G JN94CS 185 135 50 12-el. Yagi 7. 9A1CBK JN86JC 30 2 569 3,67% S57MPO JN66WB 225 275 60 SLIM JIM 8. 9A1CGK JN85UF 37 2 331 5,12% 9A1W JN75ST 181 25 11-el. Yagi 9. 9A1zRS JN75VS 27 2 071 13,23% 9A7PSB JN95AD 189 268 50 vert- dipol 10. 9A08P JN86OB 19 1 390 7,57% T94G JN94CS 163 85 25 GP V-2RD–Yl(144MHz) Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. 9A3ND JN95FQ 37 6 893 7,10% OK1OPT JN69NX 621 94 50 YU0B 2. 9A4DI JN75XS 82 6 471 5,31% 9A5TJ JN95JG 228 10 DIAMOND X 510 N 3. 9A7GvA JN85NK 43 3 737 5,29% S57ODK JN66WB 262 25 9-el. DL6WU 4. 9A3CAA JN85QG 16 1 726 0% S52SN JN76LM 233 100 50 12-el. YagiE–postajeizvan9A,svevrsterada(144MHz) Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. OK1XFJ/P JO60QC 145 33 265 2,19% G0KPW JO02RF 864 633 1 000 17-el. M2 2. T94G JN94CS 86 19 131 3,28% OK1KIM JO60RN 735 658 12 2 × DJ9BV 3. S57ODK JN66WB 75 10 121 1,35% 9A2LX JN95LM 399 1 000 50 9-el. F9FT 4. S59GS JN75OO 30 8 116 0% OK1OPT JN69NX 511 100 16-el. 5. YU7TRI KN04KV 21 7 928 0% OK1KWP JN79PP 676 118 70 2 × 6-el. Oblong 6. E71ASM JN74WT 14 1 841 0% 5 9-el. YagiF–postajeizvan9A,samoFM(144MHz) Mj. Poz.znak lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASl/m P/W Antena 1. S57MPO JN66WB 64 8 425 3,60% 9A2UI JN95FQ 358 1 000 50 9-el. F9FT 2. E74QG JN75WB 69 7 437 15,31% 9A5TJ JN95JG 230 1 268 50 3. S56PIT JN76MI 46 3 276 0% 9A3GJ JN85QJ 210 372 25 x510 4. T96A JN94AR 22 1 580 0% 9A4TT JN85LW 159 325 10 6-el. DL6WU 5. S56IPS JN75SV 8 476 0% S57ODK JN66WB 131 5 mobil 6. S57SXS JN66TE 5 355 0% 9A1N JN85LI 275 1 200 2 Alpina2, 3-el. home made by S56CRP

UKV natjecanje Podravina 2008. – rezultati

Cjelovite rezultate UKV natjecanja možete naći na www.hrvhf.net.

UKvrezultati

UKV


Tradicionalno međunarodno proljetno VHF natjecanje Pokuplje ove je godine održano 13. put za redom.

Ovogodišnji je organizator, Radioklub Sisak, 9A1DFG, zaprimio ukupno 86 natjecateljskih dnevnika, što je za tri više nego godinu dana ranije, a svi su uspješno su obrađeni zahvaljujući HRS contest robotu.

Iako ovogodišnji uvjeti nisu omogućili nove rekorde, organizator je zadovoljan brojem održanih veza sudionika, a ukupno ih je obrađenim dnevnicima bilo 5 592, što ovo natjecanje čini i dalje jednim od najpopularnijim ovoga tipa.

Podjela priznanja i prigodni hamfest održat će se u Sisku, 27. rujna 2008. i svi će natjecatelji pisanim putem biti obaviješteni o vremenu početka i točnoj lokaciji.

Kompletni rezultati ovogodišnjeg natjecanja, kao i povijesni rezultati natjecanja Pokuplje, s pregledom rekorda po pojedinim kategorijama mogu se pogledati na web adresi: www.hamradio.hr/pokuplje.

Natjecateljska komisija zahvaljuje svima na sudjelovanju, uz čestitke pobjednicima.Članovi natjecateljske komisije: Vladimir Pajtlar, 9A4CG, predsjednik, Zvonimir Grediček, 9A3XM, član, Igor Videc, 9A6NVI, član.

A–Single home Mj. Poz.znak lokator Prij.rez. Prij.QSO ODX QRBodx ASl/m Snaga/W Antena Rezultat Priz.QSO km/QSO 1. 9A2lX JN95LM 38 931 116 DK1FG JN59OP 740 50 16-el. DK7ZB 37 937 114 332 2. YU1lA KN04FR 35 371 97 DK1FG JN59OP 887 138 500 17B2 Cushcraft 35 225 96 366 3. 9A4vM JN85FS 29 234 130 DK1FG JN59OP 583 124 150 8 × 13-el. DL7KM 29 168 129 226 4. YT3N KN04LP 20 670 43 OK1KIM JO60RN 865 200 250 4 × 9 Tonna 19 044 40 476 5. 9A2C JN95IN 19 563 65 OK1KIM JO60RN 679 98 50 17-el. Tonna 17 854 58 307 6. S59GS JN75OO 16 276 62 OK1KIM JO60RN 567 175 100 16-el. 16 233 60 270 7. HG3X JN96EE 16 119 95 S57ODK JN66WB 348 100 X510 15 121 89 169 8. S51WC JN75OT 14 584 81 OM3VSZ KN08LS 544 250 20 17-el. F9FT 14 584 80 182 9. 9A8A JN86EH 14 324 61 DK1FG JN59OP 534 13 990 60 233 10. 9A3ND JN95FQ 14 334 63 OK1KIM JO60RN 657 94 80 YU0B 13 742 62 221

B–Single portable Mj. Poz.znak lokator Prij.rez. Prij.QSO ODX QRBodx ASl/m Snaga/W Antena Rezultat Priz.QSO km/QSO 1. OK1XFJ/P JO60QC 48 592 157 YT3N KN04LP 833 633 1 000 17-el. M2 46 591 153 304 2. OK2PMS JN89XX 35 707 148 DF9IC JN48IW 678 294 350 4 × 10-el. DK7ZB 34 174 143 238 3. 9A5AB JN75TT 28 396 135 OK1KIM JO60RN 552 640 100 14-el. Yagi 27 896 133 209 4. T94G JN94CS 24 728 100 DK1FG JN59OP 757 658 12 2 × DJ9BV 23 739 95 249 5. 9A2EY JN75XV 15 256 119 OK1DSX JO60TP 556 982 10 9-el. F9FT 15 215 118 128 6. 9A3GJ JN85QJ 14 341 119 YT1PSO KN04LP 294 986+40 5/45 DIAMOND X510N 14 412 119 121 7. S57RWW JN75DS 12 248 93 YT3N KN04LP 537 1 268 30 GP 12 150 91 133 8. 9A2EA JN76WA 11 718 74 OK1KIM JO60RN 536 210 50 16-el. F9FT 11 675 73 159 9. YU7TRI KN04HU 12 131 45 OK1KIM JO60RN 831 67 250 11-el. Yagi 11 524 44 262 10. 9A70lPC/P JN85JL 9 554 98 S57ODK JN66WB 235 126 100 DIAMOND X510 8 786 91 96

C–Multi home Mj. Poz.znak lokator Prij.rez. Prij.QSO ODX QRBodx ASl/m Snaga/W Antena Rezultat Priz.QSO km/QSO 1. 9A4v JN95KI 36 495 106 DK1FG JN59HP 782 101 600 4 × 17-el. F9FT, Quados 8 33 400 100 334 2. 9A50KDE JN95FQ 29 246 110 DK2EA JO50UF 712 94 80 14-el. YU7EF 29 299 110 266 3. 9A1B JN85OV 28 190 126 DK2EA JO50UF 631 260 100 4 × 17-el. F9FT 28 063 124 226 4. 9A1CEQ JN85ER 16 649 104 OK1DSX JO60TP 584 103 50 8-el. Oblong 16 396 102 160 5. 9A4U JN85NK 64 S57ODK JN66WB 262 50 17-el. F9FT 5 813 64 90 6. 9A5z JN86KD 4 239 15 OK1KZE JN79FX 462 140 10 14-el. DK7ZB 4 244 15 282 7. 9A1vzD JN86EH 3 261 38 9A2UI JN95FQ 175 164 50 9-el. Yagi 3 290 38 86 8. 9A7S JN85EL 2 911 41 9A50KDE JN95FQ 164 100 60 DIAMOND X50 2 593 35 74 9. 9A08P JN86OB 1 186 14 T94G JN94CS 163 85 80 16-el. Tonna 1 032 13 79

D–Multi portable Mj. Poz.znak lokator Prij.rez. Prij.QSO ODX QRBodx ASl/m Snaga/W Antena Rezultat Priz.QSO km/QSO 1. 9A1N JN85LI 47158 180 LZ1ZP KN22ID 717 217 300 4 × 9-el. oblong 47 096 178 264 2. 9A6K JN95IM 23 480 79 OK1VM JO60VR 684 150 21 565 74 291 3. 9A1JSB JN85WF 9 419 83 S57RWW JN75DS 286 300 60 2 × 9-el. 7 705 66 120 4. 9A1FBC JN85OK 7 744 67 S57ODK JN66WB 268 650 100 7-el. Yagi /GP2 7 389 64 115 5. E71FDE JN94AR 7 126 44 S51GF JN66WA 356 600 10 7-el. Yagi 6 418 38 168 6. 9A1K JN85JL 4 863 55 S57RWW JN75DS 197 126 100 DIAMOND X 510 4 796 53 90 7. 9A1BJK JN75CH 4 764 32 IK2NJX JN44MX 407 1 175 14 9-el. Yagi 4 468 30 148 8. 9A1CBK JN86JC 2 457 32 S57RWW JN75DS 197 286 60 SLIM JIM 2 475 32 77

O–Organizatori Mj. Poz.znak lokator Prij.rez. Prij.QSO ODX QRBodx ASl/m Snaga/W Antena Rezultat Priz.QSO km/QSO 1. 9A1CvW JN75RM 30 902 141 OM0AS KN18AX 628 318 700 4 × M2 29 193 135 216 2. 9A1DFG JN85EI 26 805 126 LZ1ZP KN22ID 758 406 60 17-el. f9ft 26 563 124 214 3. 9A1CEU JN75RP 13 742 95 OM3VSZ KN08LS 542 424 40 2 × 6-el. Yagi 13 097 92 142 4. 9A1CEP JN75SK 9 096 64 OK2KJT JN99AJ 479 112 50 11-el. DL6WU 8 956 62 144 5. 9A1CFI JN75OG 4 968 45 HG3X JN96EE 266 400 10 12-el. Yagi 4 991 45 110 6. S59DME JN75QQ 3 943 39 YU7TRI KN04HU 422 20 3 673 35 104 7. S59DMJ JN75NT 3 164 24 OM3VSZ KN08LS 550 200 500 2 × 17 3 140 23 131 8. S59DJR JN75NT 3 247 28 OK1KIM JO60RN 543 50 3 003 26 115

VHF natjecanje Pokuplje 2008.

UKV


Da li je D-star zvijezda večeri ili će to postati, ostaje na vama da ocijenite na

kraju ovoga kratkog pregleda i uvoda u nove tehnologije koji nas ne mogu zaobići.

Odmah na početku da pojasnimo naziv D-star. On predstavlja englesku skraćenicu za Digital Smart Technologies for Amatuer Radio. Sama riječ digital upućuje nas na novije digitalne komunikacije koje donose mnogo prednosti i poboljšanja u kvaliteti prijenosa informacija. D-star tehnologiju razvili su japanski radioamateri 2001. godine i do danas ona se sramežljivo probijala kroz naš hobi. To možemo zahvaliti ponajprije proizvođaču amaterske opreme Icom, koji je prepoznao profit i krenuo s proizvodnjom prvih radiouređaja koji podržavaju D-star tehnologiju.

ŠTOJETOUSTvARID-STAR?Najjednostavnije objašnjenje bi se odnosilo na postojeći sustav amaterskih komunikacija na VHF i UHF području koji je digitaliziran, čime su objedinjene sve analogno-digitalne vrste rada na području 2 m i 70 cm. Poveznica koja bi nam zornije prikazala prijelaz na D-star bila bi, naprimjer, prijelaz s analognoga satelitskog tv prijama na digitalni ili već nadolazeća primjena digitalnih zemaljskih prijamnika za prijam lokalnih TV programa.

D-star tehnologija razvijena je i nalazi primjenu na slijedećim amaterskim područjima: 2 m, 70 cm i 23 cm. Kao takva, ona objedinjuje rad fonijom (FM vrsta rada), paket-radio, APRS, EchoLink, prijenos podataka velikim brzinama, itd. Dakle, sve radiopostaje s raznovrsnim modemima, adapterima, kabelima, računalima, internet prijelazima, zamijenila je samo jedna radiopostaja koja, uz novi digitalni D-star, podržava i “stari” analogni FM način rada.

Pitate se kako je to moguće? Upravo zahvaljujući razvoju digitalne tehnike sve se ove informacije, pa tako i glasovna komunikacija, najprije digitaliziraju, obrađuju, pravilno formatiraju i prosljeđuju korespondentu. On istu tu informaciju na svojoj strani dekodira i pretvori u zvuk na zvučniku ili tekstovnu informaciju na displeju uređaja. Ovisno o područjima rada, D-star tehnologija nam omogućuje: glasovne komunikacije, prijenos kratkih tekstovnih poruka, prijenos velikih količina podataka i datoteka, slike, prijenos informacija TCP/IP protokolom, prijenos geografskih pozicija i koordinata, visine i sl.

DolazinamD-starTEKST: Adam Alićajić, 9A4QV

Sve ove informacije mogu se prenijeti koristeći dva načina rada na kojima se bazira D-star. To su DV – Digital Voice i DD – Digital Data način rada. Kod DV načina rada glasovna informacija i zvuk se kodiraju i pretvaraju u digitalni oblik brzine protoka od 3 600 bit/s. Tomu se još dodaje 1 200 bit/s za prijenos digitalnih informacija između postaja, a koji služi i za prijenos kratkih tekstovnih poruka od dvadeset znakova između korisnika. Protokol u komunikaciji je veoma sličan paketnom načinu rada. Navedenih 1200 bit/s služi doslovce za razmjenu parametara “MyCall” – “UrCall”, tako da je svaki prijenos informacija adresiran pojedinome korisniku ili grupi korisnika.

Ukupna brzina prijenosa podataka u DV načinu rada je 4 800 Bit/s. DV način rada koristi se na područjima 2 m, 70 cm i 23 cm.

Kod DD – Digital Data načina rada situacija je nešto drugačija. On nam služi za prijenos podataka velikim brzinama. U ovome slučaju naziv velike brzine odnosi se na komunikaciju brzinama 128 Kbit/s. Protokol koji se koristi za prijenos podataka je standardni TCP/IP protokol tako da su radiopostaje opremljene Ethernet priključkom zbog jednostavnog povezivanja računala s radiopostajom u mrežu. DD načinom rada možemo prenositi velike datoteke, slike ili najjednostavnije – surfati internetom ili nekom lokalnom mrežom. Sve ono što podržava TCP/IP protokol kojim se svakodnevno koristimo radom na računalu, možemo preslikati na ovaj radioamaterski sustav. Zbog širine područja koje zauzima DD vrsta rada koristi se samo na području 23 cm.

Osim ove dvije vrste rada koje su dostupne korisniku, postoji još i komunikacija koja nije vidljiva korisnicima između pojedinih

D-star repetitora, koja se odvija linkovima na području rada 3 cm (10 GHz) pri čemu se koriste brzine od 10 Mb/s. Ovi linkovi se koriste kad nismo u mogućnosti povezati određeni repetitor putem Gatewaya i kada na izdvojenoj lokaciji nemamo pristup internetu.Najveća novina i prednost D-star tehnologije leži upravo u povezivanju korisnika putem repetitora, koji su putem prijelaznika (Gatewaya) umreženi s cijelom D-star zajednicom širom svijeta. To bi u zbilji značilo da s vašim ručnim uređajem snage nekoliko vati i gumenom antenom možete komunicirati s korespondentom koji se nalazi na drugom kraju svijeta s istom takvom opremom i pri tome ostvariti prijenos informacije bez ikakvih gubitaka i smetnji. Zbog prije navedenog adresiranja moguće je pronaći određenog korisnika ili se spojiti na određeni repetitor i pokriti područje koje je u vašem interesu. Za ono za

Slika2. IC-E92D D-star dual band ručni uređaj za 2m i 70 cm

Slika1. Shema kompletnog D-star sustava za DV i DD vrstu rada na 23 cm području

9A DigitalUREĐUJE: Adam Alićajić, 9A4QV


9A Digital

što se do sada koristio EchoLink, neće vam biti potrebno ništa više od ručne postaje i lokalnog D-star repetitora, koji će preko gatewaya biti spojen na internet.

Sada kad znamo koje su nam brzine komunikacija dostupne na određenim područjima, razmotrimo što nam one zapravo u svakodnevnom korištenju donose. Krenimo od najzastupljenijeg 2 m i 70 cm područja. Sve je navedeno identično za oba područja, uz jedinu razliku u frekvenciji koju koristimo. DV vrstom rada moći ćemo pozvati korespondenta, kako u simpleksu, tako i preko repetitora. Reći ćete – ništa novo, to mogu i sa starim analognim načinom rada. Istina, ali ovaj način će vam pružiti veću kvalitetu audio-prijenosa bez smetnji, a pored toga i „dežurni ometači“ bit će onemogućeni u svojim nakanama.

Naime, pri konfiguriranju vašeg uređaja potrebno je unijeti i pozivnu oznaku koja se odašilje pri svakom stiskanju tipke PTT na uređaju. Sjećate se ranije navedene brzine od 1 200 Bit/s koja služi za prijenos informacija tipa MyCall? Stiskanjem PTT i bez govora u mikrofon vaš pozivni znak se odašilje i prikazuje na zaslonu uređaja svih prislušnih korisnika te kao takav ostaje pohranjen u memoriji repetitora ili korisnika koji je čuo vaš signal. Na taj način, “listanjem” memorije u vašem uređaju, imate uvid u dnevnik rada, a uz pozivnu oznaku navedeno je vrijeme aktivnosti

pojedine postaje. Uz MyCall radioamateri često dodaju i ime ili lokaciju odakle se javljaju. Osim govorne informacije, moguće je poslati i kratku tekstualnu poruku korespondentu. Tako zaprimljena poruka ostat će pohranjena u radiouređaju s informacijom o vremenu odašiljanja i korisniku koji ju vam je poslao. Nazovimo to radioamaterskom SMS-porukom kojom možemo komunicirati koristeći dužinu poruke od stotinjak znakova.

Koristite li se APRS-om, D-star i tu pruža veliku podršku korisnicima. Ne samo prijenosom podataka, nego i podrškom za GPS uređaje. Danas je u ponudi, kao dodatna opcija, vanjski mikrofon u koji je inkorporiran kompletan GPS prijamnik s antenom. Samim pritiskom na PTT istovremeno se prenosi i APRS informacija s geografskim koordinatama, visinom, brzinom, itd. Cijeli prijenos se obavlja na istoj frekvenciji na kojoj se odvija i glasovna komunikacija, tako da potrebe za korištenjem frekvencije 144,800 s APRS digipiterima i gatewayima više nema. Danas su ova dva sustava povezana tako ta možete pratiti pozicije obaju sustava bez ikakve razlike, dok će se u budućnosti APRS mreža vjerojatno polako gasiti. Sve ostale opcije selektivnog pozivanja ili squelcha i dalje ostaju ili su još i poboljšane jer se samom digitalizacijom informacija u izborniku uređaja jednostavno podese željeni parametri prijama. Uz sve ove brojne opcije

koji nam novi D-star uređaji pružaju, kao praktičan zahtjev postavlja se i priključak uređaja i računala, kako bi jednostavnije podesili sve ove postavke. Uređaji se spajaju s računalom preko posebnog konektora, koji osim konfiguriranja služi i za prijenos podatkovnih informacija.

Radioamateri su uvidjeli prednosti ovakvog načina rada i iskoristili 1 200 Bit/s koje na pruža D-star na 2 m i 70 cm području na razne načine. Gotovo preko noći su „nikle“ razne aplikacije koje služe za chat, prijenos datoteka, prijenos slike ili čak i prijenos D-SSTV poruka. Najpopularnije aplikacije koje se koriste, a iz čijih imena vidimo i namjenu jesu: D-chat, D-Rats, D-starTV te D-starMonitor. Osim prednosti koje pružaju, često izazivaju i negodovanje korisnika jer se aplikacije baziraju na kodiranju informacija, razbijanju informacija na pakete i slanja preko prenosnika. Time se zauzima komunikacijski kanal koji istovremeno služi i za govorne veze.

Znamo li da je brzinom od 1 200 Bit/s potrebno prenijeti sliku određene kvalitete, jednostavno je izračunati koliko će biti utrošeno vremena za ovu operaciju bez obzira na posebne algoritme “kompresiranja” informacija. Upravo stoga, DV vrsta rada namijenjena je u prvom redu govornoj komunikaciji uz kratke tekstualne poruke.

Želimo li kvalitetan i nesmetan prijenos podataka, prebacit ćemo se na područje 23 cm koji nam za sada jedino nudi mogućnost korištenja DD načina rada. TCP/IP protokol brzinom od 128 KBit/s zadovoljit će većinu korisnika. Zamislimo li sada našu paket radio mrežu pri ovim brzinama, bit će nam jasno da je napredak uočljiv. Za komunikaciju DD načinom rada nije nam potreban repetitor ili neki drugi prijenosnik, moguće su direktne veze i linkovi tako da je konfiguriranje i podizanje male lokalne mreže jednostavno i svodi se na podešavanje vlastite pozivne oznake i IP adrese. Za sve ostalo pobrinut će se Icomov ID-1 radiouređaj, koji za sada jedini podržava ovu vrstu rada. Već smo ranije rekli da ovim načinom rada možemo zadovoljiti sve zahtjeve koje ostvarujemo u lokalnoj mreži ili ako imamo pristup interneta preko Gateweya. Tada nam ovaj sustav može služiti kao udaljeni bežični terminal za prijenos informacija i na kraju za najpopularnije surfanje internetom.

Prednost koji ovakav DD način rada pruža je vidljiv u kriznim situacijama kada je uz pomoćno napajanje potrebno podignuti kvalitetnu mrežu za prijenos informacija, e-mail poruka i drugih sadržaja koji redovito u situacijama katastrofa ne može zadovoljiti ove potrebe (ponajprije zbog nedostatka napajanja, a osobito zbog mehaničkih oštećenja i robusnosti sustava). Ovakav sustav, koji bi premostio lokalnu infrastrukturu iz ugroženog područja s

Slika3. Aktivni prozor D-star TB šprograma za razmjenu podatkovnih informacija


onom iz udaljenog netaknutog sustava, pokazuje svoju pravu vrijednost, a ističe se jednostavnom konfiguracijom i malim zahtjevima za napajanje i brzom montažom u portabl uvjetima rada.

Nakon svih riječi pohvale, moramo se dotaknuti i negativnih aspekata koje nam ovakav digitalni sustav donosi. Da bi to zorno pojasnili, vratit ćemo se na prije navedene satelitske digitalne TV prijamnike. Iz prakse znate da kod njih slike ili ima ili nema. Kod starih analognih sustava mogli smo pratiti sliku i uz povećani šum i slabe signale. Oslabljeni ili signal na granici kvalitetnog prijama bit će karakteriziran zamrzavanjem slike ili svima poznatim „kockicama“ na ekranu. Isti problemi se reflektiraju i ne mogu zaobići ni D-star sustav. Ako signal iz vašeg odašiljača nije jak ili signal koji primate nije dobre kvalitete, doći će do zastajkivanja u glasovnoj komunikaciji i pucanja veze, koje nakon nekog vremena zna biti iritantno. Dakle, mjesta ima samo za jake i kvalitetne signale. Refleksijom neće biti moguće postići kvalitetan prijenos informacije, a komunikacija putem udaljenih repetitora nekad neće biti ostvariva ni uz odličan prijam s vaše strane. Nerijetko će biti potrebno koristiti antene s većim pojačanjem, dok će pretpojačala popraviti samo prijamnu stranu i činjenica da repetitor čujete, ali ne prolazite kroz njega će postati iritantna.

S čime raditi i koja oprema nam je dostupna? Već smo prije napomenuli da je Icom bio prvi koji je prepoznao prednosti te krenuo u proizvodnju radiouređaja koji podržavaju D-star tehnologiju. On je i dalje ostao vodeći na ovome području. I danas se na tržištu mogu naći popularni ručni IC-91AD i IC-92AD uređaji koji rade analognim i digitalnim D-star vrstama rada na područjima 2 m i 70 cm. Svaki ima svojih prednosti i prije kupnje se treba pozorno

upoznati s karakteristikama kako biste odabrali uređaj po vašoj mjeri. Naime, već je poznato da uz gotovo prihvatljivu cijenu osnovnog modela, popratna i dodatna oprema ima ponekad i neopravdano visoku cijenu. To je redovita pojava kod Icoma, stoga pozorno proučite upute prije kupnje. Kako je autor imao prilike isprobati navedene modele, navest ćemo samo neke osnovne zamjerke. Kod novijeg modela IC-92AD pozitivno je to što je kompletan uređaj vodootporan i možete ga uroniti u vodu do 1 m dubine bez ikakvih posljedica. Sukladno tome i konektor za spajanje vanjskog mikrofona je u posebnoj vodonepropusnoj izvedbi, koji nije lako pronaći i tu nema mjesta samogradnji. Potrebno je kupiti originalni mikrofon. Isti taj priključak za spajanje vanjskog mikrofona koristi se i za data komunikaciju između uređaja i računala, tako da kad imate spojeno računalo, ne možete koristiti vanjski mikrofon i obratno. Isti taj priključak koristi se i za spajanje posebnoga vanjskog mikrofona koji u sebi ima i GPS prijamnik, koji naravno nećete moći koristiti u ostale svrhe. Koliko će vas na kraju to zadovoljstvo koštati? Osnovni uređaj 380 eura, vanjski mikrofon 100 eura, kabel s programskom podrškom za računalo 50 eura, a odlučite li se za mikrofon s GPS-om morat ćete izdvojiti još 180 eura. Napomenimo još i da baterija drži svoju visoku cijenu od 180 eura, ponajprije zbog činjenice da je ona vrijednosti 3 V nakon čega se integriranim (u plastiku zalivenim) switcherom u kućištu baterije taj napon diže na potrebnih 7,4 V. Mjesta za izvedbe u kućnoj radinosti tu nema!

Kod nešto starijeg modela IC-91AD, koji nije rađen u vodonepropusnoj izvedbi, situacija je povoljnija što se tiče spajanja perifernih dodataka. Uređaj ima poseban priključak koji odgovara standardnim Icom ručnim mikrofonima sa zvučnikom. Koristite ili IC-91A model bit će vam potreban i

dodatni UT-121 modul s AMBE čipom i kodecom koji podržava DV vrstu rada. Spajanje s računalom izvedeno je posebnim kabelom i priključkom na uređaju. Ovaj je uređaj moguće spojiti s bilo kojim GPS prijamnikom koji podržava komunikaciju NMEA 0183S protokolom, a sama pozicija se odašilje pritiskom na PTT ili programirano u intervalu od 5 sekundi pa do 30 minuta. Snaga uređaja je u oba slučaja 5 W, što se i vidi nakon duže uporabe uređaja po njegovoj temperaturi (unatoč činjenici da je poleđina izrađena od lijevanog aluminija).

Iz ostale palete Icomovih uređaja spomenuo bih dual band IC-2820H snage 50 vati, koji se može kupiti sa i bez D-star modula koji u sebi ima inkorporiran GPS uređaj i samo 2-metarski IC-2200H uređaj snage 65 W (kod kojeg također postoji opcija ugradnje D-star modula).

Od ostalih proizvođača pojavljuje se samo Kenwood sa svoja dva dualband 2 m/70 cm modela TMW-706 inačice snage 20 vati i S inačice izlazne snage 50 vati.

U posljednje vrijeme na tržište su izašli i USB DV-donglovi koji nam omogućavaju rad DV vrstama rada preko računala i to preko gateway premosnika. Ovaj način je financijski najprihvatljiviji uz sva ograničenja koja nam takav rad preko interneta pruža. Za takav DV-dongle morat ćete izdvojiti i do 200 eura.

Za dobro funkcioniranje D-star sustava potrebna je i određena infrastruktura koja se sastoji od repetitora i gateway premosnika. Osnovni kvalitetan D-star repetitor bi se trebao sastojati iz slijedećih komponenata: 2 m/70 cm/23 cm DV repetitor, 23 cm DD repetitor, internet gateway i/ili 3 cm link i repeater kontroler bez kojega je nemoguć rad repetitora. Naravno da se pojedini repetitori mogu i pojednostaviti, ovisno o potrebama te ih prilagoditi samo određenim vrstama rada i frekventnim područjima.

U Europi D-star polako počinje dolaziti do izražaja, a slobodno možemo reći da u tome prednjače naši susjedi Italijani s već kvalitetno razvijenom infrastrukturom. U Hrvatskoj se o tome počelo razmišljati prije godinu dana nakon čega su zacrtane i osnovne smjernice. Zatim se pristupilo i realizaciji i u planu za ovu godinu je postaviti D-star repetitore na Sljeme, Ivančicu, a repetitor na Učki će možda biti u funkciji u vremenu kad budete čitali ovaj članak.

Iako su cijene D-star opreme trenutačno nepopularne, kroz nove proizvođače i vrijeme koje nam dolazi, oprema bi trebala postajati sve dostupnija. Zbog toga će vjerojatno analogni sustavi biti zamjenjivani novim digitalnim na sveopću korist i poboljšanje radioamaterskih komunikacija.

Do slušanja i pisanja na D-staru!

9A Digital


I ove se godine održava sedamnaesto po redu natjecanje JARTS WW RTTY,

koje organizira Japanska amaterska radioteleprinterska udruga, sponzorirana od strane japanskog CQ magazina. Pregledavši rezultate prošlih natjecanja, vidljivo je da je broj postaja iz Europe veoma malen, bez obzira na to što su neke visoko rangirane u ukupnim rezultatima. Zanimljivim, i postajama iz Europe povoljnim računanjem množitelja, mogu se ostvariti dobri ukupni rezultati. Stoga vam donosimo pravila ovog zanimljivoga RTTY natjecanja.

Datum natjecanja18. 10. 2008. (subota) do 19. 10. 2008. (nedjelja).

Vrijeme natjecanja00:00 UTC (subota) – 24:00 (nedjelja).

Dopušteno je raditi svih 48 sati tijekom natjecanja.

PravilanatjecanjaJARTSWWRTTY2008Područja rada80 m, 40 m, 20 m, 15 m i 10 m.

Dopuštene frekvencije za japanske postaje unutar ovih područja su:3,520…3,525 MHz, 7,025…7,045 MHz, 14,070…14,112 MHz, 21,070…21,125 MHz,28,070…28,150 MHz.

Vrsta radaRTTY, samo baudot.

KategorijeA – jedan operator, svi opsezi, velika snaga

(nema ograničenja snage),B – jedan operator, svi opsezi, mala snaga

(maksimalna snaga 100 W),C – više operatora, svi opsezi

(dopušteno je koristiti više predajnika, nema ograničenja snage),

D – SWL prijamne postaje.

Ne postoji zabrana korištenja DX clustera ni kod jedne kategorije sudionika.

Izmjena podatakaIzmjenjuje se raport u RST formatu i broj godina operatora. 00 (zero zero) je dopušten za YL i XYL, dok sve postaje u kategoriji više operatora moraju davati broj 99.

Bodovanje- Dva (2) boda za svaku održanu vezu s

postajom s istog kontinenta.- Tri (3) boda za svaku održanu vezu

izvan kontinenta.

MnožiteljiA – svaki DXCC entitet izuzev JA, W, VE, VK.B – svako pozivno područje unutar entiteta

JA, W, VE, VK.

Svaki množitelj se računa jednom po opsegu. Svoj DXCC entitet ili pozivno područje (JA, W, VE, VK) također se ubraja u množitelje. Pod pozivnim područjem smatra se pozivna oznaka koja je određena posljednjom brojkom u predmetku. (Naprimjer: JA1, 7K1 se računaju kao JA1, dok se JR4 i 7L4 računaju kao JA4.)Svaka postaja u portable QTH također se računa kao množitelj. (Naprimjer: JA2xxx/3, 7K2yyy/3 se računa kao JA3, a KH2/JH3uuu, JR5vvv/KH2 kao KH2.)

Ukupan rezultatDobije se umnoškom broja QSO bodova i zbroja množitelja (DXCC i pozivnih područja).

Za SWL postaje vrijede sva navedena pravila bez iznimke.

Nagrade- Prvoplasirani u svim kategorijama bit će

nagrađeni plaketom.- Za svaki kontinent, u svim kategorijama,

tri prvoplasirane postaje će dobiti diplome.- Posebna nagrada bit će uručena za

17. plasiranu postaju u sve četiri kategorije računajući od najslabije plasirane postaje.

Nagrade će biti izdavane samo za kategorije sa 20 i više sudionika.

Zaprimanje logova natjecanjaLogovi će biti zaprimani samo putem internet stranica za zaprimanje logova. Logovi poslani putem e-maila i papirnati logovi neće se priznavati. Svi logovi moraju biti samo u Cabrillo formatu i moraju biti zaprimljeni do 30. studenog 2008. godine.Zaprimljeni logovi bit će objavljeni najkasnije 3 dana nakon zaprimanja na istim web stranicama.

Raspored natjecanja (digi modovi) za listopad, studeni i prosinac 2008. godine

LISTOPAD 2008.2. 10. 1700 – 2100 10 meter NAC CW/SSB/FM/Digi4. 10. 0000 – 2400 The PSK31 Rumble PSK4. 10. 1400 – 1600 DARC HF-HELL Contest (80 m) HELL5. 10. 0900 – 1100 DARC HF-HELL Contest (40 m) HELL11. 10. 0000 – 0759 The Makrothen Contest (1) RTTY11 – 12. 10. 1600 – 0500 PA QSO Party (1) CW/SSB/PSK/RTTY11. 10. 1600 – 2359 The Makrothen Contest (2) RTTY12. 10. 0000 – 0400 North American Sprint Contest RTTY12. 10. 0800 – 1559 The Makrothen Contest (3) RTTY12. 10. 1300 – 2200 PA QSO Party (2) CW/SSB/PSK/RTTY15. 10. 1800 – 2000 MOON Contest CW/Digi/SSB18 – 19. 10. 0000 – 2400 JARTS WW RTTY Contest RTTY18. 10. 1500 – 1700 Feld-Hell Club Sprint Feld-Hell19 – 20. 10. 1700 – 0100 Illinois QSO Party CW/Digi/SSB25 – 26. 10. 0001 – 2359 10-10 Intern. Fall QSO Party CW/Digi

STUDENI 2008.1 – 2. 11. 1600 – 0400 Feld-Hell Club Fall Fling Feld-Hell2. 11. 1100 – 1700 DARC 10 m Digital Contest “Corona” Digi6. 11. 1800 – 2200 10 meter NAC CW/SSB/FM/Digi8 – 9. 11. 0000 – 2359 Worked All Europe DX-Contest RTTY15. 11. 1500 – 1700 Feld-Hell Club Sprint Feld-Hell16. 11. 0000 – 2400 EPC PSK63 QSO Party BPSK6319. 11. 1900 – 2100 MOON Contest CW/Digi/SSB21. 11. 1600 – 2200 YO International PSK31 Contest PSK31

PROSINAC 2008.4. 12. 1800 – 2200 10 meter NAC CW/SSB/FM/Digi6. 12. 0000 – 2400 TARA RTTY Mêlée RTTY13. 12. 1700 – 2100 UBA Low Band Wintercontest (1) CW/SSB/Digi14. 12. 0600 – 1000 UBA Low Band Wintercontest (2) CW/SSB/Digi17. 12. 1900 – 2100 MOON Contest CW/Digi/SSB20 – 21. 12. 0000 – 2400 MDXA PSK DeathMatch PSK-31/PSK-6320. 12. 0000 – 2400 OK DX RTTY Contest RTTY20. 12. 0000 – 2400 Russian Digital + SSTV Contest Digi20. 12. 1500 – 1700 Feld-Hell Club Sprint Feld-Hell

9A Digital


Nakon prošlogodišnje, HRS je ponovno organizirao Ljetnu školu za mlade

tehničare iz područja amaterske radiogoniometrije. Tako je ove godine na Bjelolasici, od 5. do 13. srpnja, pod pokroviteljstvom Hrvatske zajednice tehničke kulture, a u izvršnoj organizaciji Hrvatskoga radioamaterskog saveza, održana Ljetna škola radioorijentacije za mlade tehničare. Školu je pohađalo 18 učenika uzrasta od 12 do 15 godina.

Polaznici su bili gotovo iz svih dijelova Hrvatske – od Vinkovaca, Kutine, Murskog Središća, Ludbrega, Karlovca, Kaštela pa sve do Dubrovnika.

Program rada škole sastojao se iz dva dijela – od obaveznog i izbornog programa.

U sklopu obveznog programa polaznici su odslušali predavanja iz osnova radiotehnike i amaterskih radiokomuni-kacija, iz osnova rada i osobina goniometra za 80 m, pravila i taktiku ARG natjecanja, osnove topografije i orijentacije u prirodi pomoću zemljovida i kompasa te praktične vježbe na terenu.

U izbornim programima radile su radionice digitalne fotografije i izrade web stranice. Ostatak slobodnog vremena mogao se korisno iskoristiti na sportskim terenima HOC-a Bjelolasica. Djeca su mogla igrati tenis, koristiti atletske terene, mini-golf, terene za odbojku na pijesku, nogomet, itd.

Predavači Ljetne škole radioorijentacije za mlade tehničare su bili naši vrhunski ARG natjecatelji. Uvodno predavanje

Bjelolasica 5. – 13. srpnja 2008. godineLjetna škola radioorijentacije za mlade tehničare

TEKST: Zdenko Bogadi, 9A3UJ

o radioamaterizmu, radioamaterskoj organizaciji, o osnovama radiotehnike i amaterskih komunikacija, održao gospin Zdenko Bogadi, o pravilima i taktici ARG natjecanja govorio je gospodin Dražen Janžek, osnove topografije i orijentacije u prirodi pomoću zemljovida i kompasa djeci je objasnila gospođa Smiljana Janžek, a digitalnu fotografiju i web stranicu s djecom je izradila naša mlada uzdanica, gospodična Ana Filip. Vježbe na terenu odradila je cijela HRS-ova ekipa zajedničkim snagama.

Diploma

Sudionici na okupu

U nedjelju, 6. srpnja, školu je posjetio Krešimir Kovarik (9A5K), predsjednik HRS-a. On je i službeno otvorio ovogodišnju školu, poželjevši svima lijepo vrijeme i puno uspjeha u pohađanju škole te što bolje rezultate na natjecanju. Natjecanje se održalo u sklopu škole pri samom kraju praktičnog dijela nastave.

Vrijeme nas je poslužilo, a rezultati natjecanja će se vidjeti na web portalu HRS-a.

Do iduće godine, lijep pozdrav s Bjelolasice.

Smiješak pred start Orijentacija u prirodi

ARG


ARG natjecanje je organizirala i provela sekcija 9A1CMS iz Murskog Središća,

koja je članica Radiokluba Međimurje iz Čakovca.

Kao i prijašnjih godina, provjerena trojka, Pepi, Bubi i Vlado, odredila je i provjerila “bojno polje” na kojem će natjecatelji pokazati svoje znanje i kondiciju. Sve su pripreme protekle bez problema i jedina nepoznanica je bilo vrijeme, koje bi organizatorima i natjecateljima moglo pomrsiti račune.

Jedan od rizika organizacije je i naći posadu skrivenih predajnika, ali i to smo uspješno riješili. Da bi predajnici besprijekorno radili tokom cijelog natjecanja brinuli su: TX1 - Dario Tarandek, TX2 - Nevenka Vinko, TX3 - Željko Hrženjak, TX4 - Sara Barat i TX5 - Zlatko Bahun.

Ipak, pala je odluka: dogodine će posao posade odrađivati automatika, kojoj neće smetati ni kiša, ni vrućina niti dosadni komarci. Ujedno ćemo smanjiti i broj ljudi potreban za organizaciju natjecanja.

U 04:20 budi me šum kiše i kvari raspoloženje. Izgleda da se nećemo “provući” bez kiše. Pokušavam zaspati, ali kiša je neumoljiva. Ako baš mora biti, neka joj bude...

U 07:30 stižu Pepi, Vlado i Bubi da pokrenu odašiljače i raspodjele opremu posadama. A u mojoj glavi se roje misli: “Hoće li ih starter uključiti u prvom pokušaju ili ću opet slušati njihove prigovore?”. Odašiljači su ipak sinkronizirani od prve. Ovaj sam se put izvukao...

U 08:10 ekipa se razišla, a ja sam se uputio u bazu, u restoran Cimper, gdje će se održati početne pripreme za odlazak na teren, kao i okrjepa i podjela odličja nakon natjecanja.

Kad sam završavao pričvršćivanje smjerokaza s oznakom “ARDF”, već je stizao Stipe s ekipom KMT Dubrava. Uskoro su stigle i ostale ekipe. Nakon prijave i preuzimanja startnih brojeva, provjereni su radiogoniometri. Poslije zajedničkog slikanja natjecatelja, konvoj osobnih automobila s natjecateljima, krenuo je na start u Gornjem Zebancu, u neposrednoj blizini lokacije 9A5RJ, Josipa Rihtarca.

Odloženi su goniometri i svi su se natjecatelji počeli psihički i fizički

17. Otvoreno ARG prvenstvo MeđimurjaTEKST: Branimir Vinko, 9A2UP

pripremati za početak natjecanja. I kiša je prestala rominjati, što je dodatno podiglo raspoloženje organizatoru, ali i natjecateljima.

U 10:50 je prozvana prva startna grupa na pripremu, a u 11:00 prva grupa natjecatelja kreće tražiti skrivene odašiljače. Broj natjecatelja na startu se brzo smanjivao, dok ga i posljednji natjecatelj nije napustio. Svi su imali istu želju: da što prije protrče zadanu rutu, ne naprave previše grešaka i da se dobro plasiraju u svojoj kategoriji.

A na cilju – cika i bodrenje natjecatelja u dolasku. Ulažu se krajnji napori kako bi se što brže protrčalo ciljni koridor i postiglo što bolje vrijeme. I ove su nam godine postavljači koridora “olakšali” završetak trke postavljanjem koridora – uzbrdo, hi.

Ciljna ekipa u sastavu: Mario, 9A4DE, Ivan, 9A5TR, Nani, Boris i Oto, 9A4OP, dočekuje natjecatelje, skida startne brojeve i provjerava kontrolne talone. Zoran Repalust, “meštar od AOP-a”, uz asistenciju svog sina, unosi podatke u računalo, kako bi svaki natjecatelj što prije mogao vidjeti postignuti plasman.

Slijedi odmor, nadoknađivanje izgubljene tekućine toplim čajem i rashlađenim pivom za starije.

Kako se koja ekipa kompletira, vraća se u bazu na ručak i čeka proglašenje. Za odličan gulaš pobrinuo se kuhar restorana Cimper.

Nakon povratka posljednjeg natjecatelja s terena, svi su se vratili u bazu, gdje suse prepričavale dogodovštine i propusti na stazi.

Sa znatiželjom smo dočekali trenutak objavljivanja neslužbenih rezultata natjecanja. Nakon isteka vremena za pritužbe, počela je podjela odličja i pehara za postignute rezultate. Podjelu je vodio “meštar od protokola”, Pepi, 9A4RJ, a odličja uručivao gospodin Josip Dobranić, gradonačelnik grada Mursko Središće.

Što reći na kraju? Osobno me veseli što ima toliko natjecatelja u najmlađoj kategoriji Ž/M 15.

Ekipa domaćina

Čekanje na start

ARG


Osmijeh i sreća kod primanja odličja nama starijima bit će poticaj za nastavak podučavanja mladih radiogoniometrista. Prilika za to je ljetna škola radiogoniometrije na Bjelolasici, kao i pojačan interes za našu sportsko-tehničku disciplinu nakon Državne smotre mladih tehničara u Puli. Dugogodišnji rad entuzijasta u toj grani polako sve više dolazi do izražaja.

Ladić Mihael-TIOŠ

godine. Očekivali smo i ekipu iz Velike Gorice. Valjda će se i oni pojačati i sudjelovati na svim natjecanjima slijedeće godine.

Natjecanje je imalo međunarodni karakter jer su došli i natjecatelji iz susjedne Slovenije, iz Ormoža i Zreča, s kojima nas veže dugogodišnje prijateljstvo i odlična suradnja.

Za organizatora natjecanja to je prilika za masovnije međusobno druženje i dogovor za buduće akcije. Hvala svima koji su svojim prisustvom i radom pomogli da se akcija uspješno privede kraju.

Natjecatelj i organizator iz sjene: Branimir Vinko, 9A2UP.

Rezultati144MHz Mj. Kategorija/klub Prezime i ime vrijeme TX Napomena

M15 1. RK Međimurje, 9A1CMS Janžek Gregor – TIOŠ 01:47:31 3 2. RK Arena – Pula, 9A1ACD Krišto Zoran 01:56:15 3 3. RK Nikola Tesla – Bjelovar, 9A1GIJ Žabjačan Toni 01:49:59 2 4. RK Međimurje, 9A1CMS Čanadi Karlo 01:55:02 2 RK Arena – Pula, 9A1ACD Krnač Tomislav 02:21:39 4 izvan vremena RK Međimurje, 9A1CMS Janžek Lovro – TIOŠ 02:25:55 4 izvan vremena RK Nikola Tesla – Bjelovar, 9A1GIJ Dokladal Stjepan 02:29:40 0 izvan vremena

M19 1. RK Nikola Tesla – Bjelovar, 9A1GIJ Despetović Tihomir 01:34:09 4 2. RK Međimurje, 9A1CMS Bahun Luka 01:42:20 4 3. RK Međimurje, 9A1CMS Vrbanić Patrik 01:43:54 4 4. RK Arena – Pula, 9A1ACD Weidlich Stefan 01:46:33 4 5. RK Međimurje, 9A1CMS Ladić Mihael – TIOŠ 01:23:35 3 6. RK Međimurje, 9A1CMS Korent Nino – TIOŠ 01:32:57 3 7. RK Međimurje, 9A1CMS Horvatić Rafael – TIOŠ 01:27:05 2 8. RK Međimurje, 9A1CMS Penšek Zoran – TIOŠ 01:39:35 2

M21 1. Hrvatski DX klub, 9A1A Orehoci Robert 01:29:08 5 2. RK Dubrava, 9A1KMT Predanić Stipe 01:49:44 5 3. RK Ormož Štrman Mitja 01:50:20 5 4. RK Nikola Tesla – Bjelovar, 9A1GIJ Lukavečki Mario 01:52:33 5 5. RK Nikola Tesla – Bjelovar, 9A1GIJ Dokladal Damir 02:05:47 5 6. RK Arena – Pula, 9A1ACD Ilić Miloš 02:17:29 5 7. RK Arena – Pula, 9A1ACD Pavlin Josip 01:11:24 2 RK Dubrava, 9A1KMT Hećimović Vanja 02:23:15 5 izvan vremena

M40 1. RK Ludbreg, 9A1EZA Klarić Darko 01:41:37 4 2. RK Arena – Pula, 9A1ACD Šćur Vlado 01:46:10 4 3. RK Ludbreg, 9A1EZA Dolovski Nevenko 02:06:21 4 4. RK Međimurje, 9A1CMS Janžek Dražen – TIOŠ 02:14:46 4

M50 1. RK Međimurje, 9A1CMS Vinko Vladimir 01:07:23 4 2. Hrvatski DX klub, 9A1A Sopina Slavko 01:13:58 4 3. RK Međimurje, 9A1CMS Vinko Branimir 01:17:54 4 4. RK Nikola Tesla – Bjelovar, 9A1GIJ Belaj Željko, 9A2QU 01:22:07 4

M60 1. RK Nikola Tesla – Bjelovar, 9A1GIJ Vidović Branko, 9A2AT 01:42:39 3 2. RK Slovenske Konjice, S59DXU Ivačič Zdravko, S57BZI 01:59:39 3 3. RK Slovenske Konjice, S59DXU Onič Jože, S51T 02:05:10 3 4. RK Dubrava, 9A1KMT Božinović Milan, 9A3AT 01:51:43 2 5. RK Ludbreg, 9A1EZA Marcijan Ivan 02:10:46 2

Ž15 1. RK Međimurje, 9A1CMS Bahun Anja 01:22:29 3 2. RK Arena – Pula, 9A1ACD Šćur Valentina 01:25:34 3 3. RK Međimurje, 9A1CMS Kraljić Samanta 01:50:16 3 4. RK Arena – Pula, 9A1ACD Šćur Lucija 02:26:22 1 izvan vremena

Ž19 1. RK Arena – Pula, 9A1ACD Živko Tijana 01:48:33 4 2. RK Međimurje, 9A1CMS Žerjav Anita 01:59:32 4

Ž21 1. RK Nikola Tesla – Bjelovar, 9A1GIJ Krupka Željka 01:57:33 4

Ž35 1. RK Međimurje, 9A1CMS Janžek Smiljana 01:42:16 3

Slijedeće godine očekujemo Pazinjane da se okušaju i na 144 MHz. Na 3,5 MHz su prošli prijamni ispit. I Slavonci najavljuju oživljavanje ove discipline u svojoj sredini.

Natjecatelji iz Kaštel Gomilice su prošli “vatreno krštenje” u Pazinu. Nadam se, da će ih pokazani elan držati do slijedeće

Na natjecanju je sudjelovalo 43 natjecatelja i to po kategorijama izgleda ovako: M15 – 7, Ž15 – 4, M19 – 8, Ž 19 –2, M21 – 8, Ž35 – 1. M40 –4, M50 –4, M60 –5,

U organizaciji natjecanja sudjelovalo je 20 ljudi.

Natjecanje je trajalo od 08:30 do 16:30 sati. Samo natjecanje na terenu je trajalo od 11:00 do 14:00 sati.

ARDFMEđIMURJE2008.

Poredakklubova

Mjesto Klub Bodovi 1. RK Međimurje, 9A1CMS 92 2. RK Nikola Tesla – Bjelovar, 9A1GIJ 51 3. RK Arena – Pula, 9A1ACD 43 4. Hrvatski DX klub, 9A1A 22 5. RK Ludbreg, 9A1EZA 19 6. RK Slovenske Konjice, S59DXU 14 7. RK Dubrava, 9A1KMT 12 8. RK Ormož 5

ARG


Tročlana ekipa u sastavu: Dick, K5AND, Pete, VE3IKV, i Chris, W3CMP, radili

su od 25. lipnja do 12. srpnja s ovog otoka u sjevernom Atlantiku. Prvotni im je plan bio ostati do 7. srpnja, ali je gusta magla sprečavala njihov odlazak s otoka tako da su razveselili entuzijaste magičnog banda s dodatnih pet dana na otoku. Tijekom ekspedicije bilo je nekoliko dobrih otvaranja preko E-sloja prema Europi, tako da se u logu našlo dosta postaja iz EU, a među njima i 19 postaja iz Hrvatske. Konačni broj veza približio se brojci od 4 000 uz 60 DXCC entiteta iz Afrike, Azije, Europe, Sjeverne i Južne Amerike. Ovo je ekspedicija koja se može pohvaliti s najviše Es veza od svih dosadašnjih ekspedicija aktivnih na 6 m. Od opreme treba spomenuti FT650 kao bazni uređaj, 800-vatni linear od K5AND i 8-elementnu M2 antenu na 12-metarskom nosaču, kao i 5-elementnu M2 antenu, koju su postavili kao privremeno rješenje kad ih je magla prisilila na neplani-rani duži boravak na otoku. Sva sreća da se magla digla, jer je preko otoka nekoliko dana kasnije prošao uragan Berta, hi. (9A2EU)

CY0X – 6 m DX-ekspedicija na otok Sable

Grafikon veza s 9A postajama po vremenima 8-elemenata M2 antena za 6 metara800 W linearac od K5AND

Meteorološka postaja na otoku Sable

Ovu diplomu izdaje IARU za dvostrane radioamaterske veze sa svih 6

kontinenata. Sve veze moraju biti odrađene iz iste zemlje. Sve veze trebaju biti potvrđene QSL karticama na kojima treba biti označena vrsta rada i opseg. QSL karte i zahtjev se podnose na ovjeru menadžeru za diplome HRS-a, a podnositelj zahtjeva mora biti član HRS-a. Veze na WARC opsezima ne vrijede za 5 band diplomu i dodatak za 6 bandova. Sve veze za QRP diplomu trebaju biti ostvarene poslije 1. siječnja 1985. i izlaznom snagom manjom od 5 W. Ova diploma je besplatna!

Obrazac za podnošenje zahtjeva možete “skinuti” u pdf formatu na web stranici: http://www.iaru.org/wac/wac.pdf.

Worked All Continents (WAC) – pravila

Za određivanje kontinentalnih granica postaja koje su smještene blizu rubova kontinenata korisne su slijedeće informacije.

Sjeverna Amerika uključuje Grenland (OX) i Panamu (HP). Južna Amerika uključuje:

Trinidad i Tobago (9Y), Arubu (P4), Curacao i Bonaire (PJ2-4) te Uskršnje otoke (CE0).

Oceanija uključuje Minami Torishima (JD1), Filipine (DU), istočnu Maleziju (9M6-8) i Indoneziju (YB).

Azija uključuje otok Ogasavaru (JD1), Maldive (8Q), otok Socotra (7O), Abu Ail, Cipar (5B), istočnu Tursku (TA2-9) i Gruziju (4L).Europa uključuje Istanbul (TA1), sve talijanske otoke (I) i Azore (CU).

Afrika uključuje Ceutu i Melillu (EA9), Madeiru (CT3), otok Gan (8Q), francuski australski teritoriji (FT) i otok Heard (VK0). (9A2EU)

QSL, DX, Diplome UREĐUJE: Zlatko Matičić, 9A2EU


YU8/S56M–Serbia– Članovi Slovenia Conest Cluba bit će aktivni s Kosova (DXCC entitet je još uvijek Srbija) u prvoj polovici kolovoza na svim KV opsezima i vrstama rada te će raditi u WAE CW kontestu. QSL slati na S57U.

JW4lN–SwalbardIs.– LA4LN će biti aktivan na svim KV opsezima (ali i na 6 m) CW i SSB načinom rada u periodu od 12. do 18. kolovoza. QSL traži na LA4LN samo direktno.

FGiFM–GuadeloupeIs.iMartiniqueIs.– F5IRO i F8CRS bit će od 4. do 17. kolovoza aktivni s IOTA NA-114 sa znakom TO8S te kao FG/F5IRO i FG/F8CRS. U tom razdoblju planiraju 3 do 4 dana raditi i s IOTA NA-102. Nakon toga će od 18. do 21. kolovoza raditi s IOTA NA-107 kao FM/F5IRO i FM/F8CRS. Svojom aktivnošću obuhvatit će opsege od 80 m do 10 m uglavnom CW načinom rada, a nešto manje SSB-om i RTTY-om.

PJ2–NetherlandsAntilles–Tijekom International Lighthouse Weekend kontesta, 17. i 18. kolovoza, tri operatora će raditi s Curacao Is. IOTA SA-006 kao PJ2LS/lh. QSL slati na PD1DRE.U rujnu se iz ovog entiteta očekuje aktivnost stanice PJ2/LY4F. QSL za nju slati na LY1FF.

6v7l–Senegal– Laurent, F8ATM, bit će aktivan od 8. do 22. kolovoza na svim KV opsezima SSB i RTTY vrstom rada. QSL slati na njegov osobni znak.

TK/F5TGR–CorsicaIs.–Od 9. do 23. kolovoza Nikolas će biti aktivan na 40…10 m CW i SSB vrstom rada s IOTA EU-014, ali su moguće i aktivnosti s drugih otoka (i IOTA) oko Korzike.

DX novostiTEKST: Dean Milde, 9A5CY

FK/F5NHJ–NewCaledonia– Ova oznaka bit će aktivna od 12. kolovoza do 8. rujna uglavnom na 30 m opsegu CW i RTTY vrstom rada.

KH0/N2QP–MarianaIs.– Ova aktivnost planirana je za period od 4. do 8. rujna na svim KV opsezima i svim vrstama rada.

zD8–AscensionIs.– Steve, G3ZVW, ponovo će biti aktivan kao ZD8N od 27. kolovoza do 11. rujna na KV opsezima CW, SSB i RTTY načinom rada sa 100 W i dipol antenama u njegovim večernjim satima i vikendima. QSL i via biro na G3ZVW.

P41USA–Aruba– Ovaj specijalni predmetak povodom obljetnice napada na SAD 11. rujna će biti ponovo u eteru od 3. do 12. rujna na svim KV opsezima. QSL slati na W3TEF.

v3–Belize– Clay, K7HC, će boraviti ovdje od 1. do 15. rujna i bit će aktivan kao V31HC na opsezima od 80 m do 10 m CW i SSB načinom rada. QSL via K7HC.

BT1O_–China– Povodom olimpijskih igara u Pekingu, sve do 17. rujna moguće je raditi sa stanicama čiji znak BT1O_ završava s jednim od slova -B, -H, -J, -N i –Y, a koje označavaju prvo slovo za boju (na kineskom jeziku) od 5 krugova kao simbola na olimpijskoj zastavi. QSL treba slati na BA4EG, moguće i preko biroa.

zF–CaymanIs.–Don, W4YCH, kao ZF2DF, i Jim, W4JO, kao ZF2JO, radit će s lokacije ZF1A u CQ WW RTTY DX kontestu, koji se održava 27. i 28. rujna. Prije i poslije kontesta također će biti aktivni na KV opsezima. QSL slati samo na W4YCH.

5W/Dl2AH–Samoa– Ovaj poznati “svjetski putnik” najavljuje svoju aktivnost u rujnu na 40 m do 10 m opsezima uglavnom SSB-om, možda malo i na RTTY vrstom rada. Radit će s windom antenom i samo 100 W.

4l–Georgia–Terje, LA3OHA, je aktivan u eteru kao 4L7OA od 10. srpnja do kraja rujna ove godine. QSL samo direktno na P.O. Box 58, 0102 Tbilisi, Rep. of Georgia.

A2/Dl7DF–Botswana–Sigi, DL7DF, će s još 4 operatora iz DL i jednim iz SP, biti aktivan od 23. rujna do 6. listopada na svim KV opsezima CW i SSB te digitalnim vrstama rada s više stanica istovremeno. Više na: www.dl7df.com/a25/index.html. QSL via DL7DF.

E51NOU–SouthCookIslands–Bill, N7OU, će opet biti aktivan s Rorotonge, ovaj puta od 15. rujna do 11. listopada CW načinom rada na opsezima 40…10 m. Tijekom rada posvetit će više pažnje europskim postajama. QSL slati na N7OU.

FR/G–GloriosoIs. – Prethodno najavljivana ekspedicija za lipanj opet je otkazana te bi se sada trebala pojaviti u eteru od 20. rujna do 15. listopada. Ipak, točniji razvoj događanja oko ove ekspedicije može se pronaći na web stranici: http://glorieuses2008.free.fr.

vK9C–Cocos(Keeling)Isls. – Giovanni, I5JHW, bit će aktivan od 22. do 29. kolovoza kao VK9CJW na 40 m i na 20…10 m SSB i RTTY vrstama rada s pojačalom i multiband vertikalnom antenom. QSL možete slati I5JHW i na biro.

vK9DWX–WillisIs.– Ova DX ekspedicija, koja se uglavnom sastoji od operatora prošlogodišnjeg VK9DNX (Norfolk) tima, radit će od 9. do 27. listopada iz dva kampa s po dva uređaja istovremeno. QSL via DJ2MX.

FT5W/FT5X/FT5z– Crozet/Kerguelen/AmsterdamIs. – F5PHP nas upoznaje s mogućnošću odlaska na navedene otoke s boravkom od 3 do 8 dana na svakom od njih tokom jednomjesečnog putovanja brodom Marion Dufresne. Brod je oceanografski, dug 110 m, a na njemu ima mjesta za 10 do 20 turista. Cijena puta iznosi 6 500 eura po osobi, a brod će krenuti s Reunion Is. četiri puta godišnje. Prvi ovakav polazak najavljen je za 3. studeni. Tko zna, možda će netko od poznatih svjetskih “aktivatora” naći svoj interes u ovoj ponudi i nama omogućiti rad s ovim rijetkim DXCC entitetima ?

EP3BN–Iran–Yuki, JH1NBN, povremeno je aktivan na 20 m opsegu SSB načinom rada. Nepoznato je koliko dugo će ostati tamo.

Još neko vrijeme mogu se odraditi veze sa zanimljivim stanicama poput EY8/F4EOH, T6AB, T61AA, JX9JKA, C91R, R35NP, V73NS, …

QSL, DX, Diplome


Početkom veljače 1995. godine, na inicijativu nekoliko ljubitelja telegrafije

i QRQ-a (9A2AJ, 9A2EU, 9A2OB, 9A2WJ, 9A3PA – 9A4M, 9A3SM, 9A3UF, 9A8A) osnovana je Hrvatska telegrafska grupa, skraćeno 9A CW G.

Osnovni je cilj osnivanja ove grupe promidžba CW rada, natjecanja, podizanja tehnike rada i operatorskih vještina na višu razinu uz jedan jedini moto: Mi volimo telegrafiju!

Grupa okuplja zaljubljenike rada telegrafijom

Grupa 9A CWTEKST: Mato Samardžić, 9A3SM

W-9A-CW-G-MČlanovi 9A CW G-a izdaju i diplomu rađenih članova pod nazivom W-9ACWG-M.

Za nju je potrebno održati dva puta vezu CW načinom rada s članovima 9ACWG-a nakon 1. 5. 1995. bez obzira na opseg i to:

- 9A amateri – sa 10 članova,- EU amateri – sa 6 članova,- DX amateri (izvan EU ) – s 3 člana.

Uz zamolbu, za diplomu je potrebno dostaviti GCR listu ovjerenu od jednog operatora te za poštarinu priložiti sljedeći iznos: 9A amateri: 25 kuna, ostali: 10 američkih dolara, 10 eura ili 5 IRC kupona.

Zahtjeve za obje diplome šaljite na adresu:Mato Samardžić, 9A3SMJure Kaštelana 20HR-10 000 ZagrebHrvatska

1. 9A2WJ 2. 9A2AJ 3. 9A3SM 4. 9A2EU 5. 9A8A 6. 9A5I (SK) 7. 9A3UF 8. K1RH (SK) 9. DL4FDM 10. 9A4M 11. DL4CF 12. Z35M 13. OK1RR 14. HA3NU 15. 9A7V

16. 9A2VB 17. OH4YR 18. 9A7AA 19. K9QVB 20. RA6AR 21. PY1BVY 22. I7ALE 23. 9A7W 24. 9A1AA 25. ON5ME (SK) 26. S58MU 27. 9A3A 28. S51M 29. BV2TA 30. DL8KAZ

31. T94GB 32. ON6CW 33. 9A4W 34. T99Y 35. 9A6C 36. DK1WU 37. HA0EQ 38. UA1CGS 39. F5PIQ 40. G0EBW 41. DL8HRW 42. DL3MCO 43. 9A5O

Trenutačni članovi 9ACWG su:

Članski broj Pozivna oznaka

OSvAJAČIIOCADIPlOMA,TROFEJAIPlAKETA Kategorija Vrsta R. broj Znak Ime i prezime

“lovci” BASIC 030 HA3HP Tibor Csaszard BRONZE 050 HA3HP Tibor Csaszard SILVER 025 HA3HP Tibor Csaszard GOLD 021 HA3HP Tibor Csaszard DIAMOND 027 HA3HP Tibor Csaszard PLAQUE 021 HA3HP Tibor Csaszard IOCA TROPHY 015 HA3HP Tibor Csaszard GOLD TROPHY 008 HA3HP Tibor Csaszard DIAMOND TROPHY 006 HA3HP Tibor Csaszard

“aktivatori” BASIC 017 9A/HA3HP Tibor Csaszard BRONZE 034 9A/HA3HP Tibor Csaszard SILVER 010 9A/HA3HP Tibor Csaszard GOLD 011 9A/HA3HP Tibor Csaszard DIAMOND 007 9A/HA3HP Tibor Csaszard PLAQUE 004 9A/HA3HP Tibor Csaszard IOCA TROPHY 003 9A/HA3HP Tibor Csaszard GOLD TROPHY 002 9A/HA3HP Tibor Csaszard

rada, kucanje i poštivanje radioamaterskog kodeksa.

Tko zadovolji uvjete i sakupi 4 QSL karte sa sponzorstvom prilaže karte, zamolbu za prijam u članstvo 9A CW G te uplaćuje jednokratnu članarinu koja se koristi za slanje članske diplome.Članarina za 9A amatere iznosi 25 kuna, a za strane amatere 10 američkih dolara, 10 eura ili 5 IRC kupona.

iz zemlje i svijeta, koji posjeduju dozvolu za rad i osobnu pozivnu oznaku, a sposobni su primati i odašiljati brzinu od najmanje 150 znakova u minuti. Naravno, bez uporabe računala ili dekodera.

KAKOPOSTATIČlANOM9ACWG?Članom 9A CW G-a može postati svaki operator koji pribavi 4 prijedloga – preporuke (od kojih je jedna obavezno iz 9A) da je radio veze brzinom od 150 i više znakova u minuti u trajanju od najmanje 30 minuta. U toj se vezi ocjenjuje tehnika

QSL, DX, Diplome


Istočna obala Jadranskoga mora jedinstveno je područje na Sredozemlju

(a možda i na svijetu) po svojoj razvedenoj obali. Ta obala, prema konvenciji o pravu mora UN-a, pripada takozvanim arhipelaškim morima.

Mnogi su istraživači bazirali svoje “prebrojavanje” na podacima temeljenim na istraživanju Austro-Ugarskoga pomorskog časnika Sobieczkyog, koji je 1911. godine izbrojio 71 otok, 641 otočić i 409 hridi ili ukupno 1 121 komada.Rubić je 1952. izbrojio 69 otoka, 558 otočića, 413 hridi, ukupno 1 040.

Posljednji podatak koji se smatrao “službenim” se temeljio na istraživanju iz 1955. godine (Irić), a bilo je ukupno izbrojeno 1 185 otoka, otočića i hridi.

U hrvatskome dijelu Jadranskog mora, prema najnovijim istraživanjima, ima ukupno 1 246 otoka otočića i hridi ili 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi. Otok je dio kopna okružen morem površine preko 1 km2. Otočić je kopno površine od 0,01 do 1 km2, a hridi su nadmorske tvorbe površine manje od 0,01 km2.

S obzirom na to da su otoci razmješteni po cijeloj površini hrvatskog dijela Jadranskog mora – od ušća Dragonje do Prevlake na ulazu u Boko-kotorski zaljev, podijeljeni su na skupine i to: zapadno-istarski otoci (EU-110), kvarnerski otoci (EU-136), sjeverno-dalmatinski otoci (EU-170) te srednje-dalmatinski i južno-dalmatinski otoci (EU016).

Maloonašimškojima...TEKST: Branko Gracin, 9A7YY

Ukupna površina jadranskih otoka iznosi 3 259 km2, dok je ukupna duljina obalne crte svih otoka 4 398 km.Najveći otok je Cres CI-012 (405,70 km2), dok je Krk CI-046, koji su do sada u literaturi vodili kao najveći, neznatno manji (405,22 km2). Jedno vrijeme postojala je pretpostavka da su dva susjedna otoka potpuno jednaka, što bi bilo jedinstveno u svijetu.

Najmanji otok je Smokvica Vela CI-107 u Kornatima s površinom od 1,04 km2.

Najveći otočić je Badija CI-006 površine 0,97 km2, dok je najmanji Galicija (nije na IOCA listi), 0,1 km2.

Najdužu obalnu crtu među otocima ima Pag, 302,47 km (peti po površini), dok najmanju imaju Vele Orjule i to 5,89 km.

Prema pravilima koja vrijede za uvrštavanje otoka na IOCA listu, za sada ih 842 zadovoljavaju taj kriterij i svima su dodijeljene CI reference.

Potrebno je odraditi najmanje 3 različita člana CWJF nakon 1. 5. 1985.

Vrijede samo obostrane CW veze (kao i za SWL amatere).Ne treba slati QSL karte već samo GCR s 5 IRC ili 7 američkih dolara.

DCJFDIPlOMAIzdaje se svim primopredajnim i SWL amaterima koji održe/odslušaju veze s postajama iz Južne Amerike čija zadnja slova sufiksa tvore riječ: JUIZ DE FORA - A MANCHESTER MINEIRA.

CWJF DIPLOMATEKST: Mladen Bužić, 9A3FO

- 3 različita pozivne oznake članova CWJF kluba (imaju označeno na QSL kartama).

- vrijede veze na svim opsezima isključivo CW nakon 1. 5. 1985.

- ne treba slati QSL karte već samo GCR + 5 IRC ili 7 američkih dolara.

Za obje diplome adresa je: CWJF, P. O. Box 410, JUIZ DE FORA - MG, 36001 – 970, Brazil.

Njihova web stranica je: www.powerline.com.br/cwjf.

QSL, DX, Diplome


U svijesti prosječnog radioamatera s ovih prostora F’hafenski sajam slovi

kao sinonim buvljaka i povoljne kupovine svake vrste. Često sam slušao legende o tom buvljaku, ali ono što sam tamo vidio uistinu je premašilo sva moja očekivanja. Može se naći gotovo sve što radioamateru treba i lakše je nabrojiti ono čega nema, nego sve ono čega ima. Iznenađujuće je velik broj štandova koji nude materijal i uređaje za SHF, bilo da se radi o rashod-ovanoj profesionalnoj opremi ili o kitovima i manufakturnim uređajima među kojima je posebno bio zanimljiv transverter za 74 GHz.

Također je moguće opskrbiti se svim vrstama spojnih kabela – kombinacija profesionalnog N-N spojnog kabela se kretala od 2 do 8 eura. Kad usporedimo tu cijenu s cijenom no-name no-quality konektora, koji se mogu nabaviti u domaćim trgovinama, izuzetno povoljna cijena. Za graditelje lineara je F’hafen pravi Eldorado. Jedino što se nije moglo naći je bio band preklopnik za FL2100, hi. Ostalo se moglo nabaviti po vrlo povoljnim cijenama. Preklopnici, toroidi, cijevi (dvije GS35b za 150 eura!), podnožja, turbine (do 25 eura), vakuumski releji, koaksijalni releji, elektrolitski kondenzatori (330 μF/450 V, najviše 2 eura), vakuumski promjenjivi kondenzatori,... Nema čega nema, može samo nestati...

Kao kuriozitet mogu navesti prodavača koji je nudio potpuno nove Kilovac vakuumske releje iz originalne kutije, još u stiroporu. Nisam imao hrabrosti pitati za cijenu bojeći se da ne upadnem u rupu bez dna...

Širenje EU-a na nove članice kao što su Slovačka, Poljska, Mađarska i Bugarska omogućio je tamošnjim trgovcima i proizvođačima HAM opreme da bez zapreka dođu u Njemačku i ponude svoju robu. To je na sajmu uzrokovalo golemu ponudu ruske vojne tehnike, trofejnih radiouređaja i antenskih stupova. Očito je bilo i to da su procvjetali proizvođači linearnih pojačala iz OM, HA i LZ na čijim je štandovima stalno bila gužva.

Kupovina rabljenih uređaja, nekada glavni razlog odlasku u F’hafen, spala je na prilično niske grane. Štandovi specijalizirani za prodaju rabljenih uređaja su se mogli nabrojiti na prste jedne ruke, a prodavače je bilo lako uvjeriti da spuste cijenu. Ponuđeni uređaji su bili stari 20-ak i više godina, očiti relikt prošlog vremena, kada su se poslije

“Malatrgovinaužasa...”TEKST: Rolando Milin, 9A3MR

AATiS radionica

sajma rastavljali i prenosili preko tvrdih granica na najluđe moguće načine. Nasuprot tome, nekoliko je trgovaca rabljenih mjernih instrumenata podiglo prave zidove od osciloskopa, spektralnih analizatora i slične opreme, relativno novije proizvodnje i pomalo neugodnih cijena. Switching ispravljači za postaje su se mogli naći na svakom koraku, a cijena im se kretala oko 80 eura za ispravljač od 30 A.

Za razliku od B1, 2 i 3, hala u A1 paviljonu su se smjestila velika imena kao što Icom, Kenwood, Yaesu, Optibeam, Stepppir, Wimo, Conrad i slični. Tu se moglo pogledati “ispod haube” linearcima marke OM Power i Acom ili poslušati kako zvuče uređaji koji koštaju 10 000 eura. Druga je polovica A1 paviljona bila ispunjena službenim štandovima nacionalnih saveza među kojima, naravno, i HRS-ov, koji je bio postavljen u suradnji sa ZARS-om.

Ipak, nezahvalno bi bilo sajam u Friedrichshafenu poistovjetiti samo s trgovanjem. U pozadini potrošačke vreve odvijaju se aktivnosti koje sajmu daju puno ozbiljniji ton. Tijekom tri dana održalo se 60-ak predavanja i susreta raznih interesnih grupa, a neki susreti su se održali i po okolnim mjestima izvan samog sajma. Posebno je zanimljiva bila aktivnost udruge AATiS. AATiS (Arbeitskreis Amateurfunk und Telekommunikation in der Schule – Radna grupa za radioamaterizam

i telekomunikacije u školi) je neprofitna udruga osnovana od strane DARC-a. Cilj joj je približiti radioamaterizam učenicima i nastavnicima u školama te posredovati između privrede i obrazovanja, školujući mladež da nakon škole bude realno kvalificirana za industrijske izazove. Spektar rada udruge je vrlo širok, a na sajmu smo vidjeli samo dio njihove bogate aktivnosti poput meteoroloških balona opremljenih ATV i telemetrijskim predajnicima, fizikalnih pokusa s mobilnim telefonima, mikrosateliti... Unutar samog sajma podignuto je šatorsko naselje za 93 učenika, postavljena je KV postaja i radionica gdje su učenici pod nadzorom instruktora izrađivali elektroničke uređaje koje udruga nudi svojim članovima u inačici za sklapanje (kao npr. 80 m lisičar – cijena kita je 40 eura). Na moju veliku žalost, većina prezentacija i predavanja ove zanimljive udruge koja trenutačno ima 3 000 nastavnika u svom adresaru, su bila održana na meni nerazumljivom njemačkom jeziku.

Nemoguće je pokriti sva događanja na trodnevnom sajmu, imam osjećaj da sam propustio dosta toga, a naročito mi je žao HAM druženja u kampu o kojem sam čuo mnogo lijepog. Ipak, treba nešto ostaviti i za slijedeće dolaske....

Op. ur. – Kruži priča da je nepoznati amater iz 9A opustošio sve zalihe turbina na Sajmu pa ako znate nešto više o tome…

Iz zemlje i svijeta UREĐUJE: Goran Grubišić, 9A6C


Došlo je vrijeme za novu ekspediciju Radiokluba Pazin izvan Hrvatske.

Termin je, možemo sad već reći, tradici-onalno poznat, kao i natjecanje. Ekipa je opet ista i željna novih radio-avantura – to su Dragan (9A2SX), Igor (9A3AXX), Hrle (9A6XX) i Marko (9A8MM) te ovogodišnje pojačanje – YL, Ines, koja se brinula da malo potpunije doživimo Korziku. A lokacija? Na odlasku iz prekrasnog Lihtenštajna u ožujku 2007, pomalo potišteni zbog vrlo lošeg “ruskog” iskustva, obećali smo si lokaciju “posvećenu” Rusima. HB0 avantura je bila rijetka prilika da se uvjerimo koliko mikrolokacija čini svoje. I mi smo, kao i naši DL kolege, „aktivirali“ HB0 po prvi put u Ruskom DX natjecanju, ali sve nam se čini kako će vjerojatno na tome i ostati (dok se ne pojave neki novi optimisti). Već na putu kući razmišljali smo o novoj i to „morskoj“ lokaciji – dovoljno blizu, dovoljno zanimljiva i naravno, za sada nova zemlja u Ruskom DX natjecanju.

Iz HB0 smo se vratili u ponedjeljak, a već u srijedu otvoren je novi “slučaj” – Korzika 2008. Dolazak na Korziku nije osobit problem, a jedino loše što možete očekivati su gužve na talijanskim cestama i visoke cijene trajektnog prijevoza. Ono što se na prvi pogled činilo savršenom idejom, ipak nam je zadalo malo glavobolje. Otoci su uglavnom niski i nema tu neke filozofije oko odabira lokacije, ali Korzika nije takva. Više od 20 vrhova s preko 2 000 metara visine zadat će vam silne glavobolje pri odabiru lokacije. Sam vrh otoka na koji smo ciljali slabo je napučen, a o iznajmljivanju kuća da se i ne govori. Treba uz to naći i kuću, apartman, vilu, bilo što s koliko-toliko normalnom okućnicom pa to na kraju ispada kao da uz obalu u Opatiji (s Učkom u pozadini) tražite koji hektar zemlje za rad.

Nakon brojnih sati pregledavanja stotina potencijalnih kućica za iznajmljivanje, lokacija je konačno pronađena. Trud se isplatio jer pronaći domaćina koji govori engleski, lokaciju s predivnom okućnicom, otvorenom prema istoku, uz to i odlično uređenu – s vlastitim bazenom i dodatnom kućicom za roštiljanje i to sve za sitnu lovu nije lako. Oduševljenje! I prethodno smo znali biti oduševljeni izborom lokacije pa bi dolaskom na lice mjesta elan splasnuo. To se na Korzici ipak nije dogodilo.

Čim smo stigli, domaćin se pohvalio kako su ga radioamateri već “nanjušili” te da nismo prva ekspedicija kod njega te nas je uputio u sve da bi nam boravak bio što ugodniji. Svakodnevno putovanje u Bastiju, iako smo bili 15-ak kilometara udaljeni, teško nam

Korzika 2008. – treća sreća!TEKST: Hrvoje Horvat, 9A6XX

je padao. Ceste su uske i vrlo zavojite, a domaći ljudi su izgleda i nakon što TK rally završi jednako borbeni za volanom. Stoga nam je domaćin organizirao sve, od nabavke kruha do svega ostalog.

Termin polaska se približio – 13. ožujka. Polazak u srijedu kasno navečer, vožnja cijelu noć, lovimo trajekt u Livornu u rano jutro i stižemo na lokaciju negdje u popodnevnim satima u četvrtak. Dovoljno vremena da se neke antene podignu pa smo QRV istu večer. Sad je valjalo još organizirati i opremu. Odlučili smo se ove godine po prvi put okušati sa svih 6 opsega. Fiberglass štapovi su se pokazali kao odlično rješenje, iako nažalost i prilično lomljivo, ali lani u HB0 smo naučili lekciju. Kupili smo dva štapa od 12,5 m koja će zasebno podržavati vertikalnu antenu za 40 m s 8 radijala te 80 m inverted V. Htjeli smo imati DX antenu za 40 m, jer smo ipak poprilično udaljeni od Rusa, a i Japanci su nam bili zanimljivi. Spiderbeam se godinu prije nije pokazao osobit, ali ruku na srce – nije imao ni prilike. Ponovo ga stavljamo u prtljažnik i dajemo mu novu priliku na gornjim opsezima.

Šlag na kraju – dat ćemo sve od sebe da i 160 m opseg konačno proguramo u kategoriji ekspedicije tipa “sva oprema u jednom prtljažniku”. Za taj smo opseg uzeli 8 metarski štap ribolov i oko 80 m žice. Bilo bi logičnije da smo 80 m stavili na taj niži štap, ali nam je cilj bio povećati učinak na 80 m, a 160 m opseg držati isključivo kao “početnički” opseg. Uz spomenute antene, možemo navesti da antenski tuner za nas nikada nije rješenje. Dakle, sve antene

pravimo bez ikakvih skraćivanja i dodatnih prilagođenja. Uz ove antene uzeli smo još i pojačalo SB-220, a od uređaja imali smo TS440S i FT857D. Iako smo htjeli raditi u kategoriji više operatora s postajom za množitelje – to je jedan od razloga zašto smo imali odvojene antene za sve donje opsege – umor i koncentracija su uzeli maha. Kao i činjenica da nam je nedostajalo operatora za korzikanske pile-up-ove.

Tehnički su se problemi ovoga puta javili tamo gdje smo ih najmanje očekivali. Izlazna impedancija uređaja i ulazna impedancija pojačala se nisu slagale. S obzirom na to da se taj problem pojavio tek drugi dan, prvi smo trenutak pomislili kako na SWR utječe VF polje antena. Ipak, to nas nije obeshrabrilo. Izgubili smo nešto živaca i vremena, ali i našli kompromis. Nismo imali punu snagu, ali nismo se predali. A želja da napravimo preko 3 000 veza te preko 2 000 veza u Ruskom DX natjecanju počela se ostvarivati.

Pile-upo-vi su pred natjecanje bili abnormalni. Satovi se nižu, radimo uglavnom od 180 do 200 veza po satu, a ugodan rad “začinja” veliki JA pile-up na 40 m. To je bilo i za očekivati, ali za pravu ocjenu lokacije i vlastitog signala trebalo se strpiti do početka kontesta. Nekoliko minuta prije početka natjecanja u logu je gotovo 1 900 veza, a to znači da bismo mogli premašiti 4 000 veza. To smo potajno i priželjkivali, ali trebat će nam otprilike još 2 100 veza u natjecanju.

Krećemo!

Lokacija TK/9a8MM s antenma

Iz zemlje i svijeta


Pokušavamo iskoristiti prednost odličnih prostiranja s Korzike i počinjemo na 15 m. Osjećamo da je aktivnost na tom opsegu mala, ali postaje se javljaju. Prvih pola sata i 50 veza. Nije loše, ipak se radi i o množiteljima. Nakon pola sata odlučujemo krenuti u pravu akciju i “sjedamo” na 20 m – u narednih 4 sata sakupljamo odličnih 680 veza i polako prelazimo na niže opsege. Na 40 m se mučimo u gužvi i nikako da nam krene. Dva sata i samo 130 veza, bez trunke nade da bismo mogli zauzeti pravu frekvenciju. CW dio opsega je prepun, a oni koji su se zabavljali fonijom ne puštaju CW ni blizu iznad 7,040 MHz. Dapače, guraju nas još niže.

Odluka je jasna – idemo na 80 m. Počinje vjerojatno najveći pile-up koji smo doživjeli cijelog vikenda. Jedan spot na DX clusteru i na frekvenciji se više nije mogao primiti

nijedan znak. Uređaj je bio potpuno zagušen pa bi prošlo i po pola minute da se pile-up smiri. Zatim veza i opet isto. Kada se sve malo smirilo, opet smo se ustalili na ritmu od preko 100 veza po satu i s oko 1 400 veza dočekujemo polovicu natjecanja.

U dva navrata pokušavamo i na 160 m, ali nikako da nas netko prijavi na DX cluster, što bi automatski značilo ubrzanje radnog ritma. Ipak, s gotovo 100 veza osjećamo da smo ipak uspjeli “početnički” proradili i na tom opsegu, a s inverted V antenom na 8 m nije tako ni loše. Natjecanje završavamo u usporenom ritmu, ali krajnji rezultat od preko 2200 veza sasvim je opravdao naš trud i zalaganje. Na kraju smo prešli i 4 000 veza za oko trideset sati rada koliko smo bili QRV tokom produženog vikenda na Korzici – iznad svih očekivanja.

Pred samo natjecanje najbolji je bio 40-metarski opseg i tu smo ostvarili najviše veza, ali i Spiderbeam se pokazao kako treba – 1 000 veza u natjecanju na 20 i 15 m. Forsiranje više antene na 80 m u odnosu na 160 m se također isplatilo, jer nam je to donijelo 650 veza, a na 40 metara još solidnih 500 veza u RDXC. Na slici našeg konačnog antenskog set-upa možete vidjeti skroz na lijevo uz susjednu kućicu 12,5 m štap s inverted V za 80 m. Odmah ispred naše kućice je Spiderbeam, koji pokriva 20, 15 i 10 m, te ispred Spiderbeama vertikalna antena za 40 m. Sasvim desno, uz našu glavnu kućicu je inverted V za 160 m.

Po završetku natjecanja slijedi tradicionalno razgledanje šire lokacije, odnosno otoka na kojem se nalazimo. Nedjeljno popodne provodimo u predivnom prirodnom okruženju Korzike i uživamo u njihovoj tradicionalnoj kuhinji i vinu. Ponedjeljak je stigao brzo, slijedi povratak kući uz zaustavljanje u Pisi i Firenzi. U svakom slučaju, odličan spoj godišnjeg odmora i aktivnosti u eteru.

Financijski je to bila nešto skuplja ekspedicija u odnosu na prošlu, ali ne mnogo. Oko 1 800 kn po osobi za troškove prijevoza, smještaja, hrane i ostalih sitnica za pet dana odličnog provoda – bila je to zaista treća sreća.

A kamo iduće godine?

Pa možda i natrag na Korziku...

11. lipnja u Radioklubu Kutina održani su ispiti za operatore P razreda.

Nakon provedenog tečaja i obuke novih operatora, ispitu je pristupilo 35 polaznika. Dob polaznika je bila do 12 do 66 godina i s velikom zadovoljstvom objavljujemo da su svi prošli na prvom testu znanja o radioamaterizmu.

Veliki je to plus za Radioklub Kutina jer je od zadnjeg ispita prošlo tri godine (mlađe je članstvo u međuvremenu krenulo na fakultete pa im je radioamaterizam pao u drugi plan). Radioklub Kutina je ponosan na nove članove i od njih očekuje još bolje rezultate u aktivnostima koje provodi HRS.

Ispitu je pristupilo i nekoliko gostiju iz Vukovara, Siska, Ludbrega, Velike Gorice i Križevaca.

Ovaj je ispit još jedan pokazatelj da za bavljenje radioamaterizmom nema dobnih granica. U rad Kluba uključeno je i nekoliko novih YL-ki što nas posebno veseli.

Ispiti u KutiniTEKST: Zdenko Bogadi, 9A3UJ

9A8MM na radnom mjestu Zaslužen odmor

Iz zemlje i svijeta


Nije lako “ubrati” Jabuku... Kao oštar očnjak viri iz mora na tridesetak milja

od pučinskog otoka Visa. Za lijepa vremena oštro je oko može prepoznati u daljini i s ceste ponad Trogira. Samo 97 metara nadmorske visine crnog granita, kojega je nekoć davno iz morske utrobe izbacio neznani vulkan.

Nedostupna, izazovna, daleka, budi mnoga maštanja… Ove su godine na čelu “kolone sanjara” bili momci i djevojke iz Udruge pustolova i sportaša iz Velike Gorice. Sve u vezi s Jabukom mora biti neobično pa tako i datum osvajanja – ovaj put to se dogodilo na sam ljetni solsticij, 21. lipnja, da dan ne bude prekratak.

Među pustolovima je i Damir, 9A3UG, koji je za sobom povukao još nekolicinu radioamatera, od kojih je samo Jure, 9A7PJT, ostao do kraja avanture.

“Partilo se iz Komiže, a putu nikad kraja. Barba štedi skupo gorivo, a nestrpljenje raste. GPS u ruci pokazuje da milimo brzinom od svega 5,5 čvorova... Zašto tako sporo, bonaca je i zove lipo vrime? Propast će “aktiviranje” Brusnika u povratku, sto posto...”

I poslije pet sati, eto nam Jabuke. Damir i Jure iskrcavaju se posljednji i u žurbi zaboravljaju dvometarsku HB9CV antenu, ali problema nema – mala se antena toliko dopala svim članovima ekspedicije da je nije bio problem pronaći na brodu. Svi je poznaju. Od opreme na “tvrdom” su mali FT817, ribarski štap od 9 metara, dvije inverted V antene i baterije od 7,2 Ah. Bit će dosta da samo 5 W izlazne snage održe na životu.

Damir ubrzo odlazi na uspon za svojim avanturistima i Jure ostaje sam na crnoj goloj stijeni. Sunce se diže, a s njim i temperatura kamena. Nije baš za sjedenje... Voda sa stijene ispari za manje od minute. Dva sata samoće. 9A7PJT/p, CI–032, EU-016 – QRZ?

Signal je tanak, ali veze se polako slažu. Radi se samo na 20 m SSB vrstom rada, a da bi frekvencija ostala koliko-toliko čista brine se policajac Ivo, 9A2GF, koji neumorno tjera sve one slabijih prijamnika da zainteresiranima olakša prijam. Prilike su loše, ali splitsko-bračka ekipa preko našeg weba i clustera šalje informacije o radu pa se ipak skupilo 54 veze. Na 2 m samo četiri sretnika, od kojih

Pa to je samo Jabuka...TEKST: Toni Jurašin, 9A7PJT

jedan bježi s posla da bi veza “pala”: 9A6R, 9A5ST, 9A2Y i 9A2WA.

“Najzanimljiviji trenutak... Teško, triba razmislit... Krug oko Jabuke da nam barba pokaže stablo masline koje raste na toj crnoj goleti... Endemska crna gušterica koju smo jedva uhvatili objektivom… Kupanje u kristalno čistom moru na 70 m dubine pod nogama – svi osim mene... A kornjača, spora ka’ blato, a isto nam je pobigla...”

Ne da se Jabuka lako. Pred samim vrhom dva najupornija penjača odustaju i odlaze bez QSL-ke, Jabuka im izmiče tlo pod nogama i odroni ih upozoravaju da nema šale. Signal mobitela na trenutak dolazi, na trenutak nestaje. U kratkim pauzama SMS poruke stižu jedna drugu. Probija se i jedan poziv: “Alo Jure, oćemo na kavu?” Teško prijatelju, daleko je Jabuka...

Na povratku – kratak posjet Svetom Andriji. Otok je odavno napušten, bez stanovnika. U odnosu na Jabuku – šala. A ima i hladovine za koju se treba izboriti s lokalnim tovarom, koji nas mjeri ispod oka. Gazdarica mu je bolje volje pa dobivamo i malo vode. Na otoku je vrijeme stalo, odavno. Parole o fašizmu i narodu, smrti i slobodi, crvene se kao da su od jučer.

Umor i slabe prilike na opsezima čine svoje. Ovaj put samo 26 veza, opet na 20 m. Neka, ostat će za drugi put.

Na kraju priče opet početak. Komiža i Branko, 9A7YY, do grla u otocima i na otoku. Puno dojmova, uspomena, fotografija.

Mitska Jabuka pokvarit će svaki brodski kompas, ali magnetskom privlačnošću vuče sviju. Ribari sanjaju zubace kapitalce i jastoge u dubinama, nautičari joj se dive iz daleka... Vidiš je, a ne da ti blizu. Ovaj je put odoljela alpinistima, ali nije radioamaterima.

9A7PJT/p CI-032

Jabuka

Iz zemlje i svijeta


Nakon ovogodišnje aktivnosti s hrvatskih otoka imam srebrnu kategoriju među

“lovcima”. Od prije sam ih imao 16 i s pet od ovog ljeta – ukupno 21.

Zapravo sam imao veće ambicije, ali problemi oko prijevoza na otoke i nezgoda koja se dogodila osobi iz našeg društva, bitno su umanjili moje aktivnosti. Ostatak “zasluga” otpada na manjkavo prostiranje i veliku vrućinu.

Ove je godine izbor pao na sjeverni dio Dugog otoka, a bazu smo ustanovili u Veruniću s pogledom na brojne otočiće i predivno more.

Iskrcaj u Brbinju, par fotografija za uspomenu i odmah pravac Verunić. S ceste nam pogled pada na Mežanj, otok jedinstvene ljepote, Stavljamo ga na listu želja, ali kako sam javio i preko foruma web stranice HRS-a, prijevoz nas je omeo u toj namjeri. Ovaj put samo sličica za uspomenu.

Po dolasku u “bazu” odmah postavljamo antenu. Na 8 m visokom teleskopskom stupu ubrzo se našla windom antena za opsege od 40 do 10 m. Prtljaga u sobu, a ja za postaju da se u eteru što prije pojavi CI-018. Broj veza je mali i ide sporo...

Popodne me je čekala ugodna obaveza koju sam preuzeo od 9A6AA – trebam prenijeti pozdrave svjetioničaru Zvoni na svjetioniku Veli Rat, a njegovoj dragoj kćerkici Ivani odnijeti čokoladu. Od Zvone dobivam dopuštenje za rad u blizini svjetionika i nakon obavezne foto-aktivnosti, FT857 i vertikalna antena visine 12,5 m su u funkciji. S četiri radijala od 10 m dužine, automatski antenski prilagođivač SGC239 i automobilsku bateriju od 60 Ah kroz dva sata imao sam zanimljiv pile-up postaja koje je privukla referentna oznaka ARLHS CRO-183.

U nedjelju, 22. 6., s “božavskim” poštarom, Ivanom, dogovaram prijevoz na Zverinac. Prva ponuda za barku, izvanbrodski motor od 5 konja i goriva po želji bila je 200 kuna, ali smo se našli na 25 eura i ekspedicija na CI-150 počinje. Dočekuju nas stari prijatelj Božo i njegova supruga Ana, koje sam upoznao za prvih posjeta poslijeratnoj Hrvatskoj. Najprije zagrljaj, a onda izbor mjesta s kojeg neću ometati ostale goste. Stol i suncobran uz već spomenutu vertikalku i FT857 i krećem. Ali... Šum na opsezima dostiže i S9, prostiranja na 40 m jednostavno nema pa jedva skupljam 55 veza! Radio sam samo na 14 i 18 MHz.

9A/I6GFX IOCA TOUR 2008.Tekst i snimke: Gianfranco Gervasi, I6GFX Prijevod i obrada: Goran Grubišić, 9A6C

Za utjehu – odličan rižot od sipe i lignje u Božinom restoranu gdje brojni posjetitelji tradicionalno ostavljaju svoje kape pa se među inima našla i moja s oznakom 9A/I6GFX. Već je kasno i polako se pakujemo. Veza je malo, ali bar smo vidjeli starog prijatelja...

Naredno jutro u planu je posjeta novom otoku na IOCA listi, referentna oznaka CI-659. Slike su oštre poput žileta, ali uz dosta pažnje uskoro smo na Baričevcu, malom otočiću bez ijedne sjene. Odabirem mjesto za rad i pod užarenim suncem podižem multiband vertikalku 14AVQ. Suncobran bi trebao spasiti i mene i FT897 i sve osim mojih leđa koja su za kratko vrijeme dok sam podizao antenu dobila krasnu crveno-ljubičastu boju...

Prema prethodnom dogovoru šaljem SMS poruku Kokiju, 9A2JG, koji će narednih dana biti moja veza s DX clusterom i pilot. Pilot dobro vodi naš brod i pile-up odmah počinje. Prednost dajem postajama sa slabima signalima i onima iz 9A. Teško je, ali zabavno, kao i uvijek. Na 40 m antena radi bez greške, ali na 20 m bez prilagođivača LDG Z-100, pravog dragulja u ovakvim situacijama, ne ide.

Aktivnost na Baričevcu završava 209-om vezom, a ja još malo pa svijetlim u mraku, pregorio na suncu kao ćevapčić...

24. 6. posvećujemo ribolovu. Vraćam dug nećaku koji me vjerno pratio na dosadašnjim izletima uz komentar da je za takve stvari potrebno zaista puno strasti i volje. Šargi, arbuni, zubaci i orade na gradelama te su večeri dostajale za naše desetočlano društvo. Poslije večere zovemo mali porat u Dragovi i dogovaramo prijevoz na Magarčić i Plantak Veli. U susret nam izlazi Vicenzo, emigrant iz Australije na odmoru u starom kraju, koji prihvaća ulogu skippera na barci svog prijatelja.

Srijeda je ujutro, točno na vrijeme eto nas u lučici – spremni smo za ukrcaj. Vicenzo nagovara izvanbrodski motor da se pokrene, ali stari Tomos kao da kašlje... Jedva nekako krećemo prema CI-305, iskrcavamo se, i u 09.18 UTC “pada” prva veza s YU3A. Najviše radimo na 7 MHz, a ima dosta i 9A postaja.

Pažnju mi privlači neka gužva na moru neposredno uz moj PPS – jato kormorana zabavlja se roneći i naganjajući jedni druge. Dok ih fotografiram, u neposrednu blizinu slijeće galeb koji s pažnjom prati što radim. Dijelimo ručak poslije kojeg me pozdravlja počasnim krugom iznad otoka i nestaje na horizontu. Poslije ručka odmor i pripreme za Plantak Veli. Vicenzo se i dalje svađa s Tomosom, ali ipak krećemo prema CI-308.

Postavljamo antenu i uređaje, ali u 12.21 UTC, baš kad sam radio s 2E0VAD, naš Vicenzo objavljuje kapitulaciju i veli da kući moramo na vesla... Oko dva sata rekreacije. I eto nas... Vjetar nam puše u leđa, ruke nisu baš navikle na vesla, a Vicenzo razočaran. Ipak, tješimo ga i dobre smo volje. Uskoro se začuje dragi zvuk starog dizelaša iza nas. Lokalni ribar vraća se kući, upravo je bacio mreže i poslije kratkog dogovora s Vicenzom tegli nas prema obali. Kakvo olakšanje, hi... Proslavljamo rakijicom na “tvrdome”...

Ovim je zapravo i završilo naše otočko veselje za ovu godinu jer je prijateljica iz naše družine ozbiljno iščašila nogu, a prve pomoći nigdje na vidiku. Uz malo leda smirujemo bol i stižemo do liječnika u Božavi. Taj nam ne može ponuditi ništa bolje od recepta za gel koji moramo kupiti u Zadru, jer na otoku dugom preko 40 km i s dosta naselja nema ljekarne.

Zahvalio bih svima koji su nam pomogli da ovoljetna avantura unatoč svim poteškoćama bude prava zabava. Nadamo se da će naredne godine biti bolje s prilikama na svim opsezima, ali prije svega još susreta s dragim ljudima poput starog prijatelja Bože.

QSL karta za 2008. godinu

Božo i kape

Iz zemlje i svijeta


Pojedini radioamateri iz Baranje su se poslije domovinskog rata vratili u svoja

mjesta, ali radioamaterizam još uvijek nije potpuno oživio. Nekad su u Belom Manastiru djelovala čak dva radiokluba. Sad se, uz pomoć Radiokluba Osijek, radioamaterizam vraća na područje Baranje. I to velikim-malim koracima. Velikim, jer će uskoro u Belom Manastiru oživjeti klub, a malim, jer su mališani iz sela Čeminac položili ispit P kategorije. Isti „klinci“ su u Baranju donijeli i prve radioamaterske pehare s nekog natjecanja. Ali idemo redom.

Radioklub Osijek je uz pomoć profesora Miroslava Banaja u OŠ Čeminac održao tečaj ARG-a i tečaj za operatorski P razred. Tečajeve je pohađalo ukupno 16 učenika, a ispitu održanom 12. lipnja pristupilo je 10 kandidata (sedam mladih i 3 starija člana RK Osijek). Položilo ih je devet. Svi su oni s područja Baranje, a članovi RK Osijek bit će do pokretanja kluba u Belom Manastiru. To su lijepi temelji budućeg kluba. Možda se broj novih radioamatera čini beznačajnim, ali kada se uzmu u obzir prilike u Baranji, posebice materijalne, velik je to doprinos budućnosti radioamaterizma.

Zanos i volja tih mladih radioamatera u prvim natjecanjima pokazali su se na Županijskom natjecanju osnovnih škola u ARG-u i – odmah prva mjesta! Zatim je slijedilo ARG natjecanje na Jarunu u Zagrebu u 31. svibnja i dva pehara (drugo i treće mjesto) pa peto i sedmo! Koliko to njima znači neka posvjedoči primjer mlade Josipe Poč. U povratku iz Zagreba stali smo radi okrijepe. Kombi je bio parkiran desetak metara od nas, a zbog vrućine ostavili smo

Korak povratka radioamaterizma u BaranjuTEKST: Franjo Kokorić, 9A2TN

otvorena vrata. Djeca su živo prepričavala svoje dojmove s natjecanja, a u jednom trenutku je Josipa primijetila otvorena vrata. Sva uspaničena uskliknula je: “Netko će mi pehar ukrasti!“. A zatim je do kuće u kombiju pehar držala u krilu, hi. I za samu školu to puno znači. Profesora Banaja mobitelom smo obavijestili o rezultatima. Kako je taj dan bio Dan škole odmah je potrčao na razglas priopćiti rezultate!

U Belom Manastiru 7. lipnja održani su Otvoreni dani tehnike, koje su pohodili i članovi RK Osijek gdje su predstavili dio radioamaterskih aktivnosti. Tom prigodom Marijan i Koki su se susreli i s gradonačelnikom Belog Manastira,

Davorinom Bubalovićem (9A5DB). Bilo je govora o skorom osnivanju kluba, poslovima koji se do tada moraju obaviti i pomoći koju će pružiti RK Osijek. Obišli smo i buduće prostorije kluba. Davorin je odmah pozvao svog suradnika iz poglavarstva koji je zadužen za građevinske poslove pa smo se dogovorili gdje će biti podignut antenski stup, kako urediti prostorije, dovesti struja, uzemljenje, itd. Kako je već ranije dogovoreno, dio pomoći obećalo jei rukovodstvo HRS-a. Dok budete ovo čitali, možda će u Belom Manastiru već biti osnovan radioklub.

Ovaj je kratki tekst objašnjenje malih i velikih koraka radioamaterizma u Baranji.

Koki, 9A2TN, Anna, Filip, Matija, Josipa, Tomislav, Dominik i Marijan, 9A2C

Poštovani kolege radioamateri! 13. 4. 2008. godine održali smo

Izvanrednu izbornu skupštinu Radiokluba Slatina iz Slatine i na taj način ponovno pokrenuli rad našeg Kluba.

Na ovoj smo skupštini usvojili novi Statut usklađen sa Zakonom o udrugama i izabrali novo vodstvo Kluba. Predsjednik Kluba postao je Ivan Dolovski, 9A7DRI, potpredsjednik Ivan Nikolaus, 9A6DTX, a za tajnika Kluba je izabran Zlatko Cibok, 9A3BCZ.

Obnovljen rad 9A1ABETEKST: Zlatko Cibok, 9A3BCZ

Sretni smo što je Klub ponovno zaživio i u našem gradu, no ne možemo sakriti tugu zbog spoznaje da Klub u svojim prostorijama nema niti jedan uređaj. Nažalost, u pravu su svi oni koji nas kritiziraju u našem nastojanju da donacijom starih uređaja obnovimo rad Kluba na KV-u. Razvidno je da je klub 1996. godine imao dva radiouređaja za KV i jedan za UKV, a kojima se izgubio trag pa će biti posla i za istražne organe.

Želja nam je, a i na najboljem smo putu, da dobijemo na korištenje i nama vrlo

zanimljivu lokaciju na brdu iznad grada, samo pet minuta od centra Slatine. S nje bismo mogli raditi u natjecanjima i tu postavili antene za sva područja. Nadamo se da većina vas kolega zna za naš Klub od ranije i da ste čuli za 9A1ABE od nekih naših istaknutih članova (9A2YM). Još se više nadamo da će ovaj znak uskoro ući u natjecateljskih dnevnike širom RH i svijeta. Ako na bandu čujete 9A1ABE znajte da smo to mi iz Slatine.Adresa kluba je: Radio klub Slatina, B. Radića 2/II, 33 520 Slatina.

Iz zemlje i svijeta


Documents

Radio HRS 4/08