CILJEVI I ZADACI KOLEGIJA

OKVIRNI SADRAJ KOLEGIJA1.2. 3. 4. 5. 6. 7.

KOLEGIJ: ROBNI TOKOVINositelj kolegija: Izv.prof.dr.sc. Tanja Poletan JugoviStudij: Tehnologija i organizacija prometa - obvezni kolegij, I. sem., predipl. studij Logistika i menadment u pomorstvu i prometu - obvezni kolegij, I. sem., predipl. studij Nautika i tehnologija pomorskog prometa -*izborni kolegij, V. sem, predipl.studij

upoznavanje osnovnih zakonitosti u formiranju robnih tokova, analiza imbenika od kojih zavisi raspored prometnih robnih tokova, analiza prometnih pravaca i dinamike robnih tokova u svijetu s akcentom na pomorski i kopneni promet (prometne koridore) oblikovanje zakljuaka o temeljnim pretpostavkama za valorizaciju pomorskog ili kopnenog prometnog pravca i privlaenje robnih tokova

Teorijske determinante relevantnih pojmovaGeo-prometni i drutveno-gospodarski imbenici razvitka prometa i rasporeda robno prometnih tokova, Ope i specifine karakteristike stanja razvijenosti suvremenog prometa, Pretpostavke za valorizaciju prometnog pravca i privlaenje robnih tokova na prometni pravac, Pravci i dinamika (meunarodnih) pomorskih robnih tokova prema najvanijim vrstama roba te ukrcajnim i iskrcajnim lukama, Pravci i dinamika (meunarodnih) kopnenih prometnih tokova, Uloga Hrvatske u meunarodnim pomorskim i kopnenim pravcima i robnim tokovima.

LITERATURA1. 2. 3. 4. 5. Mali, A., Renduli, I., Geoprometna obiljeja svijeta, Dr. Feletar, Zagreb, 1995.(I izdanje), 1998 (II izdanje) Straii, N., Pomorska geografija svijeta, kolska knjiga, Zagreb, 1996. Straii, N., Pomorska geografija Jugoslavije, kolska knjiga, Zagreb, 1989. uki, A., Prometna geografija: geoprometne odrednice globalizacije u prometu i turizmu, Veleuilite u Dubrovniku, Dubrovnik, 2001. Markovi, I., Integralni transportni sustavi i robni tokovi, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb , 1990. Statistike baze: Journal de la Marine Marchande (najnoviji brojevi s aktualnim podacima) Shipping Statistics and Market Review, ISL (Institute of Shipping Economics and Logistics), Bremen (najnoviji brojevi s aktualnim podacima)

PLANIRANI ISHODI UENJA1. Pravilno definirati temeljne karakteristike i specifinosti formiranja robnog toka. 2. Opisati i interpretirati geo-prometne i drutveno-gospodarske imbenike razvitka prometa i rasporeda robno prometnih tokova. 3. Razlikovati vrste robnih tokova obzirom na razliite kriterije. 4. Objasniti ope i specifine karakteristike stanja razvijenosti suvremenog prometa na svjetskoj i nacionalnoj razini. 5. Argumentirati znaaj relevantnih fenomena za valorizaciju (konkurentnost) prometnog pravca na tritu prometnih usluga. 6. Analizirati i interpretirati intenzitet, dinamiku i pravce (meunarodnih) robnih tokova pomorskim i kopnenim prometnim pravcima te unutranjim plovnim putovima. 7. Usporediti intenzitet i strukturu robnih rokova (svjetskih i nacionalnih) obzirom na vrste prometnih grana, vrste roba i pravce kretanja. 8. Analizirati i demonstrirati uvjetovanost formiranja robnih tokova na vanijim pomorskim pravcima, kopnenim koridorima i referentnim terminalima (lukim, kopnenim,) .

1.

TEORIJSKE DETERMINANTE RELEVANTNIH POJMOVA

1. 2.

PROMET TRANSPORT PROMETNA MREA PROMETNI KORIDOR ROBA TERET PROMETNI TOKOVI ROBNI TOKOVI ROBNA RAZMJENA PROMETNA INFRASTRUKTURA PROMETNA SUPRASTRUKTURA PROMETNA VORITA ROBNO-TRANSPORTNI CENTRI ROBNI TERMINALI

DEF. Robni tokovi kretanje robne razmjene (u svijetu) koja se obavlja pomou prometa i trgovine znaajan pokazatelj obima i strukture dijela (svjetskog) prometa (robnog prijevoza)

Shema 1.1. Formiranje i elementi robnih tokova

voritaIshoditaMeustanice

OdreditaT er min a kac Lo i je

DEF. ROBNI TOKOVI ???

li

veza Prometne veze TOKOVI

Shema 1.2. Geo-prometna obiljeja robnih tokova:

Zemljovid 1.1. Prijevoz i procedura robnog toka (prodavatelj (poiljatelj) kupac (primatelj))

IMBENICI KOJI UVJETUJU PROSTORNI RASPORED ROBNIH TOKOVA:1. PRIRODNO GEOGRAFSKI - raspored kopna i mora na zemlji, tipovi obala, zaljeva i rijekih ua, morske struje, morske mijene,

SMJER INTENZITET ISHODITE ODREDITE

2. DRUTVENO GOSPODARSKI -razmjetaj svjetskog stanovnitva, urbanizacija, litoralizacija, sektori djelatnosti, drutveni proizvod, 3. OSTALE PRETPOSTAVKE ZA VALORIZACIJU PROMETNOG PRAVCA I PRIVLAENJE ROBNIH TOKOVA - gravitacijsko podruje, ekonomsko zalee, trite prometne usluge, kriterij ponude, potranje, okruenja, prometni kapaciteti,

1. ISHODITE

Odreuju SMJER robnog toka(POTROAKO PODRUJE njegova privlana snaga u

2. ODREDITE odnosu na izvorite robnog toka) 3. INTENZITET koliina prevezene robe u godini dana 4. VRSTA - vrsta robe u prijevozu

Po

tr a n

Putnici Teret Informacije

om Pr n et e m

ja

e re

TRGOVAKA GEOGRAFIJA bavi se detaljnom analizom rasporeda robnih tokova (u svijetu) PROMETNA GEOGRAFIJA - uglavnom se bavi se detaljnom analizom rasporeda i glavnih odlika triju osnovnih grupa robnih tokova: - TOKOVI HRANE - TOKOVI SIROVINA - TOKOVI INDUSTRIJSKIH PROIZVODA

Shema 1.3. Podruja prometne geografije

Shema 1.4. Prometna geografija (robni tokovi) uvjetovanostOkolinaInM In atem fo a rm t i at ka ika

in jer g in

Transport geography Fields at the core of transport geography

NATURAL SCIENCES

Environmental Natural studies resources

Resource planning

PLANNING

Ekonomija

Fields related to transport geography

Cartography

Field methods

Transport demand

Population geography

Regional planning

Tehnologija

PROSTOR

Information MATHEMATICS, systems COMPUTER SCIENCE

Spatial statistics, modeling

Transport networks

Transport nodes

Regional geography

Regional economics ECONOMICS

ECONOMICS, SOCIOLOGY

Land use

Urban geography

Location theory

ECONOMICS

Povijest

Shema 1.5. Transport kao rezultat potranje

Shema 1.6. Transport prostorni aspekt

Shema 1.7. Vrste tokova

AktivnostPosao Putovanja Proizvodnja

A Hod Bicikla Kretanje Svladavanje prostora Vonja

B

European

a c

Po l

b d

C

C

C

Direktni Svakodnevne org. linije Indirektni Energija Taxi Avion Autobus Kamioni Kont. brodovi Skladitenje Vrijeme

U(H)

U(B)

U(V)

Grad

Luka

Izvedena potranjaUdaljenost (U)

Hijerarhijski

iti

POLITICAL HISTORY SCIENCE

Zalee

ka p

Trgovina

lan

ira

Operations research

Spatial Economic optimization geography

Political Geography

Historical geography

World geography

nj

aija og ja ol afi cij gr So emo D

Shema 1.8. Tokovi prostorni aspekt (teritorijalni obuhvat)

2.

2.1. OPI GEOPROMETNI IMBENICIA) geoprometni poloaj B) veliina, granice i oblik prostora C) vremenske zone

GI O

KA LN I

GEOPROMETNI IMBENICI FORMIRANJA I RASPOREDA ROBNIH TOKOVA

O BA RE GL

LN I N A LN I

2.2. PRIRODNE PREDISPOZICIJEA

LO

B

IZVORI: 1. Mali, A., Geoprometna obiljeja svijeta, Zagreb, 1995., str. 19-33.

A) vode B) reljef C) klima i vrijeme D) tlo i vegetacija E) rudno bogatstvo

Suvremeno ovjeanstvo sve manje zavisno od prirodnih uvjeta (predispozicija) PRIMJER: Visoki poljoprivredni prinosi na neplodnim tlima (Danska) Visoko razvijena industrija u zemljama bez vlastitih prirodnih resursa (Japan) Razvijana prometna mrea i promet u planinskim podrujima (vicarska) Alpe izbuena kao vicarski sir

Uloga prirodno-geografskih uvjeta u drutvenoekonomskom razvoju RELATIVNA ! agrarno aktivirane pustinjske zone (Libija) pomorski valorizirane ranije puste obale (Perzijski zaljev) izgradnja umjetnih plovnih putova (Sueski kanal, Panamski kanal, St. Lawrence,)

2.1

OPI GEOPROMETNI IMBENICI

2.1.1. Geoprometni poloaj 2.1.2. Veliina, granice i oblik prostora 2.1.3. Vremenske zone

U odnosu na geografski razmjetaj prirodnih resursa prirodno-geografski uvjetiNEZAOBILAZNI !

2.1.1. GEOPROMETNI POLOAJizvedenica geografskog poloaja prostora kao ireg geograf. pojma ne zavisi samo od komponente matematiko-fizikog smjetaja u geoprostoru - geograf. koordinatni sustav meridijani i paralele) u zavisnosti od gospodarskih, politikih, i drugih komponenti promjenjivih u vremenu .nije statika prostorna kategorija !ne mora jedino zavisiti od prirodno-geografskih regija.

POVOLJNOST geografskog i geoprometnog poloaja prostora- Najizraenija povoljnost

2.1.2. VELIINA, GRANICE I OBLIK PROSTORA Utjecajni dijapazon veliine prostora LOKALNI i GLOBALNI GLOBALNI SVJETSKI OBLICI PROMETA dominantni (zrani, pomorski, telekomunikacijski promet) FENOMEN VELIINE PROSTORA velike zemlje u pravilu razvijeniji i raznovrsniji promet FENOMEN OBLIKA PROSTORA sa stajalita prometa istiu se oblici drava: krunica, kvadrat, pravokutnik, trapez, romb, trokut, peterokut.. PROMETNA MREA analognog oblika GRANICE DRAVA u osnovi proizvod drutveno-politikih odnosa - ali i prirodnih obiljeja prostora - reljefne barijere, rijeke - znaajna nastojanja integracije svjetskog ivota (EU, ukidanje granica, .)

SREDINJOST prostora

- Koncentracija prometnih tokova prema tom prostoru - Toke ukrtanja razliitih prirodno povoljnih putova (vodenih, zranih, kopnenih) -Relativno kvalitetan poloaj -Prostor e biti prometno iskoriten -Slabije povoljan poloaj -Osigurano je uee prostora u prometa, ali slabije

POVOLJNOST geografskog i geoprometnog poloaja

zavisi od: poloaja izmeu razliitih proizvodnih i potroakih regija razvijenosti trgovinske razmjene razvijenosti prometnog sustava razvijenosti drutvene nadgradnje lokacije intelektualnih centara svjetske moi

PRELAZNOST prostora

TANGENCIJALNOST perifernost prostora IZOLIRANOST prostora

-Najnepovoljniji poloaj -Odvojenost prostora od prometnog sustava

2.1.3. VREMENSKE ZONE postojanje dana i noi vrtnja Zemlje oko svoje osi pojava godinjih doba vrtnja Zemlje oko Sunca uz nagnutost zemljine osi VREMENSKE ZONE rezultat razliitog poloaja pojedinih dijelova zemaljske povrine prema Suncu Samo toke na istom meridijanu imaju isto vrijeme Mjesta istonije od odreenog (nultog - Greenwich/London 1884.) meridijana imaju starije vrijeme, a zapadno mlae vrijeme (rotacija Zemlje od zapada prema istoku) u svladavanju globalnih interkontinentalnih razdaljina poznavanje vremenskih zona nunost (pomorski,zrani prijevoz) organizacija otpreme i prihvata robe

Zemljovid 2.1. Smjetaj prostora u geografskom koordinatnom sustavu

Pole

2.2. PRIRODNE PREDISPOZICIJEMeridian Tropic of Cancer Coordinate (30N, 30W)

Equator

2.2.1. VODE 2.2.2. RELJEF 2.2.3. KLIMA I VRIJEME 2.2.4. TLO I VEGETACIJA 2.2.5. RUDNO BOGATSTVO

Tropic of Capricorn Parallel

2.2.1. VODE71 % zemljine kugle najrasprostraniji globalni prirodni imbenik za razvitak prometaGrafikon 2.1. Struktura zemljine povrineKOPNO 29% VODE 71%

Zemljovid 2.2. Put svile i Arapski pomorski putoviRome

SVA MORA NEMAJU JEDNAKU VANOST U POMORSKOM PROMETU!Gobi Desert Dunhuang Lanzhou Xian

EUROPEAthens

ian Casp

Black Sea Constantinople Antioch

Turpan Samarkand Bukhara Merv Kashgaresert an D imak Takl

Najvea vanost otvorena mora i oceani u ekvatorijalnom sub-ekvatorijalnim i umjerenim podrujima Mora na krajnjem sjeveru i jugu manja vanost dobrim dijelom godine zaleena, uvijek zaleena oko polovaPacific Ocean

Sea

Hamadan Baghdad

Mediterranean OceanAlexandria

Rey

Bactra

Hotan

Tyre

PERSIAMuscat Barbaricon Barygaza Calcutta

Najznaajnije vode za promet

EGYPT

CHINAGuangzhou

MORA SREDOZEMNO MORE veliki povijesni znaaj za razvitak prometa EuropeTablica 2.1. Podjela svjetskog mora na oceaneOcean Veliki ili Tihi ocean (Pacifik) Atlanski ocean (Atlantik) Indijski ocean (Indik) Svjetsko more Km2 (mil) 180 106 75 361 % 50 29 21 100

Berenike

Muza

Arabian Sea Bay of BengaluthMalacca

OCEANI I MORA 97,29% Polarni led i planinski ledenjaci 2,09% Podzemne vode 0,60% Jezera i rijeke 0,014% Atmosfera 0,0009% Bisfera 0,00004%Atl ti an cO n cea

Aden Muziris Mogadishu

SOMALIAMombasa

Indian Ocean

500 Miles

JAVA

So

Ch

ina S

Kan

ea

Prvi oblici prometa javili su se na vodama Babilonci, Feniani, Grci, Mleani, panjolci, do Britanaca i Amerikanaca

Shema 2.1. Geografski prostor i pomorski promet

Shema 2.2. Geografski prikaz odvijanja pomorskog prometa

NorthwestStr

ea dS Re

ARABIA

Sur

INDIA

OCEANI po prometu istiu se:1. 2. PACIFIK (TIHI OCEAN) danas po uk.prometu 1. morsko prostranstvo svijeta ATLANTIK (ATLANSKI OCEAN)

MOREUZIprirodni morski tjesnaci (prolazi izmeu raznih mora) prostranstvom manje zamjetni, ali vrlo znaajni u pomorstvu svijeta

Gibraltar

KANAL LA MANCHE Britansko otoje i Zap. Europa (u Sjev. moru)MSuez Malacca

GIBRATALSKI TJESNAC Sredozemno more - AtlantikISunda

Ca na l

Pa na ma

P

Panama

A

P

MAGELANOV PROLAZ Atlantik - Pacifik BERINGOV PROLAZ, MOLUKI PROLAZ, PROLAZ BAB EL MANDEB, KATEGAT I SKAGERAK, PROVIDENCE PROLAZ, BOSPOR I DARDANELI

o ait fM a cc ala

Magellan

Good Hope

Gibraltar

Suez

POMORSKI KANALI-Umjetno prokopani pomorski prolazi - svjetski vani: Sueski (stariji) prokop i Panamski (mlai) prokop

Zemljovid 2.3. Geoprometna uloga Sueskog kanala, 1869.

Tablica 2.2. Pomorski prijevoz od V.Britanije do Australije, 1788.-1960. - vrijeme i brzina putovanja

120 100 Dani Brzina(vorovi)

SUESKI KANAL prokopan kao veza izmeu Sredozemlja i Crvenog mora 1869. (francuski graditelj Lesseps) Kanal dug 161 km (Suez-Port Said), do zatvaranja kanala 1967. irina plovnog puta 45-60 m i dubina gaza 10,36 m 1975. kanal ponovno otvoren, produbljen Danas njime mogu ploviti brodovi od 100.000 BRT nosivosti10,000 KM

80 60 40 2016,000 KM

0 1788 1852 1862 1883 1888 1909 1931 1960

PANAMSKI KANAL prokopan 1914. kao veza Atlanskog i Tihog oceana, a proiren i produbljen 1921. zbog toga kanala - voen rat izmeu SAD-a i Kolumbije, stvorena nova drava Panama koja dala koncesiju koritenja kanala SAD-u do 1999. danas tim kanalom vie od 1/3 robnog prometa izmeu atlanske i pacifike obale

Zemljovid 2.4. Geoprometna uloga Panamskog kanala, 1914.

UMJETNO PROKOPANI KANALI u Europi

NORTH AMERICA Atlantic Ocean

puno manja vanost, kanali manjih dimenzija, koriste se u lokalnim okvirima KIELSKI KANAL vaan za Njemaku, pomae povezivanju baltikih i sjevernomorskih obala te zemlje

8,000 KM

Panama CanalPacific OceanSOUTH AMERICA

KORINTSKI KANAL prokopan na uskoj prevlaci izmeupeloponez i Atike povezuje Jonsko i Egejsko more

21,000 KM

RIJEKE (vode na kopnu)- druga znaajna prometna vodena povrina Prostori bogatiji rijekama na sjevernoj polutki Zemlje ovjek ne samo da koristi prirodnu transportnu snagu rijeka, ve umjetnim putem pomou rijenih kanala povezuje prirodne tokove

2.2.2. RELJEFShema 2.3. Reljef = povrinski izgled zemlje OPI PRISTUP sa stajalita prometa razlikuje: 1. planinski 2. nizinski 3. brdoviti ODNOS RELJEFA I PROMETA/PROMETNICA:breuljci nizina brda Nadmorska visina (m) planine

Grafikon 2.2. Udio visinskih zona reljefa u svjetskom prometu12%

Visinske zone reljefa (u prometu)

JEZERA - drugi prirodni vodeni put na kopnuVeina jezera nisu pogodna za razvoj prometa jer su manjeg prostranstva i meusobno nepovezane Primjer umjetno povezanih jezera Velika sjevernoamerika jezera Superior, Michigan, Huron, Erie, Ontario (sustavom kanala i prevodnica povezana meusobno i s Atlanskim oceanom) (245.000 km2)

Gustoa prometa/prometnica na kopnu obrnuto proporcijalna visini reljefa Ne vrijedi generalno neki vii predjeli prometno bolje opskrbljeni nego nii (npr. ekvatorijalni predjeli)

85%0-200m N/m 201-400 m N/m 401-800 m N/m Vie od 800 m N/m

nizine i breuljci

brda

planine

NIZINA S BREULJCIMA (visina do 400 m n/m) najpogodniji prirodni reljefni oblik za razvitak prometa iskoriteniji

2.2.3. KLIMA I VRIJEMEProsjeno stanje vremenskih elemenata mjerenih vie puta dnevno u nizu od barem 30 godina, nad odreenim prostorom Trenutano stanje klimatskih elemenata i imbenika na odreenom prostoru

Klima zavisi od geografske irineKlimatski pojasevi: 1. VRUI POJAS izmeu ekvatora i sunevih obratnica (velika vlanost, kie s olujama, visoke temperature) 2. UMJERENI POJASEVI - izmeu sunevih obratnica i polarnica (umjerenija temperatura, dovoljno padalina, ljeta topla, zime umjereno hladne s dosta snijega, uz redovnu pojavu magle i poledice) 3. HLADNI POJASEVI izmeu polarnica i polova (kratka svjea ljeta i duge hladne zime,niske temperature) TEMPERATURA, SNIJEG, POLEDICA I MAGLA, VLAGA, SNANI VJETROVI

oni nizinski prostori koje ovjek vie vrednuje:

nizine Sjev. Amerike i Europe i ist. obalni dio Azije iskoriteni nizinski prostori u Aziji, Junoj Americi, i Africi slabo valorizirani (Sibirska nizina, dijelovi Sahare i Amazonska nizina nevalorizirani)

PLANINSKI PROSTORI - iznad 800 N/m Prometno najslabije valorizirani Posebno negativan utjecaj visoke mlade ulanane planine (tercijar):HIMALAJSKI MASIV ( na putu juna srednja/istona Azija) ALPSKO GORJE u Europi STJENOVITE PLANINE istoni/centralni dio zapadni dio Sjev. Amerike ANDE Juna Amerika

Promet se treba prilagoditi klimatskim prilikama kao stalnim dugoronim imbenicima u odreenom prostoru

Zemljovid 2.5. Kolonijalna trgovina, Sjeverni Atlantik, 18.st.(Smjer trgovine smjer vjetra)1) eer, melasa, roblje 2) brano, meso, drvoDu

Zemljovid 2.6. Prikaz glavnih svjetskih vjetrovaSijeanj

2.2.4. TLO I VEGETACIJAPrometnice se lake grade na onim mjestima gdje je PODLOGA (Zemljina kora po svom geolokom sastavu) tvra i stabilnija 1. Podloga od starih tvrdih stijena 2. Podloga od mlaih stijena podlonih promjenama Pojedine vrste TLA (oslanjaju se na podlogu) razliito su pogodne za noenje prometne infrastrukture za kvalitetnu cestovnu prometnicu najee se odstranjuje gornji povrinski sloj tla u kojemu ima humusa nabija se tvrda kamena ili ljunana podloga i zatim se stavlja zastor (asvalt, beton, topeka) Pjeani i movarni predjeli nepogodni prostori za izgradnju prometnica

, drvo o, indigo han,krznsa ,mela eer ,voe

Europatur es Ma nu fac

Sjeverna Amerika

1

2

Sjev. Atlanski Ocean

SrpanjWest Indies

Afrika

Roblje, Zla to,

Juna Amerika0 500 1,000 2,000 3,000 Miles

Papar

Glavni vjetrovi Trgovinske rute

Slika 2.1. Izgradnja makadamske ceste, Maryland 1823.

PUSTINJSKI I POLUPUSTINJSKI PREDJELI vrlo nepodobni za izgradnju prometne infrastrukture (izloenost svim vremenskim nepogodama, nema vegetacije koja zatiuje VEGETACIJA promet) PRAUME zbog gustoe onemoguena izgradnja prometnica (juna Amerika, Juna Azija,Oceanija, Sibir, Aljaska, sjeverna Kanada) STEPSKI PREDJELI (ravni prostori,proarani grmovima) relativno pogodni za odvijanje prometa (europski dio SSSR-a i Panonija)

2.2.5. RUDNO BOGATSTVO rudna bogatstva nisu jednako rasporeena u svijetu, ograniena su, lokalnog karaktera imbenik razvitka gospodarstva, a time i prometa Na promet djeluju ona rudna bogatstva koja je ovjek otkrio, upoznao i poeo eksploatirati stupanj utjecaja rudnog bogatstva na promet = stupanj korisnosti toga rudnog bogatstva na gospodarstvo i ivot ovjekaNAFTAnajznaajniji utjecaj na promet (pogonsko gorivo, ima ga za cca narednih 50-60 godina) CJEVOVODNI PROMET oformljen za potrebe transporta nafte

sline stepama - SAVANE javljaju se u suptropskim podrujima), LJANOSI I PAMPASI (u junoj Americi), PRERIJE (u sjevernoj Americi)

u lokalitetima, podrujima i bazenima snane eksploatacije ruda (UGLJEN, METALNE RUDE, RUDE NEMETALA cement, fosfati) intenzivnije se grade prometnice i razvija promet PRIMJER: izgradnja eljeznikih pruga velikih kapaciteta do rudnih nalazita u Rusiji Kuznjenski bazen i Karaganda bazen velik dio dananjeg pomorskog prometa svijeta zasniva se na prijevozu ruda i rudnih preraevina

imbenici:

3.

DRUTVENO - GOSPODRASKI IMBENICI FORMIRANJA I RASPOREDA ROBNIH TOKOVA

3.1. Geografski razmjetaj i koncentracija stanovnitva 3.2. Litoralizacija svjetskog ivota 3.3. Drutveno - gospodarska razvijenost svijeta 3.4. Socioekonomska struktura stanovnitva 3.5. Ekonomske grupacije u svijetu

IZVORI: 1. 2. 3. 4. Mali, A., Geoprometna obiljeja svijeta, Zagreb, 1995., str. 34-55. Straii, N., Pomorska geografija, kolska knjiga, Zagreb, 1996., str. 16-20. Straii, N., Pravci i dinamika robnih tokova u svijetu, autorizirana predavanja, Rijeka, 1986. Aktualni podaci Atlas svijeta, razne statistike baze,

3.1.

GEOGRAFSKI RAZMJETAJ I KONCENTRACIJA STANOVNITVA

Dvije najnapuenije drave: KINA i INDIJA ukupno 2,5 milijardi stanovnika (1950. god. toliko stanovnika je imao cijeli svijet)Disproporcija u gustoi naseljenosti: 91% stanovnitva na sjevernoj zemljinih polutki, 9% na junoj cca 60%stanovnitva ivi u sjev. umjerenom pojasu, u nizinama ivi 2/3 stanovnitva (iako one ine samo 28% kopna na Zemlji) kontinentska primorja 2,5x vie naseljenija od kontinentalnih predjela

Tablica 3.1. Raspored stanovnitva na kontinentima i po vodeim dravama u 2009. godini Kontinent Azija Afrika Europa Latinska Amerika i Karibi Sj.Amerika J.Amerika Oceanija Populacija (u mil.) 4,117 999 738 580 341 386 36 Drava Kina Indija SAD Indonezija Brazil Pakistan Banglade Nigerija Rusija Japan Populacija (u mil.) 1,331 1,171 307 243 191 181 162 153 142 128

Danas u svijetu ivi gotovo 7 milijardi stanovnika (unazad 300-tinjak god. bilo 10x manje stanovnika) Karakteristike svjetske populacije: a) EKSPLOZIVNI RAST BROJA STANOVNIKA b) NEJEDNAKI PROSTORNI RASPORED STANOVNITVA Prostorni raspored stanovnitva vanije obiljeje od gustoe stanovnika (br. stanov./km2)

Izvor: http://www.prb.org/pdf09/09wpds_eng.pdf

Grafikon 3.1. Stanovnitvo po kontinentima 2009. godine

Zemljovid 3.1. Vodea podruja koncentracije stanovnitva 1. AZIJSKO, 2. EUROPSKO i 3. SJEVERNOAMERIKO

DANANJI RAZMJETAJ STANOVNITVA i SLIKA SVIJETA posljedica migracija nakon velikih geografskih otkria, potaknutih raznim uzrocima: ekonomskim, politikim, vjerskim, POSLJEDICE MIGRACIJE:

3.

2. 1.

europeizacija znatnog dijela svijeta (Angloamerike, Australije iLatinske Amerike)

afrikanizacija Amerike - najtraginije emigracijsko arite bila jeAfrika odakle je velik dio stanovnitva prisilno odveden u Sjevernu i Junu Ameriku

Bez postojanja oceanske plovidbe takva migracijska kretanja bi bila nemoguaKoncentracije stanovnitva

Stoga - opravdana UZAJAMNA VEZA SVJETSKOG POMORSTVA i RAZMJETAJA STANOVNITVA

Zemljovid 3.2. Svjetski emigracijski smjerovi iz Europe i Azije u Sjevernu i Junu Ameriku1. zemlje Skandinavije, 2. istona Europa, 3. Indija, Pakistan, Banglade, 4. Velika Britanija i Irska, 5. Francuska, Njemaka, Benelux, 6. juna Europa, 7. jugoistona Europa, 8. Daleki istok

3.2.

LITORALIZACIJA SVJETSKOG IVOTA

2 osnovna ivotna i prometna prostranstva: KOPNO i MORE OVJEK dugo vremena nainom ivota bio vezan za kopno Koritenje morskih prostranstva: pomorski prijevoz, gospodarsko koritenje mora (ulov ribe, vaenje soli, crpljenje nafte)

Pomorski promet - svijet uinio jedinstvenim tritem Razvitak : bazine ( metalurgija) i preraivako-potroake proizvodnje Najpropulzivnija industrija seli na obale brojni primjeri: od Japana i J. Azije do obala Europe i J. Amerike PRIMORJA atraktivni ivotni prostori suvremene populacije (privremeni ili stalni) SVJETSKE LUKE (uz industriju) postaju arita svjetskog prometa i trgovine PROMET U SVJETSKIM LUKAMA??? Luka s najveim prometom u svijetu? Europska luka s najveim prometom?....

1 4 6 2 57

POMORSKE DJELATNOSTI: ribarstvo, brodogradnja, brodarstvo, luki promet8 3

Fasadni obalni prostori postaju pozornica globalne suradnje i najveih ostvarenja suvremenog svijeta fenomen litoralizacije

europski afriki (roblje) indijski kineski japanski Glavnina populacije potjee od doseljenika

LITORALIZACIJA proces intenzivnog okupljanja i razvijanja gospodarskih djelatnosti na morskim obalama koje se koriste prednostima mora i pomorskog prometa

Tablica 3.2. Promet najveih svjetskih luka Tablica 3.3. Promet nekih europskih luka

Tablica 3.4. Top 10 europskih luka

TURISTIKA VALORIZACIJAatraktivnost obalnih prostora Europa - najlitoralniji dio svijeta glavni turistiki prostor (1985. god. 2/3 broja svjetskih turista) Prostor anglo i latino Amerike obalni prostor Atlantika i Pacifika (Karibi, Florida, Velika sjevernoamerika jezera i Kalifornija) 1/6 svjetskog turistikog prometa

Zemljovid 3.3. Prostorni raspored najvanijih toaka turistikog prometa

mil.tona

mil. tonaMe.posjet turista 1 milijarda $

Izvor: http://www.portofrotterdam.com/mmfiles/Port_Statistics_2009_tcm26-64785.pdf

Izvor: http://www.portofrotterdam.com/mmfiles/Port_Statistics_2009_tcm26-64785.pdf

3.3.

DRUTVENO - GOSPODARSKA RAZVIJENOST SVIJETAShema 3.1. Povezanost gospodarskog razvitka i prometaRazvitak prometa

Nejednolika participacija pojedinih dijelova svijeta u globalnom gospodarskom razvoju Naglaena razlika: Izmeu tzv. svjetskog sjevera i juga, izmeu industrijski razvijenih dijelova svijeta (sjever) i nerazvijenih dijelova svijeta (jug) Razina gospodarske razvijenosti drave najobjektivnije se iskazuje visinom bruto drutvenog proizvoda BDP po stanovniku

Prema razini gospodarskog razvoja 3 skupine drava: 1. VISOKORAZVIJENE DRAVE (BDP>10 000 USD/stanov., a u najbogatijim dravama >20 000)- razvijena raznovrsna industrija, velik dio stanov. radi u uslunim djelatnostima, visoka produktivnost, velika vanj.-trg. razmjena, razvijena trg. flota, velike luke - visoki ivotni standard i obrazovanost

Izraenost veze posebno u proizvodnom procesu (priprema, prerada i otprema u proizvodnji)

Trite roba

Trite radne snage

2.

Ekspanzija Gospodarski rast i razvoj

Nove aktivnosti

- najbrojnije, ima ih na svim kontinentima - razlikuju se po gospodarskoj strukturi i razini obrazovanja stanov. - europske tranzicijske drave imaju jae razvijenu industriju i obrazovanije stanovnitvo, dok se ostale zemlje prilino oslanjaju na poljoprivredu

SREDNJE RAZVIJENE DRAVE (BDP 2 500-10 000 USD/stanov.)

3.

NERAZVIJENE DRAVE (BDP