Razvojna strategija općine Oriovac · 2017-01-11 · RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVA 1. OPĆI PODATI 1.1. Geoprometni položaj Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu

Razvojna strategija općine Oriovac

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC

SADRŽAJ

1. OPĆI PODATCI ............................................................................................................................................. 3

1.1. GEOPROMETNI POLOŽAJ ............................................................................................................................... 3 1.2. POVIJESNI RAZVOJ ....................................................................................................................................... 4 1.3. KLIMA I RELJEF ........................................................................................................................................... 6 1.4. STANOVNIŠTVO .......................................................................................................................................... 7 1.5. RADNA SNAGA ......................................................................................................................................... 10

1.5.1. Zaposlenost .................................................................................................................................. 10 1.5.2. Nezaposlenost............................................................................................................................... 10

1.6. GOSPODARSTVO...................................................................................................................................... 11 1.6.1. Poduzetništvo i obrtništvo ............................................................................................................. 11 1.6.2. Poduzetničke zone......................................................................................................................... 12 1.6.3. Poljoprivreda ................................................................................................................................ 13 1.6.4. Šumarstvo ..................................................................................................................................... 14 1.6.5. Lov i ribolov................................................................................................................................... 14 1.6.6. Energetske i mineralne sirovine ..................................................................................................... 16 1.6.7. Turizam ........................................................................................................................................ 16

1.7. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA .................................................................................................................... 17 1.7.1. Prometna infrastruktura ............................................................................................................... 17

DANAŠNJE GLOBALIZIRANO GOSPODARSTVO, OVISNO O ROKOVIMA I OPTEREĆENO KONSTANTNIM NAPRETKOM UVELIKE OVISI O

NESMETANOM I SIGURNOM TRANSPORTU LJUDI I ROBA. ............................................................................................ 17 1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura ................................................................................................. 19 1.7.3. Elektroopskrba .............................................................................................................................. 19 1.7.4. Javna rasvjeta ............................................................................................................................... 21 1.7.5. Plinoopskrba ................................................................................................................................. 21 1.7.6. Vodoopskrba ................................................................................................................................. 21 1.7.7. Odvodnja otpadnih voda ............................................................................................................... 21 1.7.8. Gospodarenje otpadom ................................................................................................................. 22 1.7.9. Groblja.......................................................................................................................................... 22

1.8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA ................................................................................................... 23 1.8.1. Javna uprava................................................................................................................................. 23 1.8.2. Odgojno obrazovna infrastruktura................................................................................................. 24 1.8.3. Zdravstvo i socijalna zaštita ........................................................................................................... 28 1.8.4. Javni prostori ................................................................................................................................ 28 1.8.5. Sportsko rekreativni sadržaji i infrastruktura ................................................................................. 29 1.8.6. Civilno društvo .............................................................................................................................. 30 1.8.7. Manifestacije ................................................................................................................................ 32

1.9. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA .................................................................................................................. 32 1.9.1. Kulturna baština ........................................................................................................................... 33 1.9.2. Zaštićena graditeljska baština ....................................................................................................... 37 1.9.3. Prirodna baština ........................................................................................................................... 42

2.SWOT ANALIZA ........................................................................................................................................... 43

3.VIZIJA I MISIJA OPĆINE ORIOVAC ................................................................................................................ 47

VIZIJA OPĆINE ORIOVAC ................................................................................................................................. 47

MISIJA OPĆINE ORIOVAC ................................................................................................................................ 47

4. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ZA RAZVOJ OPĆINE ORIOVAC DRAFT VERZIJA ............................... 48

5. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ORIOVAC .................................................................................. 59

6. SUDJELOVANJE OPĆINE ORIOVAC U RADU LAG-A I OSTALIH RAZVOJNIH TIJELA ........................................ 66

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 7. USKLAĐENOST STRATEGIJE SA DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...................................................... 68

8. KAKO OPĆINA PROVODI STRATEGIJU ......................................................................................................... 71

8.1. INFORMIRANJE ......................................................................................................................................... 71 8.2. EVALUACIJA ............................................................................................................................................. 71

9. PRILOZI ....................................................................................................................................................... 73


1. OPĆI PODATCI

1.1. Geoprometni položaj

Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Slavonske nizine, na prostoru između

planina Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga koja je ujedno i državna

granica prema Bosni i Hercegovini u duljini od 163 km.

Unutar Republike Hrvatske Brodsko-posavska županija graniči na zapadu sa Sisačko-

moslavačkom županijom, na sjeveru s Požeško-slavonskom, sjeveroistoku s Osječko-

baranjskom te na istoku s Vukovarsko-srijemskom županijom. Područje županije prostire se

na 2.034 km², što čini 3,59% ukupne površine Republike Hrvatske i zauzima 14. mjesto po

površini među županijama. Brodsko-posavsku županiju obilježavaju dva osnovna cestovna

pravca. Prvim, interkontinentalnim, u pravcu zapad – istok, povezane su zemlje zapadne

Europe sa zemljama Bliskog istoka odnosno Azije. Tim pravcem, a duž cijelog područja

županije, prolazi cestovna, željeznička, riječna i telekomunikacijska mreža, te naftovod. Drugi

interregionalni pravac, od sjevera prema jugu, spaja zemlje istočne i srednje Europe s

Jadranom.

U sastavu Brodsko-posavske županije nalazi se 28 jedinica lokalne samouprave i to 2 grada i

26 općina s ukupno 184 naselja.

Slika 1. Brodsko-posavska županija. Izvor:

Općina Oriovac nalazi se zapadno od županijskog središta Slavonskog Broda te se sastoji od

naselja: Bečic, Ciglenik, Kujnik, Lužani, Malino, Oriovac, Pričac, Radovanje, Slav. Kobaš, Živike.


Općina unutar Brodsko-posavske županije graniči s općinom Nova Kapela na zapadu,

općinama Brodski Stupnik i Bebrina na istoku te općinom Pleternica u Požeško-slavonskoj

županiji na sjeveru. S južne strane općina je omeđena Savom, državnom granicom s BiH.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Oriovac broji 5.819 stanovnika

raspoređenih u 1.907 kućanstava. Općina površinom zauzima 99,06 km², te pripada u

kategoriju relativno rijetko naseljenih općina s prosječno 50 – 200 stanovnika po km².

Slika 2. Općina Oriovac

Općina se nalazi na povoljnom prometnom položaju, te kroz nju prolaze interkontinentalni

pravci autoceste, željezničke pruge i naftovoda. Usporedno s trasom autoceste prolazi i

županijska cesta koja povezuje naselja općine.

1.2. Povijesni razvoj

Grb Općine Oriovac je štit, trokutasto - srcolikog oblika, a sastoji se od jednog polja

crvene boje. U sredini je srebrno bijeli ždral koji na jednoj nozi stoji, a u drugoj drži polu

okomito smješten orah, zlatne boje.

Grb simbolizira Općinu Oriovac na način da ističe njeno dostojanstvo, govori o njenim

osnovnim, kulturnim, ekonomskim i društvenim vrijednostima, te je utemeljen na njenoj

prošlosti. Pri odabiru simbola općine, misao vodilja bila je simbol koji će biti jednako blizak

svim žiteljima Općine Oriovac. Odgovor se krio nadohvat ruke, u našoj bogatoj povijesti.

Kako je Općina Oriovac smještena u bogatoj i plodnoj aluvijalnoj dolini rijeke Save koja je

od najstarijih vremena bila meta osvajačkih pohoda drugih naroda te je rijeka Sava oduvijek

bila prirodna granica prema drugim, politički; kulturnim; religijskim; etnološkim

područjima. Naši preci poznati su kao izuzetni vojnici i graničari koji su čuvali granicu uz

Savu od svih onih koji su je na bilo koji način ugrožavali. Simbolički, to je izraženo i kroz grb

Općine Oriovac koji prikazuje ždrala koji stoji na jednoj nozi, a u drugoj drži zlatni orah. Kada


zaspi, kamen mu ispadne, te se probudi, podigne kamen, te bdije dalje. Na taj način ždral

simbolizira požrtvovnost naših predaka, te njihovu neprekidnu borbu za opstanak. Povijesni

zapisi govore da je Oriovac dobio ime po velikim nasadima oraha, te iz tog razloga zlatni

orah kojega drži ždral predstavlja općinsko središte – naselje Oriovac.

Slika 3.Grb i zastava općine Oriovac

U ranom srednjem vijeku prvi je spomen Oriovca u povelji plemića Giljetića, koji su ovdje

gospodarili od početka 14. stoljeća. Kasniji vlasnici su plemići iz feudalnog roda porodice Caki

( potječu od Dubočca). Feudalni rod Giletića javlja se u drugoj polovici 13. stoljeća. Kod kraljeva

su imali visoke položaje i pripadali su krupnom plemstvu. Imali su posjede od Save do iza Nove

Gradiške, gdje i danas postoji selo Giletinci. U srednjovjekovnoj ispravi na latinskom jeziku

spominje se „Oriha Draga“, koja je geografski smještena negdje oko današnjeg Oriovca.

Gabrijel Orehovec vlasnik je utvrde oko koje se nalazi drvored oraha, a sam vlastelin utvrde

nosi po nasadima oraha pridjev Orahovec.

1691. godine osnovana župa u Oriovcu i posvećena svetom Emeriku. To je vrijeme završetka

turske okupacije. Lokacija brdskih sela se mijenja i sela se preseljavaju uz glavnu cestu u dolinu

Save. Spominje se župa u novom naselju, koja ima 52 katoličke obitelji, drvenu kapelu sv.

Marka evanđelista sa zvonom i slikom zaštitnika sv. Emerika i Blažene djevice Marije.

1748. godine gradi se nova cesta, po trasi one koju su sagradili Rimljani. Duž ove ceste grade

se nova naselja koja su do tada bila razasuta po brdima kako bi ih nova vojna vlast mogla bolje


držati pod kontrolom. Tako se „uz drum“ preselio i današnji Oriovac. Zato se stara lokacija u

brdima i danas naziva „Kućišta“.

31. ožujka 1887. osnovana Gospodarska podružnica, preteča poljoprivredne zadruge.

Obuhvaćala mjesta: Oriovac, Kobaš, Bebrinu, Brodski Stupnik, Sibinj i dio Nove Kapele.

1889. prošao prvi vlak kroz Oriovac, sagrađena zgrada željezničke postaje.

1923. godine na velikom predizbornom narodnom zboru 2. veljače govorio Stjepan Radić,

predsjednik HRSS, veličanstvena povorka i proslava u Oriovcu.

1928. godine gradi se dvokolosječna pruga. Pronađena zemljana posuda na temelju koje

arheolozi datiraju postojanje Oriovca u kasno brončano doba.

1990. na prvim slobodnim izborima pobijedio HDZ, te je u vijeće općina Hrvatskog sabora

izabran Antun Babić.

1993. novi ustroj Brodsko-posavske županije. Oriovac obuhvaća 10 sela 6860 stanovnika, od

kojih je 1392 zaposleno, a imaju 772 umirovljenika.

1998. godine Oriovac dobio svoj grb i zastavu

1.3. Klima i reljef

Područje općine Oriovac uz rijeku Savu ima obilježja močvarnog područja. Mali dio općinskog

teritorija je pokriven šumom te je općina uglavnom ravničarskog reljefa.

Ukupne klimatske karakteristike područja Brodsko-posavske županije, kao dijela šireg

područja Istočne Hrvatske, odlikuju osobine umjereno tople klime (prema Köppenovoj

klasifikaciji). Ovu klimu karakteriziraju srednje mjesečne temperature više od 10°C tijekom više

od četiri mjeseca u godini, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te prosječna

godišnja količina oborina od 700-800 mm. Klimatske karakteristike ovog prostora odlikuje

homogenost klimatskih osobina, a određena odstupanja javljaju se uslijed reljefnih osobina

prostora. Klimatske prilike su također određene i pripadnošću i položajem ovog područja

širem području Panonske nizine, te se može generalno konstatirati da se, u klimatskom smislu,

ovo područje nalazi na prijelazu između vlažnijih osobina kontinentalne klime na zapadu i

sušnijih područja na istoku.


1.4. Stanovništvo

Stanovništvo i njegove značajke su vrlo značajne stavke svakog područja na način da njegova

pojedina demografska obilježja u velikoj mjeri određuju njegov gospodarski, kulturni,

društveni kao i sveopći razvoj te su pokazatelj razvojnog potencijala određene društvene

sredine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2011. godine na području općine Oriovac

stanuje 5824 stanovnika u 1878 kućanstava. Udio stanovništva općine Oriovac u ukupnom

stanovništvu Brodsko – posavske županije, koje broji 158.575 stanovnika je 3,67%.

Naselje Oriovac je najveće naselje, po broju stanovnika, i ujedno je administrativno sjedište

općine Oriovac. Općina Oriovac obuhvaća u svom sastavu još dva naselja s više od 1000

stanovnika što upućuje policentričnost općine Oriovac.

Tablica 1. Prirodno kretanje stanovništva u općini Oriovac

Naselja u

sastavu

općine

Broj

stanovnika

1971. godine

Broj

stanovnika

1981. godine

Broj

stanovnika

1991. godine

Broj

stanovnika

2001. godine

Broj

stanovnika

2011. godine

Bečic 176 146 136 138 114

Ciglenik 314 239 223 189 159

Kujnk 283 333 336 345 310

Lužani 1210 1233 1275 1192 1058

Malino 681 664 653 576 485

Oriovac 1686 1992 2049 2021 1841

Pričac 178 139 152 132 103

Radovanje 415 369 348 355 288

Slavonski

Kobaš 1720 1461 1342 1303 1230

Živike 395 366 346 308 236

Ukupno 7058 6942 6860 6559 5824

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2011. godine

Iz prethodne tablice vidljiv je u razdoblju od 1971. – 2001. godine znatniji pad broja stanovnika

od 11,20%, što je posljedica prirodne depopulacije, ali i iseljavanja, posebice mladog

stanovništva.

Prosječna gustoća naseljenosti na području općine Oriovac iznosi 58,79 stan/km2 što je

značajno ispod županijskog (78,12 stan/km2) i državnog (75,71 stan/km2) prosjeka.


Dobno-spolna struktura temeljna je demografska struktura budući da pokazuje potencijalnu

vitalnost stanovništva te iz nje proizlaze nužni kontingenti nužni za biološku reprodukciju i

formiranje radne snage.

Tablica 2. Dobno-spolna struktura stanovništva

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34

Ukupno 288 301 375 397 407 322 363

Muški 140 162 191 203 202 160 202

Ženski 148 139 184 194 205 162 161

35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69

Ukupno 360 373 378 422 411 393 285

Muški 189 190 201 212 192 184 131

Ženski 171 183 186 210 219 209 154

70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95+

Ukupno 296 253 126 55 10 0 5824

Muški 121 87 32 15 0 0 2814

Ženski 175 166 94 40 10 0 3010

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2011. godine

Kao i ostatku Republike Hrvatske, i na području općine Oriovac uočava se regresivni ili

kontraktivni tip dobne strukture kojeg karakterizira niski udjel djece s obzirom na stanovništvo

srednje dobi, što uzrokuje nizak, opadajući prirodni porast i pokazuje proces depopulacije.

U spolnoj strukturi žene su zastupljene s 51,68%.

Tablica 3. Podjela stanovništva na mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (>65 godina)

2001. godine

0-14 15-64 >65 Nepoznato Ukupno

1267 4301 986 5 6559

2011. godine

0-14 15-64 >65 Ukupno

964 3835 1025 5824


Podjelom stanovništva na mlado (0-14 godina), zrelo (15-64 godine) i staro (>65 godina) te

usporedbom podataka iz 2001. godine i 2011. godine razvidno je kako dominantni

demografski proces koji obilježava suvremeno društvo nije zaobišao niti područje općine

Oriovac.

U promatranom razdoblju došlo je do znatnog smanjenja udjela mladog stanovništva i

povećanja udjela starog stanovništva u ukupnom stanovništvu općine Oriovac, dok je udio


zrelog stanovništva ostao približno jednak. Navedeno upućuje na proces starenja

stanovništva.

Starenje stanovništva ima većinom negativne implikacije na daljnji demografski i gospodarski

razvoj. U demografskom pogledu, proces starenja stanovništva negativno utječe, kako na

ukupno kretanje, tako i na strukturu stanovništva, dok u gospodarskom smislu, starenje

stanovništva utječe na smanjenje broja stanovnika u radnoj dobi te na stupanj ukupne

aktivnosti stanovnika.

Tablica 4. Obrazovna struktura stanovništva (15 i više godina starosti)

Bez škole i nezavršena osnovna škola 317

Osnovna škola 1779

Srednja škola 2458

Visoko obrazovanje 306

Ukupan broj stanovnika u dobi od 15 i više

godina starosti 4860


Što se tiče obrazovne strukture stanovništva, od ukupno 4860 stanovnika, starijih 15 i više

godina, 317 osoba (6,52%) je bez škole ili nije završilo osnovnu školu, 1779 osoba (36,60%) je

završilo osnovnu školu, 2458 osobe (50,57%) ima srednju stručnu spremu dok su 306 osoba

visokoobrazovane (6,29%).

Usporedba podataka na razini općine Oriovac s podacima na državnoj razini ukazuje na lošiju

obrazovnu strukturu, posebice u kategoriji visokoobrazovanih, ali valja napomenuti kako je

broj osoba bez škole ili onih koji nisu završili osnovnu školu, kao i onih koji su završili osnovnu

školu bolji od prosjeka na državnoj razini.

Prema obrazovnim područjima stanovništva prevladavaju inženjerstvo, prerađivačka

industrija i građevinarstvo (1260 osoba) zatim usluge (503 osobe) i društvene znanosti,

poslovanje i pravo (492 osobe). Od ostalih djelatnosti zastupljene su poljoprivreda (162

osobe), zdravstvo i socijalna skrb (87 osoba) i obrazovanje (69 osoba).

188 stanovnika (3,22%) općine Oriovac se izjasnilo kao pripadnici nacionalne manjine.

U strukturi nacionalnih manjina najbrojniji su Srbi (118 osoba), Albanci (16 osoba) i Česi (10

osoba), slijede Bošnjaci, Bugari, Crnogorci, Mađari, Nijemci, Poljaci, Slovenci, Ukrajinci i ostali

sa po manje od 10 pripadnika.


1.5. Radna snaga

1.5.1. Zaposlenost

U pogledu zaposlenosti na području općine Oriovac, sukladno podacima Hrvatskog zavoda za

mirovinsko osiguranje, na dan 31. prosinca 2014. godine ukupno je evidentirano 632

zaposlene osobe, kako slijedi:

Tablica 5. Osiguranici mirovinskog osiguranja prema osnovama osiguranja

Osnova osiguranja Osiguranici

Radnici kod pravnih osoba 384

Obrtnici 48

Poljoprivrednici 32

Samostalne profesionalne djelatnosti 5

Radnici kod fizičkih osoba 161

Osiguranici zaposleni kod međunarodnih

organizacija i u inozemstvu 0

Osiguranici – produženo osiguranje 2

Ukupno 632

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, Godišnjak 2014., travanj 2015. godine

Temeljem gore navedenih podataka vidljivo je da 60,75% zaposlenih čine radnici kod pravnih

osoba, slijede radnici zaposleni kod fizičkih osoba s 25,47%, zatim obrtnici s 7,59% i

poljoprivrednici s 5,06%.

1.5.2. Nezaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Slavonski Brod, na dan

30. lipnja 2015. godine, na području općine Oriovac bilo je registrirano 316 nezaposlenih osoba

u evidenciji HZZ-a, od čega je 196 (62,02%) žena.

Od ukupnog broja evidentiranih, 63 (19,93%) osobe su bez radnog iskustva, a posebno je

potrebno istaknuti kako su 135 (42,72%) osoba dugotrajno nezaposlene, odnosno nalaze se u

evidenciji HZZ-a duže od 12 mjeseci. Od ukupnog broja nezaposlenih 6 (1,89%) osoba su osobe

s invaliditetom, a 39 (12,34%) nezaposlenih osoba imaju status hrvatskog branitelja.

Tablica 6. Obrazovna struktura nezaposlenih

Bez škole i

nezavršena

osnovna

škola

Osnovna

škola Srednja škola

Viša škola, I.

stupanj

fakulteta i

stručni studij

Fakultet,

akademija,

magisterij,

doktorat

Ukupno

19 73 198 19 7 316

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, lipanj 2015. godine


Promatrajući obrazovnu strukturu nezaposlenih, prevladavaju osobe srednje stručne spreme

(62,65%). Značajan je i broj osoba bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i završenom

osnovnom školom (29,11%) koji su u vrlo nepovoljnom položaju na tržištu rada s malim

izgledima pronalaska zaposlenja. Najmanji broj nezaposlenih bilježi se u skupini

visokoobrazovanih (8,22%).

Tablica 7. Dobna struktura nezaposlenih

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i

više Ukupno

25 59 34 17 25 36 38 27 34 21 316

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, lipanj 2015. godine

Što se tiče dobne strukture nezaposlenih, 118 (37,34%) osoba su mlade osobe do 29 godina, a 82

(25,94%) osobe spadaju u skupinu teže zapošljivih osoba koje su starije od 50 godina.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Slavonski Brod, u 2015. godini,

na području općine Oriovac je evidentirano 16 osoba korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja

(javni rad).

Tablica 8. Kretanje broja nezaposlenih u razdoblju 2010. – lipanj 2015. godine

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Lipanj 2015.

590 614 574 582 474 316

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, Godišnjak 2011., Godišnjak 2012.,

Godišnjak 2013., Godišnjak 2014., Mjesečni statistički bilten, Broj 6, XVI/2015.

1.6. Gospodarstvo

1.6.1. Poduzetništvo i obrtništvo

Općinu Oriovac možemo svrstati među gospodarski najrazvijenije općine na području

Brodsko-posavske županije. Prema posljednjim dostupnim podacima, na cjelokupnom

području općine registrirano je 31 poduzeće od kojih je 17 poduzeća sa sjedištem na području

općine, dok preostalih 14 djeluje kao ispostava. Promatrajući strukturu djelatnosti poduzeća

sa sjedištem na području općine, moramo naglasiti da prevladavaju poduzeća u proizvodnim i

uslužnim djelatnostima od kojih navodimo poduzeća s najdužom tradicijom na ovom

području: Oriolik d.d. iz Oriovca , Rekord-tim d.o.o., Cedrus d.o.o., Metal i Oriobeton d.o.o. iz

Oriovca , te Chromos-Svjetlost d.o.o. , Ergo d.o.o. i Đuro Đaković iz Lužana. Proizvodnja

namještaja svakako predstavlja jedan od nositelja razvoja oriovačkog kraja u nekoliko

posljednjih desetljeća u čemu je tvrtka Oriolik d.d. imala veliku ulogu. Osim navedenih


poduzeća, na području Općine Oriovac registrirano je 80 obrta, od kojih je 77 % u uslužnim,

dok je 23 % obrta u proizvodnim djelatnostima.

1.6.2. Poduzetničke zone

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz 2013. godine, na području

općine Oriovac kod pravnih osoba zaposleno je 349 osoba, kod fizičkih osoba zaposlena je 21

osoba, te 53 u obrtima. Također je registrirano 36 poljoprivrednika1.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana na području općine Oriovac osnovane su

gospodarske zone i to:

- gospodarska zona „Čaplja“ u Oriovcu na kojoj se trenutno nalazi tvrtka Metal Malino,

- gospodarska zona Lužani , površine cca 24.000 m2 , na kojoj se trenutno nalaze tvrtke Ergo

Lužani i Stjepan comerce,

- gospodarska zona poljoprivredne namjene Slavonski Kobaš, površine cca 35.000 m2,

zapadno od naselja Slavonski Kobaš na kojoj je izgrađena farma pilića Jozić,

- gospodarska zona Slavonski Kobaš , površine 15.700 m“ , sjeverno od naselja Slavonski Kobaš.

Poduzetnička zona „Čaplja“ smještena je na vrlo povoljnoj lokaciji, sjeverno od autoceste

Zagreb-Lipovac, na k.o. Oriovac, neposredno uz županijsku cestu Oriovac - Slavonski Kobaš. U

blizini zone smještena je tvornica „Oriolik“ te niz drugih gospodarskih subjekata. Zona se

prostire na površini od cca 50.000 m² i raspolaže s većinom potrebne infrastrukture. Na

području zone riješeni su svi imovinskopravni odnosi, dio parcela prodan je poduzetnicima.

Zona je osnovana s ciljem osiguravanja dugoročnih uvjeta za razvoj obrtništva, malog i

srednjeg poduzetništva te otvaranja novih radnih mjesta. Uloga zone u turističkom razvoju

općine vrlo je značajna budući da će kroz utjecaj na poboljšanje gospodarskog, ekonomskog i

socijalnog stanja, te kroz povećanu suradnju i učinkovitost poduzetnika te nova investicijska

ulaganja područje učiniti privlačnim za dolazak posjetitelja kao i općinu i njenu okolicu za život

mladih obitelji.

Poduzetnička zona Lužani smještena je na istočnom dijelu Lužana ispod autoceste , površine

cca 28000 m² , na kojoj se trenutno nalaze gospodarski subjekti: Svjetlost Lužani, Đuro Đaković

i Žito Osijek.

1 Izvor web stranica općine Oriovac

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.6.3. Poljoprivreda

Na cijelom području općine rasprostranjene su poljoprivredne površine uređene otvorenom

kanalskom mrežom, osim u naseljima Pričac i Živike gdje je kanalska mreža zastarjela. Ukupna

površina poljoprivrednog zemljišta prema podacima iz katastra zemljišta iznosi 2.457,5656 ha

te je prema naseljima raspoređena na način kako je prikazano u sljedećoj tablici.

Tablica 9: Poljoprivredno zemljište Općine Oriovac

Naselja Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države

K.O. Radovanje 43,0727 ha

K.O. Oriovac 989,4267 ha

K.O. Kujnik 7,1038 ha

K.O. Malino 54,7066 ha

K.O. Lužani 131,3478 ha

K.O. Živike 288,0567 ha

K.O. Pričac 52,2335 ha

K.O. Ciglenik 81,8607 ha

K.O. Bečic 38,3293 ha

K.O. Sl. Kobaš 771,4278 ha

UKUPNO 2.457,5656 ha Izvor: Općina Oriovac, 2012.,Strategija razvoja ruralnog turizma Općine Oriovac

Poljoprivredna tla s područja općine, uz umjerenu kontinentalnu klimu te izobilje vode,

pogodna su za bavljenje ratarstvom, stočarstvom, voćarstvom i vinogradarstvom. Prema

podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na cijelom

prostoru općine registrirano je 403 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja svojom

gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom bitno pridonose održivom razvoju općine.

Djelatnost OPG-a obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti,

sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti: uzgoj jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva i uzgoj

stoke, peradi i ostalih životinja na način kako je prikazano u sljedećoj tablici.


Tablica 10: Poljoprivredno zemljište na području općine prema namjeni

K.O. Oranice voćnjaci vinogradi livade pašnjaci ribnjaci trstik

Ciglenik 51,4712 1,6731 6,4262 7,3344 14,9558 - -

Oriovac 140,2407 0,6727 3,4710 7,2474 14,4627 574,1817 249,1500

Radovanje 12,4987 1,9343 2,1941 8,0418 7,5329 9,6929 1,1780

Pričac 29,3584 0,2877 - 14,2600 8,3274 - -

Živike 62,5325 1,5257 0,1151 76,0587 147,8247 - -

Bečic 17,5088 0,5319 3,0250 8,3613 8,9023 - -

Lužani 118,5103 - - 12,1735 0,6640 - -

Malino 43,9892 1,6156 6,5299 0,3258 2,2461 - -

Kujnik 2,5195 0,1799 1,7424 0,7372 1,9248 - -

Sl.Kobaš 342,8380 0,4191 - 413,9412 14,2295 - -

Ukupno 821,4673 8,8400 23,5037 548,4818 221,0702 583,8746 250,3280

Ukupno zemljište za raspolaganje: 2.457,5656 ha Izvor: Općina Oriovac, 2012., Strategija razvoja ruralnog turizma Općine Oriovac

1.6.4. Šumarstvo

Na prostoru Općine Oriovac šumsko zemljište zauzima oko 1.200 ha odnosno 12,2% ukupne

površine općine. Većinski dio šuma i šumskog zemljišta u privatnom je vlasništvu, oko 66%,

dok ostali dio pripada Hrvatskim šumama.

Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje na prostoru Općine Oriovac zastupljene su

šume hrasta lužnjaka s žutilovkom i šume hrasta kitnjaka i običnoga graba. U posljednje

vrijeme se na ovaj prostor unose brzorastuće četinjače (ariš, smreka i bor). Na područjima uz

rijeku Savu javlja se značajniji udio vrbe, a nove površine se pošumljavaju euroameričkom

topolom i crnom johom. Osim gorskih i nizinskih šuma, zastupljeni su i predstavnici niske

vegetacije: livadna, močvarna i vodena, a najpogodniji nizinski prostori pretvoreni su u oranice

koje se obrađuju.

1.6.5. Lov i ribolov

Područje općine po svojim prirodnim osobinama pogodno je za razvoj lovnog gospodarstva. U

njemu su dijelovi dva državna lovišta, i dva zajednička lovišta. Dijelovi Državnih lovišta

formirani na području Općine Oriovac su:

Lovište „Radinje“ smješteno je sjeverno od rijeke Save u predjelu slavonske ravnice i šuma

hrasta lužnjaka i poljskog jasena te zauzima ograđeni prostor površine 4135 ha. Poznato je po

dugoj lovnoj tradiciji te primjerenoj organizaciji lova na jelena običnog, srnu i divlju svinju.

Ostale vrste divljači koje obitavaju na prostoru lovišta su: zec obični, fazan obični, kuna, lisica,

tvor, trčka skvržulja, divlja patka, siva vrana, šojka kreštalica, šljuka bena, divlja guska, itd..


„Brodski ribnjaci - stari ribnjak Jelas“ - uzgajalište je nizinskog tipa, ukupne površine 1477 ha.

Nalazi se u središnjem dijelu Općine. Od divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja značajna je

divlja patka gluhara i crna liska. Stanište omogućava uzgoj (matični proljetni fond) 1.200

komada divljih pataka i 1.560 komada crnih liski.

Udio zajedničkih lovišta u Općini je znatno veći od udjela državnih lovišta.

Lovište „Oriovac“ županijsko je zajedničko lovište koje zauzima površinu od 6279 ha. U lovištu

se gospodari sa sljedećim vrstama divljači: srna obična, divlja svinja, zec obični, fazan obični,

jelen obični, jazavac, divlja mačka, kune, lisica, tvor, trčka skvržulja, divlje patke, vrana siva,

čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica, šljuka bena, šljuka kokošica, divlja guska, prepelica

pućpura i golub grivnjaš.

„Slavonski Kobaš“ je lovište locirano u južnom dijelu Općine, južno od autoceste Zagreb –

Lipovac i Državnog lovišta br. XII/2A, a sjeverno od rijeke Save. Zapadna granica je granica

općine i na jugozapadnom dijelu granica Državnog lovišta br. XII/116 „Radinje“. Lovište

zauzima površinu od 6649 ha a vrste divljači koje obitavaju na području lovišta su: srna obična,

zec i fazan obični, jelen obični, divlja svinja, jazavac, divlja mačka, kuna, lisica, čagalj, tvor,

šljuka bena, šljuka kokošica, golub grivnjaš, divlja guska, crna liska, vrana siva, čavka

zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica, prepelica, pućpura te divlja patka.

Ribnjačarstvo

„Ribnjaci - stari ribnjak Jelas“ - uzgajalište je nizinskog tipa, ukupne površine 1477 ha. Nalazi

se u središnjem dijelu Općine. Od divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja značajna je divlja

patka gluhara i crna liska. Stanište omogućava uzgoj (matični proljetni fond) 1.200 komada

divljih pataka i 1.560 komada crnih liski. Ribnjacima djelomično upravlja (1219 ha) privatna

tvrtka „Ribnjačarstvo Jelas“. Područje uživa dva oblika zaštite. Jelas polje zaštićeno je u

kategoriji značajnog krajobraza (ZK) od 1995. godine u površini od 20.800 ha koja se proteže

na teritoriju grada Slavonskog Broda i općina Oriovac, Bebrina, Sibinj i Brodski Stupnik.

Sjeverna granica zaštićenog područja ide autocestom Zagreb - Lipovac, a južna rijekom Savom

od ušća rijeke Orljave do ušća Mrsunje te prati njihov tok prema sjeveru. Dio područja Jelas

polja i ribnjaka površine 125 ha zaštićen je kao posebni ornitološki rezervat (POR). Međutim

unatoč prisutnosti spomenutih oblika zaštite, vidno je zarastanje područja trskom i vrbom.

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Slika 4.Ribnjaci „Stari ribnjak Jelas“

1.6.6. Energetske i mineralne sirovine

Na području općine se nalaze naslage ugljena u brdskom dijelu (potez Ciglenik-Malino-Kujnik)

te rijeka Sava sa svojim naslagama šljunka i pijeska. Vađenja i korištenja ugljena više nema ,a

na Savi se kontinuirano vrši održavanje profila Save, u sklopu kojega se vade šljunak i pijesak

te deponiraju na pojedinim mjestima.

1.6.7. Turizam

Turizam općine Oriovac temelji se na turističkoj ponudi na obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima, koja imaju bogatu ponudu kvalitetnog vina.

Dobar primjer bavljenja ruralnim turizmom na autentičnom obiteljskom seoskom

gospodarstvu daje obitelj Kereković koja u tradicijskoj kući ima starina porijekla starijeg od 150

godina i pružaju turističku uslugu cjelokupnog doživljaja sela i netaknute prirode koje

zaokružuje turistička lađa koja može primiti do 50 osoba, a posjetiteljima omogućuje uživanje

u krajoliku rijeke Save u dvije rute, „Pričac – Sl. Brod – Županja“ i „ Pričac – Davor – Mačkovac

– Sisak“.

SMJEŠTAJNI KAPACITETI:

- ZEFA hotel „Orljava“ u blizini Lužana

- Pivnica Luj u Oriovcu


- Caffe bar i pizzeria Bonaca u Lužanima

- Opg „ Kereković“ u Živikama

Slika 5: Obiteljsko gospodarstvo Kereković

1.7. Komunalna infrastruktura

1.7.1. Prometna infrastruktura

Današnje globalizirano gospodarstvo, ovisno o rokovima i opterećeno konstantnim

napretkom uvelike ovisi o nesmetanom i sigurnom transportu ljudi i roba.

Cestovni promet

Cestovni promet ima najveći značaj u integriranju prostora i osiguravanju preduvjeta za svaki

vid razvoja pojedinog područja. Općina Oriovac vrlo je dobro povezana s većim urbanim

aglomeracijama u Brodsko-posavskoj županiji, kao i sa Zagrebom i glavnim gradovima

susjedne Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Najznačajniji cestovni pravac je državna cesta

D4, a iznimno važnu prometnu os na području općine predstavlja županijska cesta Ž 4202

(Lužani – Garčin – Strizivojna – St. Mikanovci (D46)) položena na spoju posavske doline i padine

Dilj gore oko koje je koncentrirana i većina stanovništva. Zbog blizine autoceste i vozila koja

koriste ovaj pravac paralelan s autocestom kako bi izbjegla naplatu cestarine, kolnik je na

mjestima oštećen. Na navedenu cestu vežu se ostale županijske i lokalne ceste koje

osiguravaju pristup do svih naseljenih mjesta u općini. Trasa autoceste Zagreb - Lipovac

izgrađena je u punom profilu, a na području općine izvedena su osim čvora Lužani i tri putna

prijelaza preko autoceste.


Tablica 11. Osnovne prometnice na području općine

KATEGORIJA CESTE OZNAKE CESTE OPIS TRASE DULJINA NA

PODRUČJU OPĆINE

Državna cesta D4 GP Bregana - Zagreb - Slav. Brod – Bajakovo

9,3 km

Državna cesta D49

Slavina (D2) - Požega - Pleternica - Lužani

(D4)

1,5 km

Županijska cesta Ž 4202

4202 D49 - Lužani - B. Varoš -Garčin -

Strizivojna - St. Mikanovci (D46)

8,8 km

Županijska cesta Ž 4204 Oriovac (Ž 4202) - Slavonski Kobaš

9,1 km

Županijska cesta Ž 4203 Lužani (Ž 4202) - Živike

2,8 km

Lokalna cesta L 42027 Živike (Ž 4203) - Pričac

1,5 km

Lokalna cesta L 41028 Kloštar - Slavonski

Kobaš

4,6 km

Lokalna cesta L 41067 Ž 4185 - Bečic -

Ciglenik - Ž 4202

3,5 km

2

Pojedine lokalne ceste potrebno je modernizirati, a u dosta lošem stanju su, s obzirom na

širinu i stanje kolnika, pristupni putevi na području padina Dilj gore koja ima znatan turistički

potencijal.

Željeznički promet

Kroz Općinu Oriovac prolazi magistralna glavna dvokolosječna željeznička pruga MG-2 DG

(Zagreb –Tovarnik). Najveća dopuštena brzina je 160 km/h, dok joj je najveće dopušteno

opterećenje 22,5 (t/s). Službena stajališta su Oriovac i Lužani - Malino.

U općinskom središtu Oriovac nedovoljno je razvijena popratna infrastruktura oko željezničke

pruge. Krajnje je potrebna izgradnja pješačkog prijelaza preko (iznad) željezničke pruge zbog

velikog broja stanovnika koji žive u južnom dijelu Oriovca , kao i gospodarskih subjekata koji

su locirani u tom dijelu.

2Izvor: PPU Općine Oriovac, 2005.

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Riječni promet

Plovni put rijekom Savom je u rangu II i III klase plovnosti i to zbog korita rijeke koje je

uglavnom neregularno. Na plovnost rijeke Save presudnu ulogu imaju hidrološko - morfološki

čimbenici pa su tako dobri uvjeti za plovidbu pri stagnirajućim srednjim vodostajima, a

nepovoljni pri ekstremnim vodostajima. Općina Oriovac ima jedno sidrište za brodove, (od rkm

392 do 392 + 600) na rijeci Savi u zoni naselja Slavonski Kobaš.

Zračni promet

Na prostoru općine postoji jedno poljoprivredno letjelište smješteno sjeverno od Slavonskog

Kobaša, širine USS 40,0 m i dužine 600,0 m.

1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Pošta

Na području Općine poštanska mreža sadrži tri poštanska ureda (PU) s pripadajućim

dostavnim područjima. Ovi poštanski uredi su u sastavu operativne jedinice za kontrolu i

nadzor Slavonski Brod. Poštanski uredi su locirani u naseljima: Lužani, Oriovac i Slavonski

Kobaš, te pokrivaju cijelo područje Općine, dakle sva sela redovitom svakodnevnom dostavom

poštanskih pošiljki. Asortiman usluga obuhvaća poštanske, novčane i ostale usluge.

Telekomunikacijska mreža

Pri analizi i ocjeni stanja u javnim telekomunikacijama općine Oriovac može se konstatirati da

je obujam i tehnološka razina izgrađenosti dobra, te da je stvorena kvalitetna osnova za

njezinu dogradnju u skladu s novim potrebama i zahtjevima suvremenih telekomunikacija.

Izgrađene veze s okruženjem i matičnom centralom je također na visokoj razini.

Mjesna mreža je najvećim dijelom nova, a u perspektivi je predviđeno osuvremenjivanje u

skladu sa suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama.

RTV mreža

Izgrađena mreža odašiljača i veza na području Županije od kojih su dva i na području Općine

Oriovac dobro pokrivaju cijelo područje Općine svim programima koje emitira HRT.

Na području Općine izgrađen je objekt HRT-a „Oriovac“. Izgrađeni objekt omogućava

korisnicima prijam signala HTV-1, HTV-2.

1.7.3. Elektroopskrba

Postojeća distribucijska mreža na području Općine obuhvaća samo naponske razine od 35kV,

10(20) kV i 0,4 kV te javnu rasvjetu.


Na 35 kV naponskoj razini područjem Općine prolazi jedan nadzemni 35 kV dalekovod od TS

110/35 kV Sl. Brod 1 do TS 110/35/10 kV N. Gradiška na koji je interpolirana TS 35/10 kV

Oriovac. Ukupno instalirana snaga dva transformatora je 6,5 MVA. Na 10(20) kV naponskoj

razini mreža sadrži trafostanice 10(20)/0,4 kV te nadzemne i podzemne kabelske 10(20) kV

dalekovode.

Na 35 kV naponskoj razini postojeća elektroenergetska mreža zadovoljava sadašnje potrebe,

te omogućava razvoj. Zbog dvostranog napajanja sigurnost u opskrbi potrošača cijele Općine

je dobra i potpuno zadovoljava sadašnje, ali i buduće potrebe za energijom.

Na 10(20) kV naponskoj razini stanje transformacije je dobro jer se ugrađeni transformatori u

trafostanicama po potrebi mogu zamijeniti jačim, a time i bitno popraviti energetsko stanje.

Nadzemni 10(20) kV dalekovodi su dijelom novijeg datuma sa zadovoljavajućim kapacitetom

(presjekom).

Niskonaponska 0,4 kV mreža najvećim dijelom zadovoljava u opskrbi kvalitetnom električnom

energijom. Na mjestima s većim padom napona od dozvoljenog, naponske prilike se mogu

popraviti rekonstrukcijama, tako da se niskonaponski vodovi na tim dijelovima zamijene

vodovima većeg presjeka ili po potrebi izgradi nova trafostanica.

U sljedećoj tablici prikazani su fizički pokazatelji za postojeću elektroenergetsku mrežu na

10(20) kV i 35 kV naponskoj razini.

Tablica 12: Distribucijski elektroenergetski sustav na području općine Oriovac

Naponska razina (kV) Vrsta objekta Jedinica mjere Iznos

35

TS kom 1

ZDV km 7,85

KB km -

Energetski trafo

MVA 8,0

kom 2

10

TS kom 30

ZDV km 44,7

KB km 5,2

Energetski trafo

MVA 5,0

kom 30 Izvor: Općina Oriovac

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.7.4. Javna rasvjeta

Na području općine Oriovac u većem dijelu u uporabi su ne zasjenjene svjetiljke sa živinim

žaruljama na drvenim stupovima , pročeljima kuća i visilicama.

Općina Oriovac je započela sa izgradnjom energetski učinkovite javne rasvjete te se u

narednim godinama planira pokrivenost cijele općine sa energetski učinkovitom javnom

rasvjetom.

1.7.5. Plinoopskrba

Međunarodni Jadranski naftovod (JANAF) prolazi područjem općine paralelno s južnom

stranom državne ceste D4. 2012. godine izvršen je početak procesa plinofikacije područja što

će po realizaciji znatno doprinijeti podizanju razine kvalitete života u općini. Na plinsku mrežu

priključeno je 17 kućanstava te 6 pravnih osoba tj. društvenih tvorevina. Razlog malog broja

priključenih kućanstava na plinsku mrežu su visoki troškovi priključenja.

1.7.6. Vodoopskrba

Javnim vodoopskrbnim sustavom obuhvaćeno je svih deset naselja Općine Oriovac. Vodom

opskrbljeni broj stanovnika iz javnog vodoopskrbnog sustava, prema procjeni, je više od 5.000

odnosno udio priključenih stanovnika iznosi oko 95% što je iznad županijskog prosjeka.

Stanovnici koji nisu priključeni na postojeći vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju

uglavnom iz vlastitih izvorišta (bunara) što uz neriješeno ili neadekvatno riješeno odvođenje

sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za ugrožavanje kvalitete pitke

vode, a time i zdravlja stanovništva.

Obzirom na malu izdašnost bunara i mali kapacitet opreme za preradu vode, problemi i

ograničenja sustava vezani su uz nedovoljni kapacitet vodozahvatnih bunara i uređaja za

preradu vode, a lokacija vodocrpilišta ne ispunjava uvjete niti zadovoljava mjere zaštite

utvrđene Pravilnikom o sanitarnoj zaštiti.

Jedan od razvojnih prioriteta općine u narednom periodu je izgradnja, odnosno proširenje

vodoopskrbnog sustava da se omogući domaćinstvima koja nisu istim pokrivena priključenje

na njega.

1.7.7. Odvodnja otpadnih voda

Na području općine nije riješen sustav odvodnje nego se isto rješava postupno, kao i na

području cijele Brodsko-posavske županije (ne odvaja se fekalna od oborinske odvodnje, a sve

vode se ispuštaju u rijeku Savu).


Stanovnici naselja otpadne, sanitarne i oborinske vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih

ili crnih jama. Oborinske vode u dijelu naselja bez sustava odvodnje, usmjeravaju se u otvorene

kanale uz prometnice i odvode do najbližeg vodotoka, lateralnog kanala ili melioracijskog

kanala, te njima do rijeka Orljave i Save.

Općina Oriovac je izradila idejno rješenje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda za cijelu

općinu i proteklih godina je izgrađena I. etapa u dužini od 4163 m i II. Etapa u dužini od 6120

m, a cijela dužina predviđenih radova je 64 kilometra.

1.7.8. Gospodarenje otpadom

Općina Oriovac je u prosincu 2011. godine donijela Plan gospodarenja otpadom prema kojemu

je koncesionar, tvrtka „Jakob Becker“ iz Gornje Vrbe, zadužen za prikupljanje otpada jednom

tjedno na cijelom području općine i deponiranje istoga (deponiranje se vrši na odlagalište izvan

općine) . Prema Izvješću o izvršenju Plana gospodarenja otpadom iz svibnja 2012. razvidno je

kako Općina ulaže određena sredstva i napore po pitanju gospodarenja otpadom. Tako je uz

sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sanirano odlagalište otpada

„Radovanje“, „Malino“, „Slavonski Kobaš „ i „Lužani“ , te na području općine više ne postoje

odlagališta otpada. Također,na području cijele općine izgrađeni su zeleni otoci i postavljeno

je 90 kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada- za papir, staklo, plastiku i biološki

otpad,međutim još nije definirana situacija reciklažnog dvorišta kao ni pitanje primarne

reciklaže i na području općine.

Potpisivanjem Sporazuma i Društvenog ugovora za osnivanje buduće komunalne tvrtke

Šagulje d.o.o. kojim su definirani načini izvršenja zajedničke uspostave cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom, stvoreni su preduvjeti za nastavak aktivnosti na uspostavi regionalnog

sustava gospodarenja otpadom za Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Sisačko-

moslavačku županiju. Regionalni centar za gospodarenje otpadom na lokaciji Šagulje, na

području Nove Gradiške, veličine 26 hektara, bit će baziran na tehnologiji mehaničko –

biološke obrade što će u konačnici rezultirati smanjenjem količine otpada na odlagalištu, a

povećanjem reciklaže.

1.7.9. Groblja

Groblja su uređena u naselju Lužani, Kujnik, Oriovac, Radovanje, Ciglenik te Slavonski Kobaš,

dok je pogrebna infrastruktura u vidu mrtvačnica izgrađena u svim navedenim naseljima.


-Groblje u Oriovcu je popunjeno na približno 95%, tako da za buduća pokapanja ostaje oko 50

novih mjesta,

-Groblje u Cigleniku je popunjeno približno 50% tako da za buduća pokapanja ostaje oko 100

novih mjesta,

-Groblje u Kujniku je popunjeno približno 70% tako da za buduća pokapanja ostaje oko 70

novih mjesta,

-Groblje u Lužanima je popunjeno približno 60% tako da za buduća pokapanja ostaje oko 150

mjesta,

-Groblje u Radovanju je popunjeno približno 80% tako da za buduća pokapanja ostaje oko 60

novih mjesta,

-Groblje za Slavonski Kobaš je popunjeno približno 75% ,a za buduća pokapanja formirano je

novo groblje.

Kako je iz pregleda popunjenosti vidljivo, pretpostavlja se da u planskom razdoblju postoji

potreba za proširenjem ili formiranjem novih površina za groblja.

1.8. Društvene djelatnosti i infrastruktura

Zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima jedna je od temeljnih funkcija

lokalne samouprave, budući da društvena infrastruktura značajno utječe na podizanje

obrazovnog, zdravstvenog i kulturnog standarda te na ukupnu kvalitetu života na nekom

području.

Sadržaj društvenih djelatnosti, te izgrađenost društvene infrastrukture na području Općine

Oriovac uglavnom zadovoljava sve potrebe lokalnog stanovništva.

Većina društvenih i javnih sadržaja grupirana je u naseljima Oriovac , Lužani i Slavonski Kobaš,

a stanovništvo općine Oriovac, s obzirom na relativno ograničene društvene funkcije, gravitira

obližnjem gradu, Slavonskom Brodu.

1.8.1. Javna uprava

Općina Oriovac ustrojena je kao jedinica lokalne samouprave unutar Brodsko-posavske

županije. U administrativnom središtu Općine, naselju Oriovac, smještena je općinska uprava,

a za upravne poslove nadležan je Jedinstveni upravni odjel.


Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana Općine Oriovac, koje donosi akte u okviru

svojega djelokruga, te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine.

Općinsko vijeće broji 15 članova. Općinsko vijeće ima predsjednika, te 5 stalnih radnih tijela.

Izvršna tijela Općine su Načelnik i zamjenik načelnika. Načelnik zastupa općinu.Za

obavljanje poslova iz djelokruga Općine ustrojen je Jedinstveni upravni odjel općine.

Slika 6: Općinska zgrada u Općini Oriovac

Izvor: Web stranica – Općina Oriovac, 2015.

1.8.2. Odgojno obrazovna infrastruktura

U pogledu obrazovnih institucija na području Općine Oriovac djeluju 2 osnovne škole: OŠ

"Dr. Stjepan Ilijašević" iz Oriovca koju pohađa 404 učenika koji su raspoređeni u Matičnoj

školi u Oriovcu te u Područnim školama Slavonski Kobaš i Brodski Stupnik, te OŠ "Ljudevit Gaj"

u Lužanima koju pohađa 200 učenika.

Nastava u Osnovnim školama u Oriovcu i Lužanima se odvija za učenike od I. do VIII. razreda,

dok se putem područnih razrednih odjela nastava od I. do VIII. razreda odvija u naselju

Slavonski Kobaš a od I. do IV. Razreda u naseljima Živike i Ciglenik čime su zadovoljene

potrebe svih naselja Općine.

Na području Općine Oriovac djeluje i jedna ustanova predškolskog odgoja tj. dječji vrtić

"Ivančica Oriovac" u Oriovcu. Površina zatvorenog prostora je 200 m2, a optimalni kapacitet

je 45 djece. Kapacitet zadovoljava potrebe. Vrtić ˝Ivančica Oriovac˝ u Oriovcu započeo je s

radom 1978. godine u Oriovcu. 1992. godine u svibnju vrtić prestaje raditi sve do studenog

1992. godine. Vrtić je pogođen izravno sa 6 granata. Obnovi vrtića pomogli su tvornica

˝Oriolik˝ i obitelj Đukić.


Redoviti program predškolskog odgoja i obrazovanja odvija se kroz:

primarni program (9-10 satni);

program s ručkom (5-6 satni);

program bez ručka (5-satni).

Slika 7: Dječji vrtić Ivančica, Oriovac

Izvor: Web stranica – Dječji vrtić Ivančica, 2015.

Tablica 13: Odgojno obrazovna infrastruktura

Matična škola

Područna škola

Neto unutar.

šk. pros. (m²)

Netoučenič. prostor (m²)

Broj učenika

Učionički prostor

po učeniku

(m²)

Broj učionica

Broj razr.

odjela

Dvorana m²

Dr. Stjepan Ilijašević

2.007,2 723,9 391 2,13 13 15 575

1. Brodski Stupnik

273,9 163,8 101 2,16 3 4 -

2.

Slavonski Kobaš

980,0 522,0 169 4,28 9 8 -

3.

Lovčić 86,3 66,3 - 6,63 1 - -

Izvor: Prostorni plan Brodsko-posavske županije, pročišćeni tekst, 2008.

Centralna Osnovna škola u Oriovcu osnovana je 28. travnja 1961. godine za sela i naselja

Brodski Stupnik, Stari Slatinik, Gornji Andrijevci, Rižino Polje, Jelik i Lovčić. Tada je u svom


sastavu imala i područna odjeljenja Brodski Stupnik, Stari Slatinik, Gornji Andrijevci, „Rižino

polje“, „Jelik“ i Lovčić. Odluku o osnivanju donio je narodni odbor općine Oriovac.

Od 1.rujna 1968. godine PŠ Slavonski Kobaš s odjeljenjima od 1. do 8. razreda je u sastavu OŠ

Oriovac.

OŠ Oriovac preseljena je 1980. godine na novu adresu - Frankopanska 97, a od 1990. nosi ime

dr. Stjepana Ilijaševića.

Slika 8: OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Oriovac

Izvor: Web stranica – Oš Dr. Stjepan Ilijašević, 2015.

Slika 9: OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Slavonski Kobaš

Izvor: Web stranica - OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Slavonski Kobaš 2015.


Slika 10: OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Brodski Stupnik

Izvor: Web stranica - OŠ Dr. Stjepan Ilijašević, Brodski Stupnik, 2015.

U naselju Oriovac kao administrativnom središtu općine, djeluje i "Narodna knjižnica i

čitaonica" utemeljena davne 1880. godine. U vrijeme kada je osnovana, "Narodna knjižnica

i čitaonica" bila je sjedište kulturnih zbivanja ovoga područja. Knjižnica je sa prekidima

radila do 1997. godine, kada je obnovljen njen rad, te je 2003. godine preseljena u nove

prostorije gdje i danas djeluje. "Narodna knjižnica i čitaonica" sastoji se od informativnog -

posudbenog dijela u čijem sastavu se nalazi i kutak za djecu, te čitaonica. Svrha djelovanja

knjižnice prvenstveno je formiranje knjižničkog fundusa, te sa zadovoljstvom možemo

istaknuti da "Narodna knjižnica i čitaonica" u Oriovcu danas raspolaže sa fondom od 7290

knjiga. Knjižnicom i čitaonicom koristi se lokalno stanovništvo, te se kao prioritetan

zadatak knjižnice nameće povećanje broja članova, posebice djece i mladih kojima želimo

usaditi ljubav prema pisanoj riječi.

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Tablica 14: Osnovne škole, razredni odjeli, učenici i učitelji, kraj školske godine 2012./2013.

Škole Razredni

odjel Učenici

Učenici koji su završili školu

Učitelji S punim radnim

vremenom

Svi

Učeni

ce svi Žene Svi Žene

Četverogodišnje

2 3 23 11 - 7 3 3 3

Osmogodišnje

3 29 522 244 100 57 43 39 34

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2015.

1.8.3. Zdravstvo i socijalna zaštita

Općina Oriovac kao jedinica lokalne samouprave osigurava uvjete, očuvanje i poboljšanje

zdravlja stanovništva na svom području kroz organizaciju zdravstvene zaštite na primarnoj

razini.

Zdravstvena stanica sa dvije ordinacije opće prakse, dvije zubne ambulante i ljekarnom

smještena je u naselju Oriovac, međutim postoji opravdana potreba za liječnikom opće

prakse , koji bi radio u punom radnom vremenu , jer se zdravstvena zaštita trenutno

obavlja zamjenama i u skraćenom radnom vremenu, a što za pripadajuće pacijente nije

zadovoljavajuće.

Također postoje ambulanta i ljekarna u naselju Lužani te ambulanta u Slavonskom Kobašu.

1.8.4. Javni prostori

Na području Općine Oriovac postoje objekti koji osiguravaju uvjete za okupljanje mještana,

posjetitelja i organizacija koje djeluju na području općine. Postojeći javni prostori predstavljaju

važnu ulogu u društvenom životu lokalne zajednice.

Domovi kulture postoje u naseljima Oriovac, Kujnik, Lužani, Slavonski Kobaš, Ciglenik, Živike,

Pričac Malino i Radovanje. Hrvatski dom u Lužanima je objekt polivalentne namjene u kojemu

svoje prostorije imaju KUD Graničar, Hrvatska žena i Mjesni ured. U njima se organiziraju sva

važna događanja sa područja općine,kao i za održavanja edukacija, prezentacija i slično. Za

održavanje društvenih događanja povremeno se koriste i domovi lokalnih dobrovoljnih

vatrogasni društva te školska dvorana u školi „Dr. Stjepana Ilijašević“ u Oriovcu i Slavonskom

Kobašu.


Središnji park u naselju Oriovac je mjesto događanja brojnih manifestacija, priredbi i

okupljanja lokalnog stanovništva.

1.8.5. Sportsko rekreativni sadržaji i infrastruktura

Objekti športa i rekreacije na području općine Oriovac zastupljeni su različitim vrstama

zatvorenih i otvorenih objekata, namijenjenih stoga i različitim korisnicima pojedinih objekata.

Zatvorene objekte čine športske dvorane pri osnovnim školama, te je stoga i njihova osnovna

namjena nastava tjelesno zdravstvene kulture, ali i zadovoljavanje drugih potreba (natjecanja,

rekreacija) kako učenika osnovnih škola tako i ostalih korisnika.

Među otvorenim športskim terenima i igralištima najbrojnija su nogometna igrališta, koje ima

5 naselja u Općini, a svako ima pripadajući moderno opremljen zatvoren objekt, dok ostale

športske terene malog nogometa, košarke, odbojke i tenisa imaju 2 naselja, Oriovac i Lužani.

Na području općine Oriovac među zatvorenim športskim objektima su dvije športske dvorane

i to u Oriovcu u okviru osnovne škole, s ukupno 575 m2 površine, a uz nju se nalaze i vanjski

tereni od 1.794 m2 ,te športska dvorana Područne škole u Slavonskom Kobašu.

Navedena dvorana u Oriovcu ne zadovoljava potrebe za kvalitetno održavanje tjelesnog

odgoja u školama , a pogotovo za bavljenje sportom različitih sportskih udruga s područja

Općine. Stoga postoji potreba za proširenjem postojeće ili izgradnjom novih sportskih dvorana

polivalentne namjene u naseljima Oriovac i Lužani.

Ostala naselja u kojima postoje športski objekti i tereni – Slavonski Kobaš, Živike, Malino,

Ciglenik, nalaze se samo nogometna igrališta.

Ostala 4 naselja na području Općine (Bečic, Kujnik, Pričac i Radovanje), nemaju nikakvih

športskih objekata i terena.

Bogatom športskom životu na području općine doprinosi nekoliko športskih klubova: NK

"Oriolik" iz Oriovca osnovan 1923. godine, NK "Svjetlost" Lužani, NK „Slavonac" iz

Slavonskog Kobaša, NK „Omladinac" iz Ciglenika, NK „Mladost" iz Malina, KKK „Oriolik" iz

Slavonskog Kobaša i KK "Rekord Tim" iz Oriovca, Taekwondo klub Škorpion, Stolnoteniski

klub Oriovac, kao i dvije škole nogometa, TK „Svjetlost „ Lužani.

Sportski rekreativni sadržaji kao i dječja igrališta zastupljeni su na području svih naselja Općine.

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.8.6. Civilno društvo

Kako protječu godine od osamostaljenja Republike Hrvatske, tako možemo primijetiti sve

veći porast u udruživanju građana u nevladinom sektoru koji na taj način oblikuju civ ilno

društvo. Oni čine često spominjanu kritičnu masu zaslužnu za osvješćivanje građana o

vlastitim pravima i mogućnostima, što nerijetko rezultira poboljšanjem kvalitete života

istih.

Dakle, civilno društvo predstavljaju građani koji se aktivno uključuju u sva područja

društvenog djelovanja, te ono kao takvo igra važnu ulogu osobito u zemljama mlade

demokracije. Organizacije civilnog društva zapravo surađuju s vladom i u idealnim uvjetima

postižu da ona odgovorno ispunjava svoja obećanja. No da civilno društvo nije novotarija

modernog doba, nego pravi pokazatelj razvijenosti demokracije pojedinog društva

pokazuju povijesni podatci iz stare Grčke, kolijevke demokracije kakvu danas poznajemo.

Pri spomenu suvremenog društva treba svakako objasniti možda i najvažnije načelo na

kojemu se ono temelji. Naime, radi se o načelu supsidijarnosti, a osnovno značenje toga

pojma, da se aktualni problemi trebaju rješavati tamo gdje nastaju, na najnižoj razini, i tek

ako ta niža socijalna jedinica nije u mogućnosti sa svojim resursima riješiti problem, obraća

se većoj instanci, te je upravo poveznica zbog koje ga vežemo uz pojam civilnog društva.

Dakle, pojedinac se pri rješavanju svojih problema udružuje s drugim građanima sličnih ili

istih interesa, te tako dolazimo do pojma civilnog društva ili civilne participacije u javnim

aktivnostima koje razdvajamo od političke participacije.

Danas u Republici Hrvatskoj djeluje više od 29.000 registriranih udruga, a i Općina Oriovac

se također može pohvaliti s udrugama koje svojim kontinuiranim i neumornim djelovanjem

oplemenjuju područje općine s mnoštvom kvalitetnih sadržaja, parirajući na taj način i

velikim gradovima.

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Tablica 15: Organizacije civilnog društva

Naziv udruge

Djelatnost udruge

NK ORIOLIK - Oriovac

Sportska djelatnost

NK SVJETLOST – Lužani

Sportska djelatnost

NK SLAVONAC –Slavonski Kobaš

Sportska djelatnost

NK OMLADINAC – Ciglenik

Sportska djelatnost

NK MLADOST – Malino

Sportska djelatnost

ŠN ORIOVAC –Oriovac

Sportska djelatnost – rad s mlađim uzrastima

KK REKORD TIM - Oriovac

Sportska djelatnost

KKK ORIOLIK – Slavonski Kobaš

Sportska djelatnost

Braniteljska udruga Kobaš Udruženje građana

Udruga Arteco – Malino

Udruga ekološki osviještenih umjetnika, promicanje, razvitak, unaprjeđenje i očuvanje

kulturne baštine i običaja, te amatersko stvaralaštvo

Kreativna udruga mladih – LIMES Slav.Kobaš Udruženje mladih

TK SVJETLOST – Lužani

Sportska djelatnost

TKD ŠKORPION - Oriovac

Sportska djelatnost

ŠN SVJETLOST - Lužani

Sportska djelatnost – rad s mlađim uzrastima

STOLNOTENISKI KLUB Oriovac

Sportska djelatnost

ŠRU ŠARAN – Oriovac

Udruživanje građana – sportski ribolov

ŠRU ORLJAVA – Lužani

Udruživanje građana – sportski ribolov

KUD LUKA ILIĆ ORIOVČANIN - Oriovac

Kulturna djelatnost

KUD MATIJA GUBEC- Slavonski Kobaš

Kulturna djelatnost

KUD GRANIČAR - Lužani

Kulturna djelatnost

VZ ORIOVAC

Vatrogasna djelatnost


DVD SLAVONSKI KOBAŠ


DVD ORIOVAC


DVD MALINO


DVD ŽIVIKE


DVD LUŽANI


RADIOAMATERI - Oriovac

Udruživanje građana

CB RADIO KLUB ORIS -Oriovac

Udruživanje građana

UDRUGA VINOGRADARA I VOĆARA

Vinogradarska i voćarska djelatnost

UVDDR OTROVI - Oriovac

Udruženje građana

KLA JASNI VIDICI – Oriovac

Udruga liječenih alkoholičara

UDRUGA MATICE UMIROVLJANIKA

Udruženje građana

LOVAČKO DRUŠTVO - Oriovac

Lovna djelatnost

LOVAČKO DRUŠTVO ORLJAVA – Slavonski Kobaš

Lovna djelatnost

Izvor: Općina Oriovac, odjel za informiranje, 2015.

1.8.7. Manifestacije

Na području općine Orivac se održavaju brojne manifestacije od kojih su najznačajnije:

Pokladno jahanje, Fišijada, Oriovita, Oriovačke žetvene svečanosti, Tradicionalna smotra

tamburaških sastava BPŽ u Slavonskom Kobašu, Orljavske ribarske večeri, Čijalo perja u

Lužanima i dr.

Kobaško ljeto – neka od događanja su : športsko zabavna priredba „Razigrani lipicanci“,

Ribarska večer „Pod Bajerom na Savi“, „Kolo pred kapelom“, Hodočašće u Kloštar na blagdan

Velike Gospe,

Kajak-kanu regata Kobaš, Poklade u Slavonskom Kobašu.

1.9. Kulturna i prirodna baština

Prirodno i kulturno-povijesno naslijeđe sačinjava važnu sastavnicu identiteta i

prepoznatljivosti Općine Oriovac.

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.9.1. Kulturna baština

Malo se koja općina ili mjesto može pohvaliti da su u njemu rođena tri poznata ilirca Dr.

Stjepan Ilijašević, Luka Ilić-Oriovčanin i Fran Gundrum iz Oriovca .

Zatim, Vladimir Becić hrvatski slikar koji je često boravio u Oriovcu ,te akademski slikar

Zdravko Ćosić iz Slavonskog Kobaša , a od zaslužnih stanovnika općine svakako treba

spomenuti i akademika Stjepana Babić , poznatog hrvatskog jezikoslovca...

Slika 11: Spomenici u središnjem parku

Izvor: Općina Oriovac, 2015.


Poznate povijesne osobe

Slika 12: Dr. Stjepan Ilijašević


Dr. Stjepan Ilijašević rođen je 1. siječnja 1814. godine u Oriovcu, gdje

je završio Trivijalnu školu, dok je gimnaziju pohađao u Požegi.

Filozofiju je studirao u Zagrebu, a u Budimpešti teologiju, gdje je i

doktorirao 1836. godine. Zatim se vraća u Zagreb gdje radi u

biskupiji, a 1843. godine postaje predavač na Teološkom fakultetu.

Njegovo stvaralaštvo može se podijeliti na književno i pedagoško. Dr.

Stjepan Ilijašević je na početku svog književnog rada pisao latinskim jezikom, ali je pod

utjecajem iliraca počeo stvarati na materinjem jeziku. Pisao je liriku koju u početku

objavljuje u raznim časopisima, a kasnije samostalno. Bio je pjesnik kasnijeg preporoda koji

se u svojim pjesmama obraćao osjećajima i razumu. Prvi je u svoju književnost pokušao

unijeti vjerske motive bez mistike. Uz navedeno, bio je i pisac rodoljubne poezije. Dok su

pjesnici u početku narodnog preporoda Hrvatsku prikazivali u crnini, Ilijašević je davao

malo svjetliju sliku, te je zagovarao podizanje spomenika i drugih znamenitosti u zemlji.

Slika 13: Luka Ilić – Oriovčanin


Luka Ilić rođen je 15. listopada 1817. godine u Oriovcu, gdje je završio

i osnovnu školu. Zbog ljubavi prema rodnom mjestu svom imenu je

dodao pridjev Oriovčanin.

Godine 1836. odlazi u Zagreb na studij teologije, te se u rodni Oriovac

vraća služiti prvu misu 1843. godine. Nakon toga službovao je u

Ruševu kraj Požege, u Velikoj, Lipovljanima i Gaju. 1852. godine

postaje vojni duhovnik Gradiške pukovnije s kojom je boravio u Italiji. Umro je 4. veljače

1878. Godine u Novskoj.


Luka Ilić Oriovčanin jedan je od naših najvrjednijih pisaca. Osim književnog stvaralaštva

bavio se i skupljanjem narodnih umotvorina, arheologijom, te je proučavao prošlost Vojne

krajine. U književnom i sakupljačkom radu često se potpisivao pseudonimom Slavončević,

te je svoje radove objavljivao u brojnim ondašnjim časopisima, ponajviše u „Nevenu”.

Značajan je i Ilićev etnografski rad. S velikom preciznošću je bilježio narodne običaje koje

je izdao u knjizi „Slavonski narodni običaji” koja je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu

je prikazao narodne običaje i navade, dok drugi dio sadrži igre i plesove. Shvaćajući

pravilno poziv Maksimilijana Vrhovca upućen svećenstvu, Luka Ilić Oriovčanin izvršio je

svoju dužnost. Aktivno je sudjelovao u pokretu koji je u Hrvatskoj probudio svijest zaspale

nacionalnosti.

Slika 14: Dr. Fran Gundrum


Dr. Fran Gundrum liječnik i publicist, rodio se 9. listopada 1856.

godine u veoma imućnoj posjedničkoj obitelji. Osnovnu školu

pohađao je u Oriovcu, a gimnaziju u Osijeku, Zagrebu i Požegi, gdje

je i maturirao. Studirao je medicinu u Beču, te se nakon završetka

studija zaposlio kao sekundarni liječnik u Slavonskom Brodu. Bio je

nemirna duha, te je od 1889. do 1894. boravio u Bugarskoj, gdje je

radio u Trnavi, Jamboli i Varni. Kraće vrijeme je radio u manjim mjestima u Hrvatskoj, dok

nije postao gradski fizik u Križevcima. Posebno mjesto u njegovom radu zauzima zbirka

djela namijenjenih školi i zdravstvu koja predstavlja pionirski rad naših liječnika na tom

području.

Vladimir Becić

Rođen je u Slavonskom Brodu 1. lipnja 1886. godine, ali porijeklom potječe iz Oriovca.

Osnovnu školu pohađao je u Slavonskom Brodu, dok je gimnaziju pohađao u Osijeku, gdje

je bio pomoćnik nastavniku crtanja.

U Zagrebu kao student prava posjećuje slikarski tečaj, ali se u njemu razlikuje od svih

polaznika, jer ne traži pitoreskne i egzotične motive nego crta domaćeg čovjeka, te se tada


u njemu budi umjetnička duša. Prekida studij prava i potpuno se posvećuje slikarstvu.

Nakon izložbe u Zagrebu 1910. godine životni put ga opet dovodi u Oriovac da u njemu

tako dragom krajobrazu nađe ponovno inspiraciju nakon životno burne bavarske

metropole. Tražeći posao, u predratnim i ratnim godinama, našao se u Beogradu i Bitolju,

Osijeku, Rimu i Nici da bi se napokon smirio u Blažuju kod Sarajeva. To je bilo najplodnije

razdoblje njegova slikarskog života.

Najveći dio njegovih platna je nestao, no ono što je ostalo svjedoči o njegovom slikarskom

geniju koji je sretno spojio starije i novije razdoblje hrvatskog modernog slikarstva. Umro

je u Zagrebu 24. svibnja 1954. godine.

Na području Općine Oriovac se organiziraju manifestacije zajednički sa stanovnicima,

udrugama i lokalnim dionicima.

Slika 15.: Zdravko Ćosić Izvor: Općina Oriovac, 2015.

Zdravko Ćosić, (Slavonski Kobaš, 15. XII. 1941. - Slavonski Kobaš, 23.

II. 2006.), hrvatski slikar. Diplomirao na Akademiji likovnih

umjetnosti u Zagrebu 1965. godine u klasi prof. Vjekoslava Paraća.

Ekspresivnim izrazom i koloritom, u akvarelu i ulju, slika portrete,

interijere i pejzaže, poglavito okolicu Slavonskoga Kobaša (Portret moje bake; Stara kovačnica;

Suton nad vodama; Zima u Kobašu; Orljava).

. Od rane mladosti Zdravko je uronjen u slavonski pejzaž, u njegove tajne skrivene u savskim

rukavcima, u strujanje života, boja i mijena, od jutarnjih izmaglica do večernjih odbljesaka

sunca iznad natopljenih oranica, dvorišta, blatnih šorova i šikara. U četrnaestoj godini stvara

svoje prve slike: "Pogled iz Bosne na Kobaš", "Motajica", "Pejzaž s kućom", "Požar u noći"...

Mjesečnik školske mladeži "Polet" iz Zagreba objavljuje mu 1958. godine šest crteža. Poslije

završetka prvog razreda Gimnazije u Slavonskom Brodu napušta školu, da bi se potpuno

posvetio slikanju. Izlagao je na više od stotinu samostalnih i skupnih izložaba u zemlji i

inozemstvu. U stalnom propitivanju svoga trajanja i slikarskoga postojanja, odbljescima

svjetlosti u zrcalnom krajoliku svoje rudne grude, nataloženim mislima u dubini krhke duše,

znao je reći: "Osjećaj stvaranja - uvijek je novo rađanje, neopisivo i lijepo". Njegova su djela

https://hr.wikipedia.org/wiki/Slavonski_Koba%C5%A1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Slavonski_Koba%C5%A1


izuzetan i nezaobilazan likovni doprinos suvremenoj modernoj hrvatskoj umjetnosti, te ga

svrstavaju među najveće hrvatske pejzažiste druge polovice 20. stoljeća. Dobitnik je

odlikovanja Republike Hrvatske „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“ (1996.).

Posljednju veliku samostalnu izložbu imao je 2002. godine u Izložbenom prostoru Porezne

uprave u Zagrebu. Na prvoj posthumnoj izložbi naziva "Jesenji hommage" održanoj u

Slavonskom Brodu u Galeriji Ružić 2006. godine bilo je izloženo 20-ak ulja na platnu iz privatnih

zbirki. Povodom desete obljetnice smrti Zdravka Ćosića, slavonskobrodska Galerija umjetnina

u izložbenom je salonu Vladimir Becić 2016. godine predstavila izabrane radove iz fundusa

Spomen-muzeja biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

1.9.2. Zaštićena graditeljska baština

Tablica 16: Popis kulturnih dobara

Z-

1711

Oriovac Arheološko nalazište "Ulica braće

Radića"

Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-

1289

Oriovac Crkva sv. Emerika Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-

1290

Oriovac Turska česma Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-

1716

Slavonski Kobaš Arheološko nalazište "Kremenice

- Brežani"

Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-

1280

Slavonski Kobaš Crkva Blažene Djevice Marije Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-

1682

Slavonski Kobaš Crkva sv. Ivana Krstitelja Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-

1361

Slavonski Kobaš Inventar crkve sv. Ivana Krstitelja Pokretno kulturno dobro - zbirka

Z-

1362

Slavonski Kobaš Inventar kapele sv. Marije na

groblju

Pokretno kulturno dobro - zbirka

Izvor: Ministarstvo kulture, 2015.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Red_Danice_hrvatske

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Beci%C4%87

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=188715754

































RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Crkva Sv. Emerika u Oriovcu

Crkva je jednobrodna građevina s poligonalnom apsidom, katnom sakristijom uz zapadnu

stranu svetišta i zvonikom ukomponiranim u glavno pročelje. Građena je opekom, pokrivena

dvostrešnim krovom i biber crijepom. Sakristija je pokrivena limom. Lađa i svetište zasvođeni

su baldahinskim svodom. Crkva je građena 1815. godine i nosi sve odlike kasnog baroka koji

se osobito očituje u tlocrtu. U obradi pročelja vidljivi su klasicistički elementi.

Slika 16: Crkva sv. Emerika, Oriovac


Arheološko nalazište "Ulica braće Radića"

Kasno - brončano - dobna nekropola s paljevinskim ukopom, prema nalazima datira se

približno od 1300 do 1050 g. prije Krista te pripada razdoblju kasnog brončanog doba – grupi

Gređani. U grobnim jamama su pronađene posude – urne ispod kojih su spaljene kosti, bez

grobnih priloga.

Slika 17: Nekropola s paljevinskim ukopom




Turska česma

Turska česma je zidana u obliku kule na četvrtastoj bazi, nakošenih zidova, s kruništem na

vrhu. Prema istoku i zapadu okrenuti su izljevi s ovalnim koritima. Izljevi su uokvireni plitko

usječenim nišama, koje su završene lomljenim šiljatim lukom. S južne strane je identična niša

bez izljeva, a sa sjevera je ulaz u prostoriju u kojoj je razvod vodovodne instalacije. Stijene su

dekorativno podijeljene fugama tako da imitiraju zid od kamena, a ispod kruništa je

dekorativni kordon.

Slika 17: Turska česma


Arheološko nalazište „Kremenice“ - Brežani

Nalazi se zapadno od Slavonskog Kobaša, u blizini ušća Orljave u Savu, uz mjesno groblje i

srednjovjekovnu crkvu sv. Marije. Analiza otkrivenog materijala (keramike, kućnog ljepa, glinenih

utega i kamenih artefakata) pokazala je da se ovdje radi o nalazištu sopotske kulture tj. sopotskog

naselja čiji su se stanovnici bavili lovom, ribolovom i poljoprivredom.

Slavonski Kobaš, Crkva Blažene Djevice Marije

Crkva na utoku rijeke Orljave u Savu, ostatak je svetišta veće gotičke crkve s potpornjacima,

koja je izvorno najvjerojatnije dio cistercitskog ili franjevačkog samostana. Trijumfalni luk

zapadnog pročelja, pred kojim je 1702. godine dodano predvorje, sugerira da je crkva bila

dvobrodna. Toranj crkve na sjevernom pročelju zidan opekom, pokriva piramidalna kapa.

Druga pročelja rastvorena su prozorima u skošenim nišama. Iz doba gotike sačuvana je šiljata

kustodija te nedavno otkrivena sedilija.



Slika 18: Crkva Blažene Djevice Marije, Slavonski Kobaš


Slavonski Kobaš, Crkva sv. Ivana Krstitelja

Crkva je kasnobarokna-klasicistička građevina s zabatnim zvonikom, izgrađena 1780. godine.

Ograđena je cinktorom. Suženo svetište polukružno je zaključeno, a s južne strane prigrađena

je katna sakristija. Kapa zvonika ima lukovicu s lanternom. Fasadni plašt rastvoren je lučno

zaključenim prozorskim otvorima i podijeljen je pilastrima koji nose lomljeni grednik s bogato

profiliranim potkrovnim vijencem. Atika ima okulus, a zvonik u visini lože za zvona ima dekor

sličan kao i fasadni plašt. Iznad broda su dva, a iznad svetišta jedan travej. Svodovisu u obliku

češke kape, a iznad apside je polukalota. Osnovni materijali od kojih je crkva građena su cigla

i drvena građa.

Slika 19: Crkva sv. Ivana Krstitelja


Inventar župne crkve sv. Ivana Krstitelja

Inventar župne crkve sv. Ivana Krstitelja nastao je u razdoblju između druge polovice 18. st. i

prve polovice 19. st. U pogledu oblikovanja inventar posjeduje stilske značajke baroknog

klasicizma. Od crkvenog inventara posebno se ističu oltarna pala sv. Barbare s tabernaklom,

oltarna pala sv. Petra s tabernaklom, slika sv. Ivana Nepomuka, slika sv. Obitelji, slika sv.

Antuna Padovanskog. Vrlo vrijedan crkveni mobilijar je propovjedaonica, krstionica, sakristijski


ormar (2 kom.) uključujući i manje prenosive elemente inventara kao što je raspelo, relikvijar,

pokaznica i ciborij.

Slika 20: Crkva sv. Ivana Krstitelja


Slavonski Kobaš, Inventar kapele sv. Marije na groblju

Inventar grobljanske proštenjarske kapele Blažene Djevice Marije u Kloštru pokraj Sl. Kobaša

potječe iz druge polovice 18. st. Od crkvenog inventara posebno se ističe barokna oltarna pala

Uznesenja Marijina, zatim slika s prikazom Krunjenja Marijinog, te zavjetna slika s obostranom

slikanom kompozicijom koja se nosi u procesiji za blagdan Velike Gospe. Na prednjoj strani te

slike prikazana je po tematici jedinstvena kompozicija s temom sv. Obitelji, ispod koje je

predočena realistična scena s prikazom vjernika u vrijeme hodočašća u Kloštru. Na začeljnoj

strani zavjetne slike nalazi se ikonografska kompozicija koja prikazuje sv. Sebastijana i sv. Roka.

Slika 21: Kapela sv. Marije


RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC 1.9.3. Prirodna baština

a) Zaštićeni krajolik (krajobraz)

Od zaštićenih dijelova prirode u području općine Oriovac nalazi se dio šireg područja Jelas

polja, koji je zaštićen u kategoriji zaštićeni krajolik (ZK).

Jelas polje značajan je jer se nastavlja na dijelove aluvijalnih staništa rijeke Save (Park prirode

Lonjsko polje) i predstavlja spoj između zapadnih i istočnih dijelova rijeke Save. Jednim svojim

dijelom ono se prostire u općini Oriovac.

b) Posebni ornitološki rezervat

Vodena površina ribnjaka Jelas posebnog je ornitološkog značaja. U kategoriji posebni

ornitološki rezervat (POR) su njegovi dijelovi: tabla 21 površine 104 ha i br. 2 dio površine 21

ha, stavljene su pod posebnu zaštitu odlukom Skupštine Brodsko-posavske županije od 15.

lipnja 1995. godine.


2. SWOT ANALIZA SWOT analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od ključnih

društveno-gospodarskih područja Općine, kao i Općine u cjelini. Izrađena je na temelju analize

stanja i konzultacija s relevantnim dionicima općine Oriovac gdje su identificiran SNAGE koje

predstavljaju područja, resurse i sposobnosti unutar Općine na koje se ona može osloniti u

razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh. Identificirane SLABOSTI ukazuju koja područja,

resursi i sposobnosti unutar općine ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj. PRILIKE

ukazuju na područja, resurse i sposobnosti koje su izvan kontrole Općine, a koje bi mogla

iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). PRIJETNJE predstavljaju

područja, resurse i sposobnosti izvan kontrole Općine koje mogu ugroziti njezin razvoj

(smanjiti snage i/ili povećati slabosti. U procesu izrade SWOT analize općine identificirani su

ključni čimbenici gospodarskog razvoja općine: ljudski resursi, gospodarstvo, infrastruktura te

opća kvaliteta života.


SNAGE KVALITETA ŽIVOTA

- Očuvan okoliš i netaknute zaštićene prirodne vrijednosti (ornitološki rezervat)

- Postojanje prostorno planske dokumentacije

- Bogatstvo vodnih površina :rijeke Orljava , Sava i jezero Čaplja , Jelas ribnjaci

- Organiziran sustav prikupljanja i selektiranja otpada

- Povoljna horizontalna i vertikalna suradnja – poticanje suradnje i partnerstva između JLS i civilnih organizacija

- Članstvo Općine u LAG-u Posavina - Velik broj aktivnih udruga za očuvanje i

promociju kulturne i prirodne baštine - Bogata povijesna i sakralna baština

(Hodočasničko odredište-svetište Majke Božje u Sl.Kobašu, sakralni objekti, povijesne lokacije)

- Postojanje mreže javno-zdravstvenih ustanova te dostatne usluge primarne zdravstvene zaštite

- Postojanje staračkog doma - Postojanje vrtića - Manifestacije i događanja

INFRASTRUKTURA - Povoljan geoprometni položaj - Iskustvo u provedbi infrastrukturnih

projekata - Dobra prometna povezanost – željeznica,

ceste, autobusne linije - Blizina većih urbanih središta 3 županije

(Slavonski Brod, Osijek, Požega) - Prometna povezanost naselja unutar

općine - Razvijena ekološka svijest (Postavljeni

zeleni otoci, uvođenje mjera energetske učinkovitosti u dio naselja: u javnu rasvjetu i obnovljive izvore energije)

- Uređenost javnih prostora - Postojanje razvijene kanalske mreže u

naseljima općine STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI, DRUŠTVENE DJELATNOSTI

- Pozitivan prirodni prirast kao nositelj društvenog i ekonomskog razvoja općine

- Ulaganje u obrazovanje i poboljšavanje demografske slike općine (stipendiranje studenata)

- Prepoznavanje lokalnih resursa i kapaciteta u svrhu poticanja vlastitog razvojnog potencijala

- Postojanje društvene infrastrukture (društveni domovi)

SLABOSTI KVALITETA ŽIVOTA

- Neiskorišteni prirodni resursi (potencijali) za obnovljive izvore energije

- Nedovoljno iskorišteni prirodni resursi za razvoj turizma osobito Jelas polje, rijeka Orljava i Sava,

- Nedovoljno razvijeni i ne promovirani prirodni potencijali u rekreativne svrhe (pješačke i biciklističke brdske staze)

- Nedostatak sportsko-rekreacijskih sadržaja - Nedovoljna kadrovska popunjenost

zdravstvenih institucija na području općine (doktor opće prakse)

INFRASTRUKTURA - nejednako razvijena te neodržavana lokalna

prometna infrastruktura unutar naselja općine - Neizgrađenost reciklažnog dvorišta - Nejednaka razvijenost komunalne

infrastrukture na području općine STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI, DRUŠTVENE DJELATNOSTI

- Nepovoljna obrazovna struktura - Slabo poznavanje i interes za tradiciju kod

mladih (zbog blizine grada) - Relativno slab interes stanovništva za

uključivanje i/ili poticanje novih aktivnosti u zajednici

- Starenje stanovništva - Neravnomjerna zastupljenost/uključenost

žena u aktivnostima zajednice - Nerazvijene socijalne usluge i nedostatak

popratne infrastrukture (neadekvatni prostori, nedostatak ljudskih resursa i opreme)

- Nedovoljni kapaciteti za upravljanje razvojem GOSPODARSTVO

- Nepostojanje ciljanog i direktnog marketinga - Nedovoljno educirano stanovništvo o

mogućnostima ruralnog turizma - Generacijski jaz među poljoprivrednicima - Stagnacija razvoja gospodarstva - Mali broj i slabo razvijeni tradicionalni

poljoprivredni sektori- nedovoljno iskorišteni prirodni potencijali i resursi (drvoprerađivačka industrija, voćarstvo, vinogradarstvo,)

- Radna snaga – nedostatna s neadekvatnim kvalifikacijama

- Proizvodnja osnovnih poljoprivrednih proizvoda – izostajanje prerade i produžavanje životnog vijeka proizvoda

- Mali OPG-ovi s neorganiziranom proizvodnjom - Nepovezanost poljoprivrednih proizvođača i

pružatelja usluga - Rascjepkanost posjeda i neriješeni imovinsko-

pravni odnosi


- Postojanje sustava protupožarne zaštite GOSPODARSTVO

- Značajan broj aktivnih poduzetnika i obrtnika

- Povoljni agro-klimatski i agro-okolišni uvjeti za razvoj voćarstva i vinogradarstva, ekološku poljoprivredu

- Tradicija bavljenja vinarstvom te osnova za razvoj vinskog turizma (vinske staze i objekti za prijem i boravak gostiju uz veliku ponudu kvalitetnih vina)

- Postojanje resursa za razvoj kulturnog turizma – Bogata kulturna građa (rodne kuće Hrvatskih velikana i spomenici kulture)

- Pogodne površine za razvoj stočarstva - Postojanje poduzetničke infrastrukture i

stalno ulaganje u njeno unapređenje ( poduzetnička zona Čaplja)

- Institucionalna i financijska podrška gospodarskim subjektima od strane JLS

- Iskustvo u radu s poduzetnicima i povlačenju sredstava iz EU fondova

MOGUĆNOSTI KVALITETA ŽIVOTA

- Osiguravanje više razine socijalne usluge kroz programe EU (ESF) i nacionalne programe

INFRASTRUKTURA - Korištenje financijskih sredstava iz EU

fonda za realizaciju infrastrukturnih projekata

- Daljnji razvoj prometne, komunalne i društvene infrastrukture korištenjem fondova EU (Strukturni i investicijski fondovi – EFRR, EPFRR)

- Povećanje trendova korištenja energije iz obnovljivih izvora

STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI, DRUŠTVENE DJELATNOSTI

- Usklađivanje zemljišnih i katastarskih knjiga

- Dostupnost Strukturnih i investicijskih fondova za stvaranje novih radnih mjesta, ekonomskog rasta, poboljšanje kvalitete života i održivog razvoja

- Podizanje svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja

- Podizanje kapaciteta JLS za sudjelovanje na razvojnim programima namijenjenih općinama

GOSPODARSTVO - Rastući trendovi u povezivanju

poljoprivrede, turizma i nepoljoprivrednih

- Nezainteresiranost i nepovjerenje u umrežavanje, udruživanje i zajednički nastup na tržištu

- Primjena zastarjele tehnologije i procesa u poljoprivrednoj proizvodnji

- Mali broj novootvorenih radnih mjesta - Izostanak inicijativa za pokretanje

poduzetničkih aktivnosti obrtništva - Ne postojanje smještajnih kapaciteta i

nerazvijena popratna turistička infrastruktura - Nedovoljna promocija i nedovoljno iskorištena

kulturna baština u turističke svrhe (kulturni turizam) te nedostatak financijskih sredstava za njihovo očuvanje

- Nedovoljno praćenje novih trendova vezanih uz mogućnost financiranja

PRIJETNJE KVALITETA ŽIVOTA

- Iseljavanje stanovništva INFRASTRUKTURA

- Daljnje propadanje prometne i društvene (obrazovne) infrastrukture u slučaju nedovršenosti ulaganja

- Usporenost i dug vremenski period državne administracije u ishođenju potrebnih dozvola i suglasnosti za infrastrukturne projekte

- Klimatske promjene - Ne riješeni imovinsko pravni odnosi i dugi

periodi procesa za njihovo rješenje STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI, DRUŠTVENE DJELATNOSTI

- Dodatna i kontinuirana financijska i administrativna opterećenja JLS s nacionalne razine

- Ukidanje JLS - Usporenost državne administracije u ishođenju

potrebnih dozvola i suglasnosti za infrastrukturne projekte

- Učestale promjene zakonske regulative - Nezainteresiranost građana za jače

uključivanje u procese odlučivanja - Iseljavanje visokoobrazovne radne snage - Gubitak identiteta zbog blizine grada

GOSPODARSTVO

- Destimulirajuće stanje u poljoprivredi i gospodarstvu

- Crno tržište i siva ekonomija - Neatraktivno investicijsko okruženje - Birokratske prepreke, nameti i obveze za razvoj

gospodarstva - Stalne zakonske promjene koje priječe

ulagače


djelatnosti, ekološki proizvedene i zdrave hrane

- Unapređenje ruralne infrastrukture, poljoprivrednih djelatnosti i kvalitete života kroz Program ruralnog razvoja

- Praćenje ekoloških trendova u poljoprivrednoj proizvodnji

- Stvaranje povoljne klima za privlačenje stranih investitora


3.VIZIJA I MISIJA OPĆINE ORIOVAC

Vizija općine Oriovac

Općina Oriovac će zadržati svoju poziciju gospodarski najjače općine u Brodsko-posavskoj

županiji, koja životni standard svojih stanovnika približava europskim standardima a svoj

gospodarski razvoj temelji na održivom i odgovornom iskorištavanju dostupnih resursa,

prirodnih i ljudskih te tradiciji, kulturnoj i sakralnoj baštini koja svim svojim građanima jamči

visoku razinu kvalitete života po načelima održivog razvoja.

Misija općine Oriovac

Općina Oriovac je mjesto očuvane prirodne i kulturne baštine , razvijene infrastrukture i usluga, sa

vodstvom općine koje će u suradnji sa gospodarstvenicima i civilnim sektorom s područja općine,

korištenjem svih raspoloživih resursa do 2020. godine kontinuirano unapređivati kvalitetu života i rada

na području cijele općine.


4. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ZA RAZVOJ OPĆINE ORIOVAC

DRAFT VERZIJA Strateški ciljevi i prioriteti određuju poželjnu sliku budućnosti područja za koje se izrađuju. Oni

određuju smjer kretanja razvoja strateških polja kao što su poduzetništvo, infrastruktura te

kvaliteta života stanovništva ciljanog područja u periodu provedbe strateškog dokumenta.

Ciljevi i prioriteti pomažu nam u ispunjavanju misije i vizije koje određuju „kamo želimo ići“ i

„što želimo biti u budućnosti“. Prioriteti omogućuju detaljno određivanje potreba za

zaokretima i oporavkom pojedinih područja značaja, potreba za promjenama organizacijske

kulture, kreativnosti u kreiranju istih te nadzorom nad budućnosti institucija. Ciljevi i mjere

općine Oriovac kreirani su uz pomoć komunikacije sa interesno-utjecajnim skupinama

(stanovnicima općine) te daju pogled na odmak od sadašnjeg stanja koji bi općina trebala

ostvariti kako bi se unaprijedio životni standard stanovnika općine.

Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i

mjerljivim postignućima koji proizlaze iz vizije.

Ciljevi razvoja određeni su na način da su:

o Mjerljivi – kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarivost;

o Ostvarivi – definiran je minimum prihvatljive razine izvodivosti;

o Jasno formulirani – maksimalno su izbjegavane općenite formulacije;

o S određenim rokom ostvarenja;

o Međusobno sukladni – ne preklapaju se niti pobijaju;

o Sveobuhvatni;

o Društveno i okolišno prihvatljivi;

o Takvi da pridonose razvoju županije u cijelosti;

o Sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, statističke regije.

Temeljem provedene analize stanja u Općini, zaključaka SWOT analize Općine Oriovac te

razvojne vizije općine Oriovac, postavljeni su razvojni ciljevi kojima se očekuje zadana razvojna

vizija Općine.


Strateški ciljevi općine Oriovac su:

CILJ 1. RAZVOJ I PODRŠKA PODUZETNIŠTVU NA PODRUČJU OPĆINE ORIOVAC

Prioritet 1.1. Jačanje poslovanja malih i srednjih poduzeća

Prioritet 1.2. Razvoj širokopojasnog interneta na području općine

Prioritet 1.3. Općina prepoznatljiva kao turistička destinacija za ruralni i rekreacijski

turizam te razvoj tradicijskih obrta u turističke svrhe

Prioritet 1.4. Razvoj poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na ekološki uzgoj i

preradu poljoprivrednih kultura

Prioritet 1.5. Energetski učinkovitija općina

CILJ 2. OKOLIŠNO SVJESNA I INFRASTRUKTURNO RAZVIJENA OPĆINA

Prioritet 2.1. Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture

Prioritet 2.2. Unapređenje i razvoj komunalne infrastrukture

Prioritet 2.3. Izrada i dopuna prostorno-planske dokumentacije

Prioritet 2.4. Izgradnja i rekonstrukcija pogrebne infrastrukture

CILJ 3. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA

Prioritet 3.1. Razvoj i izgradnja odgojno obrazvone infrastrukture

Prioritet 3.2. Zaštita okoliša, prirodnih i kulturnih vrijednosti

Prioritet 3.3. Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj sportske i društvene

infrastrukture

Prioritet 3.4. Edukacije i jednake prilike za usavršavanje svim stanovnicima općine

Prioritet 3.5. Osnaživanje kapaciteta jls i ostalih civilnih organizacija s područja općine

Oriovac


CILJ 1. RAZVOJ I PODRŠKA PODUZETNIŠTVU NA PODRUČJU OPĆINE ORIOVAC

PRIORITET 1.1. JAČANJE POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

SVRHA PRIORITETA

Svrha prioriteta je pomoć poslovanju postojećih poslovnih subjekata na

području općine Oriovac kroz pomoć i potporu u udruživanju i poboljšanju

poslovanja srodnih grana industrije, praćenje i potpora svim realiziranim

investicijama na području općine te unapređenje i proširenje infrastrukture

u poslovnim zonama.

MJERA 1.1.1. Izgradnja i razvoj poduzetničkih zona i privlačenje poduzeća

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Infrastrukturno unapređenje poslovnih zona i njihovo proširenje

Subvencioniranje izdataka ili smanjenje nameta za poduzetnike koji

posluju s područja općine

Poticanje poduzetnika na korištenje obnovljivih izvora energije u

poslovanju

MJERA 1.1.2. Podizanje konkurentnosti poduzetnika

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Unapređenje dostupnosti financijskih sredstava poduzećima i

obrtima te privlačenje ulaganja korištenjem EU sredstava

Savjetodavne i konzultantske usluge poduzetnicima

Podrška poduzetnicima kroz oslobađanje ili olakšavanje nameta od

strane općine

CILJNE SKUPINE

Postojeći poslovni subjekti na području općine i potencijalni investitori

NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac – javna uprava, tvrtke u vlasništvu općine, Brodsko-posavska

županija

INDIKATORI

Produktivnost poduzetnika koji djeluju na području općine Oriovac, broj

održanih edukacija za poduzetnike i broj sudionika na njima, broj

poduzetnika koji koristi obnovljive izvore energije, broj poduzetnika koji

koriste olakšice.


PRIORITET 1.2. RAZVOJ ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA NA PODRUČJU OPĆINE

SVRHA PRIORITETA

Svrha prioriteta je pružiti poduzetnicima na području općine naj moderniju,

naj sigurniju i cijenom naj prihvatljiviju opciju komunikacije i poslovanja koja

ispunjava sve potrebe koje su poslodavcima potrebne.

MJERA 1.2.1. Izgradnja mreže za korištenje širokopojasnog interneta na području općine

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Izrada studije za izgradnju mreže širokopojasnog interneta na

području općine

Izgradnja mreže širokopojasnog interneta na području općine

CILJNE SKUPINE Poduzetnici na području općine Oriovac, stanovnici općine Oriovac

NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, ponuđači usluge širokopojasnog interneta

INDIKATORI

Izrađena studija razvoja širokopojasne infrastrukture, izgrađena mreža

širokopojasne infrastrukture na području općine, broj korisnika

širokopojasnog interneta

PRIORITET 1.3.

OPĆINA PREPOZNATLJIVA KAO TURISTIČKA DESTINACIJA ZA RURALNI I

REKREACIJSKI TURIZAM TE RAZVOJ TRADICIJSKIH OBRTA U TURISTIČKE

SVRHE

SVRHA PRIORITETA

Svrha prioriteta je unapređenje i rast turističke ponude na području općine

temeljene na cjelogodišnjoj turističkoj ponudi temeljenoj na lokalnim

posebnostima

MJERA 1.3.1. Podrška razvoju turističkih proizvoda selektivnih oblika turizma

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Razvoj turizma u ornitološkom rezervatu Jelas

Izgradnja vinskih cesta sa pješačkim i biciklističkim stazama na

području općine

Promicanje i izgradnja potrebne infrastrukture za lovački turizma na

području općine

Podrška turističkoj promociji i brendiranju subjekata u turizmu s

područja općine

Potpora razvoju smještajnih kapaciteta i unapređenje sustava

praćenja turističkih tokova i potreba


CILJNE SKUPINE Institucije općine Oriovac, stanovnici općine, turisti

NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, ponuditelji turističkih usluga i sadržaja s područja općine

INDIKATORI

Broj posjetitelja ornitološkog rezervata, duljina izgrađenih vinskih cesta i

staza, izgrađen lovački dom i ostala lovna infrastruktura, broj novih

turističkih brandova s područja općine

PRIORITET 1.4. RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE S NAGLASKOM NA EKOLOŠKI

UZGOJ I PRERADU POLJOPRIVREDNIH KULTURA

SVRHA PRIORITETA

Svrha prioriteta je podizanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje s

područja općine kroz poticanje ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda,

produženje životnog vijeka proizvoda i povezivanje poljoprivrede i industrije.

Potrebno je uložiti napore kako bi se promijenio način razmišljanja

poljoprivrednika kao i promijenila dobna struktura poljoprivrednika.

MJERA 1.4.1. Razvoj poljoprivredne proizvodnje

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Restrukturiranje i modernizacija poljoprivredne infrastrukture i

mehanizacije

Poticanje dodavanja vrijednosti i produžavanja životnog vijeka

proizvodima

Potpora mladim poljoprivrednicima za pokretanje proizvodnje

Podrška poljoprivrednim gospodarstvima u pokretanju

nepoljoprivredne djelatnosti

Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i poticanje osnivanja

klastera

Unapređenje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina

Rješavanje pitanja vlasništva nad poljoprivrednim površinama i

davanje državnih zemljišta u zakup i korištenje

Izgradnja infrastrukture za otkup i plasiranje poljoprivrednih

proizvoda (tržnica, vinogradsko-voćarski centar)

MJERA 1.4.2. Educiranje i osposobljavanje poljoprivrednika

AKTIVNOSTI/PROJEKTI Omogućavanje stručnih edukacija i osposobljavanja za mlade

poljoprivrednike


Educiranje poljoprivrednika o mogućnostima financiranja iz EU

fondova

Edukacija poljoprivrednika o mogućnostima dodavanja vrijednosti

proizvodima kao i potrebama na tržištu prehrambenih proizvoda

Edukacija poljoprivrednika o prednostima udruživanja i organizaciji

zajedničkog poslovanja

CILJNE SKUPINE Poljoprivrednici s područja općine Oriovac

NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija na čelu s županijskom razvojnom

agencijom CTR.

INDIKATORI

Površina obrađenog zemljišta, broj grla stoke, broj novih PG-a, Broj

sudionika edukacija za ruralni razvoj, broj projekata PG-a financiranih kroz

programe sufinanciranja

PRIORITET 1.5. PROIZVODNJA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

SVRHA PRIORITETA

Iskorištavanje neplodnog zemljišta koje nije u drugoj upotrebi za izgradnju

infrastrukture za proizvodnju energije iz alternativnih izvora (sunce, vjetar,

itd.). Provedbom ovog prioriteta omogućilo bi se povećanje prihoda općine,

budući bi se proizvedena energija koristila u općinskim zgradama a višak bi

se prodavao distributerima na ostalim područjima.

MJERA 1.5.1. Izgradnja infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Izgradnja infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

Izgradnja infrastrukture za transfer i skladištenje energije iz

obnovljivih izvora

MJERA 1.5.2. Poticanje korištenja energetske obnove i energije iz obnovljivih izvora

AKTIVNOSTI/PROJEKTI Podizanje svijesti stanovništva o prednostima korištenja mjera

energetske učinkovitosti i korištenja energije iz obnovljivih izvora

CILJANE SKUPINE Općina Oriovac, stanovnici općine

NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija

INDIKATORI

Količina izgrađene infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih

izvora, broj sudionika na edukacijama, broj energetski izgrađenih i

obnovljenih objekata

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC CILJ 2. OKOLIŠNO SVJESNA I INFRASTRUKTURNO RAZVIJENA OPĆINA

PRIORITET 2.1. RAZVOJ I UNAPREĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE

SVRHA PRIORITETA

Izgradnja i rekonstrukcija cestovne infrastrukture na području općine

Oriovac kako bi se omogućio ujednačen razvoj svih naselja i njihovih dijelova

kroz nesmetan protok ljudi i roba. Iako se najrazvijenija naselja nalaze na

magistralnim pravcima i dobro su povezana međusobno kao i sa županijskim

središtima i dalje postoje sela ili dijelovi u selima koji su teže dostupni te je

potrebna rekonstrukcija ili izgradnja cestovne infrastrukture u tim

dijelovima.

MJERA 2.1.1. Poboljšanje kvalitete prometnica i prometne povezanosti

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Izrada i nabava potrebne dokumentacije za izgradnju i rekonstrukciju

cestovne infrastrukture na području općine

Izgradnja nerazvrstanih cesta na području općine

Rekonstrukcija cesta na području općine

Izgradnja pješačke infrastrukture na području općine

Sanacija klizišta i nestabilnih terena na području općine

CILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac, putnici i turisti

NOSITELJI PRIORITETA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija, Hrvatske ceste

INDIKATORI Dužina novoizgrađenih cesta i pješačke infrastrukture na području općine

Oriovac

PRIORITET 2.2. UNAPREĐENJE I RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

SVRHA PRIORITETA

Ovim prioritetom predviđena je izgradnja i modernizacija sustava vodovoda i

odvodnje, unapređenje sustava gospodarenja otpadom kroz omogućavanje

selekcije otpada u kućanstvima te izgradnja i modernizacija sustava javne

rasvjete.

MJERA 2.2.1. Poboljšati vodovodni sustav na području općine

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Izgradnja, dogradnja i modernizacija vodovodnog sustava

Uključenje svih kućanstava u vodovodnu mrežu

Modernizacija sustava u svrhu smanjenja propusta

Podrška integraciji lokalnih vodoopskrbnih sustava u regionalni

sustav Istočna Slavonija

MJERA 2.2.2. Unapređenje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda


AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Izgradnja, dogradnja i modernizacija sustava kanalizacijske mreže

Izgradnja i priključenje sustava na pročistač otpadnih voda

Renovacija kanalizacijskih cijevi u svrhu smanjenja propusnosti

Uključenje svih kućanstava općine na kanalizacijsku mrežu

MJERA 2.2.3. Plinifikacija općine

AKTIVNOSTI/PROJEKTI Izgradnja plinovodne mreže do svih naselja i spajanje novih

korisnika

MJERA 2.2.4. Jačanje sustava cjelovitog gospodarenja otpadom

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Omogućavanje odvojenog prikupljanja otpada na adresi korisnika

Sanacija prekapacitiranih i divljih odlagališta otpada na području

općine

Promocija obzirnog gospodarenja otpadom

CILJNE SKUPINE Općina Oriovac, stanovništvo općine, pružatelji komunalnih usluga

NOSITELJ PRIORITETA Općina Oriovac, komunalne tvrtke s područja županije

INDIKATORI

Količina obrađenog i separiranog otpada s područja općine, broj novih

priključaka na vodovodnu, kanalizacijsku i plinsku mrežu, broj novih

rasvjetnih tijela javne rasvjete

PRIORITET 2.3. IZRADA I DOPUNA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

SVRHA PRIORITETA

Svrha prioriteta je uvođenje izmjena i dopuna u prostorne planove općine

Oriovac kako bi se omogućili svi potrebnu uvjeti za provedbu projekata

predviđenih u strategiji razvoja općine.

MJERA 2.3.1. Izrada i dopuna prostorno planske dokumentacije općine

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Donošenje i prihvaćanje promjena u prostorno planskoj

dokumentaciji općine Oriovac na općinskom vijeću te izrada novih

prostornih planova.

CILJNE SKUPINE Općina Oriovac, stanovnici općine Oriovac, komunalna poduzeća

NOSITELJ PRIORITETA Općina Oriovac

INDIKATORI Izrađeni i dopunjeni prostorno planski dokumenti općine

PRIORITET 2.4. IZGRADNJA I REKONSTRUKCIJA POGREBNE INFRASTRUKTURE

SVRHA PRIORITETA

Rekonstruirati i proširiti groblja na području općine Oriovac. Budući da je

popunjenost groblja u većini mjesta u općini vrlo visoka, postoji potreba za

proširenjem postojećih ili izgradnjom novih groblja u pojedinim mjestima


općine. Također, postoji potreba za unapređenjem i rekonstrukcijom

pojedinih groblja kako bi se unaprijedilo izgled i uslugu (pješačke staze,

mrtvačnice)

MJERA 2.4.1. Rekonstrukcija i izgradnja groblja

AKTIVNOSTI/PROJEKTI Rekonstrukcija i izgradnja groblja na području općine

CILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac

NOSITELJI PROJEKTA Općina Oriovac

INDIKATORI Rekonstruirana i izgrađena groblja na području općine

CILJ 3. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I UNAPREĐENJ KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 3.1. RAZVOJ I IZGRADNJA ODGOJNO OBRAZVONE INFRASTRUKTURE

SVRHA PRIORITETA

Svrha prioriteta je poboljšati uvjete obrazovanja na području općine kako bi

se poboljšali uvjeti školovanja vrtićke i osnovnoškolske dobi, poboljšalo

zapošljivost stanovništva i pozitivno utjecalo na kritične migracijske trendove

u ovom dijelu zemlje.

MJERA 3.1.1. Unapređenje odgojno obrazovne infrastrukture

AKTIVNOSTI/PROJEKTI Obnova dječjeg vrtića

Uređenje i obnova osnovne škole


NOSITELJI PROJEKTA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija

INDIKATORI Obnovljene i rekonstruirane obrazovne ustanove s područja općine

PRIORITET 3.2. ZAŠTITA OKOLIŠA, PRIRODNIH I KULTURNIH VRIJEDNOSTI

SVRHA PRIORITETA

Svrha prioriteta je zaštititi i očuvati prirodna i kulturna bogatstva općine u

svrhu održivog razvoja i iskorištavanja. Cilj mjere je očuvanje prirodnog i

kulturnog nasljeđa (šume, samoniklog i ljekovitog bilja, divljači, spomenika

kulture) s ciljem njihove racionalne eksploatacije.

MJERA 3.2.1. Očuvanje ekološkog područja

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Zaštita prirodnih vrijednosti, očuvanje biološke raznolikosti i briga za

biljni i životinjski fond na području općine

Edukacija stanovništva o nužnosti očuvanja okoliša

Potpora programima udruga u području ekologije

Zaštita okoliša i održavanje ekološke mreže (NATURA 2000)


CILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac, turisti

NOSITELJI PROJEKTA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija-javna ustanova Natura Slavonica

INDIKATORI Broj projekata u sektoru zaštite okoliša, indeks kvalitete zraka, briga o

područjima ekološke mreže NATURA 2000

PRIORITET 3.3. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA KROZ RAZVOJ SPORTSKE I DRUŠTVENE

INFRASTRUKTURE

SVRHA PRIORITETA

Nadopuna i izgradnja nove ponude sportsko-rekreacijske infrastrukture na

području općine a za kojom postoji velika potražnja. Planirano je proširenje

postojećih školskih sportskih dvorana kao i izgradnja novih. Također,

predviđena je izgradnja novih društvenih sadržaja na području općine

(društveni dom, dom DVD-a Oriovac, dječja igrališta) koja će doprinijeti

poboljšanje negativnih migracijskih trendova i povećanju kvalitete života u

općini.

MJERA 3.3.1. Povećanje ponude sportsko-rekreacijskih sadržaja

AKTIVNOSTI/PROJEKTI Izgradnja višenamjenske sportske dvorane u mjestu Lužani

Proširenje postojeće sportske dvorane u mjestu Oriovac

MJERA 3.3.2. Unapređenje ponude društvenih sadržaja na području općine

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Izgradnja društvenog doma u mjestu Bečicu

Rekonstrukcija i dogradnja doma DVD-a Oriovac

Izgradnja i uređenje dječjih igrališta u naseljima općine


NOSITELJI PROJEKTA Općina Oriovac

INDIKATORI Broj izgrađenih i obnovljenih društvenih objekata

PRIORITET 3.4. EDUKACIJE I JEDNAKE PRILIKE ZA USAVRŠAVANJE SVIM STANOVNICIMA

OPĆINE

SVRHA PRIORITETA

Prioritet će pridonijeti podizanju konkurentnosti stanovništva općine Oriovac

na tržištu rada. Provedbom ove aktivnosti, zainteresirani stanovnici općine

steći će relevantna znanja koja će biti u odnosu sa trenutnim potrebama

tržišta rada te će im pomoći u pronalaženju zaposlenja.

MJERA 3.4.1. PODIZANJE KAPACITETA STANOVNIKA OPĆINE NA TRŽIŠTU RADA


AKTIVNOSTI/PROJEKTI Održavanje različitih edukacija u svrhu podizanja konkurentnosti

stanovnika općine na tržištu rada

CIILJNE SKUPINE Stanovnici općine Oriovac

NOSITELJ PROJEKTA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija

INDIKATORI Broj polaznika različitih edukacija, broj novo osnovanih tvrtki i OPG-a

PRIORITET 3.5. OSNAŽIVANJE KAPACITETA JLS I OSTALIH CIVILNIH ORGANIZACIJA S

PODRUČJA OPĆINE ORIOVAC

SVRHA PRIORITETA

Osnaživanje kapaciteta jedinice lokalne samouprave i ostalih civilnih

organizacija kako bi što kvalitetnije odgovorili na potrebe stanovnika općine i

postali nositelj razvoja korištenjem svih dostupnih izvora financiranja

planiranih projekata.

MJERA 3.5.1. Osnaživanje kapaciteta jls-a i civilnih organizacija

AKTIVNOSTI/PROJEKTI

Provedba različitih edukacija s polja pripreme i provedbe projekata

financiranih iz EU fondova, udruživanja te privlačenja investitora na

područje općine.

CILJNE SKUPINE JLS Oriovac, civilne organizacije s područja općine

NOSITELJ PROJEKTA Općina Oriovac, Brodsko-posavska županija

INDIKATORI Broj sudionika edukacija, broj novih projekata koji se provode na području

općine


5. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE ORIOVAC Razvojna strategija općine Oriovac usmjerena je na slijedeće indikatore:

CILJ PRIORITET INDIKATOR JEDINICA

MJERE

IZVOR

PODATAKA

TRENUTNA

VRIJEDNOST

(2015.)

CILJANA

VRIJEDNOST

(2020.)

RA

ZVO

J I P

OD

RŠK

A P

OD

UZE

TNIŠ

TVU

NA

PO

DR

UČ

JU O

PĆ

INE

OR

IOV

AC

JAČANJE

POSLOVANJA

MALIH I SREDNJIH

PODUZEĆA

Broj održanih

edukacija za

poduzetnike

Broj Općina Oriovac,

BPŽ

Broj sudionika

na

edukacijama za

poduzetnike


BPŽ

Broj

poduzetnika

koji koristi

obnovljive

izvore energije


poduzetnici

Broj

poduzetnika

koji koriste

olakšice


Poduzetnici

RAZVOJ

ŠIROKOPOJASNOG

INTERNETA NA

PODRUČJU

OPĆINE

Izrađena

studija razvoja Broj

Općina Oriovac,

ponuđači usluga

Broj korisnika

širokopojasnog

interneta


ponuđači usluga

OPĆINA

PREPOZNATLJIVA

KAO TURISTIČKA

DESTINACIJA ZA

RURALNI I

REKREACIJSKI

TURIZAM TE

RAZVOJ

TRADICIJSKIH

OBRTA U

TURISTIČKE SVRHE

Broj

posjetitelja

ornitološkog

rezervata

Broj Općina Oriovac

Duljina

izgrađenih

vinskih cesta i

staza

Metara Općina Oriovac

Izgrađen

lovački dom i

ostala lovna

infrastruktura

Metara

kvadratnih,

broj

Općina Oriovac

Broj novih

turističkih

brandova s

područja

općine

Broj

Općina Oriovac,

županijska

turistička

zajednica

RAZVOJ

POLJOPRIVREDNE

PROIZVODNJE S

Površina

obrađenog

zemljišta

Metara

kvadratnih

Općina Oriovac,

poljoprivrednici


NAGLASKOM NA

EKOLOŠKI UZGOJ I

PRERADU

POLJOPRIVREDNIH

KULTURA

Broj grla stoke Broj Općina Oriovac,

poljoprivrednici

Broj novih PG-

a Broj

Općina Oriovac,

poljoprivrednici

Broj sudionika

edukacija za

ruralni razvoj

Broj

Općina Oriovac,

poljoprivrednici,

BPŽ

Broj projekata

OPG-a

financiranih

kroz programe

sufinanciranja


poljoprivrednici

PROIZVODNJA

ENERGIJE IZ

OBNOVLJIVIH

IZVORA

Količina

izgrađene

infrastrukture

za proizvodnju

energije iz

obnovljivih

izvora


Broj sudionika

na

edukacijama


BPŽ

Broj energetski

izgrađenih i

obnovljenih

objekata


BPŽ

OK

OLI

ŠNO

SV

JESN

A I

INFR

AST

RU

KT

UR

NO

RA

ZVIJ

ENA

OP

ĆIN

A

RAZVOJ I

UNAPREĐENJE

PROMETNE

INFRASTRUKTURE

Dužina

novoizgrađenih

cesta i

pješačke

infrastrukture

na području

općine Oriovac

Metara Općina Oriovac,

BPŽ

UNAPREĐENJE

SUSTAVA ZA

ODVODNJU I

PROČIŠĆAVANJE

OTPADNIH VODA

Količina

obrađenog i

separiranog

otpada s

područja

općine

Tona

Općina Oriovac,

komunalno

poduzeće

Broj novih

priključaka na

vodovodnu

mrežu

Broj

Općina Oriovac,

komunalno

poduzeće

Broj novih

priključaka na

kanalizacijsku

mrežu

Broj

Općina Oriovac,

komunalno

poduzeće


Broj novih

priključaka na

plinsku mrežu

Broj

Općina Oriovac,

komunalno

poduzeće

Broj novih

rasvjetnih tijela

javne rasvjete


IZRADA I DOPUNA

PROSTORNO-

PLANSKE

DOKUMENTACIJE

Izrađeni i

dopunjeni

prostorno

planski

dokumenti

općine


IZGRADNJA I

REKONSTRUKCIJA

POGREBNE

INFRASTRUKTURE

Rekonstruirana

i izgrađena

groblja na

području

općine

Broj

Općina Oriovac,

komunalno

poduzeće

RA

ZVO

J LJ

UD

SKIH

PO

TEN

CIJ

ALA

I U

NA

PR

EĐEN

J K

VA

LITE

TE Ž

IVO

TA

RAZVOJ I

IZGRADNJA

ODGOJNO

OBRAZVONE

INFRASTRUKTURE

Obnovljene i

rekonstruirane

obrazovne

ustanove s

područja

općine


BPŽ

ZAŠTITA OKOLIŠA,

PRIRODNIH I

KULTURNIH

VRIJEDNOSTI

Broj projekata

u sektoru

zaštite okoliša


BPŽ

Indeks

kvalitete zraka Broj

Općina Oriovac,

BPŽ

POBOLJŠANJE

KVALITETE ŽIVOTA

KROZ RAZVOJ

SPORTSKE I

DRUŠTVENE

INFRASTRUKTURE

NA PODRUČJU

OPĆINE

Novoizgrađeni

sportski objekti Broj

Općina Oriovac,

BPŽ

Unaprijeđeni

sportski objekti Broj

Općina Oriovac,

BPŽ

Izgrađena i

opremljena

dječja igrališta


BPŽ

Izgrađeno

društvenih

domova

Broj/m² Općina Oriovac,

BPŽ

Unaprijeđen

dom DVD-a

Oriovac

m² Općina Oriovac

EDUKACIJE I

JEDNAKE PRILIKE

ZA

USAVRŠAVANJE

SVIM

Broj polaznika

različitih

edukacija


BPŽ

Broj novo

osnovanih

tvrtki


BPŽ


STANOVNICIMA

OPĆINE

Broj novo

osnovanih

OPG-a


BPŽ

OSNAŽIVANJE

KAPACITETA JLS I

OSTALIH CIVILNIH

ORGANIZACIJA S

PODRUČJA

OPĆINE ORIOVAC

Broj sudionika

edukacija Broj

Općina Oriovac,

BPŽ

Broj novih

projekata koji

se provode na

području

općine


BPŽ


Izvori i postotak financiranja po prioritetima:

Cilj Prioritet 2016. godina 2017. godina 2018. godina 2019.godina 2020. godina

Ukupno

Lokalni proračun

Ostali izvori

Lokalni proračun

Ostali izvori

Lokalni proračun

Ostali izvori

Lokalni proračun

Ostali izvori

Lokalni proračun

Ostali izvori

1.

1.1.

1.2.

1.3.

1.4.

1.5.

2.

2.1.

2.2.

2.3.

2.4.

3.

3.1.

3.2.

3.3.

3.4.

3.5.

Ukupno


Cilj Prioritet

Program/aktivnosti Financijska sredstva Pokazatelj rezultata

Šifra

aktivnosti/program

a

Naziv Plan

2016.

Projekcij

a 2017.

Projekcij

a 2017. Naziv

Jed.

Mjer

e

Trenutna

vrijednos

t 2015

Ciljana

vrijednos

t 2016.

Ciljana

vrijednos

t 2017.

Ciljana

vrijednos

t 2018.

1.

1.1. 1.1.1.

IZGRADNJA I RAZVOJ PODUZETNIČKIH ZONA I

PRIVLAČENJE PODUZEĆA

1.1.2. PODIZENJE KONKURENTNOSTI PODUZETNIKA

1.2. 1.2.1. IZGRADNJA MREŽE ZA KORIŠTENJE ŠIROKOPOJASNOG

INTERNETA NA PODRUČJU OPĆINE

1.3. 1.3.1. PODRŠKA RAZVOJU TURISTIČKIH PROIZVODA

SELEKTIVNIH OBLIKA TURIZMA

1.4. 1.4.1. RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

1.4.2. EDUCIRANJE I OSPOSOBLJAVANJE POLJOPRIVREDNIKA

1.5.

1.5.1. IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ZA PROIZVODNJU

ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

1.5.2. POTICANJE KORIŠTENJA ENERGETSKE OBNOVE I

ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

2.

2.1. 2.1.1. POBOLJŠANJE KVALITETE PROMETNICA I PROMETNE

POVEZANOSTI

2.2.

2.2.1. POBOLJŠATI VODOVODNI SUSTAV NA PODRUČJU

OPĆINE

2.2.2. UNAPREĐENJE SUSTAVA ZA ODVODNJU I

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

2.2.3. PLINIFIKACIJA OPĆINE

2.2.4. JAČANJE SUSTAVA CJELOVITOG GOSPODARENJA

OTPADOM

2.3. 2.3.1. IZRADA I DOPUNA PROSTORNO PLANSKE

DOKUMENTACIJE OPĆINE

2.4. 2.4.1. REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA GROBLJA

3.

3.1. 3.1.1. UNAPREĐENJE ODGOJNO OBRAZOVNE

INFRASRUKTURE

3.2. 3.2.1. OČUVANJE EKOLOŠKOG PODRUČJA

3.3. 3.3.1. POVEĆANJE PONUDE SPORTSKO-REKREACIJSKIH

SADRŽAJA


3.3.2. UNAPREĐENJE PONUDE DRUŠTVENIH SADRŽAJA NA

PODRUČJU OPĆINE

3.4. 3.4.1. PODIZANJE KAPACITETA STANOVNIKA OPĆINE NA

TRŽIŠTU RADA

3.5. 3.5.1. OSNAŽIVANJE KAPACITETA JLS-a I CIVILNIH

ORGANIZACIJA


6. SUDJELOVANJE OPĆINE ORIOVAC U RADU LAG-A I OSTALIH

RAZVOJNIH TIJELA Općina Oriovac članica je lokalne akcijske grupe (LAG) Posavina nastale na inicijativu pet općina

zapadno od grada Slavonskog Broda, sjedišta Brodsko-posavske županije, s ciljem primjene LEADER

programa za ruralni razvoj sukladno načelima Europske unije.

LAG Posavina nalazi se u središnjem dijelu Brodsko-posavske županije, odnosno u najjužnijem dijelu

Slavonske nizine, i svojim istočnim položajem graniči s gradom Slavonskim Brodom, a na zapadu s

općinom Staro Petrovo Selo. Na sjeveru se prostire padinama Požeške i Dilj gore, a južna granica mu je

rijeka Sava koja je ujedno i granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

LAG Posavina čini prostor 7 jedinica lokalne samouprave: općina Bebrina, Brodski Stupnik, Nova

Kapela, Čaglin, Podcrkavlje, Oriovac i Sibinj. Prostor LAG-a pripada statističkoj regiji Kontinentalna

Hrvatska. Područje LAG-a prostire se na 759,49 km².

LAG Posavina svojim prostorom koji se nalazi na prostoru Brodsko-posavske županije i dijela Požeško-

slavonske županije gravitira prema administrativnom središtu BPŽ, gradu Slavonskom Brodu dok su

naselja općine Nova Kapela tradicionalno više usmjerena prema gradu Novoj Gradišci a naselja općine

Čaglin prema Požegi.

Kroz prepoznavanje lokalnih resursa i kapaciteta, među kojima se na prvom mjestu potiče inicijativa i

inovativnost ljudskih resursa, posebice među mladima i ženama, nastoji se stvoriti vlastiti razvojni

potencijal kroz međusobno povezivanje i suradnju. Kroz ovakve aktivnosti na području LAG-a Posavina

cilj je stvoriti perspektivnu lokalnu zajednicu za kvalitetan život ovdašnjeg stanovništva kao i za sve

brojnije goste ovog područja.

Općina Oriovac shvaća važnost postojanja i djelovanja LAG-a, te svojim radom i sudjelovanjem u

aktivnostima koje LAG provodi predana njegovom očuvanju i daljnjem napretku.

Na području Brodsko-posavske županije još djeluju:

o Županijsko partnersko vijeće - uz županijsku je skupštinu najvažnije tijelo sustava za provedbu

ŽRS. Županijsko partnersko vijeće je tijelo osnovano tijekom procesa pripreme ŽRS, a sastoji

se od članova koji su nositelji interesa, odnosno dionici razvoja županije. Županijsko

partnersko vijeće predstavlja savjetodavnu skupinu koja se redovito sastaje i preporučuje ili

odbacuje prijedloge pripremljene unutar ŽRS te predlaže preporuke županijskoj skupštini radi

osiguravanja većeg i kvalitetnijeg uključivanja zainteresiranih strana.


o Lokalno partnerstvo za zapošljavanje (LPZ) u čiji su rad uključeni predstavnici gospodarskog

sektora, obrazovnog sektora, javnog sektora, civilnog društva i drugi čimbenici bitni za razvoj

ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije. Svrha lokalnog partnerstva za zapošljavanje

je izgradnja lokalnog socijalnog kapitala za budući razvoj Županije, uključujući stvaranje

pretpostavki za prijavu projekata Europskih strukturnih fondova. Sjednice LPZ-a se redovito

održavaju i na njima se raspravlja o pitanjima lokalnog tržišta rada, predstavljaju se projekti u

provedbi i budući projekti i aktivnosti te mogućnosti suradnje među članovima LPZ-a.

Općina Oriovac prati rad i po potrebi sudjeluje u radu ovih tijela, kontaktira s institucijama i

organizacijama koje djeluju na području općine te ih upućuje i potiče njihovo sudjelovanje u radu

Vijeća. Također, sudjeluje u edukacijama, pomaže u obavještavanju ciljanih skupina, te se i sama

promovira i sprečava izoliranost i nedostatan pristup informacijama stanovnika općine.


7. USKLAĐENOST STRATEGIJE SA DRUGIM STRATEŠKIM

DOKUMENTIMA Općina Oriovac dio je Brodsko-posavske županije, regije Slavonija, Republike Hrvatske i Europe te

samim time svoje razvojne ciljeve mora uskladiti sa razvojnim dokumentima viših razina.

Krovna strategija u koju se moraju uklopiti razvojni ciljevi strategije općine Podcrkavlje je strategija

Europe 2020 koja je krovna strategija rasta koja se temelji na slijedećim ciljevima:

1. Zapošljavanje

2. Istraživanje i razvoj

3. Klimatske promjene i energetska održivost

4. Obrazovanje

5. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti

Slijedeća razina strateškog dokumenta Program ruralnog razvoja 2014.-2020. Republike Hrvatske

usvojen od strane Europske Komisije.

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Ovaj program predviđa slijedeće mjere i alokacije sredstava za njihovo provođenje:

Mjera Alocirano sredstava

(EUR)

M1. – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja 13.333.333,33

M2. – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim

gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima 21.176.470,59

M3. – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 7.058.823,53

M4. – Ulaganje u fizičku imovinu 667.058.823,53

M5. – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala

narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima

te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

118.117.647,06

M6. – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja 262.928.104,58

M7. – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnom području 265.882.352,94

M8. – Ulaganje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti

šuma 92.941.176,47

M9. – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija 8.888.888,89

M10. – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 138.830.280,00

M11. – Ekološki uzgoj 128.309.623,50

M13. – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim

posebnim ograničenjima 321.600.000,00

M16. – Suradnja 8.333.333,33

M17. – Upravljanje rizicima 56.673.373,50

M18. – Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja u

Hrvatsku 139.875.000,00

M19. – LEADER (CLLD) 67.540.725,00

M20. – Tehnička pomoć 64.746.543,59

UKUPNO 2014-2020 2.383.294.499,84

Regionalni strateški dokumenti s kojima se projekti općine moraju slagati su slijedeći:

o Razvojna strategija Brodsko-posavske županije 2011.-2013. čije je trajanje produženo i za

2014. i 2015. godinu.


o Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije je imala period zahvata

2011.-2013. te još nije razvijena za trenutno razdoblje.

o Razvojna strategija Lokalne akcijska grupe Posavina za razdoblje 2015.-2020. koja je trenutno

u izradi.

Budući da je većina regionalnih strateških dokumenata u pripremi ili u procesu izrade, općinska

razvojna strategija općine Oriovac sa svojim ciljevima pridonijeti će izradi istih uvrštavanjem razvojnih

projekata općine u razvojne strategije županije.


8. KAKO OPĆINA PROVODI STRATEGIJU Kako bi strategija razvoja općine bila što uspješnije provedena, uz sudjelovanje svih zaposlenika općine

Oriovac na čelu s načelnikom i njezinih partnera potrebno je i sudjelovanje svih stanovnika općine kako

bi se što bolje prepoznale potrebe svih segmenata društva u općini.

Odgovornost za provedbu i upravljanje strategijom je na općini Oriovac i njezinom načelniku u skladu

sa slijedećim načelima:

1. Uspješno dostizanje prioriteta i ostvarivanje prepoznatih mjera strategije

2. Osigurati sve potrebne uvjete za provedbu strategije

3. Vršiti vrednovanje provedbe strategije na godišnjoj razini

4. Izvještavanje općinskog vijeća o provedbi strategije

5. Izvještavati i konzultirati se sa stanovništvom općine

Po potrebi općina će organizirati vanjsku pomoć u obliku besplatne pomoći javnih institucija, agencija

i ustanova budući da nije realno očekivati da će općina imati sve potrebne kapacitete za provedbu

ovako sveobuhvatnog razvojnog dokumenta. Po potrebi biti će moguće i angažirati i vanjske stručnjake

u skladu s financijskim mogućnostima.

8.1. Informiranje Općina Oriovac kao provedbeno tijelo razvojne strategije redovno će informirati sve relevantne

čimbenike za provedbu strategije i one na koje će strategija imati utjecaja.

U okviru provedbenog tima općine Oriovac biti će osoba koja će obavještavati stanovništvo općine o

otvorenim natječajima i onima u pripremi što nacionalnih što programima Europske Unije,

edukacijama za nezaposlene ali i podizanje konkurentnosti zaposlenih s područja općine.

Posebice će se pratiti informacije bitne za provedbu projekata koji se nalaze u razvojnoj strategiji te će

se nositelje istih posebno obavještavati.

8.2. Evaluacija Budući je razvojna strategija općine Oriovac dio nekoliko strateških dokumenata više razine, njena

evaluacija je vrlo bitan dio cijelog procesa provedbe. Evaluacija koristi završne rezultate ovisno o

vremenskim periodima evaluacije provedbe dok praćenje konstantno ocjenjuje dinamiku i učinke

provedbe strategije.

Evaluacija je posebno korisna u toliko što se ocjenom određenog provedenog segmenta mogu

modificirati određene mjere koje tek slijede kako bi se omogućio njihov što veći učinak na zajednicu.

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVAC Evaluacija omogućuje: bolju povezanost sa strateškim dokumentima više instance, opravdanost

ostvarenih troškova te sveukupni utjecaj provedenih mjera na ciljane skupine.

Procesi evaluacije biti će rađeni prema slijedećim kriterijima:

1. utjecaj ostvarenih mjera na ciljane skupine

2. koliko su mjere učinkovite u odnosu na nastale troškove za njihovu provedbu

3. koliko su mjere održive nakon završetka provedbe pojedinog projekta

Evaluaciju provedbe strategije provoditi će općina Oriovac u suradnji s CTR – Razvojnom agencijom

Brodsko-posavske županije d.o.o.

Evaluacija se dijeli na unutarnju i vanjsku. Unutarnja evaluacija se provodi nakon završetka svake

pojedine mjere kako bi se ocijenio njen učinak te se njeni rezultati prenose svim dionicima uključenim

u njenu provedbu. Nakon prezentacije rezultata mjere provest će se konzultacija sa svim uključenim

dionicima kako bi se dobio objektivni rezultat učinka mjera.

Vanjsku evaluaciju provodi vanjski stručnjak kako bi utvrdili utjecaj mjera na zadane prioritete te će se

po završetku njihove evaluacije izraditi će se konačno izvješće za načelnika koje će objedinjavati

izvješća i vanjske i unutarnje evaluacije te će isto biti dostupno i za javnost.


9. PRILOZI

Analiza ankete provedene na području općine Oriovac o potrebama stanovništva

općine

Documents

Razvojna strategija općine Oriovac · 2017-01-11 · RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE ORIOVA 1. OPĆI PODATI 1.1. Geoprometni položaj Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu