Sveuilite u SplituSveuilini odjel za forenzine znanosti

Reakcije na stres

Split, lipanj 2015.1. Uvod

U ovom seminarskom radu u poblie objasniti mogue reakcije na sres....

2. Definicija stresa

Stresse definira kao sklop emocionalnih, tjelesnih i ponaajnih reakcija koje se javljaju kad osoba procjeni da joj je neki dogaaj opasan ili uznemiravajui. Izvor stresa ilistresorse definira kao dogaaj ili niz dogaaja za koje procjenjujemo da ugroavaju nas ili nama blinje i vane ljude, materijalne vrijednosti i sl. Stresor je zapravo svaki dogaaj za koji procjenjujemo da moe poremetiti nau svakodnevnicu.Ve nakon ovih definicija uoavamo da u svakodnevnom ivotu esto mijeamo pojmove stresa i stresora. Stres je na doivljaj na stresor, odnosno na doivljaj nekog dogaaja. Zbog toga je vano shvatiti da nisu dogaaji sami po sebi stresni, ve stres izaziva naa interpretacija tog dogaaja. Svjesna procjena pojedinca kljuni je element u nastanku stresa - bez procjene pojedinca je li i u kojoj mjeri njegov odnos s okolinom poremeen i ugroavajui, nema stresa, ma kakva bila objektivna opasnost iz okoline.Dakle, da bi neki dogaaj postao stresor mi ga moramo procjeniti prijeteim ili opasnim. Ta procjena ukljuuje i procjenu vanosti i znaenja tog dogaaja, te procjenu mogunosti djelovanja radi promjene tijeka dogaaja ili ublaavanja njegovih posljedica.[footnoteRef:2] [2: http://www.fer.unizg.hr/dobrodosli/kako_uspjesno_studirati/stres (16.6.2015.) ]

3. Utjecaj stresa na organizam

Stres i srceKad smo esto pod stresom, luenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina optereuje srce. S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (srane aritmije), bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i srani infarkt.Osobe sa sranim poremeajima pokazuju karakteristine crte linosti, tzv. A-tip linosti: vrlo su ambiciozne, hiperaktivne, drutvene, s jakom kontrolom emocija. Na poslu rade vie i dulje od drugih, imaju jako izraen osjeaj odgovornosti i savjesnosti, nerijetko preuzimaju previe obveza i esto rtvuju obiteljski ivot. U obitelji tee dominaciji i imaju izraenu potrebu da ih drugi cijene, uvaavaju i sluaju. U konfliktnim situacijama potiskuju osjeaje, nastojei biti optimistini i smireni. Dodatni imbenici rizika kod takvih osoba su nepravilna prehrana, prekomjerno puenje i uzimanje alkohola.Stres i metabolizamNegativni stres moe izazvati poremeaje u radu lijezda s unutarnjim izluivanjem. Poznato je da pojaana funkcija titnjae (hipertireoza), praena nervozom, nesanicom, gubitkom na teini, pojaanim znojenjem i lupanjem srca, moe biti izravna posljedica stresnih dogaaja. Neke osobe u negativnom stresu gube tek, dok druge, pak, pretjerano jedu. Pretjerana gojaznost moe biti praena poremeajem metabolizma i razvojem eerne bolesti.Stres i probavni sustavVeina osoba pati od zatvora ili proljeva, jer stresni hormoni imaju izraen uinak na probavni sustav. Poznat je fenomen stresnog ulkusa u osoba koje su pod jakim stresom, a utjecaj negativnih emocija u nastanku ulkusne bolesti (vrijed eluca) je dokazana. Ulcerozni kolitis, koji se oituje grevima i bolovima u trbuhu praenih proljevom, takoer je povezan sa stresom.Stres i imunoloki sustavLuenje stresnog hormona kortizola uzrokuje supresiju i smanjenje obrambene sposobnosti, pa su osobe pod stresom izloenije razliitim bolestima, od obinih prehlada i upala do tekih bolesti.Stres i seksualnostU osoba pod stresom moe se pojaviti impotencija, odnosno frigidnost. enama pod stresom menstruacije postaju neredovite, a mogu i izostati. Predmenstrualni sindrom zbog luenja stresnog hormona aldosterona moe se pogorati.

Stres i ljepotaLjepota i zdravlje su tijesno povezani. Negativni stres moe uzrokovati razliite promjene (mrlje, ekcemi, osipi) na koi i pojaano ispadanje kose, a sve to jer stresni hormoni izazivaju stezanje krvnih ila i slabe cirkulaciju u koi.Stres i psihiki poremeajPatoloki stres i psihotraume imaju vanu ulogu u nastanku svih funkcionalnih duevnih poremeaja. Osobe s izraenom genetskom predispozicijom za shizofreniju, ak i mali ivotni stresovi mogu dovesti do bolesti. Kod ljudi s genetskom sklonou za depresiju, izlaganje srednje izraenim stresovima rezultira pojavom depresivne epizode. Izlaganje tekim psihotraumatskim stresovima i osobe koje nemaju genetsku predispoziciju za duevne poremeaje moe dovesti do posttraumatskog stresnog poremeaja. Anksiozni poremeaji (panini poremeaji, opi anksiozni poremeaji) redovito su posljedica doivljaja stresnih situacija.

4.