Najstarije pomagalo za raunanje je bio abak ili abakus. Pojavilo se u Kini negdje oko 3000 g.pr.n.e., a koriten je od strane starih Grka i Rimljana. Prvi abak je bio napravljen od ploe s osam ljebova du kojih su se pomicali kamenii, a kasnije su se koristile kuglice na ipkama.

Poetkom 17. stoljea kotski matematiar John Napier poeo je istraivati naine breg i jednostavnijeg raunanja. Tako dolazi do logaritama. Logaritmi su pojednostavili mnoenje i dijeljene pri emu se raun svodi na zbrajanje, odnosno oduzimanje.

1642. francuski filozof i matematiar Blaise Pascal izradio je mehaniki stroj koji je mogao relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budui da tadanja tehnologija nije omoguavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehanikih dijelova. Stroj je dobio naziv Pascalina

Njemaki filozof i matematiar Gottfried Wilhelm Leibniz izradio je stroj slian Pascalini koji je imao mogunost zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i dijeljenja, ali nije bio pouzdan i upotrebljiv u praksi.

1822. Charles Babbage ,engleski izumitelj, izradio je nacrt stroja namijenjenog za raunanje logaritama u logaritamskim tablicama pri emu su izlaz predstavljale metalne ploice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. Babbage je taj stroj nazvao diferencijalni stroj.

Prvi diferencijalni stroj sastavljen je od 25 tisua dijelova, teio je 13,6 tona i bio 2,4m visok

Herman Hollerith je 1890. izumio stroj za svrstavanje buenih kartica koje su sadravale podatke iz popisa stanovnitva. Nazvan je sortirnim strojem i pomou njega je obrada podataka iz popisa stanovnitva, koja je tada trajala nekoliko godina, smanjena na nekoliko tjedana jer je stroj mogao svrstavati kartice prema raznim kriterijima kao to su dob, spol, rasa. 1896. Hollerith osniva tvrtku TMC (Tabulating Machine Company) koja se udruuje zajedno s jo nekoliko tvrtki 1924. I tako nastaje IBM (Internatioal Business Machine) koja i danas predstavlja jednog od najznaajnijih proizvoaa raunala.

Howard Aiken je uz financijsku pomo IBM-a i inspiriran Babbageovim radovima 1943. izradio elektromehaniko raunalo MARK I. Bilo je dugako priblino 20 metara, visoko 2,5 metara, teilo oko 5 tona i imalo 750.000 dijelova

Engleski matematiar Alan Turing je sa svojim timom izradio raunalo Colossus. Colossus je deifrirao tajne njemake poruke ispisane strojem za ifriranje Enigma. U ovom raunalu se prvi puta upotrebljavaju elektronske cijevi. Turing je svoj stroj nazvao COMPUTER

Pojavom elektronike izgraen je ENIAC (engl. Electronic Numerical Integrator and Calculator) prvo elektronikoraunalo.

Na elu razvojne grupe su bili Eckert i Mauchly, a matematiki savjetnik grupe bio je John von Neumann

Eckert i Mauchly osnovali su vlastito poduzee za izradu raunala. U oujku 1951. grupa Eckert-Mauchly dala je na trite prvo komercijalno raunalo UNIVAC 1 - Universal Automatic Computer. Taj je stroj imao 5.000 elektronskih cijevi i mnotvo poluvodikih dioda.

Godine 1954. pojavio se na tritu stroj IBM 650 male memorije s magnetskim jezgrama i vanjskom memorijom na magnetskom bubnju kapaciteta tisuu rijei. Takvih je strojeva izraeno oko tisuu, pa su oni vrlo vani u razvoju programske tehnike. Prvo tranzistirano raunalo instalirano je krajem 1959. godine. Razvila ga je tvrtka NCR (National Cash Register), a izgradila tvrtka General Electric. Daljnji razvoj iao je tako naglo da je ve poetkom 1970. postojao kalkulator na silicijskoj ploici, a odmah nakon toga je tvrtka INTEL dala na trite mikroprocesore.

1. Generacija raunala (1951.-1958.) 1944. godine izraen je ENIAC, prvi elektroniki raunski stroj koji obiljeava prvu generaciju raunala. Glavni element prve generacije raunala su ELEKTRONSKE CIJEVI. Osnovne karakteristike su: velike dimenzije, velika potronja elektrine energije, proizvodnja velikih koliina topline, mali kapacitet memorije, spora brzina rada i vrlo visoka cijena. 2. Generacija raunala (1959.-1963.) Osnovni element je bila poluvodika naprava zvana TRANZISTOR.Osnovne karakteristike druge generacije raunala su: smanjene dimenzije, smanjena potronja elektrine energije, poveana sigurnost rada i brzina izvoenja raunskih operacija, sniena cijena, pojavila se RAM memorija i programski jezici vie razine.3. Generacija raunala (1964.-1971.) Raunala su izraena od INTEGRIRANIH KRUGOVA.U poetku je integrirani krug sadravao nekoliko tranzistora da bi se kasnije taj broj poveao na vie tisua tranzistora. Osnovne karakteristike raunala tree generacije su: rade na principu interno pohranjenog programa, mogunost vlastitog otkrivanja greaka i kvarova, pojavljuju se monitor i tipkovnica kao ulazno-izlazne jedinice raunala i uvedeni su pisai s velikom brzinom ispisa. 4. Generacija raunala (1971.-1990.) Osnovni elementi su VISOKO INTEGRIRANI KRUGOVI, a za trend minijaturizacije raunala najzasluniji su mikroprocesori (izumljeni 1971. godine). Mikroprocesori i visoko integrirani krugovi omoguili su da dananja raunala budu stotinu puta manja ali i tisue puta bra od raunala prve generacije.S raunalima etvrte generacije pojavljuju se novi programski jezici poput C, C++ i Java

5. Generacija raunala (1990.- danas) Projektiranje i izrada modela pete generacije raunalnih sustava zapoelo je u Japanu. Osnovni elementi gradnje su SUPER VISOKO INTEGRIRANI KRUGOVI, a dolazi i do premjetanja funkcije softvera u hardver.

Iako se tehnologija izrade raunala znaajno izmijenila od vremena prvih elektronikih modela sagraenih u etrdesetim godinama 20. stoljea, jo uvijek je veina dananjih rjeenja zasnovano na von Neumannovoj arhitekturi. Ta arhitektura podrazumijeva raunalo kao sklop sastavljen od etiri glavna dijela: aritmetiko-logika jedinica, upravljaka jedinica, memorija i ulazni i izlazni sklopovi.