sazetak

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI POVIJEST EUROPSKOG URBANIZMA - SAETCI PREDAVANJA 2009./2010.

1

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSANU ARHITEKTURU

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ITAROCI, DIPL.ING.ARH.

POVIJEST EUROPSKOG URBANIZMA DO 20. STOLJEA

SAETCI PREDAVANJA

ZAGREB, RUJAN 2009.


2

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSANU ARHITEKTURU KOLEGIJ: POVIJEST EUROPSKOG URBANIZMA S A D R A J Uvod Definicije i tipovi povijesnih gradova 3 Prapovijesna naselja 6 Prapovijesna naselja u Hrvatskoj 8 Gradovi Egipta i Staroga Istoka 9 Gradovi grke civilizacije 11 Gradovi rimske civlizacije 17 Srednjovjekovni gradovi u Europi 26 Srednjovjekovni gradovi u Hrvatskoj 32 Idealni renesansni grad 37 Renesansni gradovi u Italiji 42 Renesansni gradovi u Europi 45 Renesansno gradograditeljstvo u Hrvatskoj 50 Gradograditeljstvo 17. i 18. stoljea u Europi 56 Barokno gradograditeljstvo u Hrvatskoj 61 Gradograditeljstvo 19. stoljea u Europi 65 Gradograditeljstvo 19. stoljea u Hrvatskoj 73 Europska urbana kultura u Americi od 17. do kraja 19. stoljea 78 Literatura za ispit 82


3

DEFINICIJE I TIPOVI POVIJESNIH GRADOVA

ODITAVANJE POVIJESNOGA GRADA * Inenjersko-komunalno - promet i ostala infrastruktura * Upravno-administrativno - upravljanje gradom * Drutveno aktivno - kulturna, drutvena i druga dogaanja * Ekoloko - zdravi grad, unaprjeenje zatite okolia u gradu * Turistiko - kulturni turizam * Kulturno-povijesno shvaanje grada - urbanistiki razvoj, tradicija i identitet * Prepoznati opa/trajna urbanistika naela primjenjiva danas i ubudue KULTUROLOKI PRISTUP URBANIZMU OUVANJE IDENTITETA * Arhitektura i urbanizam = tehnika + umjetnost + kulturno-povijesni kontekst * Urbano naslijee ouvanje i obnova identiteta gradova i mjesta GRADINA njem. Burgwall, Wallburg, Ringwall engl. castle tal. castelliere e. hradite polj. grodzisko * Tee pristupano utvreno mjesto od prapovijesnog vremena do srednjega vijeka * Pribjeite ili stalno naselje * Ilirske gradine - kateljeri * Istoznanice/slinoznanice - gradite, gradie, gradac GRADITE * Dvojako znaenje - sinonim za gradinu - utvrena ranosrednjovjekovna naselja u Slavoniji POLIS * Grki grad-drava * Atributi polisa - eleutheria - samostalnost u odnosu prema drugim polisima - autonomia - samouprava - autrkeia - gospodarska samodostatnost URBS *U antikom Rimu: - grad Rim - Urbi et Orbi - grad u opem znaenju - vee gradsko naselje na ravnom terenu za razliku od oppiduma ili vicusa/pagusa * U srednjem vijeku - rijetko se koristi URBANA JEZGRA * Urbanizirano naselje, naselje gradskoga tipa * Urbana jezgra: evoluirajua i neevoluirajua


4

CIVITAS * U antikom Rimu: grad, gradsko naselje - najvii stupanj razvoja naselja * Mijene znaenja: skup graana jednoga grada / graansko pravo / grad * U srednjem vijeku - grad kao zajednica graana, sjedite biskupa * Civitas > citt, ciudad, cit OPPIDUM * U antikom Rimu - utvreni grad na uzvisini - sredite veeg prostora - gradovi/naselja kod barbarskih naroda (Kelta, Germana, Ilira) * U srednjem vijeku - trgovite CASTELLUM * Deminutiv od castrum * U antikom Rimu - tvrava ili manji utvreni logor - utvreno seosko naselje na uzvisini * U srednjem vijeku - opi izraz za tvravu/utvrdu - utvreni feudalni dvor, plemiki grad, katel, zamak, burg SUBURBIUM extramuros - dio grada izvan gradskoga zida predgrae - suburbium u ravnici podgrae - suburbium na padini varo - naziv za suburbium u srednjem vijeku CITADELA tal. cittadella * Samostalna utvrda unutar grada ili vee tvrave * Na povienom mjestu, na rubu grada GRAD * Viestruko znaenje u hrvatskom jeziku od srednjega vijeka do danas - grad kao civitas - grad kao oppidum / trgovite - grad kao burg / zamak - grad kao castrum / utvrda - grad kao plemiki dvor BURGUS njem. Burg engl. burgh; kot. borough franc. bourg tal. borgo * U ranom srednjem vijeku - graanski grad - sinonim za urbs, civitas, municipium * Od 12. stoljea u Njemakoj - Burg > Sta, stanovnici Stadt-a: Brger, burgenses > purger - Burg: utvrda, zamak, katel, kula, utvreni dvorac; sinonim za castellum


5

TRGOVITE * Srednjovjekovno naselje niega stupnja od civitas * Razlike izmeu grada i trgovita - grad utemeljuju vladari - trgovite najee utemeljuje plemstvo - stanovnici grada (purgeri) - kraljevski su podlonici - stanovnici trgovita - vlastelinski su podlonici * Oppidum - kraljevsko trgovite * Markt - vlastelinsko trgovite KATEL * Utvrda najee pravokutnoga tlorisa s ugaonim kulama * Namijenjena smjetaju vojske i obrani * U srednjovjekovno i renesansno doba - zatita gradova na Jadranu - dio obrambenoga sustava sjeverne Hrvatske TVRAVA / UTVRDA * Renesansni i ranobarokni nizinski grad - obrambena svrha (vojni grad) * Teoretsko ishodite za renesansni idealni grad * Posljedak novog naina ratovanja - uporaba artiljerije * Graditeljski elementi: nasipi, opkopi, zidovi, bastioni DVOR / DVORAC * Razvio se iz srednjovjekovnoga feudalnoga grada (burg, zamak) * Razlika izmeu burga/zamka i dvora/dvorca: Burg/zamak - na teko pristupanom mjestu - dobro ustrojen za obranu - na razmjerno malenoj povrini Dvor/Dvorac - u nizini ili na lako pristupanom brjeuljku - namijenjen stanovanju i reprezentaciji - izgubljena obrambena obiljeja


6

PRAPOVIJESNA NASELJA

PRAPOVIJESNI NALAZI OD GRADOGRADITELJSKOGA ZNAAJA Sojenice Terramare Gradine (Castellieri) Nuraghi Megaliti SOJENICE NASELJE NA BODENSKOM JEZERU * Visoka razina organiziranosti naselja i tehnologije graenja * Piloti postavljeni na jednakim razmacima nose plou na kojoj su postavljene kolibe NURAGHI * Naselja bronanoga doba koncentrinog oblika s krunim kolibama * U sreditu naselja ovalni ili okrugli tornjevi/kule * Kolibe - blato, trstika, pleter, drvo; kasnije kamen i opeka * Francuska - Korzika; Italija - Sardinija, Apulija/Puglia * Trulli di Alberobello (Bari, Italija) - nastavak tradicije nuragha - kue u suhozidu sa stoastim krovom - svodovi/kupole od kamenih ploa bez cementa TERRAMARE * Naselja bronanoga doba na poplavnim terenima nizine rijeke Po (Italija) * Zatita naselja: jarak s vodom + nasip * Terramare i sojenice - prvi veliki primjeri kolektivnoga stanovanja * Castellazzo di Fontanellato (Parma, Italija) - povrina 20 ha, 20 blokova - kanal irok 3, dubok 3,5 m - glavna ulica irine 15 m, trg 100 x 50 m * Castione dei Marchesi (Parma) * Montata dell'Orto (Piacenza, Italija) BISKUPIN (Poljska) - NASELJE BRONANOGA DOBA * Naselje na otoiu usred movare, na konstrukciji od drvenih balvana i nabijene gline * Naselje ograeno palisadama jedan ulaz u naselje * Kue u nizu u smjeru istok-zapad (ulazi s juga) MEGALITI * Menhiri: vertikalni kameni blokovi; Carnac (Bretagne, Francuska) * Dolmeni: horizontalni kameni blokovi; Stonehenge (Salisbury, Engleska) MEGALITI - STONEHENGE (Salisbury, Engleska) * 2. tisuljee .p.n.e. * P=8000 m2, 7 megalitskih koncentrinih krugova * Pristupni put u smjeru izlaza sunca na dan ljetnoga solsticija


7

KELTSKO-IBERIJSKA NASELJA * Istodobno s Etruanima na Apeninskom poluotoku * Pravila - o ustroju utvrda, hijerahiji ulica i izvoenju cesta * Portugal - Cividade de Terroso, Citana de Briteiros * panjolska - Numanzia, Termanzia KULTURA VILLANOVA - KULTURA ETRUANA * eljezno doba * Villanova - ime prema istoimenom lokalitetu pokraj Bologne - tal. regija Emilia-Romagna - naselja tipa terramara - utjecaj na Etruane * Etruani - 9.-3. st.pr.K. ETRUANSKI GRAD * Utemeljenje grada, sustav obrane i tehnika gradnje - zapisani u svetim knjigama * Templum celeste - Cardo i Decumanus trasiraju se u odnosu na Sunce * Tloris grada - ortogonalan ili prilagoen terenu * Gradske zidine - nepravilne bez obzira na ortogonalni sustav ulica * Akropola - unutar ili izvan zidina grada * Nekropola - izvan zidina grada OBRAMBENI SUSTAV PRAPOVIJESNIH NASELJA * Kameni suhozid: naselja na Mediteranu * Nasip zemlje + kanal: terramare * Palisade + glina: Biskupin * Nasip + jarak + zid: Murus Gallicus (keltske gradine) TLORISNI PREDLOCI PRAPOVIJESNIH NASELJA * Spontani (nepravilni) - gradine * Kruni (polukruni, eliptini) - nuraghi * Pravilni (ortogonalni) - sojenina naselja, terramare, Biskupin, etruanski gradovi PALEOLITIK pilje, zakloni, atorske kolibe starije kameno doba (do 10. tisuljea pr.K.) NEOLITIK Zapadna Azija: mlae kameno doba Sirija, Palestina, Iran, Mezopotamija, Anatolija (do 2. tisuljea pr.K.) Europa: uz rijeke - Dunav, Tisa, Bug, Dnjepar; Dunav, Sava, Drava poluzemunice, sojenice BRONANO DOBA Nuraghi (3.-1. tisuljee pr.K.) Terramare ELJEZNO DOBA Hallstatt (Austrija) (1. tisuljee pr.K.) La Tene (vicarska) Gradine/castellieri (Istra, sjeveroistona Italija) keltsko-iberijska naselja kultura Villanova (sjeverna Italija) kultura Etruana (srednja Italija)


8

PRAPOVIJESNA NASELJA U HRVATSKOJ

PRAPOVIJESNE GRADINE U HRVATSKOJ * Naselja Ilira i Kelta utvrena naselja metalnoga doba * Na vrhovima brjeuljaka, 100-800 mnv * Prototip utvrenih gradova oppidum, castellum * Zemljani nasipi i palisade - panonsko podruje * Masivni kameni suhozid (kiklopsko zie) - jadransko podruje * U srednjem vijeku - revitalizacija u svrhu pribjeita/refugiuma ILIRSKE GRADINE * U rimsko doba - veina: sela - pagus/vicus - manjina: razvoj u gradove * Pula na podlozi gradine * Trsat/Rijerka razvoj naselja podno gradine * Obrambeno zie - neprekinuto, prekinuto; debljina 2-10 m, opus quadratum kiklopsko zie * Smjetaj - na stoastoj uzvisini, na padini, na zaravanku ili sedlu * Tlocrtni oblik - radijalno-koncentrian (krune gradine) - nepravilno ortogonalan (poligonalne gradine) - bez jasnoga tlorisnoga sustava - povrina 80-200 m2 * Prema namjeni - gradina-refugium - pribjeite - gradina-castellum - centar jedne rodovske zajednice - gradina-oppidum - centar vie rodovskih zajednica RIMSKI GRADOVI ILIRSKOGA PODRIJETLA Aenona Nin Albona Labin Arausona (kod Vranskoga jezera) Blandona (kod Biograda) Flanona Plomin Narona Vid kod Metkovia Salona Solin (sjedite Delmata) Scardona Skradin Asseria Podgrae kod Benkovca Fulfinium Omialj na Krku Nedinum Nedin kod Zadra (sjedite Liburna) Nesactium Nezakcij (sjedite Histra) Trsatica Trsat - Rijeka Varvaria Bribir kod Skradina


9

GRADOVI EGIPTA I STAROGA ISTOKA

GRADOVI EGIPTA * Prva naselja uzdu karavanskih putova (usporedno s Nilom), na mjestu krianja s putovima iz unutranjosti * Egipatski hieroglif NIOUT znak za naselje-grad GRADOVI EGIPTA * Prva utvrena naselja - 4. tisuljee pr.K. * Planski utemeljeni gradovi/naselja * Spontano nastali gradovi/naselja * Perivoji uz palae, gajevi * Ceste - iroke za religijske obrede, uske u stambenim naseljima * Trgovi - nisu poznati KAHUN, Egipat - RADNIKO NASELJE, 2.500. g.p.K. * Prototip planira nih naselja - racionalna geometrijska shema * Ra-Usertesen-Hotep Sesostris je zadovoljan * Naselje namijenjeno graditeljima piramida za faraona Sesostrisa II. * Povrina - oko 10 ha (280x360 m) * Zidom podijeljen grad na dva klasno razliita dijela * Parcele - malene - oko 125 m2 - velike - 2000-3000 m2 * Gustoa - 80 zgrada/ha (robovski dio naselja) * Akropola i trg (uz zid s istone strane) AHETATON /AHENATON / AKHENATON - GRAD SUNCA (Egipat, Tell el Amarna) * Utemeljen kao nova prijestolnica oko 1380. g.pr.K. odlukom Amenofisa IV. * Pokraj dananjega mjesta Tell el Amarna - naeno poprsje kraljice Nefertiti (supruga faraona Akhenatena i pomajka Tutankamona) * Grad je nakon 25 godina bio naputen * Linearni grad (12 km) - glavna ulica usporedna s Nilom, iroka 45 m; sporedne ulice =1,5-10 m * Funkcionalno zoniranje: kraljevska etvrt, sakralni prostor, predjeli stanovanja plemstva i visokih slubenika, naselja niih slubenika, radnika naselja AHETATON - RADNIKO NASELJE * oko 1350. g.pr.K. * Kvadratni tlocrt (a=69 m) * Naselje ograeno zidom, ulaz s juga, trg uz juni zid * est usporednih nizova kua (5x10 m) odvojenih ulicom irine 2,2 m MEZOPOTAMIJA Sumersko-akadska kultura 2800. - 2016. g. pr. K. Starobabilonska kultura 2016. - 1245. Asirska kultura 1245. - 606. Novobabilonska kultura 990. - 538. Perzijska kultura 583. - 323.


10

GRADOVI MEZOPOTAMIJE * Velika gustoa gradskoga tkiva * Kvadratni tlocrt, ortogonalna mrea ulica, rijetko nepravilan plan * Gradovi podignuti na umjetnu uzvisinu * Ulice - preteito uske, osim glavnih ulica namijenjenih religijskim procesijama * Perivoji i gajevi * Urbanistiko zakonodavstvo (Hamurabijev zakonik) GRADOVI MEZOPOTAMIJE Sumersko-Akadski: Eridu, Ki, Laga, Ur Babilonski: Babilon, Borsipa, Nipur, Ur, Uruk Asisrski: Aur, Dur arukin, Nimrud, Niniva, Zernaki Perzijski: Ekbatan, Pasargad, Persepolis, Suza BABILON * Grad utemeljio Hamurabi u 18. st.pr.K., posljednji uspon u 6./5. st.pr.K. * Grad u gradu - unutranji grad (400 ha) - vanjski grad (20 km2) * Dvije glavne ulice: - ulica procesija (=10 m), vrata boice Itar - sveta ulica - vrata boga Marduka * Semiramidini vrtovi HETITSKI GRADOVI - KRUNI GRADOVI * 2. tisuljee prije Krista - procvat Hetitske drave oko 1400. g.pr.K. * Kruni/ovalni oblik grada - ei nego kod drugih kultura antikoga Istoka


11

GRADOVI GRKE CIVILIZACIJE

GRKA CIVILIZACIJA Kretsko-mikensko doba 20. - 10. st. pr. K. Arhajsko doba 10. - 5. st. pr. K. Klasino doba 480. - 338. g. pr. K. Helenistiko doba 338. - 146. (31.) g. pr. K. GRKI GRAD - TEMELJ KONSTITUIRANJA EUROPSKOGA GRADA Grki grad je konstanta u europskom iskustvu grada - rimski, arapski, gotiki pa i moderni gradovi svjesno su oponaali tu konstantu - Aldo Rossi, Arhitektura grada OPA OBILJEJA GRKOGA GRADA * Grad je djelo graana, a ne posljedica volje vladara * Smiljeni urbanizam kao posljedica - estetske kompozicije - komunalnoga ustroja - drutvenoga ureenja - utemeljen na pravilima racionalnosti - potican filozofskim idejama * Izbor mjesta za grad prema kriterijima - mogunost obrane (nakon arhajskoga doba) - zadovoljavanje gospodarskih i ivotnih potreba - estetska obiljeja * Razvijeno urbanistiko zakonodavstvo GRKI GRADOVI PREMA URBANISTIKOM USTROJU * Nepravilan plan grada - gradovi na grkom kopnu - prilagoeni terena (Atena, Delfi, Pergamon) * Pravilan plan grada - gradovi kolonije - od arhajskoga doba do helenizma (Milet, Priena, Selinunt) ZONIRANJE GRKOGA GRADA * Funkcionalno zoniranje - Svetite /temenos - najee na akropoli - Javne zgrade - drutveno i kulturno sredite - Stanovanje - donji grad * Aristotel razlikuje - opi/javni dio grada - akropola, kulturni i drutveni centar - privatni dio grada * Socijalno zoniranje - do 6. st. pr. K.: akropola - bogati; donji grad - siromani - od 6. st. pr. K.: akropola - svetite; socijalna podvojenost stanovanja


12

AKROPOLA * gr. Acrpolis = gornji grad * Kretsko-mikensko i arhajsko doba (do 6. st.pr.K.) - utvrda na uzvisini stanovanje vladara i povlatenih pojedinaca - sklanjanje okolnoga stanovnitva * Klasino doba (od 6.st.pr.K.) - posveeni prostor - svetite, predio hramova * Novoosnovani gradovi-kolonije (kraj klasinoga doba, helenizam) - hramovi nisu obvezno na akropoli ve mogu biti i u donjem gradu ATENSKA AKROPOLA * Povijesni razvoj star 5000 godina * 3000. g.pr.K. sklanjanje stanovnitva * od 16. st.pr.K. utvreno sjedite heladskih vladara * 6./5. st.pr.K. pretvorba u svetite * 6. st. pretvaranje Partenona i Erehteiona u kranske crkve * 17. st. razaranje mletakim granatama * Nema osne kompozicije i simetrije; veliina 300x150 m AGORA gr. agor = trg, zborite, javno mjesto; skuptina (agorafobija strah od velikog otvorenog prostora) * Arhajsko doba - nepravilan tlocrt - neoblikovan vanjski prostor mjesto okupljanja ljudi iz okolnih seoskih naselja * Agora u Ateni - nastajala postupno tijekom nekoliko stoljea bez predhodnoga plana - povrina oko 2,5 ha * Agora u klasino i helenistiko doba - od 8. st.pr.K. - sredite politikog, drutvenog, kulturnog i trgovakog ivota u gradu - trgovaka agora, politika agora - prva pravilna agora kvadratnog oblika u Pireju prema projektu Hipodama - tlocrtni oblici: kvadrat, ee pravokutnik (odnos stranica 2:1 do 5:4) * Aristotel: Javni trg nikada ne e biti okaljan trgovinom, a obrtnicima e biti zabranjen ulaz; daleko od njegaposve izdvojeno bit e mjesto namijenjeno trgovini (Politika, knj. 7) JAVNI PROSTORI GRKOGA GRADA - gradsko sredite * Agora * Javne zgrade Zgrade u svrhu politikoga ivota Buleuterij - vijenica Areopag - vijenica Odeon - dvorana za sjednice Pritanej - sjedite pedesetorice vijenika Basilike oikie - rezidencija vladara i visokih slubenika Zgrade u svrhu kulturnoga i drutvenoga ivota Theatron - kazalite Bibliotheke - knjinica Teseion, Olympeion, Delfinion Zgrade u svrhu porta i rekreacije


13

Stadion Gimnasion - vjebalite Palaistra - rvalite Therm - kupalite GRADOVI MIKENSKOGA DOBA * Na brjeuljcima * Opasani zidom (akropola i podgrae unutar zida) * Kula za obranu * Najpoznatiji gradovi: Mikena, Tirint, Pylos; Tera; Troia MIKENA * 14. st.pr.K., povrina oko 10 ha * Lavlja vrata, posveeni prostor u obliku kruga s grobovima vladara, podgrae, akropola, sjeverna vrata, stambeni predio gdje je prema Homeru bila Odisejeva palaa, spremnik za vodu URBANIZAM ARHAJSKOGA DOBA Gradovi u Grkoj - nepravilan plan Gradovi svetita - nepravilan plan Gladovi kolonije - pravilan plan GRADOVI U GRKOJ ARHAJSKOGA DOBA * Nepravilni, prilagoeni obliju terena * Siromani i neuredni * Razlika izmeu gornjega grada (akropole) i donjega grada (stambenih zona) * Ulice uske i krivudave * Ograeni nepravilnim zidinama * Povrina do 10 ha, 3.000 - 5.000 stanovnika * Nedokuiva tajna za strance, a labirint za neprijatelje (Aristotel) GRADOVI-SVETITA ARHAJSKOGA DOBA * Primarno utvrena naselja ili kraljevska sjedita * Nepravilni, prilagoeni obliju terena * Mnotvo hramova i javnih zgrada * Na vizualno istaknutim mjestima * Cjelovita zamisao arhitekture i krajolika * Najpoznatiji gradovi: Delfi, Delos, Olimpija; Argos, Epidaurus, Egina DELFI * Najstarije svetite svih Helena, posveeno Apolonu * Na padinama ispod Parnasa * Uvijek naseljen za razliku od Olimpije i Delosa * Sveti grad ograen zidom, veliine oko 2,5 ha * U sveti grad se ulazilo s agore te kroz 9 vrata * Sveti put uzdie se od agore do ulaza u kazalite * Apolonov hram dominantno mjesto u gradu * Hramovi, zavjetne riznice, zaklade gradova i kolonija


14

GRADOVI-KOLONIJE ARHAJSKOGA DOBA * Utemeljuju se od ranog arhajskog doba * Psefizma - Lumbarda (otok Korula) * Planirani gradovi - strogi geometrijski red, ortogonalna mrea ulica - etverokutni obris naselja - pravokutni sustav poljodjelskih parcela, putova i kanala - agora na krianju glavnih ulica * Utjecaj Staroga Orijenta i Etruana * Vaniji kolonijalni gradovi Massalia (Marseille); Neapolis (Napoli), Posidonia (rimski Paestum), Metapontum, Syracusa (Siracusa), Akragas (Agrigento), Selinunt; Bysantion, Odessos (Odessa), Herzonez; Milet, Cyrene MILET * Trgovako, politiko, kulturno i znanstveno sredite (Tales, Diogen, Anaksimandar, Heraklit, Anaksagora, Pitagora) * 479. g.pr.K. - obnova nakon ratnog razaranja * Urbanizam klasinoga grkoga razdoblja * Povrina - 92 ha, blokovi: 22x24, 45x40 m * Luka lavova, Luka kazalita, sjeverna agora, juna agora, stadion, zapadna agora, kazalite, kazalite, akropola URBANIZAM KLASINOGA DOBA * Obnova poruenih gradova nakon grko-perzijskih ratova * Neoteros tropos - novi sustav graenja * Hipodamovska zamisao grada - pravokutna ulina mrea, neovisna o obliju terena - jednostavnost i preglednost plana * Agora - bogato oblikovana, arhitektonski definiran prostor * Gradski blokovi su pravokutni (bliski kvadratu) s odnosom stranica: 4:3 Milet, Priena; 6:5 Aleksandrija * Graevine javne namjene i hramovi - oblikujui elementi grada * Gradovi planirani po Hipodamovu predloku - Pirej (Piraivs) - jedini grad Hipodamova koncepta u Grkoj - Pirej i Rodos autorstvo se pripisuje Hipodamu - gradovi kolonije (preteito u Maloj Aziji) Miletos/Milet, Cnidos/Knidos, Priene/Priena, Olinthos/Olint URBANISTIKE TEORIJE KLASINOGA DOBA HIPOKRAT (460.-377.) * Utjecaj podneblja * Smjetaj grada na istonim padinama HIPODAM IZ MILETA (5. st.pr.K.) * Optimalna veliina grada: 10.000 stanovnika PLATON (427.-347.) * Idealan kruni grad - Atlantida: - 20-25 tisua stanovnika - u sreditu svetite i javne graevine


15

- uokolo stanovanje i poljodjelski krajolik * Grad dovoljno brojan radi obrane, dovoljno malen da se graani poznaju ARISTOTEL (384.-322.) , Politika, knjiga 3 i 7 * U svojim raspravama govori o obrani, higijeni i prometu * Prihvaa hipodamovsku zamisao grada; istie prednost arhajskoga grada * Zoniranje - odvajanje sakralno-upravnoga od trgovakoga dijela grada * Veliina grada - ovisi o mogunostima prehrane stanovnika URBANIZAM HELENISTIKOGA DOBA * Novi gradovi - snana urbanizacija * Veliki gradovi: po broju stanovnika, po povrini, po funkcijama * Geometrijski plan grada * Tercijarizacija gradova * Javne zgrade i prostori: poveanje broja, decentralizacija * Urbana oprema - brojnija i raskonija HELENISTIKI GRADOVI * Najvea arita helenistike kulture: Pergamon, Antiohija, Aleksandrija * Gradovi koji su odrali neprekidnost klasinoga razdoblja: Milet, Priena, Knidos, Rodos * Novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u Maloj Aziji: Pergamon, Efez, Magnezija (na rijeci Meandar), Ksantos, Halikarnas * Novi gradovi u Egiptu: Aleksandrija, Filadelfija, Ptolomeide * Novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u Zapadnoj Aziji: Antiohija, Laodiceja, Apamea, Palmira, Damask, Gerasa, Bostra, Jeruzalem, Seleukia, Dura Europos

ALEKSANDRIJA * Metropola helenizma, povrina oko 1300 ha, oko milijun stanovnika * Utemeljena 332. g.pr.K. prema planovima arhitekata Deinokratesa i Kleomenesa * Smjetaj izmeu mora i jezera Mareotis, nasuprot otoku Pharu (svjetionik, sruen 1307.) * irenje grada na more * Ortogonalna shema grada * Uzduna os - ulica Canopus, iroka 33 m, oiviena trijemovima PSEFIZMA * Starogrki natpis uklesan u kamenu (3. st.pr.K.) najstariji poznati urbanistiki dokument o osnivanju grkoga naselja * Razdioba zemljita na: naselje ograeno zidom i poljodjelski prostor u okolici * Imena obitelji s pripadajuim esticama * Prava stanovnika koji su prvi zauzeli zemlju i onih koji e doi kasnije * Psefizma naena u Lumbardi (otok Korula), Lumbarda - agrarna grka kolonija


16

GRKI GRADOVI U HRVATSKOJ * Doticaji s Grkom od 9. st.pr.K. - nalazi keramike - utvrenja gradina: tehnika megalitskih bunja (kiklopski zidovi - opus quadratum) * Osnivanje kolonija od 4. st.pr.K. cilj nije bio osvajaki - grki gradovi postaju kulturna arita * Issa / Vis - prvi grki grad na Jadranu OSNIVANJE GRKIH GRADOVA U HRVATSKOJ * Issa / Vis - grad osnivaju doseljenici iz Sirakuze oko 389. g.pr.K. * Pharos / Stari Grad, o. Hvar utemeljuju ga doseljenici s otoka Parosa, 384. g.pr.K. * Knidska kolonija na otoku Koruli utemeljena moda prije Isse i Pharosa, nepoznata lokacija * Stanovnici Issae osnivaju u 3. st.pr.K. naselja-kolonije: Lumbarda (o. Korula), Tragurion / Trogir i Epetion / Stobre * Salona ilirsko naselje postaje glavni emporij (trgovaka luka) ISSA - VIS * Grad utemeljuju doseljenici iz Sirakuze oko 389. g.pr.K. * Oblik nepravilnoga etverokuta, ostatci kiklopskoga zia * Agora u junom dijelu grada * Rimsko kazalite na poluotoku Prirovo (danas samostan) PHAROS STARI GRAD / Hvar * Utemeljuju ga doseljenici s otoka Parosa, 384. g.pr.K. * Kvadratni oblik grada * Urbana planimetrija urbs quadrata * Trg na sjecitu glavnih ulica * Starigradsko polje / Hora Faru - agrarna kolonija, sauvana grka poljodjelska parcelacija / scamnatio


17

GRADOVI RIMSKE CIVILIZACIJE

RIMSKI GRADOVI * Sedam stoljea razvoja rimskoga grada (270. g.pr.K. 476. g.) * Jednostavnost gradograditeljskoga predloka * Monumentalnost ambijenta * Preuzimanje principa etruanskoga urbanizma Marcus Vitruvius DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM, oko 15. g.pr.K. * Pravila za ustroj i izgradnju grada - odabir mjesta za utemeljenje grada u odnosu na klimatske uvjete poloaj uskladiti sa smjerom vjetrova da hladni ne mogu napasti, da se topli ne mogu pribliiti, da vlani ne mogu koditi; teren ne smije biti movaran i maglovit, treba biti povien; insolacija s juga i zapada - naputak o gradnji gradskih utvrda, ulica i trgova - prednost ima kruni oblik zidina i radiocentrina cestovna mrea - preporuke o estetici, proporciji i simetriji gradskoga prostora USTROJ RIMSKOGA GRADA * Gradograditeljski ustroj - predloak rastera * Centuracija; kastrametacija * Cardo - u smjeru sjever-jug * Decumanus - u smjeru istok-zapad CENTURIJACIJA * Podjela zemljita na centurije - kvadrate ija je povrina oko 50 ha (stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela-sortes) * Agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici; groma KASTRAMETACIJA * Planimetrijski i prostorni ustroj vojnoga tabora/castruma * Castrum u republikansko doba - u obliku kvadrata (stranica = 600-700 m) - okruen grabitem, uvren palisadama, glavni ulaz na istoku * Castrum u carsko doba - pravokutnoga oblika - ua stranica = 2/3 dulje stranice RIMSKI GRAD PRILAGOEN OBLIJU TERENA * Malobrojni gradovi u sustavu templum celeste * Decumanus usporedan sa slojnicama * Cardo okomit na slojnice POTIVANJE LOKALNE URBANISTIKE TRADICIJE * Prilagodba rimskoga grada etruanskom, grkom i helenistikom naslijeu: - novi rimski grad osnivaju u blizini postojeega grada (Atena, Emona, Tarsatica) - naslijeeni grad obogauju monumentalnim graevinama - u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podiu grad tipa castruma


18

RIMSKO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO * Zakon XII. ploa (sredina 5. st. pr. K.) - irina i kategorija ulica Iter - pjeaka ulica najmanje irine 0,66 m Actus - najmanje irine 1,35 m Via - kolna ulica najmanje irine 2,70 m - graevna crta - dubina i visina izgradnje - odravanje ulica - graevno redarstvo, komunalna sluba * Lex Iulia municipalis (45. g. pr. K.) - ustroj grada - odravanje i oprema ulica - raspored, izgradnja i popravak zgrada - izvlastba/eksproprijacija zemljita - javna sigurnost i higijena RIMSKI GRAD PRILAGOEN OBLIJU TERENA * Malobrojni gradovi u sustavu templum celeste zbog prilagodbe terenu * Decumanus usporedan sa slojnicama * Cardo okomit na slojnice STAMBENI BLOKOVI RIMSKOGA GRADA * U grkom i helenistikom gradu stambeni blok je izduen - dvored * U rimskome gradu stambeni blok je kvadrat ili priblino kvadrat - etverored - Timgad (100 x 110 m), Lucca (137 x 137 m) - Trier (21 x 21 m), Torino i Verona (70 x 80 m) * U srednjovjekovnome gradu preuzet rimski tip stambenoga bloka JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA * Vee, raskonije i raznovrsnije nego li u grkom i helenistikom gradu * Thermae - u sklopu termi: vjebaonice, itaonice, igraonice, trgovine, etalita, vrtovi * Basilica - trnica, sudnica * Theatrum - kazalite * Odeum - glazbena dvorana * Stadium - stadion * Palestra - rvalite * Templum - hram * Amphitheatrum (arena) - borilite * Circus - trkalite za konje i kola * Naumachia - gledalite s vodenom povrinom za natjecanja PAUZANIJE (grki pisac, 2. st.): Gradom se ne moe smatrati mjesto koje nema javnih graevina i trgova PREOBRAZBA RIMSKIH GRAEVINA - AMFITEATRI * Ugradnja stambenih zgrada u amfiteatre ili izgradnja do amfiteatra * Ferrara, Arles, Nimes, Firenze * Koloseum projekti ugradnje - projekt pape Sixta V. za preobrazbu koloseuma u predionu vune sa stanovima za radnike, 1590. - projekt arh. Carla Fontane za preobrazbu koloseuma u forum za crkvu, 1707.


19

PREOBRAZBA RIMSKIH GAEVINA - TRGOVI NA MJESTU STADIONA I AMFITEATARA * Piazza Navona, Rim * Piazza del mercato, Lucca KAPITOLIJ (lat.Capitolium) * Posveen prostor, na povienom mjestu, kompozicijski povezan s forumom * Hramovi Jupitera, Junone i Minerve kapitolijska trijada * Ostali hramovi i svetita * Naziv za ajedan od sedam brjeuljaka grada Rima FORUM * Glavni gradski trg - jedini kod malih gradova - reprezentativan kod velikih gradova * Najee u predjelu sjecita Carda i Decumanusa * Forum u gradu = Praetorium u castrumu * Oblik - najee pravokutnik (odnos stranica esto 3:2) - kadkada izdueni pravokutnik (Ostia, Pompei) - pod utjecajem helenizma: kvadrat, krug, elipsa (Antiohia, Gerasa, Palmira) * Javne graevine oko foruma trijemovi, hram, vijenica/Curia, dravna riznica, zatvor, sudnica/Basilica, trnica, trgovine/Tabernae GLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADA * Cardo (Via Cardinalis, Via Principalis) - u polju primarna, u gradu sekundarna - irina: 7-8 metara u gradu, 100 stopa (=30,48 m) u polju * Decumanus (Decumanus Maximus, Via Decumanus) - glavna ulica grada - irina: 14-15 metara (izuzetno 30 m u gradu), 50 stopa (=15,24 m) u polju ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA * Bogatiji nego u helenistikom gradu * Skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane, trijemovi ULICA RIMSKOGA GRADA * Uske stambene ulice - 2,5-5 m * Ulice prekrivene kamenim ploama * Povieni nogostupi za pjeake * Poviene kamene ploe na mjestima prijelaza pjeaka - zebre GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA RIMSKOGA GRADA * Vodovod akvedukti; potronja u Rimu 1 m3 / st. / dan; dananja potronja 0,5 m 3/ st. /dan * Odvodnja glavni kolektor u Rimu Cloaca Maxima 509. g. pr. K. * Protupoarna zatita u Rimu 7 postaja svaka sa 7.000 vatrogasaca * Policija u Rimu 7 postaja svaka sa 1.000 policajaca


20

RIMSKI GRADOVI - VELIKA ARHEOLOKA NALAZITA * Pompei (nedaleko Napulja) * Ostia (pokraj Rima) * Timgad (Alir) * Herculaneum (pokraj Napulja) RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIKI STATUS * Grad Rim * Vojni gradovi - rimski vojni logori - Castra - Castra stativa - stalni vojni logor - Castra aestiva - ljetni vojni logor - Castra hiberna - zimski vojni logor - Castron - manja vojna utvrda * Gradovi kolonije na osvojenom teritoriju - novoutemeljeni gradovi - naslijeeni gradovi iz predrimskoga doba - ive u potpunoj ovisnosti o Rimu - 120. g. pr. K. utemeljeno ve 80-tak gradova (Firenze, Trier, Torino, Narbonne, Lucca, Arles, Verona, Nimes) RIMSKI GRADOVI - URBANISTIKI USTROJ * Romanizirani gradovi - Etruanski gradovi: Perugia, Mantova, Bologna (Felsina) - Latinske kolonije: Paestum, Napoli, Pompei, Herculaneum * Novoutemeljeni gradovi - Planirani gradovi - gradovi razvijeni iz castruma - Aosta, Torino, Be, Strasbourg - gradovi tipa kastruma - Bologna, Pariz, Firenze, Timgad - gradovi tipa urbs quadrata - Trier, Arles, Barcelona, London - Gradovi razliitoga urbanoga sustava - Pompei, Nimes, Leptis Magna, Palmira - Gradovi bez sustava i reda - Timgad, Ostia (zapadni dio) NOVOUTEMELJENI RIMSKI GRADOVI U SJEVERNOJ ITALIJI * Na novim mjestima i na ruevinama etruanskih naselja Aquileia, Augusta Praetoria (Aosta), Augusta Taurinorum (Torino), Bononia-Felsina (Bologna), Cremona, Florentia (Firenze), Genua (Genova), Luca (Lucca), Mantua (Mantova), Mediolanum (Milano), Mutina (Modena), Parma, Patavium (Padova), Piacentia (Piacenza), Ticinum (Pavia), Verona ROMANIZIRANI GRADOVI JUNE ITALIJE Ostia, Neapolis, Herculaneum, Pompei, Paestum RIMSKI GRADOVI U EUROPI * Limes Sava-Drava-Dunav Emona (Ljubljana), Poetovio (Ptuj), Mursa (Osijek), Sirmium (Srijemska Mitrovica), Singidunum (Beograd), Aquincum (Budimpeta), Vindobona (Be) * Limes Dunav-Majna-Rajna Radasbona - Regina Castra (Regensburg), Moguntiacum (Mainz), Colonia Agripiensis (Kln), Augusta Treverorum (Trier)


21

RIMSKI GRADOVI U EUROPI * Francuska Lutetia (Paris), Burdigala (Bordeaux), Narbo Martius (Narbonne), Paterna Arelate (Arles), Longdunum Convenarum (Lyon) * Iberijski poluotok Barcino (Barcelona), Felicitas Augusta Olisipo (Lisboa) * Engleska Londinium (London), Eburacum (York), Deva (Chester), Glevum (Glouchester) RIMSKE CESTE SVI PUTOVI VODE U RIM * Via Flaminia, Via Cassia, Via Salaria ceste Apeninskoga poluotoka * Via Appia, Via Egnatia Balkan, Mala Azija * Via Valeria Sicilija, sjeverna Afrika * Via Emilia sredinja i zapadna Europa * Via Aquileia Germanija, Dunav, Dacija * Via Aurelia Galija, Iberijski poluotok GRAD RIM / URBS ROMA - OSNIVANJE GRADA * Prema legendi Rim je osnovan 21. travnja 753. g.pr.K. prema etruanskom ritualu na brjeuljku Palatinu * Etruanski Rim Roma quadrata URBANISTIKA OBILJEJA GRADA RIMA * Spontani razvitak - odstupanje od urbanistikih pravila urbs quadrata * Mjestimino uvoenje geometrijskoga reda u gradsko tkivo * Zvjezdolik prometni sustav - zrakasto postavljene ulice bez koncentrinog povezivanja * Sve glavne ceste vode u sredite grada i zavravaju na forumima GRAD RIM / URBS ROMA VJENI GRAD / LA CITTA ETERNA * U carsko doba u Rimu je bilo: 9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika, 856 javnih kupalita, 10 foruma, 1.352 fontane s pitkom vodom VELIKI URBANISTIKI ZAHVATI U RIMU * Zapoinju u vrijeme Cezara, nastavljaju se u godinama Carstva * Nastaju brojne graevine Rima i veliki urbanistiko-arhitektonski potezi - niz carskih foruma - Campus Martius - nova gradska etvrt - sklop carskih palaa na Palatinu - Capitolium - posveen prostor - Viminalis i Esquilinus - bogate vile - Trastevere - gusto naseljeno podruje GRAD RIM / URBS ROMA - FORUM ROMANUM / FORUM MAGNUM * Spontani razvoj - izvorno movara, nekropola, mjesto vjerskih obreda, prostor okupljanja i trgovanja (od etruanskoga doba), - forum od 5. st.pr.K. - hramovi, zgrade, spomenici, kipovi


22

GRAD RIM / URBS ROMA - CARSKI FORUMI * Carski forumi unijeli urbanistiki red u nepravilno gradsko tkivo - Forum Iulium Cesaris (110x70 m) - Forum Augusti (125x90 m) - Forum Pacis Vespaziani - Forum Nervae - Forum Traiani (280x200 m) prema projektu arhitekta Apollodorusa iz Damaska helenistiki utjecaj GRAD RIM / URBS ROMA - PERIVOJNA ARHITEKTURA * Veliki carski perivoji smjeteni rubom grada (unutar i izvan gradskoga zida) * Ukupna povrina 350-400 ha (30% povrine grada) * Veliki perivoji carskih vila * Perivoji na Campus Martius-u * Svete ume * Perivoji vila u gradu i okolici STAMBENA IZGRADNJA GRADA RIMA * Viestambene zgrade (4-5 katova) * Velika gustoa izgradnje * Nekvalitetna izgradnja * Nakon poara 64. g. Neron donosi propise o stambenoj izgradnji - ogranienje visine - najvie 70 stopa (oko 20 m, P + 6) - minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od poara

RIMSKA URBANA KULTURA NA TLU HRVATSKE * Osam stoljea rimske nazonosti - 3. st.pr.K. - 5. st. * Za razliku od grke, rimska kolonizacija imala je osvajaki cilj RASPROSTRANJENOST ANTIKIH/RIMSKIH GRADOVA * Neujednaena gustoa gradova - vea na Jadranu, manja u Panoniji * Gradovi na Jadranu - ouvaniji i istraeniji * Istra - puno ilirskih naselja, malo gradova (Pore, Pula, Nesakcij) * Liburnija (od r. Rae do r. Krke/Titius) - najurbaniziranije podruje * Dalmacija - tradicija grkih naselja * Rimljani nisu osnovali ni jedan novi grad osim vojnih tabora * Svi rimski gradovi postojali su i u predrimsko doba kao autohtona ilirska/grka naselja * Do 2. st. gradovi na Jadranu jedini su gradovi na tlu Hrvatske * Od 2. st. prvi gradovi u Panoniji pretvaranje castruma u naselja (Mursa), gradovi-terme (Aquae Iassae) VELIINA RIMSKIH GRADOVA * Veliki rimski gradovi Rim (427 ha), Trier (245 ha), Nimes (170 ha), London (120 ha) * Srednje veliki rimski gradovi Pompei (77 ha), Salona (74 ha), Torino (54 ha), Verona (44 ha) * Mali rimski gradovi Pola/Pula (24 ha) Emona/Ljubljana (21 ha) Vindobona/Be (19 ha) Florentia/Firenca (19 ha)


23

Iader/Zadar (14 ha) Barcino/Barcelona (14 ha) Parentium/Pore (7 ha) Ostia (2,4 ha) RIMSKE CESTE U HRVATSKOJ * Dananji glavni cestovni smjerovi podudaraju se s rimskim: jadranska cesta, savska cesta, podravska cesta AMFITEATRI U HRVATSKOJ * Pola poetak gradnje nekoliko desetljea prije Coloseuma u Rimu * Salona, Burnum; Iader, Siscia, Mursa, Epidaurus, Equum SALONA - SOLIN * Salona - Hrvatski Pompeji, veliko arheoloko nalazite * Najvei rimski grad na tlu Hrvatske, jedan od veih rimskih gradova (pribline povrine kao Pompeji) * Ilirsko naselje (sjedite Delmata); grki emporij; metropola Provinciae Dalmatiae * Mrtav grad od 7. stoljea * Tri prostorne i vremenske cjeline - urbs vetus (najstariji dio grada; forum, kapitolij, kazalite) - urbs nova occidentalis (amfiteatar) - urbs nova orientalis (starokranski sklop) * Tri povijesna sloja: ilirsko-grki, rimski i kasnoantiko-ranosrednjovjekovni/ starokranski DIOKLECIJANOVA PALAA SPLIT * Kasnoantika graevina cara Dioklecijana, izvedena 300. godine * Slaveni i Avari razaraju Salonu 614. g., a stanovnitvo se sklanja u Dioklecijanovu palau iz koje se razvio srednjovjekovni Split, koji postaje nasljednik urbanistike tradicije poruene Salone * Jedinstveni primjer u povijesti vienamjenska graevina: carska palaa / grad / vojni tabor * Tlocrtna veliina - 215x175(189) m * Objedinjene sheme: urbs quadrata i castrum * Glavne ulice (cardo i decumanus) 23 m (helenistika tradicija) * Gradska vrata - porta aurea (zlatna, sjeverna) - porta argentea (srebrna, istona) - porta ferrea (bronana, zapadna) - morska vrata * Sjeverni dio - stanovanje vojske i posluge * Juni dio - carske odaje, Jupiterov hram, Dioklecijanov mauzolej * Palaa ishodite srednjovjekovnoga Splita; prilagodljivost palae - ona postaje grad pretvarajui svoja arhitektonska obiljeja u urbanistika IADER - ZADAR * Najvjernija slika antikoga grada ne zbog ouvanosti antikih graevina (kao Pula) nego zbog sauvane tlocrtne slike * Planirani grad urbs quadrata * Smjeaj na poluotoku: povrina =15.4 ha, 700x230 m, 2000-3000 stanovnika * Forum


24

- na mjestu liburnijskoga svetita - tlocrtna povrina 45x90 m, s tri strane okruen trijemom - od kapitolija odvojen ulicom i razlikom u visini (1,8 m) * Kapitolij - na mjestu liburnijskoga svetita - obrubljen dvostrukim trijemom s tri strane, slian francuskim primjerima (Pariz), a razliit od drugih primjera u Italiji i Dalmaciji * Sjeverni dio foruma u 6. st. izgraen ranosrednjovjekovnim sakralnim sklopom sv. Donata i sv. Stoije PARENTIUM - PORE * Smjeten na poluotoku - povrina 7,2 ha * Planirani grad urbs quadrata * Kvadratine insule antiki tlocrt grada veim dijelom sauvan * Forum i kapitolij na vrhu poluotoka - na mjestu ilirskoga svetita * Starokranski sklop Eufrazijane novo sredite grada u doba kasne antike POLA - PULA * Neuobiajen plan rimskoga grada - nepravilan radijalno-kruni plan na ilirskoj podlozi (gradinski dojam naselja) * Jedan od rijetkih/jedini antiki grad krunoga tlocrta * Ortogonalna planimetrija u predjelu foruma i kapitolija, * Glavna ulica (decumanus) kruna * Svetite na vrhu grada, na mjestu ilirskoga svetita (u renesansi izgraen katel) PULA FORUM I JAVNE GRAEVINE * Forum 81x31 m (odnos stranica 1:2,2) * Kapitolij u nastavku foruma, dva hrama * Brojne sauvane antike graevine amfiteatar (arena), dva kazalita, dva hrama, slavoluk, ... PREIVJELI ANTIKI GRADOVI U HRVATSKOJ * Gradovi u Istri * Zadar i Trogir na kopnu * Krk, Osor i Rab na otocima * Split kao nasljednik Salone * Dubrovnik kao nasljednik Epidaura RIMSKI GRADOVI OVISNO O STUPNJU SAMOUPRAVE * Gradovi i zajednice s italskim privilegijem Albona (Labin), Flanona (Plomin), Curicum (Krk), Fulfinium (Omialj na otoku Krku), Asseria (Podgrae kraj Benkovca), Varvaria (Bribir kraj Skradina) * Gradovi sredita rimskih municipija Parentium (Pore), Salona (Solin), Tragurium (Trogir), Issa (Vis) * Rimske kolonije (gradovi s najveim ugledom; stanovnici rimski graani) Parentium (Pore), Pola (Pula), Iader (Zadar), Salona (Solin), Aequum (itluk pokraj Sinja), Narona (Vid pokraj Metkovia), Epidaurus (Cavtat) * Peregrinska (autohtona) naselja koja su stekla civitet (poloaj grada) Albona (Labin), Flanona (Plomin), Tarsatica (Rijeka), Fulfinium (Omialj na otoku Krku), Arva (Rab), Argyruntum (Starigrad pod Velebitom), Senia (Senj), Crexa (Cres), Apsorus (Osor), Curicum (Krk), Aenona (Nin), Asseria (Podgrae pokraj Benkovca), Scardona (Skradin)


25

DANANJE STANJE RIMSKIH GRADOVA * Jasno uoljiv gradograditeljski predloak - Zadar, Pore * Dobro ouvana arheoloka nalazita Parentium (Pore), Pola (Pula), Nesactium (Nezakcij pokraj Vizovae), Asseria (Podgrae pokraj Benkovca), Aenona (Nin), Iader (Zadar), Salona (Solin), Aequum (itluk pokraj Sinja), Narona (Vid pokraj Metkovia) * Slabije ouvana arheoloka nalazita Tarsatica (Rijeka), Curicum (Krk), Senia (Senj), Clambetae (Cvijina gradina nedaleko Obrovca), Nedinum (Nadin), Varvaria Bribir pokraj Skradina), Scardona (Skradin), Rider (Danilo pokraj ibenika), Aquae Iassae (Varadinske Toplice, Andautonia (itarjevo pokraj Zagreba), Cibalae (Vinkovci) * Skromni, nedovoljno istraeni ostatci Fulfinium (Omialj na Krku), Apsorus (Osor), Arva (Rab), Argyruntum (Starigrad pod Velebitom), Burnum (Ivoevci nedaleko Kistanja), Aqua Viva, Iovia (Ludbreg) JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA U HRVATSKOJ * Amfiteatri Pola, Salona; Iader, Siscia, Mursa, Epidaur, Equum * Kazalita Pola, Issa * Slavoluci Pola - Sergijev slavoluk Iader - slavoluk Melije Anijane uzidan u Morska vrata u 16. st. Iader - slavoluk s tri otvora uklopljen u istoni bedem Asseria - Trajanov slavoluk * Akvedukti Salona - dugaak 4 km Dioklecijanova palaa - dugaak 9 km Iader - dugaak 40 km GRADOGRADITELJSTVO KASNE ANTIKE (4.-6. st.) * Preobrazba gradograditeljskoga ustroja postojeih gradova - politika i gospodarska kriza, afirmacija kranstva - smanjenje javnih povrina, poveanje stambenih - ustrojavanje novoga sredita oko starokranskih crkvenih graevina (Pore, Pula, Salona) * Mrea utvrenja (Castroni) du plovnih putova na Jadranu Veli Brijun; Cres, Rab, Kornat, Vrgada (Zadar) * Palae Kornati (Mala Proversa), Mljet (Polae), Dioklecijanova palaa


26

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U EUROPI

SREDNJI VIJEK U EUROPI * Poetak: 476. g. Pad Zapadnoga Rimskoga Carstva 529. g. Zatvorena posljednja klasina akademija u Ateni, Utemeljen benediktinski red u Italiji * Zavretak: 1453. g. Pad Carigrada 1492. g. Otkrie Amerike 1517. g. Poetak reformacije SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U EUROPI * Rani srednji vijek (do kraja 10. st.) - Suton antike, stvaranje barbarskih drava i feudalizma - Malobrojni ouvani antiki gradovi - Deurbanizacija i nazadovanje (propadanje) gradova - Biskupski i samostanski gradovi - Naselja uz crkve, na kriitima putova, na brjeuljcima i starim gradinama * Kasni srednji vijek (11.-15./16. st.) - Prestanak provale barbara, zaustavljeno islamsko i normansko teritorijalno irenje - Renesansa trgovine gradovi su djeca trgovine - Gradovi nastaju poticajem crkvene, svjetovne/kraljevske i feudalne vlasti - Procvat gradova od 12. st. SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA DRUTVENO-PRAVNOM POLOAJU * Gradovi-drave Venezia/Serenissima * Slobodni kraljevski gradovi * Slobodne gradske opine / civitas * Crkveni gradovi - biskupski gradovi, gradovi-samostani, svetita * Feudalni plemiki gradovi PLANIRANJE SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA * Nepravilni i spontano nastali gradovi * Novoutemeljeni planirani gradovi u vojne, kolonizacijske i trgovake svrhe - pravilan geometrijski/ortogonalni plan - bastide i borgade BASTIDE / BORGADE / CASTELLI FRANCHI * Novoutemeljeni planirani gradovi/naselja osnovani zbog - vojnoga znaaja - gospodarske obnove ratovima opustoenih podruja * Naselja poluurbanih obiljeja - izmeu sela i grada * Pretea renesansnoga urbanizma srednjovjekovni idealni grad * Bastide u Francuskoj i Engleskoj, borgade/castelli franchi u Italiji


27

ZONIRANJE SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA * Etnika podjela - etvrti etnikih grupacija - idovska etvrt * Socijalna podjela - etvrti s vilama plemstva i bogatih graana - etvrti sa skromnim graanskim kuama * Specijalizacija ulica prema zanimanjima - torbarska, koarska, mesarska * Specijalizacija gradskih etvrti - jedinstvo rada i stanovanja proizvodi se u prizemlju, a stanuje na katu - trgovine - rasprene po gradu - trnice - u rubnim dijelovima grada, ispred gradskih vrata podgrae/grad trgovaca - trgovi - crkveno i svjetovno sredite - trg s katedralom/crkvom, trg s gradskom vijenicom * Sveuilite SVEUILINI GRAD U SREDNJEM VIJEKU * Cijela gradska etvrt namijenjena sveuilitu * Bologna prvo sveuilite u Europi (1088. g.) * Pariz (12. st.); Cambridge, Oxford, Siena (13. St.); Krakow (14. st.); Santiago de Compostela, Nrnberg (16. st.) SMJETAJ SREDNJOVJEKOVNIH GRADOVA * Poloaji koji omoguuju obranu * Povoljan zemljopisni poloaj - prijelaz preko rijeke, spoj dviju rijeka, prestanak plovnosti rijeke, morski zaljev, raskrije vanih putova, mjesta prije planinskog masiva POVRINA SREDNJOVJEKOVNIH GRADOVA (krajem srednjega vijeka) Vei i veliki gradovi: 150 - 600 ha (Zagreb: 12 ha) Konstantinopolis (unutar Konstantinovih zidina) 750 ha Konstantinopolis (unutar Teodozijevih zidina) 1.400 ha Venezia (grad i otoci) 600 ha Milano 580 ha Kln 560 ha Prag 530 ha Firenze 480 ha Pariz 440 ha Bruxelles 415 ha Bruges 350 ha Napoli, Pisa, Barcelona 200 ha Siena, Lbeck 180 ha London, Nrnberg 160 ha BROJ STANOVNIKA U GRADOVIMA (krajem srednjega vijeka) (Zagreb je sredinom 19. st. imao oko 15.000 stanovnika) Konstantinopolis 500.000 stanovnika Venezia (s otocima), Milano 150.000 Pariz 100.000 - 200.000 Prag 50.000 - 80.000 Kln, Firenze, Bologna, Siena 50.000


28

PLANIRANJE SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA * Nepravilni i spontano nastali gradovi * Novoutemeljeni planirani gradovi u vojne, kolonizacijske i trgovake svrhe - Pravilna geometrijska/ortogonalna planimetrija - Bastide u Francuskoj - Aigues Mortes, Monpazier, Carcassone - Bastide u Engleskoj - Salisbury - Borgade i Castelli franchi u Italiji - Manfredonia, Cittaducale IZGRAENOST/GUSTOA SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA * Velika gustoa izgradnje: do 100% (Italija Venecija) * Velika gustoa naseljenosti: prosjeno 100-150 st./ha, do 500-700 st./ha SREDNJOVJEKOVNO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO * Sigurnost ivota u gradu - podizanje i odravanje gradskoga zida - zatita od poara * Odravanje ulica i izgradnja du ulica - zabrana izboina na zgradama prema ulici - Prag, 1313. g. - potrebna dozvola za izgradnju ili dogradnju - Genova - propis za zgrade prema luci GRADSKI ZID * Obrambeni znaaj - masivna konstrukcija utvrenja i kule * Pravno-administrativni znaaj - primjena zakona i propisa unutar gradskoga zida * Drutveni znaaj - osjeaj zajednitva i povezanosti graana SREDNJOVJEKOVNE ULICE, GRADSKI BLOKOVI I PARCELE Ulice - sustav kapilara, mala irina (7-8 m, 5-6 m, 2 m) Gradski blokovi pravilni/etvorinasti, zakrivljeni, nepravilni Parcele - najee uske i dugake sa zabatima zgrada prema ulici DOMINANTE SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA * Katedrala, crkve, gradska vijenica * Dvorac, kule/tornjevi, palae (kapetana, trgovakih udruenja) KATEDRALA/CRKVA U SREDNJOVJEKOVNOM GRADU * Katedrale i crkve - najvanije dominante srednjovjekovnoga grada * Grad s 5.000-10.000 stanovnika 40-50 crkava * Francuska 11.-14. st. 80 katedrala, 500 velikih i 12.000 malih crkava * Katedrala/upna crkva u sreditu grada (iznimka: Pisa) GRADSKA VIJENICA U SREDNJOVJEKOVNOM GRADU * Italija - Siena (najvii toranj u Italiji), Firenze (Palazzo Vecchio) * Flamanski gradovi: Bruges FEUDALNI TORNJEVI U SREDNJOVJEKOVNOM GRADU * Tlocrt: kvadratan, okrugao, poligonalan * Obrambeni znaaj (poetkom srednjega vijeka) * Javni znaaj - gradsko zvono, gradski sat * Talijanski gradovi - San Gimignano (70 tornjeva, sauvano 14)


29

VODA U SREDNJOVJEKOVNOME GRADU * Dio sustava utvrenja * Prometnica * Pokreta gospodarstva - pomorstvo, trgovake luke * Dio tehnolokog procesa obrtnike i manufakturne proizvodnje * Kanali - dio urbanoga ustroja - Venezia, Amsterdam, Bruges, Nrnberg * Bunari VENECIJANSKI GRAD, PO ELJI BOANSKE PROVIDNOSTI UTEMELJEN JE NA VODI, OKRUEN VODOM, ZATIEN VODOM UMJESTO ZIDINAMA. ZBOG TOGA, BILO TKO, TKO NA BILO KOJI NAIN TETNO DJELUJE NA JAVNU VODU BITI E OPTUEN KAO NEPRIJATELJ DRAVE I BITI E JEDNAKO STROGO KANJEN KAO DA JE OSKRVNUO SVETE ZIDINE DRAVE. NEKA BUDE ZAKON OVE NAREDBE NEPROMIJENJIV I VJEAN Ovaj zapis humanista Egnazio-a na crnom mramoru sa zlatnim slovima postavljen je 1505. godine u Veneciji SREDNJOVJEKOVNI GRAD KAO POZORNICA * Religijske sveanosti - velike crkvene zabave, procesije, scenske predstave (crkvena prikazanja, religijski igrokazi) * Graanske sveanosti - organizirane i spontane puke zabave; turnirske igre i natjecanja; prigodni sajmovi; primjerice u Bologni: javni izbor sudaca, rektora, sveuilinih profesora i laureata; predstave putujuih pjevaa, sviraa, glumaca, onglera, maioniara * Javna kanjavanja - stupovi srama, vjeala, lomae SREDNJOVJEKOVNI TRGOVI * Prostori za javne predstave * Specijalizacija trgova - katedralni trg, trg vijenice, trg trnica * Tipoloka raznolikost * Oblik: nepravilan i geometrijski (rijetka stroga geometrija) * Introvertiranost (ulice ulaze na trg u uglovima i bono, rijetko u osi proelja glavne zgrade) * Razliiti od antikih, renesansnih i baroknih trgova (manji i drukijih tlocrtnih oblika) * Trgovi - Piazza delle Erbe, Verona (na mjestu rimskoga foruma, zavretak u renesansi) - Piazza del Mercato, Lucca (na mjestu rimskog amfiteatra) - Piazza del Campo, Siena - Piazza Cisterna, San Gimignano - Piazza della Signoria, Firenze - Trgovi ekih gradova eke Budejovice, Plzen - Trg kao proirenje glavne ulice TIPOVI SREDNJOVJEKOVNOGA GRADA * Prema mjestu nastanka - gradovi antikoga naslijea - gradovi nastali oko nekih arita - gradovi na zemljopisno povoljnim mjestima (na breuljcima, uz vodu) * Prema centrinosti


30

- monocentrini gradovi - bicentrini/dvojni gradovi - policentrini gradovi * Prema tlorisnom predloku - gradovi krunoga/koncentrinoga plana - gradovi nepravilnoga radijalnog plana (predloak ticala) - gradovi izduenoga plana - gradovi ortogonalnoga plana - gradovi kombiniranoga plana * Prema drutveno-politikom poloaju - slobodni kraljevski gradovi - gradovi-drave - crkveni gradovi - feudalni plemiki gradovi SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA MJESTU NASTANKA * Gradovi antikoga naslijea - opstojnost rimskoga grada - Firenze, Bologna, Lucca, Pistoia - ugradnja u rimske graevine - Perigueux, Tours, Arles, Split - novi gradovi na antikim temeljima - Strasbourg, Bordeaux, Rouen - ouvanost rimskoga poloaja - Avenche, Urbisaglia, Ljubljana SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA MJESTU NASTANKA * Gradovi nastali oko nekih arita - gradovi uz crkve - gradovi uz samostane - gradovi uz feudalne dvorce/utvrde - gradovi na raskrijima putova - gradovi nastali iz ranosrednjovjekovnih gradina - gradovi nastali iz sela SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA MJESTU NASTANKA * Gradovi na zemljopisno povoljnim mjestima Gradovi na brjeuljcima - na terasama - Assisi, Gubbio, Orvieto - na padinama (obavijajui gradovi) - Udine, Lucignano, Palombara Sabina - po hrptovima (predloak ticala) - San Gimignano, Siena, Perugia, Todi Gradovi uz vodu - na obalama mora, jezera i rijeka - Genova - na otocima - Stockholm, Chioggia - na poluotocima - Piran, Konstantinopolis - na meandrima rijeke - Bern - na movarnim terenima i sprudovima - Venezia SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI KRUNOGA / KONCENTRINOGA PLANA (tzv. slavenski tip) * Kruni plan - Nrdlingen, Aachen, Milano, Aversa, Madrigal de los Altas Torres * Ameboidni plan - Freiberg, Erfurt, Rostock * Zrakasti / radijalni plan - Mnchen, Mnster, Moskva, Firenze, Vitoria * Sloeni plan - Braunschweig, Metz


31

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI IZDUENOGA PLANA * Linearan plan - oko uzdune ulice - Recanati, Edinburgh - predloak riblja kost - Chioggia, St. Gallen, Korula - predloak ealj - Stockholm, Taranto * Vretenast plan - dvije usporedne uzdune ulice - Dozza (Bologna) - tri usporedne uzdune ulice - Bern, Bieda (Viterbo) - etiri usporedne uzdune ulice - Cordes - vie uzdunih ulica - Goslar SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI ORTOGONALNOGA PLANA * Plan s ortogonalnim osima - Dresden * Plan u obliku ahovske ploe (tzv. germanski tip) - planirani gradovi: LAquila, Neubrandenburg, Friedeberg SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI-SAMOSTANI * U krajoliku * Zadovoljavanje svih potreba stanovnika samostana * Usluge okolnom puanstvu: religijske (crkva); socijalne (apoteka, lazaret, hospicij, ubonica); kulturne (biblioteka, skriptorij); gospodarske (manufakture, poljodjelstvo) * Cluny - benediktinski samostan u Francuskoj * Monte Cassino - benediktinski samostan u Italiji, utemeljen 529. g. * Saint Denis, Charlieu - tipini gradovi-samostani * Durham - samostan-tvrava SREDNJOVJEKOVNI BISKUPSKI GRADOVI * Sjedite biskupa (katedrala) * Feudalni posjednici * Brojne crkvene zgrade * Kln, Trier (rimski kontinuitet) * Regensburg, Augsburg, Nrnberg (istodobno i kraljevski gradovi) * Ravenna, Torcello, Grado, Pavia, Parma, Torino * Kaptol (Zagreb) SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI-SVETITA * Rim (Italija) * Santiago de Compostela (panjolska) * Mont Saint Michel (Francuska) * Assisi (Italija) * Czestochowa (Poljska) SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI * Ouvana srednjovjekovna prepoznatljivost (gradovi-spomenici) Venezia, Firenze, Siena, Bruges, Nrnberg, Krakow, Dubrovnik * Srednjovjekovni gradograditeljski predloak, a renesansno-barokni izgled Rim, Genova, Milano, Pariz, Prag * Srednjovjekovne metropole Konstantinopolis, Prag, Pariz, Venezia


32

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U HRVATSKOJ

HRVATSKI SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI * Povijest hrvatskih gradova i hrvatskog urbanizma poinje sa srednjim vijekom * Srednji vijek je kulturno-povijesno razdoblje u kojemu nastaju prvi gradovi s hrvatskim stanovnitvom * Hrvatski srednjovjekovni gradovi nisu dostigli bogatstvo i sjaj francuskih, nizozemskih ili njemakih gradova, ali su usporedivi i slini s talijanskim i srednjoeuropskim gradovima STAROHRVATSKI GRADOVI, 9.-12. stoljee (do 1102. g.) * Utvrena gradita Mrsunjski lug (Slavonski Brod), Sv. Petar (Ludbreg), Gradina (Gudovac, Bjelovar), Bedem-gradite, erinci (Okuani), Tvra Sv. Ane u ibeniku, Bribir (Skradin), Stari Goan (Istra) * Nove urbane jezgre Nin, Knin, Biograd, Bribir, ibenik, Klis, Omi, Imotski; Zagreb, Sisak, Vinkovci, Osijek * Kroatizacija antikih gradova Pore, Pula, Osor, Krk, Rab, Senj, Zadar, Trogir * Svrha ranosrednjovjekovnih gradova: obrambena, administrativno-crkvena, trgovaka GRADOVI KASNOGA SREDNJEG VIJEKA U HRVATSKOJ, 1102.-1527. * Razdoblje Ugarsko-Hrvatske drave * Naseljavanje Slavonije - poetak urbanizacije * Poticaj: ratna opasnost - Mongoli (13. st.), Turci (15.-16. st.) * Vojna krajina - od 16. stoljea - porueni (naputeni) gradovi-burgovi - gradovi-burgovi pregraeni u utvrde - osnivanje novih renesansnih gradova SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI NA JADRANU * Sauvan populacijski, ustavno-pravni, urbanistiki i komunalni kontinuitet iz antike * Autohtone gradograditeljske vrijednosti - mediteranski grad izvornih obiljeja Dubrovnik, Split, Korula * Velika gustoa gradova SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U SJEVERNOJ HRVATSKOJ * Antiki gradovi nestali ili su se pretvorili u sela na mjestu ruevina (ratovi, lo graevni materijal) * Izgubljen svaki trag antikoga gradograditeljskoga naslijea * Novi gradograditeljski ustroj * Mala gustoa gradova * Procvat gradova u 14. i prvoj polovici 15. st. * Kriza gradova krajem 15. i u 16. st. zbog turskih osvajanja


33

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA RAZVOJNOM PUTU / NAINU NASTANKA * Kontinuitet iz antike - kulturno-etniki i smjetajni kontinuitet - Pore, Pula, Rab, Zadar, Trogir - kulturno-etniki kontinuitet - Split/Salona, Dubrovnik/Epidaurus - kontinuitet imena - Sisak/Siscia, Senj/Senia, Knin/Ninia, Makarska/Muccurum - kontinuitet mjesta - Nin, Skradin, Osijek * Podgraa utvrda - Varadin, Krapina, Krievci, Virovitica, Vukovar, Ilok * Samostalna naselja - civitas na Jadranu, slobodni kraljevski gradovi u Slavoniji * Gradovi oko nekih arita - ilirska gradina ili staroslavensko gradite - crkveno sredite (biskupija, upna crkva, samostan) - akovo, Lepoglava, Topusko - mjesto trgovanja i sajmova - Varadinske Toplice POVRINA SREDNJOVJEKOVNIH GRADOVA (Kln 560 ha, Prag 530 ha, Venezia bez otoka 430 ha, Nrnberg i London 160 ha) * Zadar 24,64 ha; Zagreb 22,95 ha; Pula 22,15 ha * Varadin 17,83 ha; Nin 16,67 ha; Dubrovnik 14,48 ha; ibenik 10,80 ha * Krk 9,30 ha; Koprivnica 7,58 ha; Rijeka 7,49 ha; Senj 6,81 ha; Rab 6,14 ha; Veliki Ston 5,94 ha; Split 5,80 ha; Ilok 5,65 ha; Pore 5,63 ha; Trogir 5,62 ha; Rovinj 5,48 ha; Pag 5,35 ha; * Hvar 3,42 ha; Korula 2,59 ha; Motovun 2,13 ha; Bakar 1,74 ha * Bale 0,81 ha; Hum 0,41 ha SREDNJOVJEKOVNI GRADSKI BLOKOVI I PARCELE SREDNJOVJEKOVNI TRGOVI * Ljevkasti trgovi Kaptol (Zagreb), Poega * Trg-ulica Stradun (Dubrovnik), Korula (proirenje ulice) * Zatvoreni trg Trg sv. Marka (Zagreb), Trg kralja Tomislava (Varadin), Trg sv. Lovre (Trogir) KOMUNALNA OPREMA Dubrovnik: 14. st. poetak poploavanja ulica 1407. g. odluka o poploenju svih gradskih ulica 1415. g. utemeljena sluba gradske istoe 1436. g. izgraeni vodovod i kanalizacija Veliki Ston: 1581. g. izgraen vodovod URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO * Potanke gradograditeljske odredbe u statutima - Dubrovnik 1272. i 1296. g. - Korula 1216. i 1265. g. - Hvar 1331. godine * Dubrovnik - graevna dozvola - kazne za pomicanje graevne crte - Prijeko - irina ulica 10 palma (2,56 m), zabranjene vanjske stube - 1332. g. - odluka o uklanjanju svih vanjskih stuba - 1516. g. - odluka o uklanjanju balkona u tri ulice * Veliki Ston - irina glavnih ulica - 6 m, irina sporednih ulica - 2-3 m


34

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA DRUTVENO-PRAVNOM POLOAJU * Gradovi-opine - civitas kontinuitet od antike * Slobodni kraljevski gradovi autonomija pod kraljevskom vlau, samostalno sudstvo Varadin 1209. g., Gradec (Zagreb) 1242., Vukovar 1231., Krievci 1252., Virovitica 1234., Jastrebarsko 1257., Samobor 1242. g. * Slobodna kraljevska trgovita - oppida, libera villa samouprava pod vlau kralja Perna 1225. g., Trg ispod Ozlja 1329. g., Petrinja1240. g., Krapina 1347. g., Zelina 1328. g., Koprivnica 1356. g. * Crkveni gradovi nemaju samostalno sudstvo, vlast biskupa - biskupski gradovi Kaptol (Zagreb), Kaptol (Poega), Gradec (Vrbovec), Dubrava (Vrbovec), azma - gradovi-samostani benediktinske opatije - Sv. Helena (Daruvar), Bijela (Daruvar), Rudina (Poega) cistercitske opatije - Kutjevo, Topusko - crkve-tvrave (Vrboska i Jelsa na Hvaru, ipan) * Feudalni plemiki utvreni gradovi - dvorci SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI PREMA TLOCRTNOJ SLICI * Gradovi ortogonalnoga rastera Gradec (Zagreb), Pag, Ston * Gradovi krunoga / koncentrinoga tlorisa Bale, Brse, Labin, Motovun, Sv. Lovre, Vinjan * Gradovi radijalnoga tlorisa Beram, Gronjan * Gradovi geometriziranoga tlorisa Cavtat, Dubrovnik, Hvar, Korula * Gradovi izduenoga tlorisa (du ceste) Kaptol (Zagreb), Krapina, Krievci, Virovitica, Daruvar, Naice,akovo,Vinkovci, Vukovar, Osijek * Gradovi nepravilnoga tlorisa Knin, ibenik, Omi, Makarska, Buje, Rovinj SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI NASTALI PREMA URBANISTIKOM PLANU * Dubrovnik * Korula * Pag * Ston (Veliki i Mali) DUBROVNIK * Brinite se o javnom, zaboravivi privatno - natpis iznad ulaza u zgradu Velikoga vijea * 6.-7. st. biskupsko sjedite; Katio - najstariji dio grada; prvo i drugo proirenje dolaskom izbjeglica iz Epidaurusa * 9.-10. st. tree proirenje - izgradnja Pustijerne * 10.-11. st. etvrto proirenje - regulacijski plan 1272. na nasutom terenu * 13. st. peto proirenje poslije poara, regulacijski plan 1296. * Obnova grada nakon potresa 1667. ouvala je srednjovjekovnu urbanu matricu ulinu mreu, parcelaciju, gustu blokovsku strukturu, tip kue KORULA * Najstariji podatci o gradu iz 10. st. * Gradski statut iz 1216.


35

STON - VELIKI I MALI * Grad-blizanac - dva grada u dvije uvale, meusobno spojena zidom dugakim 5,5 km * Sauvani izvorni dokumenti (djelomice i nacrti) o planiranju grada iz 14. st. * Grad osnovala Dubrovaka Republika na mjestu solane - kontrola ulaska na Peljeac PAG * Utemeljen 18. oujka 1443. prema urbanistikom planu ije se autorstvo pripisuje Jurju Dalmatincu * Plan navjeuje renesansnu urbanistiku zamisao - simetrina/osna kompozicija trga ZAGREB * Metropolis Croatiae (saborski spis iz 1557.) * Bicentrian/dvojni grad Gradec i Kaptol * Gradec - slobodni kraljevski grad (1242.) / Kaptol - crkveni grad * Gradec - geometrizirani tlocrt (planirani grad) / Kaptol - spontani razvoj du glavne ulice * Pribliavanje dva grada 1631. prvi sajam na Harmici * Ujedinjenje u jedinstveni grad Zagreb - 1850. ZAGREB - GRADEC * Planirani grad nakon 1242. * Samostani na uglovima grada * Crkve * Graanske kue (obrtnici i trgovci), od 18. stoljea - plemike palae i javne zgrade ZAGREB - KAPTOL * Najvei srednjovjekovni crkveni grad u Hrvatskoj * 1093./94. - utemeljenje Zagrebake biskupije - poetci urbanoga razvoja * etiri fiziki i socijalno razliita dijela grada - katedrala s biskupskom utvrdom - Ves - kanonike kurije i vrtovi - Dolac - nepravilna i gusta izgradnja, cistercitski samostan, upna crkva sv. Marije - Opatovina - planirano naselje obrtnika * Gradska vrata - Bakaeva (juna), sjeverna, Pisani most HVAR * Grko i rimsko naselje Dimos - nema arheolokih tragova * Srednjovjekovni grad (15. st.) - stariji dio ispod tvrave ograen zidovima - naselje vlastele - mlai dio - naselje puana * Trg (pjaca) spoj dva dijela grada - katedrala/14.-16. st. - arsenal (1579.) - kazalite (1612.) - gradska loa - kneev dvor - toranj sa satom - mandra (16. st.)


36

VARADIN * Razvija se od 12. st. kao graansko naselje uz feudalni grad * Prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj - 1209. * Od 15. st. naziru se obrisi gradske uline mree u obliku spontano nastaloga rastera * Jai urbani razvoj od 16. st. kada postaje sjedite Generalata Slavonske vojne krajine OSIJEK * Ranosrednjovjekovno naselje istono od ruevina Murse (6.-9. st.) * Kasnosrednjovjekovni katel Eszek na mjestu dananje Tvre * Neutvreno podgrae katela ispod junih zidina * 1526.-1687. turski grad * Turski drveni most Osijek-Darda, 8 km, 1566., jedan od tadanjih najveih graditeljskih podhvata u Europi ROVINJ * Grad na otoku - kasnije spojen s kopnom * Gusta nepravilna urbana struktura * Preklopljeno ilirsko, antiko i srednjovjekovno tkivo grada IBENIK * Srednjovjekovni grad bez antike tradicije * Mreasta urbana struktura SPLIT * Tri dijela srednjovjekovnoga grada - urastanje u Dioklecijanovu palau - djelomice zadran rimski tlocrt - irenje grada prema zapadu - nepravilan tlocrt - seoska naseljapodgraa - Veli Varo i Luac FEUDALNI PLEMIKI UTVRENI GRADOVI-DVORCI * Nekada ih je u Hrvatskoj bilo 700 * Povrinom maleni i stijenjeni, razliitost izgleda i tlorisne slike * Graditeljski elementi - fortifikacije - gradski zid i jarak (grabite, opkop) - kule glavna/brani kula, ulazna kula - drveni pokretni most - zgrade za stanovanje (palas, palaa, hia), - kapela * Malobrojni sauvani gradovi - naputeni i izgraeni novi dvorci u nizini (npr. Medvedgrad / estine) - porueni u seljakim bunama, vlastelinskim sukobima i turskim ratovima - porueni u 16. st. prilikom ustrojbe Vojne krajine (izmeu Une i Kupe) * Vei i znaajniji gradovi - Medvedgrad, Samobor, Ruica (Orahovica); Cetingrad, Slunj, Modru, Ogulin; Grobnik, Trsat, Bribir, Novi MEDVEDGRAD * Graen 1245.-1250. nakon provale Tatara u Hrvatsku - kralj Bela IV. dao je zemljite, papa je financijski pomagao, zagrebaki biskup je vodio gradnju * Od 13. st. izmjenjuju se vlasnici - posljednji vlasnici grofovi Kulmer * Uniten u potresu 1590. nakon toga Kulmeri grade dvorac u estinama


37

IDEALNI RENESANSNI GRAD

RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO * Idealni renesansni grad - Tema traktata i teorijskih rasprava - Rijetka ostvarenja * Gradograditeljski zahvati - Vojno inenjerstvo . proirenje i osuvremenjivanje postojeih gradskih utvrenja . izgradnja novih utvrenja - Oblikovanje gradskih prostora . ulice i trgovi . fontane i spomenici . priprema za urbanizam baroka * Renesansni urbanisti - Arhitekti i slikari - Inenjeri (vojno graditeljstvo) - Pape (Siksto V.) OPA OBILJEJA RENESANSNOG URBANIZMA * Aksijalnost i geometrija - antiko naslijee * Simetrija i perspektiva - prepoznatljivi urbanistiki elementi grada * Gradski scenografski prostor - posljedica nove arhitekture * Urbanizam - spajanja umjetnosti i znanosti * Urbanizam postaje znanost traktati - novost i doprinos renesanse * Urbanizam - posljedica obrane grada i pronalaska vatrenog oruja * Pojavljuju se profesionalni urbanisti OBILJEJA RENESANSNOG URBANIZMA * Zgrade drutvene namjene: kole, bolnica, trnica, hotel, vojarna, banke, privatne kolekcije (muzeji), kazalita (dvorska) * Socijalno i svrhovito zoniranje grada * Stambene etvrti - vieobiteljske kue do 6 katova * Ulice - novi estetski zahtjevi: ravne ulice, trijemovi, vea irina * Voda u gradu - akvedukti i fontane * Grad - kazalina scenografija (Andrea Palladio: Teatro Olimpico, Vicenza) * Renesansna perivojna arhitektura - perivoji vila i palaa, prvi botaniki vrt (Padova, 1545.), idealni vrt (Francesco Colonna: Otok Citera Hypnerotomachia Poliphili, Venezia, 1499.) TRAGANJE ZA IDEALNIM GRADOM * Traganje za boljim i sretnijim gradom od stvarnoga grada * Filozofski grad * Virtualni inenjerski grad * Planirani grad * Oivotvorenja idealnoga grada raanje ponovnog nezadovoljstva


38

SLIKARSKE VIZIJE RENESANSNOGA GRADA * Prve urbanistiko-arhitektonske perspektive zamisao novoga grada * Urbino oko 1470. slike se uvaju u Urbinu, Berlinu i Baltimoru * Autor/i: Lucijan Vranjanin / Luciano Laurana, Piero della Francesca, Francesco di Giorgio Martini SRETAN GRAD - FRANJO PETRI * Francesco Patrizi, Franciscus Patritius (Cres, 1529.-1597.) * Sretan grad La Citt felice, Padova 1551. (Venezia 1553.) * Voditelj katedre filozofije u Ferrari (1577.-1592.) * Profesor Platonove filozofije u Rimu (1592.-1597.) * Hoete li moi priznati, o budui vjekovi, da smo sigurno najslavniji i NAJSRETNIJI grad (Atena) Periklo (sredina 5. st.p.n.e.) * Ljudi koji ive u gradu moraju biti ne samo sigurni nego i SRETNI - Aristotel TALIJANSKI RENESANSNI TEORETIARI I IDEALNI GRAD Leon Battista Alberti Antonio Averulino Filarete Francesco di Giorgio Martini Leonardo da Vinci Andrea Palladio Vincenzo Scamozzi Francesco de Marchi Pietro Cataneo (Cattaneo) Giorgio Vasari ml. Daniele Barbaro Baldassare Peruzzi Gerolamo Maggi Pietro Sardi Bonaiuto Lorini LEON BATTISTA ALBERTI (1404.-1472.) De Architectura seu de Re Aedificatoria libri X * Prilagodba starih klasinih i srednjovjekovnih teorija o gradu - ulice krivudaju poput rijeke da bi se izbjegli vjetrovi - planirati vee povrine unutar gradskoga zida (poljodjelsko koritenje - rezerva za irenje grada) * Comoditas et venustas - udobnost i ljepota ANTONIO AVERULINO FILARETE (1400.-1469.) Trattato dArchitettura, 1451.-1464. (Be, 1896.) * Sforzinda - prvi idealni renesansni grad (naruitelj i mecena Francesco Sforza) * Shema grada: osmerokraka zvijezda, ulazi u grad, radijalan sustav komunikacija (putovi i kanali), u sreditu trg i javne zgrade (ortogonalna shema), u sredini trga kula-vidikovac, trgovi - na polovici ulica, crkve - na polovici kanala FRANCESCO DI GIORGIO MARTINI (1432.-1502.) Trattato di architettura civile e militare (1811.) * Forma urbis - odreena zidom u svrhu obrane * Uobliio dotadanje principe koji su postali principi renesansnoga urbanizma * Predloci gradova: radiocentrini i ortogonalni, s mjestopisnim prilagodbama LEONARDO DA VINCI (1452.-1519.) * Nije ostavio traktat o urbanizmu, ali se bavio problemima grada * Futuristika prometna rjeenja neshvaena u njegovo doba dvostruki/trostruki promet * Studija za Firenzu promatranu kao idealan grad - rijeka Arno svedena na kanal urbanih obiljeja * Plan za povezivanje Firenze i Pistoie kanalom


39

ANDREA PALLADIO (1508.-1580.) I quattro libri di Architettura (Venezia, 1570.) * Prekidanje perspektivne slike ulice slavolukom * Smjetaj trgova izvan tijekova prometa * Razlikovanje putova s obzirom na vanost * Reprezentativne ulice povezati nasuprotnim vratima * Sklad izmeu visine kue i irine ulice (visina zgrade = 1/6-1/3 duljine trga) * Novost - plonik VINCENZO SCAMOZZI (1552.-1616.) Dell idea dell Architettura Univesale (Venezia, 1615.) * Jedan od autora Palmanove, autor novih Prokuracija u Veneciji * Idealni grad: 12-erokraka zvijezda, ortogonalni ulini raster, zoniranje grada - vojne, poljodjelske i pejsane povrine, prostori za zdravstvenu izolaciju; grad uzdignut u odnosu na prirodni teren FRANCESCO DE MARCHI (1504.-1576.) DellArchitettura Militare (Brescia, 1599.) * Graditelj brojnih utvrda i artiljerijski asnik * Dobar poznavatelj problematike grada * Brojne inaice gradova PIETRO CATANEO (CATTANEO) I primi quattro libri di Architettura (Venezia, 1554.) LArchitettura (Venezia, 1554., 1567.) * Uobiajena fortifikacijska tipologija * Ortogonalni i radijalni ustroj grada, uvijek sredinji trg EUROPSKI RENESANSNI TEORETIARI * Renesansne urbanistike teorije i traktati o gradovima i fortifikacijama potaknuti potrebom obrane * Njemaki teoretiari - Albrecht Drer, Johan Valentin Andreae, Daniel Speckle, Heinrich Schickhardt ml., Hans von Schille, Georg Rimpler, Konrad Martins Stahl, Joseph Furttenbach ml., L. Christoph Sturm (18. st.); * Francuski teoretiari - Jacques Perret de Chambery, I. Errard de Bar Le Duc, Antoine de Ville, Jacques Le Prestre de Vauban; * Thomas More, Tommaso Campanella ALBRECHT DRER (1471.-1528.) Etliche unterricht zur Befestigung der Stdte, Schlsser und Flecken, Nrnberg,1527. * Idealan grad: kvadratian, u sreditu dvorac, trg ispred ulaza u dvorac, funkcionalno zoniranje: uprava, stanovanje, trgovine, proizvodnja; socijalno zoniranje: plemike, vojnike i graanske kue/parcele; plan prometnica blizak shemi rimskoga grada * Ostvarenja: - Freudenstadt (pokraj Stuttgarta) - manja naselja u Njemakoj: Schloss Horst (1558.), Schloss Meuhaus (1585.), Aschaffenburg (1615.)


40

DANIEL SPECKLE (1536.-1589.) Architektur von Vestungen (Strasbourg, 1589.; 1599., 1608., 1736.) * Osmerokutni idealni grad * Radijalni i ortogonalni predloak * Doprinos u rjeenjima pojedinosti WILHELM DILICH-SCHFFER (1571.-1650.) Peribologia oder Bericht von Vestunges Gebauden (Frankfurt, 1640.) * Dosljedni geometrizam (esto neprilagoen mjestopisnim obiljejima) * Pravilni gradovi radiocentrine sheme sa sredinjim trgom ili s nekoliko sekundarnih trgova (talijanski utjecaj) * Gradovi pokraj rijeka sa citadelama * Gradovi s ortogonalnom mreom ulica sa ili bez citadele JOSEPH FURTTENBACH ml. Gewerbstadtgebns (Augsburg, 1650.) Feriae Architectonicae, Der Siebende Teil (Frankfurt, 1671.) * Grad za obrtnike i trgovce * Socijalno zoniranje stanovanja * Javne zgrade: kupalita (1), konaita (2), itnica (3), vijenica (4), gimnazija (5), spremite oruja (7), bolnica (8), trgovaki prostor (9) GEORG RIMPLER ( r. 1635.) Kriegs-Baukunst (Frankfurt, 1671.) * Grad u obliku kvadrata, uvijek ortogonalni predloci * Hijerarhija prometnica, simetrino postavljeni trgovi CHRISTOPH STURM (18. st.) Architectura civilis-militaris (Augsburg, 1719.) * Kvadratian grad, ortogonalni predloak, dva trga * Novost: vrtno-pejsani pojas (tri reda jednoobiteljskih kua s vrtovima) JACQUES PERRET DE CHAMBERY Des fortifications et artifices darchitecture et perspective (Paris, 1604.) * Ortogonalni i radijalni predloci * Novost: slobodno postavljene zgrade bez uokvirenih blokova I. ERRARD DE BAR LE DUC La fortification demonstre et reduite en art (Paris, 1620.) * Tlorisni oblici: Trokut - nepovoljan 5, 6, 7-erokut - povoljan za citadele 8-erokut - najpovoljniji za grad 10, 12-erokut - sekundarni trgovi, proirenja ulica * Predloci za brjeuljkast teren i za gradove-luke


41

SBASTIEN LE PRESTRE DE VAUBAN (1633.-1707.) Manire de fortifier (Amsterdam, 1689.) * Umjetniki senzibilitet i tehnika perfekcija fortifikacijskoga sustava * Projektirao vie od 300 tvrava * Najpoznatiji gradovi: Sarrelouis (1649.), Perpignan (sredina 17. st.), Longwy (1680.), Neu Breisach (1698.) * Kvadratian raster, veliki kvadratian trg THOMAS MORE (1478.-1535.) Utopija, 1516. * Utemeljitelj utopijskoga socijalizma * Zamiljeni grad Amaurot (gr. Amaurot =nepoznato mjesto) 240.000 stanovnika, 3.300 x 3.000 m ... Onaj koji poznaje gradove zna ih sve jer su svi slini jedan drugome, osim kada ih situacija napravi razliitima... Kue su jednake, tri kata visoke, obuene u kamen i imaju ravni krov... Posebno se brine za vrtove (voke, trava, cvijee)... TOMMASO CAMPANELLA (1568.-1639.) Civitas solis, 1623. * Grad na brijegu krunog oblika (promjera oko 3 km) * Radijalno-prstenasta ulina mrea * Sedam koncentrinih pojaseva s javnim sadrajima u sreditu heliocentrina shema * Radijalno-prestenasta ulina mrea


42

RENESANSNI GRADOVI U ITALIJI

RENESANSNE IZVEDBE GRADOVA U ITALIJI * Palmanova jedini novi renesansni grad * Sabbioneta, Mirandola, Guastalla - srednjovjekovni gradovi s renesansnim sustavom fortifikacija - pribliavanje idealnim renesansnim shemama * Orzinuovi, Legnano, Peschiera, Terra del Sole, Grosseto - gradovi u okolici Venecije manji renesansni fortifikacijski zahvati * Ferrara, Mantova, Livorno, Genova, Napoli, Palermo - znaajnija proirenja gradova ili trasiranje novih prepoznatljivih poteza ulica * Rim - uspon grada potaknut urbanistikom obnovom nakon duge srednjovjekovne stagnacije i depopulacije PALMANOVA * 1593. g. * Promjer: 800 m, povrina: 50 ha; planirano: 15.000 stanovnika * Autori: Giulio Savorgnan (gradograditeljski predloak) Marco Antonio Martinengo (gradograditeljski predloak) Vincenzo Scamozzi (arhitektura) * Pravilan 9-erokut, radiocentrina shema, troja gradska vrata, 6-erokutni sredinji trg, 6 zrakasto poloenih ulica koje vode do trga * Etape razvoja grada: A - osnivanje grada (kraj 16. st.), B - proirenje u doba Venecije (17.-18. st.), C - proirenje u doba Napoleona I. (po. 19. st.) * Zoniranje grada: unutranji prsten oko sredinjega trga (sjedite vojne uprave/uredi); vanjski prsten - vojarne; sredinja dva prstena civilno stanovanje * Piazza Grande * Ulazi u grad (autor Vincenzo Scamozzi): Porta Udine, Porta Aquileia, Porta Cividale RENESANSNA OBNOVA RIMA * Urbanistiki zahvati krajem 15. stoljea (do 1585. g.) Sixtus IV. 1471.-1484. g. Julius II. 1502.-1513. g. Leo X. 1513.-1522. g. Paulus III. 1534.-1550. g. * Urbanistiki zahvati pape Sixtus-a V. (1585.-1590. g.) URBANISTIKI ZAHVATI PRIJE PAPE SIXTUSA V. * Arhitekti Giovenale Manetti i Bramante * Trasiranje i probijanje novih ravnih ulica u blizini Vatikana * Tri nove ulice koje su formirale Piazza del Popolo (trg dovren u 19. st.) URBANISTIKI ZAHVATI PAPE SIXTUSA V. * Arhitekt Domenico Fontana * Urbanistika zamisao: povezati irokim cestama sedam glavnih crkava i svetita Rima - Vatikan, San Trinit dei Monti, Santa Maria Maggiore, San Lorenzo fuori le mura, Santa Croce in Gerusalemme, San Giovanni in Laterano, San Paolo * Glavna ulica Strada Felice (4 km) * Trasiranje cesta/ulica neovisno o obliju terena * Zaetak buduih trgova postavljanjem obeliska


43

OBILJEJA RENESANSNIH TRGOVA ITALIJE * Pravilan tlocrt trga * Tlocrtni oblici: kvadrat, pravokutnik, trapez * Oblikovanje trga prema zakonu geometrijskih proporcija * Glavna zgrada na kraju osi simetrije trga * Trg - introvertiran prostor * Trg esto oivien trijemovima * Poveanje estetike trga skulpturama i kolonadama * Otvoreni trgovi * Trg odvojen od prometa RENESANSNI TRGOVI ITALIJE * Trgovi zapoeti u srednjem vijeku, a uoblieni u renesansi Piazza San Marco (Venezia), Piazza dei Signori (Verona) * Trgovi za ije su ostvarenje rueni srednjovjekovne zgrade ili cijeli blokovi Piazza Farnese (Rim), Piazza SS. Annunziata (Firenze), Piazza Ducale (Vigevano) * Trgovi nastali na neizgraenom prostoru kao dio renesansnoga proirenja grada Piazza Ariosta (Ferrara) * Trgovi u novim gradovima Piazza Grande (Palmanova) PIAZZA DEL POPOLO * Jedna od toaka Sixtova plana Rima * Glavni ulaz u grad od antikoga doba * Sixto V. postavio obelisk, trg dovren u 19. st. PIAZZA PIO II., PIENZA * Prvi urbanistiki zahvat u renesansi, 1405.-64. * Autor: Bernardo Rossellino * Naruitelj: Papa Pio II. (Piccolomini) * Katedrala, palaa obitelji Piccolomini, biskupska palaa * Palazzo Piccolomini prvi puta jednoosna kompozicija kue i vrta * Trg trapeznog oblika PIAZZA DEI SIGNORI, VERONA * Zatvoren trg s gradskom vijenicom, povezan prolazom s Piazza delle Erbe * Skulptura Dantea u sreditu trga PIAZZA DUCALE, VIGEVANO * Ruenje srednjovjekovnih zgrada na mjestu trga * Prvi primjer renesansnoga trga u Italiji jedinstveno oblikovanih proelja, 1492.-98. * Veliina trga: 40x124 m * Tri renesansna proelja trga, naknadno izvedeno barokno proelje crkve PIAZZA SS. ANNUNZIATA, FIRENZE * Autor: Brunelleschi, 1426., konano dovrenje trga u 17. st. * Obiljeja trga: pravokutan tlocrt, jednoosna simetrija u produetku glavne ulice (Via dei Servi), spajanje ostalih ulica s trgom na uglovima, introvertiranost trga, usklaenost proelja - uravnoteen odnos visine zgrada i trga * Barokni dodatci (1642.) - dvije fontane i konjanika skulptura


44

VIA DEGLI UFFIZI, FIRENZE * Autor: Giorgio Vasari, 1560.-74. * Danas Galleria Uffizi * Oblikovanje: simetrija, jednoobrazno oblikovana proelja, trijemovi u prizemlju PIAZZA SAN MARCO, VENECIJA * Srednjovjekovni trg, oblikovan u 16. st. * Piazza S. Marco (175x80 m) i Piazzetta S. Marco * Crkva sv. Marka, zvonik * Procuratie Vecchie, 15.-16. st. (arh. Jacopo Sansovino) * Procuratie Nuove, 16.-17. st. (arh. Vincenzo Scamozzi) PIAZZETTA SAN MARCO, VENECIJA * Dudeva palaa, knjinica, crkva Sv. Marka, toranj sa satom * Dva stupa - lav i Sv. Teodor doneseni iz Konstantinopolisa * Pogled na crkvu San Giorgio Maggiore (autor: A. Palladio) PIAZZA DEL CAMPIDOGLIO, RIM * Autor: Michelangelo Buonarroti, 1536. * Stanje prije ureenja trga: zgrada Senata, Konzervatorij, crkva Santa Maria dAracoeli * Nove graevine: zgrada muzeja uz crkvu, rampa u osi kompozicije, vanjsko stubite na proelju Senata * Skulptura Marka Aurelija prenesena s Lateranskoga trga * Crte s 12-erokrakom zvijezdom izveden 1940. prema izvornim nacrtima JURAJ DALMATINAC, arhitekt (Zadar, oko 1400. - 1473.) Giorgio Dalmaticus, Giorgio Schiavo, Giorgio de Sebenico * Znaajni radovi - plan Paga, 1441. g. - kula Mineta, Dubrovnik, 1464. g. - katedrala u ibeniku LUCIJAN VRANJANIN, arhitekt (Vrana pokraj Zadra, oko 1420. - 1479.) Luciano Laurana, Lutiano Dellaurana * Perspektive idealnoga grada, oko 1470. (Urbino, Berlin, Baltimore) * Vojvodska palaa (Palazzo Ducale/Palazzo Montefeltro) u Urbinu, 1460.-1479. * Vojvodske palae u Mantovi, Pesaru i Gubbiju; tvrava u Pesaru FRANJO PETRI, filozof (Cres, 1529. - 1597.) Francesco Patrizi, Franciscus Patritius * Sretan grad, Padova 1551. (Venezia 1553.) * Voditelj katedre filozofije u Ferrari (1577.-1592.) * Profesor Platonove filozofije u Rimu (1592.-1597.) SIXTUS V., Papa (Kruevica pokraj Boke Kotorske, 1521. - 1590.) Felice Peretti * Renesansna izgradnja Rima * Graditelj crkve sv. Jeronima u Rimu * Utemeljitelj hrvatskoga nacionalnoga kaptola u Rimu


45

RENESANSNI GRADOVI U EUROPI

RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO U EUROPI * 16.-17. stoljee * Njemaka, Francuska, Nizozemska * Teoretska misao istodobno s izvedbama * Izgradnja utvrda oko postojeih europskih gradova * Novi utvreni gradovi u Europi; * Novi kolonijalni gradovi u Americi (Meksiko/Tenochtitlan, Buenos Aires, Havana) RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO NJEMAKE * Izgradnja gradova nakon Tridesetogodinjega rata (1618.-1648.): nove utvrde, obnova postojeih gradova, novi gradovi * Jednoobrazno gradograditeljstvo: ortogonalni predloak i sredinji veliki trg * Novi gradovi: Freudenstadt (1599.), Hanau (1597.-1610.), Mannheim (1607.), Mlheim (1612.), Neu Isenburg (1699.), Ansbach (1685.) FREUDENSTADT * Osnovan 1599. za francuske protestantske izbjeglice * Autor: Heinrich Schickardt * Jedini grad ostvaren prema predloku Albrechta Drera * Ulice: 10,5 m glavne; 8,0 m sporedne * U sredini grada umjesto dvorca izveden je velik perivoj s javnim zgradama MANNHEIM * Osnovan: 1607., autor: Heinrich Schickardt * Razaran: 1622., 1688. * Obnavljan: 1652., 1699., autor obnove: Menno van Coehoorn * Hijerarhija prometa, pravokutni raster ulica * Razliiti trgovi, razliito arhitektonsko oblikovanje, drvoredi MLHEIM * Osnovan 1612. g., autor: Heinrich Schickardt * Ortogonalni sustav ulica, zbijen urbani ustroj, mali trgovi * Razoren 1615. g. prema elji stanovnika Klna NEU ISENBURG / NEUSTRELITZ * Osnovan 1699. g. za izbjeglice hugenote * Kvadratian tloris, sredinji trg, kvadratini blokovi * Dijagonalne stambene ulice ANSBACH (Berlin) * Osnovan 1685. za francuske protestantske izbjeglice * Kvadratian grad, kvadratini trgovi, ortogonalna ulina mrea * Gradski blokovi: veliki, razliitih oblika, u unutranjosti neizgraeni


46

SAARLOUIS * Ime grada prema rijeci Saar i francuskom kralju Luju XIV. koji je naredio osnivanje grada kada je Francuska zauzela njemaku stranu rijeke. * Autor plana grada: Thomas de Choisy * Fortifikacije je gradio Vauban RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO FRANCUSKE * Izgradnja novih gradova nakon Tridesetogodinjega rata - 16. st. Vitry Le Franois (1545.), Nancy (1588.) - 17. st. Charleville (1606.-1620.), Henrichemont (1608.), Richelieu (1633.), Charleroy (1666.), Neuf Brisac (1698.) VITRY LE FRANOIS * Osnovan 1545. * Autor: Gerolamo Marini * Kvadratian grad (stranica 612 m), veliki kvadratian trg * 16 kvadratinih blokova sekundarnim ulicama podijeljeni na pravokutnike NANCY * Tri etape povijesnoga grada - srednjovjekovni grad - renesansni grad (1588.), autor: Gerolamo Citoni - barokni trgovi na spoju dva grada: Place Stanislas, Place de la Carrire, Place Royal * Cjeloviti obrambeni sustav iz 17. st. prema projektu Vaubana CHARLEVILLE-MZIRES * Izgraen 1606.-1620. * Autor: Clement Mteau * Ortogonalna nejednoobrazna mrea ulica, veliki pravokutni trg, manji trgovi nesimetrino smjeteni u gradu * Utjecaj talijanske gradograditeljske estetike RICHELIEU * Izgraen 1627.-1637. * Autor: Jacques Le Mrcier * Grad-dvorac-perivoj: jedinstvena kompozicija * Grad: gusto gradsko tkivo, pravokutni stambeni blokovi, javne zgrade grupirane HENRICHEMONT * Osnovan 1608. g.; autor: Sully * Kvadratian tloris * Grad nazvan prema kralju Henriku IV. * Kvadratian tlocrt s 5 kvadratinih i 4 trokutasta trga ROCROI * Jedan od 300-tinjak gradova-utvrda na granici Francuske i Njemake * Sauvan izvorni izgled i barokne fortifikacije


47

NEU BREISACH - NEUF BRISAC * Osnovan 1698. * Autor: Sebastien Le Prestre de Vauban * 8-erokutni grad * Ortogonalna kvadratina ulina mrea * Veliki kvadratian trg u sredini RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO NIZOZEMSKE * Gradograditeljstvo nacionalnih obiljeja - kasnosrednjovjekovne zamisli - mrea kanala: Amsterdam, Rotterdam, Haarlem, Antwerpen - razvoj potaknut trgovinom i kolonijalnim iskoriivanjem * Gradograditeljstvo pod utjecajem talijanskih idealnih renesansnih gradova - gradovi utvrde: Naarden (1542.), Wilenstad (1583.), Coevorden (1597.) - gradnja potaknuta ratovima s Francuskom te sukobima katolika i protestanata * Nizozemska urbanistika tehnika - ortogonalnost - prvovano svrsishodni/funkcionalni principi - tehnika besprijekornost izvedbe utvrda i kanala -

Documents

sazetak