4
ROD PASTERELA (GENUS PASTEURELLA) Familija Pastereurellaceae obuhvata pet rodova gram- negativnih, nepokretnih bakterija kokobacilarnog oblika, i to: Pasteurella, Actinobacillus, Haemophilus, Mannheimia i Lonepinella. Navedeni uzročnici pripadaju aerobnim i fakultativno anaerobnim, oksidaza pozitivnim bakterijama koje redukuju nitrate i fermentisu ugljene hidrate. Klinička forma infekcija izazvanih bakterijama iz ove familije zavisi od virulencije soja, vrste i starosti iivotinja i drugih faktora sredine. Infekcije mogu da proteknu kao septikemije, kao pneumonije, kao bolesti praćene promenama na krvnim sudovima sa krvarenjima, fokalnim lezijama u unutrašnjim organima ili ulceracijama sluznica. Najvažnije patogene vrste iz familije Pasteurellaceae karakteristične za nastanak oboljenja kod domaćih životinja su: Pasteurella multacida - koja je svrstana u nekoliko seroloskih grupa (A, B, C, D, E i F) na osnovu kapsularnih antigena, a u seroloske tipove na osnovu somatskogO antigena. Serogrupa A-goveda-jedan je od uzroćnika transportne groznice i enzootske pneumonije i ponekada mastitisa; Ovce - pleuropneumonija, mastitis; Svinje - sekundamo pneumonije; Zivina - kolera živine; Serogrupa B - goveda i drugi preiivari - epizootska hemoragićna septikemija Serogrupa D - svinje-atrolični rinitis sa ili bez Bordetella bronchiseptica - sekundarno pneumonija; Serogrupa E-goveda i bufala - hemoragična septikemija. Pored podele na osnovu antigenih razlika, na osnovu sposobnosti razlaganja određenih ugljenih hidrata Pasteurella multocida podeljena je i na supspecijese ili suptipove: Pasteurella multocida subsp. multocida – najznačajnija

Rod Pasterela

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pasterela

Citation preview

Page 1: Rod Pasterela

ROD PASTERELA (GENUS PASTEURELLA)

Familija Pastereurellaceae obuhvata pet rodova gram-negativnih, nepokretnih bakterija kokobacilarnog oblika, i to: Pasteurella, Actinobacillus, Haemophilus, Mannheimia i Lonepinella. Navedeni uzročnici pripadaju aerobnim i fakultativno anaerobnim, oksidaza pozitivnim bakterijama koje redukuju nitrate i fermentisu ugljene hidrate. Klinička forma infekcija izazvanih bakterijama iz ove familije zavisi od virulencije soja, vrste i starosti iivotinja i drugih faktora sredine. Infekcije mogu da proteknu kao septikemije, kao pneumonije, kao bolesti praćene promenama na krvnim sudovima sa krvarenjima, fokalnim lezijama u unutrašnjim organima ili ulceracijama sluznica.

Najvažnije patogene vrste iz familije Pasteurellaceae karakteristične za nastanak oboljenja kod domaćih životinja su:

Pasteurella multacida - koja je svrstana u nekoliko seroloskih grupa (A, B, C, D, E i F) na osnovu kapsularnih antigena, a u seroloske tipove na osnovu somatskogO antigena. Serogrupa A-goveda-jedan je od uzroćnika transportne groznice i enzootske pneumonije i ponekada mastitisa;

Ovce - pleuropneumonija, mastitis;Svinje - sekundamo pneumonije;Zivina - kolera živine; Serogrupa B - goveda i drugi preiivari - epizootska hemoragićna septikemijaSerogrupa D - svinje-atrolični rinitis sa ili bez Bordetella bronchiseptica - sekundarno pneumonija;Serogrupa E-goveda i bufala - hemoragična septikemija.Pored podele na osnovu antigenih razlika, na osnovu sposobnosti razlaganja određenih

ugljenih hidrata Pasteurella multocida podeljena je i na supspecijese ili suptipove: Pasteurella multocida subsp. multocida – najznačajnijaPasteurella multocida subsp. septica - psi, mačke, ljudi i pticePasteurella multacida subsp. gallicida - ptice, ponekada moieda izazove i koleru.

Mannheimia haemolytica (stari naziv Pasteurella haemobltica biotip A - fermentise arabinozu)- goveda - jedan od uzročnika transportne groznice i pneumonije;- ovce - enzootska pneumonija, septikemija jagnjadi mlade od tri meseca i gangrenozni mastitis;

Pasteurella trehalosi (stari naziv Pasteurella haemobdica biotip T – fermenti se trehalozu)- ovce - septikemija u uzrastu od pet do dvanaest meseci.

Page 2: Rod Pasterela

MATERIJAL KOJI SE SALIE NA BAKTERIOLOŠKI PREGLED I ISPITIVANjE NjIHOVIH OSOBINA

Materijal koji se šalje na bakteriološki pregled zavisi od vrste životinje i manifestacije oboljenja. Uzorci kod pnemonija su delovi pluća sa ivice promen, a kod septikemija promenjeni delovi unutrašnjih organa-jetre, slezine, srca, bubrega I limfnih čvorova. Od živih životinja na pregled se šalje gnoj, eksudati, brisevi nosa, tečnost posle traheobronhijalnog ispiranja (lavaže) i mleko.

Ispitivanje morfoloških karakteristika

Bakterije iz familije Pasteurelluceae su sitni mikroorganizmi 0,2-0,4 x 0,6-2,5µm gram-negativni bacili ili kokobacili koji mogu da budu pojedinačni ili u paru. Upreparatima direktno pripremanim iz srca kod septikemične forme pastereloze (koIera zivine - ptica) bojenjem po Gimzi ili metilenskim plavim mogu da se naći bakterije koje jače primaju boju na krajevima (polovima), Ovo karakteristično primanje boje u bakterijskoj ćeliji često se naziva i bipolarno bojenje. Pasteurella vrste na preparatima pripremanim direktno iz materijala najčešće imaju i kapsulu.

Ispitivanje kulturelnih osobina

Pasterele mogu da rastu na običnim podlogama, međutim bolji rast se postiže dodatkom krvi ili krvnog seruma. Zbog toga se pri izolaciji bakterija iz familije Pasteurellaceae koriste krvni ili serum agar, kojima se selektivnost postiže dodatkom antibiotika klindamicina.

Zasejane podloge se inkubišu u aerobnim uslovaima na temperaturi od 37°C. Nakon 24 do 48 časova formiraju se kolonije srednje veličine, okruglog oblika i sivkaste boje kod većine vrsta. Tip A Pasteurella multocida stvara relativno velike i sluzave kolonije. Podloge sa izolovanim sojevima Pasteurella multocida karakteriše sladak miris, a same kolonije su okružene zonom hemolize. Kolonije Mannheimia haemolztica su okružene zonom potpune β hemolize. Većina sojeva Mannheimia haemolztica, za razliku od Pasteurella multocida, toleriše prisustvo žučnih soli i raste na MacConkez agaru. Zasejavanjem bakterija iz roda Pasteurella na trostruki agar sa gvožđem mogu da se uočežuta kosina, stubić bez gasa i H2S.

Ispitivanje fiziolosko-biohemijskih osobina

Pasteurella vrst su nepokretne, nesporogene, fakultativno anaerobne bakterije, koje imaju fermetativni metabolizam, oksidaza pozitivne i katalaza pozitivne (izuzev Pasteurella cabali). U identiflkaciji vrste, podvrste i biotipa Pasteurella i Mannheimia primenjuje se veći broj biohemijskih reakcija: stvaranje indola, hldrohza ureje, razlaganje ornitina i sposobnost fermentacije većeg broja ugljenih hidrata - glikomaltoze, manitola, trehaloze, D-ksiloze, L-arabinoze, sorbitola i dulcitola.

Page 3: Rod Pasterela

Biološki ogled

Za izolovanje Pasteurella i Mannheimia, pre svega Pasteurella multocida, primena biološkog ogleda na miševima ponekada je neophodna. Miševima se intraperitonealno inokuliše materijal koji se ispituje ili kultura izolovanog soja Pasteurella radi izolacije iz kontaminisanog materijala ili potvrde virulencije izolovanog soja Pasteurella.